Venecuelanska opoziciona liderka Marija Korina Mačado rekla je da je u četvrtak u Bijeloj kući predsjedniku Donaldu Trampu uručila svoju Nobelovu nagradu za mir, iako je on ranije dovodio u pitanje njenu vjerodostojnost kao potencijalne nasljednice na čelu države nakon što su SAD otele predsjednika Nikolasa Madura i prebacile ga u Njujork na suđenje.
Nobelov institut saopštio je da Mačado svoju nagradu ne može pokloniti Trampu, priznanje za kojim je on dugo tragao.
Čak i ako se pokaže da je gest isključivo simboličan, riječ je o neuobičajenom potezu s obzirom na to da je Tramp faktički "gurnuo Mačado u stranu", iako je godinama bila lice otpora u Venecueli.
On je signalizovao spremnost da sarađuje s vršiteljkom dužnosti predsjednice Delci Rodrigez, koja je ranije bila druga osoba u Madurovoj hijerarhiji.
- Predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država uručila sam medalju, Nobelovu nagradu za mir - rekla je Mačado novinarima nakon izlaska iz Bijele kuće, na putu prema Kapitol Hilu. Dodala je da je to učinila "kao priznanje za njegov jedinstven angažman" za njihovu "slobodu".
Tramp je kasnije na društvenim mrežama potvrdio da mu je Mačado ostavila medalju da je zadrži, te je naveo da mu je bila čast upoznati je.
- Ona je divna žena koja je prošla kroz mnogo toga. Marija mi je uručila svoju Nobelovu nagradu za mir za posao koji sam obavio. Tako divan gest uzajamnog poštovanja. Hvala ti Marija - napisao je Tramp. 
Bijela kuća je potom objavila fotografiju Mačado kako stoji pored Trampa u Ovalnom uredu dok on u rukama drži medalju u velikom okviru. Tekst u okviru glasi: "Uručeno kao lični simbol zahvalnosti u ime naroda Venecuele, u znak priznanja principijelnih i odlučnih poteza predsjednika Trampa u osiguravanju slobodne Venecuele".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mačado uručila Trampu svoju Nobelovu nagradu za mir

Papa Lav XIV primio je danas u Vatikanu liderku opozicije Venecuele i dobitnicu Nobelove nagrade za mir Mariju Korinu Mačado.
Ova privatna audijencija nije bila najavljena, a kasnije je upisana u dnevni bilten Vatikana, bez detalja.
Mačado putuje po Evropi i SAD od decembra, kada se ponovo pojavila u javnosti da bi preuzela Nobelovu nagradu za mir u Norveškoj.
Papa, prvi Amerikanac na toj funkciji, pozvao je da Venecuela ostane nezavisna zemlja, nakon što su američke snage zarobile bivšeg predsjednika Venecuele Nikolasa Madura iz njegovog kompleksa u Karakasu i odvele ga u Njujork da mu se sudi zbog navodne trgovine drogom i „narko-terorizma“.
Papa je izjavio da s „dubokom zabrinutošću“ prati događaje u Venecueli i tražio zaštitu ljudskih i građanskih prava njenih stanovnika.
Većina opozicionih lidera, uključujući Mačado, je u egzilu, a neki u zatvoru.
Mada je opozicija godinama isticala spremnost da smijeni Madura i obnovi demokratiju u naftom bogatoj Venecueli, američki predsjednik Donald Tramp je poslije zbacivanja Madura dopustio da ostane ista vlast – potpredsjednica Delsi Rodrigez je preuzela kontrolu, a SAD kažu da će ona raditi ono što Vašington zahtijeva.
Mačado je izjavila da bi željela da Nobelovu nagradu za mir za 2025. godinu prenese Trampu ili da je podijeli s njim, ali je Nobelov komitet saopštio da dobitnik ne može dati nagradu nekom drugom.
Pošto je to objavljeno, Mačado je tu nagradu „posvetila Trampu i narodu Venecuele“.
Tramp odavno tvrdi da on treba da dobije Nobelovu nagradu za mir i sam se otvoreno kandidovao za nju otkako se vratio na mjesto predsjednika.

