Moskva će prisustvo zapadnih trupa u Ukrajini smatrati intervencijom, izjavila je danas portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, komentarišući novu deklaraciju "Koalicije voljnih".
Nakon sastanka više od dvadeset zemalja u Parizu 6. januara, zvaničnici su se složili oko mehanizama za praćenje prekida vatre pod vođstvom SAD. Strane zemlje će pružiti mjere na kopnu, moru i u vazduhu, koje će biti sprovedene kada se "dođe do vjerodostojnog prekida neprijateljstava", navedeno je u zajedničkom saopštenju.
Navedeno je takođe da su se saveznici složili da nastave dugoročnu vojnu pomoć i naoružavanje ukrajinskih oružanih snaga, koje će "ostati prva linija odbrane i odvraćanja" nakon potpisivanja mirovnog sporazuma.
Zaharova je u saopštenju objavljenom na vebsajtu ministarstva izjavila da će razmještanje vojnih jedinica, vojnih objekata, skladišta i druge infrastrukture zapadnih zemalja na teritoriji Ukrajine "biti klasifikovano kao strana intervencija, što predstavlja direktnu prijetnju bezbjednosti ne samo Rusije, već i drugih evropskih zemalja", prenosi danas Ria Novosti.&nbsp;
- Sve takve jedinice i objekti smatraće se legitimnim borbenim ciljevima - rekla je Zaharova u saopštenju.
Ona je naglasila da je usvojeni dokument pokazao izuzetno daleko od mirnog rješenja i da je usmjeren na nastavak militarizacije Ukrajine, eskalaciju i širenje neprijateljstava.
Nove militarističke deklaracije takozvane "Koalicije voljnih" i kijevskog režima stvaraju pravu "osovinu rata", napisala je Zaharova.
- Planovi njenih učesnika postaju sve opasniji i destruktivniji za budućnost evropskog kontinenta i njegovih stanovnika koje zapadni političari takođe primoravaju da plaćaju takve težnje iz sopstvenih sredstava - rekla je ona.
Ključni element tog dokumenta je raspoređivanje određenih "multinacionalnih snaga" na ukrajinskoj teritoriji, koje će članice "koalicije" morati da formiraju kako bi olakšale "obnovu" ukrajinskih oružanih snaga i osigurale "obuzdavanje" Rusije nakon prestanka neprijateljstava, napisala je ona i dodala da se u dokumentu takođe govori o kontinuiranom spajanju vojno-industrijskih kompleksa Ukrajine i zemalja NATO-a.
- Sukob se može riješiti tek nakon što se otklone njegovi korenski uzroci, susjedna zemlja vrati u status vanblokovske države i priznaju teritorijalne realnosti - navela je Zaharova.
Portparolka Ministarstva spoljnih poslova dodala je da će se ovi ciljevi postići ili diplomatskim putem ili specijalnom operacijom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Zaharova: Raspoređivanje zapadnih trupa u Ukrajini smatraće se intervencijom

Rusija nije dobila bilo kakve planove od Sjedinjenih Američkih Država (SAD) za rješenje u Ukrajini - izjavila je danas portparolka Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Ona je konstatovala da trenutno u medijima curi mnogo informacija.
- Diskusije, tačke, planovi. Neki članci govore o jednom broju tačaka, drugi o drugom. Zvanično, ruska strana, Ministarstvo spoljnih poslova, koje je uspostavljeni kanal komunikacije sa Sjedinjenim Američkim Državama, nije dobilo bilo kakve predloge ili planove – apsolutno ništa o ovom pitanju. Otvoreni smo za dijalog - rekla je Zaharova, prenose RIA Novosti.
Portal Aksios je objavio da SAD vode tajne konsultacije sa Rusijom da bi razvile mirovni sporazum koji se sastoji od 28 tačaka podijeljenih u četiri kategorije: mir, garancije za Ukrajinu na osnovu modela Člana 5 NATO-a, bezbjednost u Evropi i budući odnosi strana sa SAD, a objavio je i svih 28 tačaka mirovnog Plana.
Dan ranije, portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit je pojasnila da Vašington vodi razgovore sa obijema zemljama. Prema NBC, u izradi dokumenta učestvovali su specijalni izaslanik Stiv Vitkof, potpredsjednik Džej Di Vens, državni sekretar Marko Rubio i zet predsjednika Donalda Trampa, Džared Kušner.

