<p>Osnovno državno tužilastvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata <b>P.Z. </b>zbog krivičnog djela omogućavanje uživanja opojnih droga u pokušaju.</p>
<p>P.Z. se sumnjiči da je juče, u patike koje je spakovala S.R. da ih odnese svom suprugu,  a njegovom kumu, u Istražni zatvor u UIKS-u u Danilovgradu, ubacio PVC kesu sa marihuanom.</p>
<p>To je otkriveno prilikom pretresa od strane službenika UIKS-a.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Osumnjičen da je u patici pokušao da prokrijumčari marihuanu u UIKS

<p>Stanje troje pacijenta, dva muškarca i jedne žena, ranjenih u jučerašnjoj tragediji na Cetinju, koji se nalaze na bolničkom liječenju je stabilno, jutros su u fazi buđenja i skidanja sa mašina za disanje, dok je kod četvrtog pacijenta stanje izuzetno kritično, saopštio je direktor Kliničkog centra Crne Gore <b>Aleksandar Radović.&nbsp;</b></p>
<p>On je na konferenciji za medije kazao da je kod njega došlo i do povreda glave, te da su ga hiruzi operisali do ranih jutarnjih sati, zajedno sa ostalim hiruškim ekipama.&nbsp;</p>
<p>- Ono što bih ovog trenutka htio da naglasim, da se kao i puno puta do sada kada se ovakve stvari desi naše kolege sami došli da se jave da pomogu. Učestvova je jedan jako veliki broj ljudi u liječenju, bilo je 11 hiruga, 12 instrumentara, pet anesteziologa i kompletno osoblje Urgentnog centra je jako efikasno odradilo svoj posao, tako da mogu da vam kažem da smo jutros zadovoljni sa onim što smo sve uradili. Što se tiče povreda koje su nastale kod pacijenata, one su jako opasne, životno ugrožavajuće i u narednom periodu se mogu desiti komplikacije, tako da u ovom trenutku ne bih davao prognozu da su svi pacijenti apsolutno izbrinuti, odnosno da će biti bez posljedica. Što se tiče ova tri pacijenta, gajimo nadu i optimistični smo da će sve biti u redu, ali opet naglažavam da su i dalje životno ugroženi – kazao je Radović.</p>
<p>Glavni dežurni hirurg dr <b>Perica Maraš </b>opisao<b> </b>je da je prvi pacijent kojeg su zbrinuli imao povrede abdomena i vrlo tešku povredu dvanestopalačnog crijeva na dva mjesta.</p>
<p>- Vi to kad vidite u prvom trenutku, to su zaista smrtonosne povrede. To je organ koji kada se povredi, vrlo se teško zbrinjava i komplikacije su moguće u post operativnom toku. Kod istog pacijenta je bio povriješen i lijevi bubreg. Taj bubreg je od strane urologa dr <b>Marka Albijanića</b> zbrinut i pacijent je otišao u jedinicu intenzivnog liječenja – kazao je Maraš.</p>
<p>Potom, kako je rekao, „bukvalno paralelo sa tim pacijentom, pola sata toku te intervencije, smo morali preći odmah u sljedeću salu“</p>
<p>- Bukvalno se to toliko brzo dešavao da smo praktično prelazili iz sale u salu. To se rijetko kada desi na hirurgiji. Ja, koliko radim ovaj posao, to nikad nisam doživio. U sali broj dva je takođe bio pacijent sa teškim povredama nanijetim projektilima. Radi se o povredama tankih cvijeva i povredama slezine koje su proizvele izuzetno teško i veliko krvarenje. Taj pacijent je bio u dosta nestabilnom stanju. Međutim, nakon 40 minuta, otprilike sat, je zbrinut kada je postao stabilan. Tako da smo i njega završili u rekordnom roku kada je &nbsp;pacijent premješten u jedinicu intenzivnog liječenja – naveo je on.</p>
<p>Nakon toga, prema njegovi riječima, tim ljekara prelazi u salu broj pet, takozvanu neurohirušku salu gdje je bio pacijent sa sa povredama tankih i debelog crijeva uz teško krvarenje.</p>
<p>- Sve je to zbrinuto u veoma brzom i rekordnom roku. Međutim, kod tog pacijenta smo imali i najavu da se radi o teškoj neurohiruškoj povredi. To je povreda glave i mozga. Nakon te naše intervencije, tog pacijenta su preuzeli neurohiruzi koji su radili do ranih jutarnjih sati – kazao je Maraš.&nbsp;</p>
<p>Četvrta ranjena pacijentkinja, u sali broj četiri, imala je povrede tankog i debelog crijeva i sa povredam kostiju male karlice.&nbsp;</p>
<p>- Ta pacijentkinja je zbrinuta takođe veoma brzo i adekvatno i nakon toga premještena u jedinicu intenzivnog liječenja. Ono što bih naglasio je da su sve ove povrede bile izuzetno teške. Sve povrede koje su namjete sa projektilima u predijelu abdomena se smatraju teškim. Nadamo se da će sva ova četiri pacijenta proći dobro i to zaista želimo i zbog javnosti u Crnoj Gori, ali prije svega zbog njihovih porodica. U ovom trenutku priviku bih se zaista zahvalio nesebičnoj pomoći svih naših kolega koji su, kada su čuli o čemu se radi, došli u KCCG bez poziva – kazao je Maraš.</p>
<p>On je rekao da je životna dob ranjenih 1983, 1984. i 1987. godište&nbsp;</p>

