Članica Savjeta RTCG, Marijana Camović Veličković iznijela je niz neistinitih i tendencioznih tvrdnji koje, nažalost, više služe nekim drugim interesima iz kojih crpe direktnu motivaciju, nego interesima unapređenja Javnog medijskog servisa Crne Gore, kazali su iz Savjeta RTCG-a.
Savjet Radio-televizije Crne Gore danas će, kako je to saopštila potpredsjednica tog tijela Marijana Camović-Veličković, najvjerovatnije usvojiti Programsko produkcioni i Finasijski plan težak 24,2 miliona eura, a o tim najznačajnijim dokumentima za tu medijsku kuću, prvi put u 80 godina dugoj istoriji odlučivaće osobe protiv kojih država Crna Gora vodi krivični postupak zbog zloupotrebe službenog položaja, odnosno krivičnog djela koje su počinili upravo kao članovi tog istog Savjeta u istom mandatu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Frtcg-planira-da-potrosi-preko-900-hiljada-eur-za-spoljne-saradnike-i-sluzbena-putovanja-troskovi-rada-savjeta-od-2021-porasli-za-55-000-eur&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
U Savjetu RTCG-a su reagovali na navode Camović Veličković, ističući da njene izjave jasno ukazujuna ozbiljno nepoznavanje posla, uloge i obaveza koje proističu iz njenog članstva u Savjetu.
- Radio-televizija Crne Gore dosljedno sprovodi sve obaveze u vezi s transparentnošću. Sjednice Savjeta su javne, dokumenti poput Programskog i Finansijskog plana dostupni su za uvid, a procesi javnih nabavki ocijenjeni su kao jedni od najtransparentnijih u Crnoj Gori. Svaka zainteresovana strana ima mogućnost da se upozna s ključnim dokumentima i procedurama.Utemeljenje za tvrdnje o transparentnosti poslovanja Javnog medijskog servisa crpimo in nalaza DRI, ali i u istraživanju poput onog koje je sproveo Institut alternativa, prema kome je Javni medijski servis rangiran kao drugo najtransparentnije javno preduzeće u Crnoj Gori na Indeksu transparentnosti poslovanja javnih preduzeća, što je potvrda dobrih namjera I zalaganja ljudi kojima je transparentnost veoma važna - navedeno je u reagovanju predsjednika i članova Savjeta RTCG Veselina Drljevića, Amine Murić, Milice Špajak, Filipa Lazovića, Naoda Zorića i Vladimira Drekalovića.
Ističu da kada su u pitanju pravne stvari, navodi koje o sudskom postupku protiv članova Savjeta olako izriče Marijana Camović Veličković zanemaruju osnovni pravni princip presumpcije nevinosti.
. Dakako, to nije ni posledica pravnog neznanja, niti zabrinutosti za RTCG, već isključivo tendencioznosti namjera članice Savjeta. Ali, zbog javnosti da podsjetimo gospođu Veličković: sudski proces je u toku, a svaka optužba biće tretirana u skladu sa zakonom, tako da je svima nama, ukoliko smo društveno odgovorni i minimalno ljudski korektni, obaveza da nastupamo bez prejudiciranja krivice - navode u reagovanju.
Smataraju da tvrdnja Camović Veličković da se „veći dio budžeta troši na plate, a manje na program“ pokazuje nepoznavanje strukture budžeta Javnog servisa, a samim tim i sopstvenog posla. Istine radi, RTCG ima budžet u kojem izdaci za zarade iznose manje od 50 odsto ukupnih sredstava, i to u situaciji gdje su zarade zaposlenima povećane, što doprinosi poboljšanju njihovog statusa i motivacije! Camović Veličković je netačno napisala da su zarade 11,687 miliona eura.