Papa Lav XIV se sastao sa nobelovkom i liderkom opozicije Venecuele

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Liderka opozicije u Venecueli i dobitnica Nobelove nagrade za mir 2025. godine Marija Korina Mačado izjavila je da planira da se vrati u zemlju "što je prije moguće".
Ona je kasno sinoć u izjavi za Foks njuz (Fox News) takođe oštro kritikovala Delsi Rodriges, koja je u ponedjeljak položila zakletvu kao privremena predsjednica Venecuele, nazivajući je "jednim od glavnih arhitekata mučenja" koje se pripisuje venecuelanskoj vladi.
Delsi Rodriges je izrazila spremnost da sarađuje sa Vašingtonom, ali Marija Korina Mačado vjeruje da je Venecuelanci "odbacuju".
- Na slobodnim i poštenim izborima, pobijedićemo sa više od 90 odsto glasova, ne sumnjam u to. Učinićemo Venecuelu energetskim centrom Amerike, uvešćemo vladavinu prava, otvorićemo tržišta, biće nam potrebna sigurnost za strane investicije - rekla je Mačado ne pominjući svoju trenutnu lokaciju.
Američki predsjednik Donald Tramp je diskvalifikovao Mariju Korinu Mačado kao privremenu vršiteljku predsjednice umjesto Nikolasa Madura još u subotu kada je on uhapšen i odveden u SAD, navodeći da ona "nije imala podršku niti poštovanje u svojoj zemlji".
Mariju Korinu Mačado je vlada Nikolasa Madura proglasila nepodobnom za predsjedničke izbore u julu 2024. godine. Nju je ubrzo zamijenio drugi predstavnik opozicije Edmundo Gonzales Urutija kao predsjednički kandidat, koji tvrdi da je na izborima dobio većinsku podršku građana, preko 65 odsto glasova. On je ubrzo napustio zemlju a Madurove vlasti su za njim raspisale potjernicu.
Madura je za pobjednika proglasio Nacionalni izborni savjet koji nikada nije objavio detaljne rezultate izbora, navodeći kao razlog sajber napad.

Nobelovka Mačado planira da se vrati u Venecuelu "što prije moguće", nakon hapšenja Madura

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp odbacio je opozicionu liderku Mariju Korinu Mačado kao potencijalnu vršiteljku dužnosti predsjednice Venecuele zbog njene odluke da je prošle godine prihvatila Nobelovu nagradu za mir, izvijestio je Washington Post.
Pozivajući se na dva izvora bliska Bijeloj kući, u izvještaju se navodi da pokušaji Mačado da pohvali Trampa nakon što je primila nagradu nijesu bili dovoljni da umire američkog predsjednika, koji, kako se navodi, otvoreno priželjkuje tu nagradu i smatra da je upravo on zaslužio da je dobije.
- Da je odbila nagradu i rekla: "Ne mogu je prihvatiti jer je Donald Tramp trebalo da je dobije" danas bi bila predsjednica Venecuele - rekao je jedan od izvora.
Prihvatanje nagrade od strane Mačado opisano je kao „krajnji grijeh“, naveo je izvor.
Umjesto toga, Vašington trenutno sarađuje sa potpredsjednicom svrgnutog Nikolasa Madura, vršiteljkom dužnosti predsjednice Delsi Rodrigez, koja je juče izjavila da je operacija hapšenja njenog prethodnika imala „cionistički prizvuk“.

Tramp nije podržao Mačado za predsjednicu Venecuele jer je prihvatila Nobelovu nagradu