Zaharova: Rusija od SAD nije dobila planove za rješenje ukrajinske krize

Moskva je izrazila duboku zabrinutost zbog eskalacije američkih vojnih aktivnosti na Karibima, a portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova ocijenila je takve poteze očiglednom intervencijom u unutrašnje poslove latinoameričkih država. 
- Izuzetno smo zabrinuti zbog vojnih metoda koje su SAD izabrale za rješavanje problema, a koje su više očigledna intervencija u unutrašnje stvari latinoameričkih država nego bilo šta drugo- poručila je Zaharova novinarima u Moskvi, piše Anadolija.
„Opasan presedan“
Zaharova je istakla da akcije SAD krše međunarodno pravo i „direktno protivreče“ obavezama Vašingtona prema Konvenciji UN-a protiv ilegalne trgovine opojnim drogama iz 1988. godine.
- Neosnovani vojni napadi na civilne brodove su opasan presedan koji otvara put neselektivnim napadima na bilo koju zemlju pod pseudo-izgovorom borbe protiv krijumčarenja droge- upozorila je.
Dodala je da Rusija dijeli zabrinutost koju su izrazile Venecuela i Kolumbija te naglasila da se borba protiv trgovine drogom ne bi smjela koristiti kao „poluga pritiska na suverenu državu“. 
- Kategorički se protivimo upotrebi sile ili prijetnji miješanjem u unutrašnje poslove pod raznim izgovorima, uključujući borbu protiv trgovine drogom- rekla je Zaharova.
Američka operacija i odgovor Venecuele
Podsjetimo, Vašington je na Karibe rasporedio više od deset ratnih brodova, uključujući i nosač aviona, te oko 15.000 vojnika, opisujući operaciju kao dio proširene kampanje protiv trgovine drogom. Međutim, vlasti u Karakasu optužuju SAD da pod krinkom te operacije zapravo pripremaju državni udar u zemlji.
Od septembra ove godine, američka vojska izvela je najmanje 20 udara na brodove za koje se sumnja da su prevozili drogu, a u napadima je, prema izvještajima, poginulo 80 osoba. Pritom nijesu pruženi dokazi da su napadnuti brodovi zaista bili uključeni u krijumčarenje.
Kao odgovor na američke vojne akcije, Venecuela je mobilisala regularne vojne jedinice i civilne milicije širom zemlje.

Zaharova: Jako smo zabrinuti zbog ovog što radi SAD, to je opasan presedan

Ministarstvo spoljnih poslova Rusije pozvalo je Beograd da pojasni izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u vezi sa mogućom prodajom municije Evropskoj uniji, prenio je Rojters.
Portparolka ruskog ministarstva inostranih poslova Marija Zaharova rekla je na redovnom brifingu 7. novembra da Moskva traži razjašnjenje Vučićeve objave da je Srbija spremna da prodaje municiju zemljama EU, „čak i ako bi mogla da završi u Ukrajini".
- Srbija je više puta uvjeravala Rusiju da njena municija neće dospjeti u ukrajinske ruke. Zato Vučićevi komentari zahtijevaju zvanično objašnjenje iz Beograda- rekla je Zaharova u petak u Moskvi.
Njemački magazin za politiku i kulturu Cicero objavio je 30. oktobra intervju sa predsjednikom Srbije u kom je, kako se navodi, Vučić izrazio spremnost Srbije da u EU izveze veće količine municije i da on nema problem sa tim ukoliko bude završilo na ratištu u Ukrajini.
- Kupci neka rade sa robom šta hoće- izjavio je Vučić u intervjuu za Cicero.
Potom je list Ukrajinska pravda objavio da su skladišta municije u Srbiji puna, sa posebno velikim zalihama minobacačkih granata.
- Srbija je spremna da prijateljima u Evropi ponudi sve što ima i to je fenomenalan doprinos evropskoj bezbjednosti- rekao je Vučić, piše Cicero.
Dodao je da je Srbija apsolutno spremna da sarađuje sa EU po vojnim pitanjima i da čeka odgovore evropskih zemalja na svoj predlog.
Moskva je potom reagovala izjavom portparola predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina, Dmitrija Peskova, da Rusija razumije "kakav se neviđeni pritisak vrši na Srbiju" i pitanje izvoza srpskog oružja opisao kao "nimalo jednostavnu priču".
Ruska Služba za spoljne obaveštajne poslove (SVR) saopštila je u junu da su srpske firme povećavale indirektne isporuke oružja Ukrajini preko zemalja EU kao što su Češka i Bugarska.
Beograd je u isto vrijeme saopštio da je obustavio izvoz municije, naoružanja i vojne opreme proizvedene u Srbiji, nakon kritika iz Moskve i u jeku izraelsko-iranskog sukoba.
Predsjednik Vučić izjavio je 23. juna da će municija do daljeg biti isporučivana samo u domaće kasarne i potvrdio svoju izjavu izraelskim medijima da je Srbija poslije napada palestinskog pokreta Hamas na Izrael 7. oktobra 2023. municiju prodavala Izraelu.
- Druga je situacija danas. Zaustavili smo bukvalno sve- rekao je Vučić.
Ministarstvo odbrane Srbije i Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine nijesu odgovorili na pitanja Radija Slobodna Evropa upućena 6. novembra - da li je od 23. juna, kada je donijeta odluka, do danas iz Srbije izvoženo naoružanje i vojna oprema.
Beograd je više puta demantovao da Srbija direktno izvozi oružje Ukrajini ili Rusiji i saopštio da ne može da utiče da li će srpsko oružje iz trećih zemalja završiti na ukrajinskom frontu.
Koliko Srbija izvozi nije poznato pošto izvještaja Ministarstva trgovine nema godinama.
Posljednji takav dokument, kako pokazuje pretraga portala nadležnih, objavljen je za 2022.