- Istina je da su zarade 10,747 miliona. Sa još 940 hiljada ostalih ličnih primanja (otpremnine, pomoći, naknada za prevoz i slično) dobijamo 11,687 miliona ličnih primanja. Da je zaista u Savjetu RTCG iz razloga poboljšanja Javnog medijskog servisa i brige za isti, gospođa Camović Veličković bi morala znati i naglasiti da je obračun plata u RTCG-u prošao detaljne revizorske kontrole i provjere nadležnih institucija, koje su potvrdile njegovu potpunu ispravnost. Dakle, izostali su ili namjera da se javnosti predstavi istina, ili znanje. I jedno i drugo je loše, a najgore je ako je u pitanju oboje. Takođe, povećanja naknada za članove Savjeta usklađena su sa zakonskim rješenjima, što je takođe vrlo tendenciozno zanemareno u kritikama. Iznošenje neistinitih tvrdnji o zaradama zaposlenih, uključujući urednike i dopisnike, ne doprinosi rješavanju problema, već isključivo služi diskreditaciji. Sve zarade u RTCG-u obračunavaju se u skladu sa zakonom i internim pravilnicima kuće - smataraju članovi Savjeta.
Kritika Programskog plana, prema njima, pokazuje nedostatak razumijevanja odnosa između finansijskog i produkcionog plana.
- Programske aktivnosti RTCG-a odražavaju misiju Javnog servisa, a investicije u nove emisije, tehničke resurse i sadržaj pažljivo su planirane kako bi zadovoljile standarde i potrebe publike, kao i potrebe da se Javno medijski servis ubrzano modernizuje. Neshvatljivo je da članica Savjeta RTCG izražava protivljenje unapređenju muzičke produkcije, posebno imajući u vidu da su naši muzičari trenutno prinuđeni da traže prilike van granica Crne Gore. Takođe, tvrdnje o izostanku istraživačkih priča u radu RTCG-a potpuno su netačne, jer se ovaj važan segment novinarstva realizuje kroz sve redakcije Javnog servisa, čime se kontinuirano doprinosi kvalitetu i relevantnosti našeg programa - navodi se u reagovanju.
Planirano održavanje Avid News sistema ne zavisi, kako tvrde, od rokova tendera već od isteka prethodnih ugovora.
- RTCG kontinuirano smanjuje troškove ovakvih usluga kroz optimizaciju resursa i oslanjanje na rad zaposlenih, što predstavlja direktnu uštedu za budžet. Što bi Camović Veličković kao članica Savjeta RTCG trebalo da zna - kažu članovi Savjeta.
Podsjećaju da reorganizacija dopisništava u Tivtu ima za cilj bolju pokrivenost regiona i rješavanje dugogodišnjih problema s logistikom i efikasnošću. Ova odluka donijeta je nakon analize rada postojećeg dopisništva, a ne iz ličnih ili revanšističkih motiva.
- Na kraju, namjera ovakvih nastupa nije unapređenje RTCG-a, što je odavno jasno svakom građaninu koji iole prati dešavanja oko RTCG, već pokušaj kreiranja senzacionalizma na štetu Javnog servisa a u korist nekih drugih političko-medijskih adresa. Vodeći se etičkim principom koji obavezuje svakog javnog djelatnika, smatramo da je neodgovorno i krajnje neozbiljno da članica Savjeta RTCG, koja već godinu dana ne učestvuje u njegovom radu, a uredno prima naknadu za tu funkciju, komentariše bilo šta vezano za rad Savjeta. Time što ne doprinosi ni dobrim, ni lošim odlukama, ona se sama isključuje iz odgovornosti za RTCG, dok istovremeno zloupotrebljava tu poziciju fabrikujući neistine i navodne afere za potrebe lične samopromocije I interese njoj znanih krugova - dodaje se u reagovanju.
Međutim, kako kažu, jasna je namjera koja stoji iza ovakvih izjava, s obzirom na to da koleginica u protekle tri godine niti u jednoj jedinoj prilici nije našla ništa što bi pohvalila u radu RTCG-a, uprkos ogromnom rastu povjerenja javnosti, tehničko-tehnološkom napretku, brojnim uspjesima i unapređenjima ostvarenim u tom periodu.
- Moramo naglasiti da RTCG ostaje otvoren za konstruktivne prijedloge svih članova Savjeta, uključujući gospođu Camović Veličković, ali neophodno je da se komunikacija zasniva na činjenicama i dobroj namjeri, a ne na ciljanim i neutemeljenim optužbama. Javnost Crne Gore, čiji smo mi medijski servis, zaslužuje istinu, a ne manipulaciju informacijama - zaključeno je u reagovanju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Članovi Savjeta RTCG o izjavi Camović-Veličković: Nesitinito i tendenciozno plasiranje netačnih informacija