Liderka venecuelanske opozicije Marija Korina Mačado, dobitnica Nobelove nagrade za mir za 2025. godinu, pozvala je na veću podršku Sjedinjenih Država kako bi se zaustavilo ono što je opisala kao "rat" predsjednika Nikolasa Madura protiv njene zemlje, piše CNN.
U intervjuu za tu medijsku kuću, Mačado je ponovila stavove administracije Donalda Trampa, nazvavši Madura vođom "kriminalne narko-terorističke strukture“, dok je od američkog predsjednika zatražila veću "pomoć“ u njegovom svrgavanju s vlasti.
Takođe je izjavila da američki lider "apsolutno“ zaslužuje sopstvenu Nobelovu nagradu za mir zbog "nevjerovatnih događaja koji se trenutno odvijaju u svijetu“, aludirajući na Trampove napore da posreduje u mirovnim procesima na Bliskom istoku, istakla je.
Izjave Mačado – čija je pobjeda izazvala negodovanje među nekim pristalicama pokreta MAGA koje su se nadale da će Tramp osvojiti nagradu – dolaze u trenutku rastućih tenzija između SAD i Venecuele, piše CNN. One su uslijedile nakon nekoliko američkih vojnih napada na brodove u blizini obale Venecuele, kako se navodi, koje je Trampova administracija označila kao "plovila za krijumčarenje narkotika“, a posljednji takav napad dogodio se u utorak, kada je poginulo šest osoba na brodu.
Dok Trampova administracija insistira na tome da su mete njihovih napada narko-dileri, piše CNN, Karakas optužuje Sjedinjene Države da pokušavaju da sruše Madura – čovjeka kojeg SAD optužuju za trgovinu drogom (optužbu koju on oštro negira) i za čiju je glavu raspisana nagrada od 50 miliona dolara.
Mačado, koja je u izgnanstvu od spornih izbora prošle godine, pozdravila je akcije SAD za koje smatra da smanjuju podršku Madurovom režimu.
Takođe je optužila Madura, piše CNN, da je Venecuelu pretvorio u „pravu prijetnju nacionalnoj bezbjednosti Sjedinjenih Država“.
- U slučaju Madura i njegove kriminalne narko-terorističke strukture, ona se održava kroz trgovinu drogom, zlatom, oružjem, pa čak i ljudima, i moramo presjeći te tokove- rekla je Mačado za CNN.
Rekla je za CNN da će promjena režima biti moguća jedino „primjenom i sprovođenjem zakona, te presijecanjem tokova koji potiču iz tih kriminalnih aktivnosti“, dodajući da je upravo to ono što bi okončalo Madurov „rat“ protiv sopstvene zemlje.

Dobitnica Nobelove nagrade za mir poziva Trampa da zaustavi Madurov "rat" protiv njene zemlje

Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro je liderku opozicije i dobitnicu Nobelove nagrade za mir Mariju Korinu Mačado nazvao "demonskom vješticom".
Mačado je nagrađena "zbog svoje neumorne borbe za demokratiju" u toj južnoameričkoj zemlji.
- Oko 90 odsto stanovništva odbacuje demonsku vješticu Sajone - rekao je Maduro, misleći na osvetoljubivo biće iz venecuelanskih legendi, ali bez pominjanja imena svoje protivnice i njene nedavno osvojene nagrade.
Vlada u Karakasu često ovako naziva Mariju Korinu Mačado.
- Želimo mir i imaćemo ga, ali mir sa slobodom, sa suverenitetom - dodao je Maduro, dok su Sjedinjene Američke Države (SAD) rasporedile brodove u Karipsko more sa ciljem borbe protiv trgovine drogom iz Venecuele, optužujući šefa države da predvodi kartel.
Marija Korina Mačado podržava ove manevre.
Ona je svoju Nobelovu nagradu posvetila američkom predsjedniku Donaldu Trampu i venecuelanskom narodu.