Moskva traži od Vučića da objasni izjavu o prodaji municije iz Srbije

Rusija ne planira da razgovara o raspoređivanju stranih vojnika u Ukrajini u bilo kojem formatu i to smatra neprihvatljivim, izjavila je novinarima portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
To je bio njen komentar na izjavu predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen o planovima za slanje evropskih snaga u Ukrajinu, ideju koju je odbacila i Njemačka, prenosi Rojters.
U intervjuu Fajnenšel tajmsu u nedjelju Fon der Lajen je rekla da Evropa izrađuje "prilično precizne planove" za raspoređivanje multinacionalnih snaga u Ukrajini kao dio postratnih bezbjednosnih garancija koje će podržati i Sjedinjene Države.
- Rusija neće da raspravlja o stranoj intervenciji u Ukrajini u bilo kojem formatu, koja je fundamentalno neprihvatljiva i ugrožava svaki oblik sigurnosti - istakla je Zaharova.
Izjave Fon der Lajen odbacio je u utorak i njemački kancelar Fridrih Merc.
- Ne postoje nikakvi precizni planovi za vojnu akciju, barem ne u Njemačkoj - riječi su Merca.
- Evropska unija nije odgovorna za donošenje odluka o vojnoj podršci Kijevu - istakao je i dodao da je to pitanje za "Koaliciju voljnih", širu grupu zapadnih saveznika Ukrajine.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastaće se u četvrtak u Parizu s Fon der Lajen, generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom i čelnicima Njemačke, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Francuski predsjednik Emanuel Makron i britanski premijer Kir Starmer, političari na čelu "Koalicije voljnih", 30-ak većinom evropskih zemalja saveznica Ukrajine, nastoje da osmisle čvrstu ponudu Evrope za zaštitu Ukrajinaca od potencijalnog budućeg ruskog napada, jednom kada se postigne mirovni sporazum.
Ukrajina, koja vjeruje da će Rusija ponovno pokušati da izvrši invaziju čak i ako se pronađe rješenje za rat koji je u toku, poziva na uspostavljanje evropskih mirovnih snaga i odbrambenih garancija nalik NATO-ovim, kada se već ne razmatra njeno članstvo u Alijansi.
Rusija, koja širenje NATO-a prema svojim granicama smatra jednim od "temeljnih uzroka" trenutnog sukoba, kategorički odbacuje većinu ovih scenarija i želi da se njeni zahtjevi uzmu u obzir.