Savjet Radio Televizije Crne Gore usvojio je danas na elektronskoj sjednici većinom glasova prijedlog ugovora u radu generalnog direktora Javnog servisa Borisa Raonića kojim je, pored ostalog, predviđena otpremnina do 30.000 eura i plata do 3.500 eura. O ovome je javnost obavijestila članica Savjeta RTCG Marijana Camović Veličković, navodeći da to čini zbog manjka transparentnosti u radu ovog tijela, dostavljajući medijima i prijedlog ugovora o ur adu Raonića. - Poučena trogodišnjim iskustvom vjerujem da na drugi način nećete biti obaviješteni o ovome, niti da će se uskoro ovaj dokument naći na sajtu Javnog servisa, - navela je Camović Veličković da je od izuzetne važnosti da javnost bude upoznata sa ovom informacijom. Ona ukazuje na članove pet i 10 prijedloga ugovora, kojima su definisane zarada i otpremina, koja bi iznosila od 25.000 do 30.000 eura. - Važna je i činjenica da se ugovor o radu donosi 33 dana nakon imenovanja i stupanja na dužnost generalnog direktora - ističe Camović Veličković. Ona je u mejlu članovima Savjeta, a koji je proslijedila medijima, navela da bi donošenje ovog važno dokumenta trebalo da se donosi na mnogo ozbiljniji način, a ne samo da se da saglasnost i da se potpiše ono što je dostavio Boris Raonić. - Prije potpisivanja ovog ugovora Savjet bi morao da ima zvaničnu informaciju i odgovore na makar dva pitanja: 1. Po kom osnovu/kojem ugovoru je Boris Raonić radio u svojstvu v.d. generalnog direktora? Savjet nikad nije dao saglasnost niti mu je dostavljen bilo kakav predlog tog ugovora što znači da on nije ni postojao. 2. Po kom osnovu/u skladu sa kojim ugovorom je Boris Raonić obavljao dužnost generalnog direktora od 31. avgusta kada je izabran na tu poziciju do danas, odnosno do dana kada bude potpisan ugovor o radu? Po kom osnovu je preuzimao bilo kakve radnje, npr. upravljanje novcem, sklapanje ugovora, otkaza ugovora o radu sa zaposlenima(!), kako će biti obračunata njegova zarada za rad koji je uložio tokom septembra? Za sve ovo, bez ugovora o radu koji se tek sad potpisuje, ne postoji pravni osnov - navela je Camović Veličković. Dobro bi bilo i da se, kako dodaje, objasni i zbog čega se odustalo od toga da ovo bude tačka dnevnog reda regularne sjednice koja je u pripremi i da se po hitnom postupku prebaci na elektronsku. - Gospodine Drljeviću, od Vas očekujem odgovore na pitanja: Kada je u pitanju sadržaj ugovora koji nam je dostavljen već na samom početku nisu dobro navedeni članovi zakona kao osnov za sklapanje ugovora. Kadar ovog profila (pravnik bez pravničkog iskustva) svakako ne treba Javnom servisu tako da odredbu o zadržavanju Borisa Raonića nakon isteka mandata i raspoređivanju na novo radno mjesto treba brisati. Iznenađena sam da se gospodin Milić kao pravnik poziva na Aneks 1 ugovora koji više nije na snazi i samim tim je neobavezujući i ne može biti ni polazna osnova za sklapanje nekog novog koji se donosi po novom osnovu i u novim okolnostima a ne sastavni dio ugovora, između ostalog i jer je (u teoriji) zaposleni moglo biti i neko novo lice - rekla je Camović Veličković. Iako bi, kako je ocijenila, trebalo pojedinačno komentarisati članove ugovora neće se iscrpljivati već će se samo osvrnuti još na zaradu. - Jasno je da je cilj da se opet Raoniću obezbijedi najveća zarada u javnom sektoru ali u ovom ugovoru je to urađeno na nezakonit način. Opet se koriste pojmovi koje nisu dobro rastumačili oni koji su htjeli efekat maksimalne zarade pa se miješaju termin ugovorene zarade i zarade koju propisuje Kolektivni ugovor. Ugovorena zarada se ugovara. (Jednostavno je kao što i zvuči). &nbsp;Pošto u Javnom servisu postoji Kolektivni ugovor koji za poziciju generalnog direktora predviđa koeficijent složenosti posla 20,75 (kako je i navedeno u predlogu ugovora o radu) u ugovoru o radu se mora konstatovati da je to zarada generalnog direktora. Uvećana za minuli rad. I to je sve. U ovom slučaju to bi bilo oko 1.850 eura u neto iznosu (plus minuli rad), bruto iznos je oko 2.500 eura. Sve preko toga je nezakonito. Podsjećam da je predloženo da se ovaj iznos uvećava svakog mjeseca za još po dvije prosječne neto zarade u RTCG iz prethodnog mjeseca. Ili u novcu za još po najmanje 1.600 eura, što je gotovo dupliranje zarade. Da li mjesečni rad generalnog direktora RTCG zaista vrijedi 3.500 eura? Sve pitam jer zastupate interes javnosti - naglasila je Camović Veličković.&nbsp; Takva zarada bi, kako ističe, bila nezakonita, suprotna kolektivnom ugovoru, čista diskriminacija svih ostalih zaposlenih u RTCG, ali i javnom sektoru.&nbsp; - Za dodjelu stimulansa mora da postoji pravilo, mjerljiv sistem radnog učinka iz mjeseca u mjesec... Sve to u ovom slučaju &nbsp;ne postoji a ako se doda i namjera da se iz Statuta RTCG brišu odredbe koje obavezuju generalnog direktora da Savjetu podnosi izvještaj o radu u potpunosti se poništava svrha postojanja Savjeta koji će biti tijelo bez nadležnosti a generalni direktor osoba koja bukvalno nikome ni u teoriji ne podnosi račun za svoj rad. Jasno je da je tako rađeno protekle tri godine jer mi taj izvještaj o radu nikad nismo ni dobili ali je makar postojala formalna obaveza u Statutu, čisto da Savjet ne bude obična ljuštura - rekla je Camović Veličković. O ovome, kako dodaje, treba razgovarati na sjednici a ne samo konstatovati ko je za.&nbsp; - To znamo da će biti svi koji se izjasne ali ipak treba da se zna za šta se glasa - zaključila je Camović Veličković. Ona dodaje i da Savjet nije upoznat sa načinom na koji se došlo do sadržaja Odluke o imenovanju generalnog direktora, o tome nikad nije raspravljano a ni javnost kao ni članovi/članice Savjeta koji nisu prisustvovali nastavku sjednice koja je (valjda) nastavljena nakon što je završen tv prenos sjednice 31. avgusta nijesu obaviješteni. - Zapisnik sa te sjednice još nije dostavljen. Odluka još nije javno objavljena iako je morala biti na sajtu rtcg.me odavno. Savjet još nije upoznat sa rezultatom konkursa koji je sam raspisao još 1. avgusta za člana/članicu Etičkog odbora iz reda nezavisnih stručnjaka. Proteklo je više od dva mjeseca. Savjet još nije upoznat sa rezultatima konkursa, četvrti put raspisanog, za izbor Ombudsmana objavljenog 11. septembra. Podsjećam da sada ne postoji komisija koja je izmišljenja prošlog puta - precizirala je Camović Veličković u dopisu članovima Savjeta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241003161012_efd399b0acf646bb94e5a645b58c6a8eb64422fc9389c83df570b49a7fa5cb01.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241003161012_efd399b0acf646bb94e5a645b58c6a8eb64422fc9389c83df570b49a7fa5cb01" data-rendition-name="original" width="1207" height="773" loading="lazy" alt="Raonić plata"> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241003131016_b73d11293d4a8bc856d02ec91219bd6155a7d20af8b95145749d8f3796c32919.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241003131016_b73d11293d4a8bc856d02ec91219bd6155a7d20af8b95145749d8f3796c32919" data-rendition-name="original" width="1217" height="776" loading="lazy" alt="Ugovor Borisa Raonića"> </figure>  &nbsp;