Troje ranjenih i dalje pod rizikom, četvrti izuzetno kritično

<p>Ambasador Evropske unije u Crnoj Gori <b>Johan Satler </b>izjavio je saučešće porodicama i građanima Cetinja i Crne Gore zbog tragedije koja se juče dogodila u Prijestonici.</p>
<p>Satler je u objavi na X-u kazao da je užasnut stravičnim vijestima sa Cetinja.</p>
<p>- Moje najdublje saučešće porodicama i prijateljima stradalih, ali i svim građanima Cetinja i Crne Gore. Povrijeđenima želim brz oporavak - napisoa je Satler.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjosattler%2Fstatus%2F1874721754603782632&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.4927%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fnastic-na-prvoj-i-drugoj-lokaciji-ubijene-po-cetiri-osobe-na-trecoj-dvoje-djece-na-cetvrtoj-i-petoj-po-jedna&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Satler užasnut stravičnim vijestima sa Cetinja

<p>Troje, od četvoro povrijeđenih, u jučerašnjim, tragičnim događajima na Cetinju jutros su stabilnih vitalnih parametara, ali i dalje životno ugroženi, saopštio, je ministar zdravlja <b>Vojislav Šimun</b>.</p>
<p>Šimun je saopštio i da je operacija četvrtog pacijenta završena kasno sinoć, te da "ljekari nastavljaju neophodnu obradu, kako bi se došlo do najboljeg ishoda.</p>
<p>- Zdravstveni sistem će u danima pred nama pružiti svu neophodnu psihološku pomoć porodicama stradalih, povrijeđenima, ali i svima kojima je potrebna pomoć, - rekao je ministar zdravlja.</p>
<p>Porodicama i prijateljima stradalih Šimun je uputio saučešće porodicima.</p>
<p>- Cetinje, ali i cijela Crna Gora zavijeni su u crno nakon zastrašujućeg masovnog ubistva među kojima je i dvoje djece. U trenucima zastrašujućeg događaja, zdravstveni sistem je brzom reakcijom stavio na raspolaganje sve nophodne resurse i od trenutka saznanja za počinjeni zločin preduzete su sve aktivnosti da povrijeđeni budu zbrinuti i transportovani u Klinički centar Crne Gore, gdje se timovi ljekara i medicinskog osoblja i dalje bore za njihov život - saopšteno je iz Šimunovog kabineta.</p>