Zaharova: Rusija protiv bilo kakvog raspoređivanja stranih snaga u Ukrajini

Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova poručila je danas nakon sastanka evropskih lidera u Parizu novinarima da se Moskva „kategorički protivi“ razmještanju zapadnih mirovnih snaga u Ukrajini, optuživši London i Pariz da time prikrivaju planove za vojnu intervenciju, upozorivši da bi taj potez mogao da dovede do direktnog sukoba Rusije i NATO-a.
- Rusija se kategorički protivi takvom scenariju (slanju zapadnih mirovnih snaga u Ukrajinu), koji prijeti direktnim sukobom Rusije i NATO-a- kazala je Zaharova na konferenciji za medije.
Zaharova je dodala da London i Pariz „nastavljaju da kuju planove za vojnu intervenciju u Ukrajini“ te da „to maskiraju kao neku vrstu mirovne misije“.
Francuska i Velika Britanija su odvojeno pokrenule inicijativu za raspoređivanje evropskih oružanih snaga u Ukrajinu, sa ciljem obezbjeđivanja primjene mirovnog sporazuma odvraćanjem Rusije od ponovnog napada na tu zemlju.
Predsjednik Francuske Emanuel Makron izjavio je danas, poslije samita lidera oko 30 zemalja, NATO-a i Evropske unije u Parizu, da slanje zapadnih vojnih snaga u Ukrajinu ne podržavaju svi evropski saveznici, već samo neki.
Sporazumi uz posredovanje SAD – ovonedjeljni o zaštiti plovidbe u Crnom moru i prošlonedjeljni o zaustavljanju napada na energetsku infrastrukturu, pozdravljeni su kao prvi korak ka miru. Ali Ukrajina i Rusija se nijesu složile oko detalja i optužile su jedna drugu za kršenje dogovora.

Zaharova: Raspoređivanje zapadnih snaga u Ukrajinu nosi rizik od direktnog sukoba Rusije i NATO

Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izjavila je danas da odredbe nove odbrambene strategije EU o pomoći Ukrajini ukazuju na namjeru Evrope da poremeti rusko-američke pregovore o Ukrajini.
- Sve ovo jasno pokazuje nepromjenljivost kursa rukovodstva Evropske unije i većine njenih članica u pravcu podrivanja rusko-američkih napora da se izgradi dijalog za pronalaženje načina za mirno rešavanje ukrajinskog sukoba - rekla je Zaharova na brifingu, prenosi agencija RIA Novosti, prenosi Tanjug.
Prema njenim riječima, u toku su pripreme za sastanke Rusije i SAD o Ukrajini, uključujući dogovor o datumu sastanka i sastavu delegacija.
Komentarišući najavu Pentagona o nastavku isporuke vojne pomoći Kijevu, Zaharova je ocijenila da je snabdjevanje Ukrajine američkim oružjem u suprotnosti sa izjavama Vašingtona o nameri da postigne diplomatsko rješenje ukrajinske krize.
- Oni koji žele da ostvare mir u Ukrajini prirodno će se zalagati za što skorije okončanje militarizacije terorističke bande koju predstavljaju kijevske vlasti - istakla je portparolka ruskog ministarstva i upozorila da isporuke oružja Ukrajini "ometaju nagodbu i direktno uključuju zemlje NATO-a u sukob, istakavši da se "igraju vatrom".

Zaharova: EU namjerava da poremeti rusko-američke pregovore o Ukrajini

Države koje bi rasporedile mirovne snage u Ukrajini uključile bi se u direktan oružani sukob sa Rusijom - poručila je portparolka ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova. 
 
Ukrajina je zatražila od evropskih saveznika da po završetku trogodišnjeg sukoba rasporede vojne kontingente na njenoj teritoriji, kako bi se zaštitila od budućih napada Rusije. 
 
Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo su sugerisali da bi mogli rasporediti mirovne snage, ali Moskva je odbacila tu ideju kao dio primirja, ili kao dugoročnu bezbjednosnu garanciju za Ukrajinu, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Zaharova je na brifingu kazala da je za Moskvu apsolutno neprihvatljivo da jedinice vojske drugih država budu stacionirane u Ukrajini pod bilo kojom zastavom. 
 
- Bilo da se radi o stranom kontingentu i vojnoj bazi, sve bi to značilo uključivanje ovih zemalja u direktan oružani sukob sa našom zemljom - rekla je Zaharova. 
 
Njeni komentari dolaze nakon što su američki pregovarači otputovali u Rusiju kako bi predstavili svoj plan za prekid vatre u Ukrajini na 30 dana, nakon što su ranije ove sedmice dobili podršku za plan od Kijeva.