Camović Veličković: Raoniću ugovorom predviđena otpremnina do 30.000 eura, plata do 3.500 eura

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Poskupljenje struje u ovoj godini neće biti - saopšteno je Gradskoj televiziji iz Elektroprivrede.
Rukovodilac Sektora za korporativne komunikacije u Elektroprivredi Tomaš Damjanović kazao je da je činjenica da se cijena aktivne energije već nekoliko godina uopšte ne povećava.
- To je nešto dominantno i na što Elektroprivreda može da utiče, činjenica je da su svi brojni prozvodi kako oni iz široke potrošnje, tako i energenti drastično poskupili i to je dovelo do toga da jako veliki broj ljudi cijeneći da cijena aktivne energije nije skočila - kazao je rukovodilac Sektora za korporativne komunikacije u Elektroprivredi Tomaš Damjanović.
On ističe da se računi razlikuju zavisno od perioda godine.
- Prirodno je da vam računi jul i avgust budu veći naročito na primorju, te nije to samo stvar klimatskih zbivanja nego i činjenica da turististički sektor u značajnoj mjeri zavisi od toga,a da je u nekim drugim mjesecima niži. U krajnjoj liniji da sus ve mjere koje je Elektroprivreda preduzimala u minulih nekoliko godina doprinosilo tome da se osjeti stabilnost kod krajnjih kupaca - naveo je Damjanović.
Ipak, građani smatraju da su računi za struju visoki.
- Prosječan račun je 102 eura. Stvarno je skupa struja, inače je sve skupo i namirnice i struja i sve - kazao je jedan od anketiranih građana.
<h2>I dalje će biti subvencija</h2>
Subvencija će, poručuje Damjanović, biti i dalje.
- Mrežne usluge za sve potrošače, nezavisno od toga da li imate dug ili ne za utrošenju električnu energiju,a kada su članovi Zlatnog tima i ostali redovni kupci ukoliko je mjesečna potrošnja do 500 kv satu na aktivnu energiju imate 38 odsto, a ostali redovni potrošači 21,5 isto na aktovnu energiju - istakao je Damjanović.
On tvrdi da na uredno snabdijevanje potrošača neće uticati činjenica da će Termoelektrana Pljevlja, koja proizvodi više od 40 odsto struje, narednih sedam i po mjeseci zbog ekološke rekonstrukcije biti van pogona.
- Jer su uvezene nedostajuće količine - zaključio je on.