Maduro nazvao dobitnicu Nobelove nagrade za mir demonskom vješticom

U Crnoj Gori je arbitraža, kao fleksibilan i specijalizovan mehanizam vansudskog rješavanja sporova, normativno uređena i usklađena sa ključnim međunarodnim standardima, ali praksa pokazuje da je privreda nedovoljno koristi - ocijenio je advokat Vanja Mugoša.
Da bi se arbitraža afirmisala kao pouzdana i efikasna alternativa sudskom postupku potrebno je, ističe on, raditi na više frontova.
- Prije svega, nužna je sistematična edukacija preduzeća, posebno u finansijskom i građevinskom sektoru, gdje se najčešće zaključuju ugovori veće vrijednosti i sadrže kompleksne tehničke elemente - rekao je Mugoša listu Glasnik Privredne komore (PKCG).
On je dodao da bi kompanije u tim oblastima trebalo da znaju prednosti arbitraže, kao što su mogućnost imenovanja stručnih arbitara, veća procesna fleksibilnost i brže donošenje odluka.&nbsp;
- Takođe, treba povećati vidljivost Arbitražnog suda pri PKCG kroz stručne skupove, radionice i objavljivanje sažetaka odluka i modela klauzula. Transparentnost i dostupnost informacija ključne su za povjerenje privrede - poručio je Mugoša, koji je pravni stručnjak u oblasti arbitražnog prava.
On smatra da je neophodno raditi na uklanjanju uobičajenih predrasuda, prije svega uvjerenja da je arbitraža „skupa“ ili rezervisana za međunarodne sporove.&nbsp;
- Pravilno uređen troškovnik i djelimična digitalizacija postupka, kao i promocija statističkih pokazatelja koji potvrđuju skraćeno trajanje postupka i visoku stopu izvršivosti odluka, dodatno bi ohrabrili privrednike. Konačno, posebnu ulogu imaju advokati i pravnici u kompanijama, koji kreiranjem jasnih i balansiranih arbitražnih klauzula mogu unaprijed obezbijediti pravnu sigurnost i efikasno rješavanje eventualnih sporova - objasnio je Mugoša.&nbsp;
Adekvatno ugovaranje i pravovremeno upućivanje na arbitražu ključni su, prema njegovim riječima, za njenu širu primjenu u crnogorskoj privredi.
On je podsjetio da je prva savremena institucija za arbitražu u Crnoj Gori osnovana početkom 2006. godine u okviru PKCG, dok je Zakon o arbitraži donesen 2015. godine. Arbitražni način rješavanja sporova, međutim, nije zaživio u punoj mjeri.
Mugoša je kazao da integracija u EU donosi novu vrijednost i u toj oblasti, te da bi arbitražni postupak i prednosti alternativnog rješavanja sporova trebalo dodatno promovisati.
On smatra da su skupovi, koje o arbitraži organizuje PKCG, veoma važni za dodatnu promociju tog načina rješavanja sporova.
- U narednom periodu se u organizovanje i popularizovanje takvih i sličnih skupova moraju uključiti svi akteri. Posebno treba animirati građevinske inženjere i vještake, te pravnike i advokate, kako bi se svi dodatno obučili i pripremili za proces koji će biti preovlađujući od ulaska u EU - rekao je Mugoša.
On je upozorio da arbitraža, kao i svaki procesni mehanizam, nosi određene rizike koji se primarno odnose na izbor arbitara, troškove postupka i materijalno-procesne odluke koje nijesu podložne širokoj sudskoj kontroli.&nbsp;
- Najčešći rizici koje vidimo su mogućnost stvarne ili makar percepirane pristrasnosti arbitara, nedovoljna transparentnost u pojedinim fazama postupka i zloupotrebe procedure - poput odugovlačenja ili taktičkih prigovora - rekao je Mugoša.
Zaštita stranaka, prema njegovim riječima, u najvećoj mjeri zavisi od kvaliteta arbitražne klauzule i pravilnog izbora institucije i arbitara.&nbsp;
- Precizno ugovorena klauzula koja sadrži mehanizme imenovanja arbitara, kriterijume stručnosti, pravila o zamjeni arbitra u slučaju sumnje u nepristrasnost i jasno određene procesne korake predstavlja osnovni preventivni mehanizam - objasnio je Mugoša.
Rizik od pristrasnosti se, kako je dodao, umanjuje izborom nezavisnih i tehnički kompetentnih arbitara, posebno u sporovima visokog stepena tehničke složenosti, kao što su infrastrukturni ili inženjerski projekti.
- Institucionalna arbitraža, poput one pri PKCG, dodatno doprinosi sigurnosti, jer obezbjeđuje unaprijed utvrđena pravila i nadzor nad procesnim integritetom. U pogledu zabrane zloupotreba, značajno je da pravila postupka predvide procesnu disciplinu, uključujući rokove za podneske, ograničenja u pogledu podnošenja ponovljenih prigovora i mogućnost sankcionisanja odugovlačenja - saopštio je Mugoša.&nbsp;
Transparentnost se, prema njegovim riječima, postiže jasnim vođenjem zapisnika, dostavljanjem odluka i primjenom međunarodnih standarda. Sve navedeno pokazuje da uz pravilno ugovaranje i institucionalni okvir, arbitražni postupak predstavlja stabilan, predvidiv i efikasan mehanizam rješavanja sporova, a identifikovani rizici se mogu svesti na minimum.
On smatra da geopolitika može uticati na izbor arbitražnog suda i sprovođenje odluka, te da rast troškova arbitražnih postupaka može obeshrabriti potencijalne učesnike, posebno manje kompanije. Pandemija koronavirusa je, prema njegovim riječima, otvorila mogućnost online saslušanja, što je neminovno otvorilo pitanja povjerljivosti i zaštite podataka.
- Sada se već sa sigurnošću može pretpostaviti da će doći do potpune digitalizacije postupaka uz sve veću primjenu vještačke inteligencije. Sigurno će doći do većeg ugovaranja arbitražnih klauzula, te postupaka arbitraže u nekim novim industrijama, što će opet zahtijevati jačanje reformi u arbitražama kroz modernizaciju pravila i jačanje kapaciteta za složene sporove, te transparentnost i standardizaciju kroz veću harmonizacija pravila i smjernica - naveo je Mugoša.&nbsp;
On je rekao da arbitraže moraju tražiti mehanizme koji će ih voditi u korak s vremenom i novim tehnologijama, te omogućiti da ih potencijalni učesnici biraju kao kompetentno i poželjno mjesto za rješavanje sporova.
- Kako će to izgledati i oće li se uspjeti u tome, teško je odgovoriti. Ipak, vjerujem da će se to desiti. U tom procesu, advokati imaju jednu od ključnih uloga i oni su ti koji svojim znanjem i savjetima mogu učiniti arbitražu dostupnijom i sigurnijom za privredu - zaključio je Mugoša.