Zaharova: Države koje bi rasporedile mirovne snage u Ukrajini uključile bi se u direktan oružani sukob sa Rusijom

Rusija je 11. decembra saopštila da su odnosi sa Sjedinjenim Državama toliko suprotstavljeni da ruski građani ne bi trebalo putovati u Sjedinjene Države, Kanadu i neke zemlje Evropske unije, jer rizikuju da ih američke vlasti progone.
Govoreći na konferenciji za novinare u Moskvi, portparol Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova rekla je da su odnosi sa SAD na rubu sloma.
- U kontekstu rastuće konfrontacije... putovanja u Sjedinjene Države - privatno ili u službene svrhe - nose ozbiljne rizike - rekla je Zaharova, prenosi Rojters.
Pozvala je da se nastave suzdržavati od putovanja u Sjedinjene Države i njihove "savezničke satelitske države".
- Uključujući, prije svega, Kanadu i zemlje Evropske unije uz neke izuzetke - tokom ovih praznika - kazala je Zaharova.
Ruske i američke diplomate kažu da su odnosi između dvije zemlje gori nego bilo kada od kubanske raketne krize 1962. godine, zbog neslaganja oko rata u Ukrajini.
Oni su dostigli vrhunac krize prošlog mjeseca, kada su SAD i Velika Britanija dozvolile Ukrajini da koristi svoje projektile za napad na rusku teritoriju.
Kao rezultat toga, Rusija je snizila prag za upotrebu nuklearnog oružja.
Rusija i SAD stalno se međusobno optužuju za hapšenje svojih državljana po izmišljenim optužbama.

Moskva upozorila Ruse da ne putuju na Zapad

Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova danas nije željela da komentariše medijske navode da je američki predsjednik Džo Bajden dao dozvolu Ukrajini da američkim raketama dugog dometa gađa ciljeve na teritoriji Rusije.
- Predsjednik Vladimir Putin je već sve rekao o tome - rekla je Zaharova.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fbajden-dopustio-ukrajini-da-upotrijebi-americke-rakete-dugog-dometa-za-napade-unutar-rusije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Govoreći o mogućnosti da Ukrajina zapadnim oružjem gađa ciljeve na teritoriji Rusije, Putin je u septembru rekao da pomijeranje rata dalje na istok neće biti kraj, „jer će rat stići i na Zapad“.
Putin je tada predložio i promjenu ruske nuklearne doktrine, a među amandmanima je i odluka da se agresija nenuklearne države, uz učešće ili podršku nuklearne države, smatra zajedničkim napadom.
Tvrdnje medija da je Bajden odobrio Ukrajini da američkim raketama gađa ciljeve na teritoriji Rusije za sada nisu ni potvrdili, ni demantovali ni Bijela kuća, ni Pentagon.

Zaharova o raketama dugog dometa protiv Rusije: Putin je sve rekao

Košarkašice Budućnosti Bemaksa savladale &nbsp;su danas u gostima ekipu Zagreba 73:63, u utakmici 12. kola WABA lige.
Budućnost je upisala osmi trijumf i ostala u trci za prvo mjesto.
Budućnost je, nakon slabije prve četvrtine, ostatak meča bila bolji rival i zasluženo došla do pobjede.
Podgorički tim do pobjede vodile su Zorana Radonjić sa 15 i Dilejn Birn sa 14 koševa.
U ekipi Zagreba istakla se Franka Cuklin sa 14 poena.

Budućnost Bemaks pobijedila u Zagrebu

Ministar zdravlja Vojislav Šimun učestvovao je na svečanoj ceremoniji potpisivanja ugovora o donacijama koje je Ambasada Japana, kroz šemu Projekta za osnovne potrebe stanovništva (POPOS), dodijelila u sektorima zdravstva i životne sredine. Kako je saopšteno iz njegovog resora, potpisani su ugovori za dvije donacije Vlade Japana namijenjene opštinama Pljevlja i Kolašin, u ukupnom iznosu od 104.900 eura, od čega je 50.000 eura namijenjeno nabavci savremenog kardiološkog ultrazvučnog aparata za Opštu bolnicu u Pljevljima.
- Dok će preostali dio sredstava biti iskorišćen za jačanje tehničkih kapaciteta Službe zaštite i spašavanja Opštine Kolašin - naveli su u Ministarstvu zdravlja. 
 