Šimun: Povrijeđeni u tragediji na Cetinju i dalje životno ugroženi

<p>Zbog tragedije na Cetinju, u kojoj je juče ubijeno 12 ljudi, ukljčujući i dvoje djece od deset i 13 godina, u Crnoj Gori je proglašena trodnevna žalost.</p>
<p>Dan žalosti označava se obaveznim isticanjem zastave na pola koplja na svim zgradama državnih organa i zgradama organa lokalne samouprave i javnih ustanova, u skladu sa Zakonom o državnim simbolima i Danu državnosti Crne Gore.</p>
<p>U skladu sa Odlukom, na javnim mjestima neće se održavati programi javnog, kulturnog i zabavnog karaktera, a u ugostiteliskim objektima neće se emitovati muzika.</p>
<p>Elektronski i drugi mediji dužni su svoje programske sadržaje prilagoditi obilježavanju dana žalosti.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.4927%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fnastic-na-prvoj-i-drugoj-lokaciji-ubijene-po-cetiri-osobe-na-trecoj-dvoje-djece-na-cetvrtoj-i-petoj-po-jedna&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Od danas trodnevna žalost u Crnoj Gori

<p>Najmanje deset osoba je stradalo, a nekoliko je ranjeno danas na Cetinju nakon što je poslije 17 sati došlo do oružanog obračuna u jednom ugostiteljskom objektu u centru Prijestonice.</p>
<p>Policija traga za Cetinjaninom <b>Acom Martinovićem</b> koji<b> </b>je još na slobodi, a pucao je na još dvije lokacije - Humci i Bulevar. Među stradalima je i dvoje djece. Kako nam je nezvanično saopšteno iz Uprave policije, među ubijenima su i članovi porodice Martinovića.</p>
<p>Kako saznajemo, službenici policije su pronašli automobil Martinovića.</p>
<p>Na Cetinju su tužiteljka <b>Andrijana Nastić </b>i vršilac dužnosti direktora Uprave policije <b>Lazar Šćepanović.</b></p>
<p>Prema saopštenju Uprave policije, A. M. je "upotrebom vatrenog oružja lišilo života nekoliko lica", a potom se dao u bjekstvo.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dqm2dnlcmT2U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Policija apeluje na građane Cetinja da ostanu prisebni i da ostanu u svojim objektima stanovanja, dok su sve raspoložive jedinice policije na terenu i preduzimaju aktivnosti iz svoje nadležnosti u cilju stavljanja situacije pod kontrolu i procesuiranja izvršioca.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIOM3NjX_Oik&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>U Prijestonici je trenutno vanredno stanje, čuju se sirene policijskih automobiča i kola hitne pomoći.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DfHpxlFCrl3U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Najmanje deset mrtvih na Cetinju, među žrtvama i dvoje djece, policija pronašla automobil Martinovića

<p>Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore <b>Snežana Armenko</b> svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore <b>Jeleni Božović</b>.&nbsp;</p> <p>Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, <b>Budimira Šćepanovića</b>, <b>Dragane Đuranović</b> i <b>Desanke Lopičić</b>, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp;</p> <p>- Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp;</p> <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp;</p> <p>Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp;</p> <p>- Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp;</p> <p>Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp;</p> <p>Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp;</p> <p>Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

<p>Predsjednica Ustavnog suda <b>Snežana Armenko </b>odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija <b>Budimira Šćepanovića</b>, <b>Desanke Lopičić</b> i <b>Faruka Resulbegovića </b>da se predsjedniku države <b>Jakovu Milatoviću </b>pošalje obavještenje o penzionisanju sudije <b>Šćepanovića</b> u maju naredne godine. &nbsp;</p> <p>Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome.</p> <p>Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra.</p> <p>Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija <b>Momirka Tešić</b>, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija <b>Dragana Đuranović</b> stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud<span>(Photo: UGC)</span></figcaption> </figure>  <p>To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda <b>Milorad Mićo Gogić </b>nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp;</p> <p>U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp;</p> <p>Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO.</p> <p>&nbsp;<br/> &nbsp;</p> <p>&nbsp;<br/> &nbsp;</p>