Mugoša: Privreda nedovoljno koristi arbitražu

G.D. (29), V.M. (46) i jedan sedamnaestogodišnjak iz Podgorice uhapšeni su zbog sumnje na razbojništvo, krađu novca, elektronskih uređaja i duvanskih proizvoda.
G.D. je uhapšen zbog sumnje da je 24. januara, oko 3.45 ujutru, uz prijetnju nožem, od zaposlenih u jednom automat-klubu, ukrao pazar u iznosu od 1.075 eura.
On je uz krivičnu prijavu sproveden Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, koje mu je nakon saslušanja odredilo zadržavanje. Njemu se na teret stavlja razbojništvo.
V.M. je uhapšen zbog sumnje da je, 28. januara oko 23.30 sati, upotrebom podesnog sredstva i fizičke snage polomio staklo na jednom kiosku i ukrao duvanske proizvode i elektronske cigarete. Službenici policije su ga zatekli i uhapsili prilikom izlaska iz kioska.
Njemu se na teret stavlja teška krađa.
Maloljetnik se sumnjiči da je u decembru 2022. godine, upotrebom podesnog sredstva, iz jedne stomatološke ordinacije ukrao mobilni telefon marke Samsung, a potom iz jednog marketa i prodavnice hrane za kućne ljubimce, otuđio robu u vrijednosti od oko 350 eura i dva para slušalica marke Samsung. Njemu se na teret stavlja teška krađa na šettu više pravnih lica.

Podgoričanin nožem prijetio zaposlenima u automat klubu i ukrao 1.075 eura, drugi razvalio kiosk i uzeo duvan i elektronske cigarete