Šimun je rekao da nabavkom savremenog kardiološkog ultrazvučnog aparata ulažu, ne samo u opremu, već i u zdravlje ljudi, prevenciju, sigurnost pacijenata i efikasniji rad zdravstvenih radnika.
- Ovo je ulaganje koje se višestruko vraća kroz spasene živote i pravovremenu dijagnozu - istakao je Šimun. 
 
Ministar je naglasio da bolesti srca i krvnih sudova decenijama predstavljaju vodeći uzrok obolijevanja i smrtnosti, te da je rano otkrivanje i kontinuirano praćenje stanja srca od izuzetnog značaja. 
 
- Ova donacija predstavlja nastavak ulaganja u sistem zdravstvene zaštite Pljevalja, a ministar je podsjetio da je ta opština mjesto na kojem će uskoro početi izgradnja nove Opšte bolnice, što će biti najznačajnija zdravstvena investicija u ovom dijelu Crne Gore u posljednjih nekoliko decenija - naveo je on. 
 
Šimun izrazio je neizmjernu zahvalnost Vladi Japana i Ambasadi Japana u Beogradu na kontinuiranoj podršci crnogorskom zdravstvenom sistemu. Podsjetio je da je zahvaljujući toj podršci Opštoj bolnici Danilo I na Cetinju prošle godine obezbijeđen novi CT skener u vrijednosti od preko 80.000 eura, a Opštoj bolnici u Baru je 2024. godine dodijeljeno 62.000 eura za nabavku bipolarnog resektskopa. 
 
- U narednom periodu Ministarstvo zdravlja sprovešće niz aktivnosti kojima će se poboljšati kvalitet zdravstvene zaštite, kako u ovim opštinama, tako i u svim drugim crnogorskim opštinama - poručio je Šimun.

Šimun: Jačamo kapacitete zdravstvene zaštite, potpisan ugovor o donacijama sa OB Pljevlja i Opštinom Kolašin

Premijer Milojko Spajić poručio je da je neprihvatljivo što je Miloš Medenica, danas pravosnažno osuđen kao organizator kriminalne grupe, postao nedostupan nadležnim institucijama, te najavio hitan sastanak sa vrhom policije i resornim ministrom radi utvrđivanja odgovornosti.
Spajić je na društvenoj mreži X naveo da je informacija o nedostupnosti Miloša Medenice posebno zabrinjavajuća, imajući u vidu težinu krivičnih djela za koja je danas osuđen.
– Informacija da je Miloš Medenica nedostupan nadležnim institucijama za mene je neprihvatljiva, jer je, prema današnjoj presudi, riječ o organizatoru ozbiljne kriminalne grupe koja je izvršila brojna krivična djela u Crnoj Gori – poručio je Spajić.
Premijer je najavio da će već večeras inicirati sastanak sa direktorom Uprave policije i ministrom nadležnim za bezbjednost.
– Zahtijevaću sve detalje u vezi sa ovim slučajem, kako bi se što prije utvrdilo gdje je došlo do propusta i ko za njih mora snositi odgovornost – naveo je Spajić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F2016575490710982783&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Spajić: Neprihvatljivo da je Medenica nedostupan institucijama, tražiću hitnu odgovornost od policije i ministra

U večerašnjem izdanju emisije "Građanski ugao", čiji je domaćin Centar za građansko obrazovanje (CGO), biće otvorena tema koncepta takozvanog „srpskog sveta“ – ideje koja se u dijelu srpske javnosti često predstavlja kao briga za građane srpske nacionalnosti u državama nastalim nakon raspada Jugoslavije, ali koja u praksi nerijetko nosi snažne političke i bezbjednosne implikacije.
U fokusu razgovora biće način na koji se ovaj koncept definiše, kako se sprovodi u praksi i kakve posljedice proizvodi u regionu i susjednim državama.
Na pitanja autorke i voditeljke Zvezdane Kovač odgovaraće: Vanda Babić Galić, posebna savjetnica ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, Šaćir Filandra, profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, Srđa Pavlović, istoričar iz Crne Gore, i Toma Marković, publicista iz Beograda.
Emisiju Građanski ugao možete pratiti večeras u terminima od 18 i 22 sata, na Televiziji E.

Tag: marija-zaharova