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

<p>Prorektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr <b>Veselin Mićanović</b>, najavio je inicijativu za izmjenu članova tek formirane Redakcije Enciklopedije Crne Gore, koju realizuje Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU). On je to saopštio gostujući u emisiji Stav na RTCG, kao "predstavnik dijela akademske zajednice" koji je nezadovoljan sastavom Redakcije.</p>
<p>Mićanović nije odgovorio na pitanje koji je tačno dio javnosti i akademske zajednice nezadovoljan, niti je želio da imenuje nijednog od potpisnika inicijative koju je najavio, a koja će uskoro biti predata na razmatranje Skupštini ili Vladi Crne Gore.</p>
<p>- Inicijativa je široko obuhvatila različite pripadnike akademske zajednice, koji nijesu uže posmatrano nacionalno prepoznatljivog srpskog identiteta. Pokušavam u ovoj priči da ne istaknem srpski jezik ili srpsku zajednicu kao oštećenu u tom dijelu, već prosto da u tom Redakcijskom odboru treba da se nalaze i ljudi iz drugih konstitutivnih elemenata u Crnoj Gori, koji su sastavni dio crnogorskog društva – kazao je Mićanović.</p>
<h2>Projekat</h2>
<p>Projekat Encklopedija Crne Gore pokrenut je ove godine, prvi sastanak Redakcija je imala u septembru, a trebalo bi bude realizovan do 2028. godine. O Enciklopediji Crne Gore govori se već decenijama, tačnije od 1969. godine, a sada je, kroz rad i program nove Redakcije, realizacija dugo čekane Enciklopedije najbliža ostvarenju.</p>
<p>U avgustu 2024. godine Predsjedništvo CANU je imenovalo 18 članova Redakcije, a Vlada je za ovaj projekat već izdvojila finansijska sredstva.</p>
<p>Na čelu Redakcije, kao glavni i odgovorni urednik, se nalazi doskorašnji predsjednik CANU, akademik <b>Dragan K. Vukčević</b>, a ostali članovi su: akademici <b>Đorđe Borozan</b>, <b>Aleksandar Čilikov</b>, <b>Pavle Goranović</b>, <b>Niko Martinović</b>, <b>Predrag Miranović</b>, <b>Žarko Mirković</b>, <b>Vukić Pulević</b>, <b>Dragan Radonjić</b>, <b>Šerbo Rastoder</b>, <b>Zoran Rašović</b>, <b>Nenad Vuković</b>, kao i vanredni član CANU, prof. dr <b>Ilija Vujačić</b>, te redovni profesori i profesoke sa Univerziteta Crne Gore prof. dr <b>Živko Andrijašević</b>, prof. dr <b>Goran Barović</b>, prof. dr <b>Vesna Karadžić</b>, prof. <b>Radmila Vojvodić</b> i prof. dr<b> Boris Vukićević</b>.</p>
<p>Međutim, kako se već od septembra špekulisalo u pojedinim prosrpskim medijima, a prije dvije noći potvrdio prorektor Mićanović, „dio javnosti“ je nezadovoljan sastavom Redakcije Enciklopedije. Dvije ključne tačke koje se uzimaju kao sporne su objektivnost i naučna utemeljenost projekata, te sam sastav Redakcije, odnosno njeni pojedini članovi.</p>
<h2>Ideološko upodobljavanje</h2>
<p>- Sagledavajući u posljednje vrijeme određene reakcije društva, upitan je sastav Redakcije u pogledu ideološkog gledišta na određene, u crnogorskom kontekstu vrlo značajne elemente, jer u tom sastavu bi trebalo da ima konstitutivnih elemenata svih entiteta. Šta to znači? Mi, recimo, gledano sa stanovišta Redakcije, jasno prepoznajemo da Uredništvo u svom sastavu nema vrlo značajan procenat koji bi bio iz reda značajne sprske populacije, koji u Crnoj Gori broji trećinu stanovištva, a u jezičkom kontekstu to je još više, skoro pa polovina. To znači da će produkt takve Enciklopedije biti vrlo upitan iz ugla srpskog entiteta – tvrdi prorektor.</p>