Damjanović: Neće biti poskupljenja struje

U Hrvatskoj je proteklih dana privedeno 45 osumnjičenih za šverc kokaina, a sumnja se da su se oni u djelovanju oslanjali na balkanski kartel i kavački klan Radoja Zvicera, piše Jutarnji list.
Jutarnji list piše da je očigledno je da su osumnjičeni koji su uhapšeni u najvećoj akciji protiv međunarodnih trgovaca kokainom u istoriji Hrvatske naslonjeni na kavački klan - iako niko zvanično nije potvrdio.
- Tokom sprovođenja tajnih operacija "Ibica" i "Armagedon" policajci su došli do zaključaka kako su osumnjičenici drogu u Albaniji nabavljali od braće Drešaj, ali i od Srbina Miroslava Starčevića, a riječ je o osobama koje su u raznim postupcima u Srbiji i Crnoj Gori povezivani upravo s kavčanima, odnosno njihovim navodnim šefom Radojem Zvicerom kojega Interpol godinama neuspješno pokušava locirati - navode izvori Jutarnjeg lista.
Za saradnju s navodnim "top-level" balkanskim bosovima, prema informacijama hrvatskog USKOK-a, osumnjičen je misteriozni Kristian Palić iz Zagreba koji je Hrvatsku napustio prije 20 godina zbog optužbi za pokušaj pljačke pošte.
- A koji je po svemu sudeći potom imao nevjerovatan životni put, jer ga sada Europol smatra jednim od čelnih osoba za trgovinu drogom u Evropi. Na teret mu se stavlja organizovanje krijumčarenja 6,7 tona kokaina u posljednjih pet godina - navodi Jutarnji list.

U Hrvatskoj razbijena narko-mreža: Utvrđuje se jesu li osumnjičeni sarađivali sa kavačkim klanom

Vozač Meklarena Oskar Pjastri bio je najbrži u današnjim kvalifikacijama i startovaće sa prve pozicije u trci Formule 1 za Veliku nagradu Bahreina. 
 
Pjastri je do prve startne pozicije došao u posljednjim trenucima kvalifikacija, u vremenu minut, 29 sekundi i 84,1 stotinku. 
 
Drugo vrijeme u kvalifikacijama imao je vozač Mercedesa Džordž Rasel, dok će iz drugog reda, sa trećeg i četvrtog mjesta, trku početi vozač Ferarija Šarl Lekler i Kimi Antoneli u Mercedesu. 
 
Kao petoplasirani kvalifikacije je završio Pjer Gasli iz Alpina, dok će sa sedmog mjesta startovati četvorostruki uzastopni svjetski šampion Maks Verstapen iz Red Bula. 
 
Trka za Veliku nagradu Bahreina počeće sjutra u 17 sati.

Pjastri najbrži u kvalifikacijama

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.