Funkcioner Demokratske narodne partije (DNP) Milun Zogović, koji je podnio ostavku na mjesto potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj, poručio je da je bio vođen principima lične i političke odgovornosti.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpocela-sjednica-predsjednistva-dnp-a-njihove-pristalice-se-okupile-da-podrze-zahtjeve&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Zogović je u objavi na Fejsbuku naveo da smatra da je posao koji mu je povjeren obavljao odgovorno, savjesno i u interesu svih građana, sa posebnim akcentom na smanjenje razlika u regionalnom razvoju.
- Želim svima vama da se zahvalim na bezrezervnoj, ljudskoj, političkoj i prijateljskoj podršci koju mi pružate - napisao je Zogović. Kako je dodao, kako su obećali, on i koleginica Maja Vukićević, dosadašnja ministarka saobraćaja, to su i uradili.
Zogović je zahvalio i Demokratskoj narodnoj partiji i njenom predsjedniku Milanu Kneževiću što su ih delegirali da obavljaju jedne od najodgovornijih funkcija u Crnoj Gori u interesu građana, te izrazio nadu da su ispunili očekivanja.
- Postignuti rezultati iz oblasti infrastrukture i regionalnog razvoja najbolje govore o tome - naveo je Zogović.
On je istakao da nijedna „gumica“ ne može izbrisati sve ono što je urađeno, što je započeto i što će biti započeto i urađeno u narednom periodu.
- Nakon tako postavljenih i nametnutih standarda taj proces postaje trend koji se više ne može zaustaviti. Uvjeren sam da je takav trend razvoja infrastrukture od strateškog značaja za državu - dodao je Zogović.
Izrazio je zahvalnost svima sa kojima je sarađivao tokom obavljanja funkcije, počev od najbližih saradnika, preko kolega iz Vlade pa nadalje.
- Duboko vjerujem da će Crna Gora imati snage da postane država svih njenih građana i da će se u budućnosti odreći najgorih diskriminatorskih tekovina bivšeg režima - naveo je Zogović.
On je kazao da je inicijativa za ustavno normiranje srpskog jezika i zakonodavno normiranje dvojnog državljanstva, kao i zakonodavno normiranje istorijske trobojke u upotrebi i isticanju, imala za cilj povećanje društvene kohezije, prevazilaženje podjela i otklanjanje diskriminacije prema najbrojnijoj jezičkoj zajednici u skladu sa evropskim pravnim tekovinama, praksom i standardima.
- Nadam se da će Crna Gora razumjeti značaj ovih tema i u narednom periodu krenuti u traženje rješenja za njihovu realizaciju jer je to jedini način da se prevaziđu podjele - naveo je Zogović.
Nakon što inicijativa nije dobila očekivani nivo podrške, poručuje Zogović, jedini logičan potez u skladu sa javno izrečenim obećanjima bio je podnošenje ostavke kao čin lične odgovornosti.
- Pored predanog i marljivog rada i želje za postizanjem dobrih rezultata, imao sam i jednu ličnu želju, a to je da sa istim obrazom sa kojim sam ušao u Vladu Crne Gore iz nje i izađem. Iskreno vjerujem da sam u tome i uspio - zaključio je Zogović.

Zogović: Sa istim obrazom sa kojim sam ušao u Vladu, iz nje i izlazim

Ministar zdravlja Vojislav Šimun održao je sastanak sa šefom kancelarije Svjetske banke Kristoferom Šeldonom o saradnji i kontinuiranoj koordinaciji u okviru serije zajmova zasnovanih na razvojnim politikama (Development Policy Loan). Prva operacija, kako su naglasili su Ministarstvu zdravlja, odobrena je u oktobru 2024. godine, dok je druga trenutno u fazi pripreme, s planiranim odobrenjem Odbora direktora Svjetske banke 31. marta 2026. 
 
- Ministar je izrazio zahvalnost na saradnji i realizaciji planiranih aktivnosti kontrole potrošnje farmaceutskih sredstava kao i podršku u reformskih procesima na primarnom nivou zdravstvene zaštite. U okviru tih aktivnosti, najavio je pokretanje Nacionalnog sistema za praćenje količina i zaliha lijekova u Crnoj Gori od dobavljača do krajnjih korisnika - naveli su u MZD.
Šimun je istakao da je Ministarstvo zdravlja pripremilo, a Vlada utvrdila Predlog Zakona o upravljanju podacima u oblasti zdravstva i digitalnom zdravlju koji će se naći u skupštinskoj proceduri na prvoj sledećoj sjednici a koji će omogućiti punu digitalnu transformaciju u prikupljanju, obradi i čuvanju podataka. 
 
- Takođe, istakao je značaj i unapređenje rada Komisije za odobravanje ljekova van Liste ljekova za liječenje rijetkih bolesti i nastavak terapije propisane tokom liječenja osiguranog lica u inostranstvu, kao i uspostavljanje registra za rijetke bolesti - dodali su u saopštenju.
Sastanku su prisustvovali i Denis Mesihović, koordinator programa Svjetske banke u Crnoj Gori, Milan Lakićević, viši ekonomista i vođa DPL tima.

Tag: marija-korina-macado