<p>Mićanović je istakao da svakako treba raditi na izradi Enciklopedije, ali da treba prihvatiti društvenu stvarnost, po kojoj Redakciju treba da čine predstavnici svih entiteta koji postoje u Crnoj Gori, te da se sa tog stanovišta izaberu kompetentni ljudi i stručnjaci, a njih vidi, kako je posebno istakao, u kadrovima sa Univerziteta Crne Gore.</p>
<p>On nije želio da navede ko to tačno u trenutnoj Redakciji nije kompetentan i stručan, posebno imajući u vidu da je čine većinom redovni i vanredni članovi Akademije. Prorektor je dalje ponudio ljude sa Univerziteta kao stručnjake koji bi mogli da uđu u sastav Redakcije, iako se u njenom trenutnom sastavu već nalaze univerzitetski profesori (sadašnji i bivši).&nbsp;</p>
<p>Mićanović je međutim istakao da su članovi Redakcije sigurno stručni u svojim oblastima rada i vrijedni poštovanja, ali je problematizovao njihovu objektivnost u dijelu odnosa i prihvatanja srpskog jezika i srpskog entiteta.</p>
<p>Ipak, prorektor nije objasnio koji su to ideološki stavovi i postulati Redakcije CANU koji konkretno smetaju srpskom entitetu. Nije odgovorio ni na potanje da li iza ove inicijative stoje i neke političke partije, crkva, ili Matica srpska, koja se još u oktobru oglašavala kritikujući sastav Redakcije Enciklopedije Crne Gore.</p>
<p>- Ja želim objektivno da pristupim objašnjenju problema koji će nastupiti ako budemo rasipali sredstva, a budemo uzimali u obzir sve konstitutivne elemente crnogorskog društva. Ne želim tu da istaknem samo srpski, već i bošnjački, albanski, hrvatski, crnogorski, svi ti entiteti su prepoznatljivi i kao multikulturno društvo trebali bismo da pokažemo zrelost i uvažimo sve ove vrijednosti savremenog društva. Da li postojeći redakcijski odbor odgovara tome, da ne pominjemo imena, to ćete vidjeti prema jasnim izjavama pojedinaca iz sastava Redakcije i možete očekivati kakav će biti ishod.</p>
<p>Pored Enciklopedije, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, u sprezi sa više od 700 saradnika, aktivno radi na izradi leksikona iz različitih oblasti, vezanih za crnogorsku likovnu umjetnost, diplomatiju, botaniku, etnologiju i slično.</p>
<p>Mićanović je član uredništva na Leksikonu školstva, a takođe je i zamjenik glavnog i odgovornog urednika Leksikona nauke i visokog obrazovanja.</p>
<p>Na pitanje zašto je on lično i dalje na ovim projektima i drži visoke funkcije, umjesto da podnese ostavku, ako se ne slaže sa politikom CANU-a, nije konkretno odgovorio, komentarišući samo toliko da su to leksikoni čiji sadržaji ne štete nijednom entitetu u Crnoj Gori.&nbsp;</p>
<h2>Ugroženo "srpsko biće" i strah od Crnogorca Njegoša&nbsp;</h2>
<p>Mićanović je na kraju naglasio da se ovdje svakako radi o ugroženosti sprskog nacionalog bića u Crnoj Gori, ako ova Redakcija bude radila na Enciklopediji, uzimajući kao primjer te ugroženosti Petra II Petrovića Njegoša, koji bi po njemu, izgleda, mogao da bude protumačen kao crnogorski vladar i pjesnik.&nbsp;</p>
<p>- Ne da se plašim, više sam nego siguran da će biti ugrožen, i da neće biti objektivno zastupljen. Vi kao član ovog društva ste svjedok različitog interpretiranja nekog koga prihvatamo kao najveću vrijednost našeg društvenog produkta, Njegoša, ''Gorskog vijenca'', imamo različita gledišta. Ako se taj ''Gorski vijenac'' bude interpretirao na jedan način, mislim da smo već u problemu, mislim da smo stvorili razliku u društvu umjesto da je pomirimo. Na te probleme ja ukazujem i govorim o stvarima da, ako radimo nešto i ulažemo određena sredstva, da ona ne budu uzaludna.&nbsp;</p>
<blockquote>Mićanović nije želio da navede ko to tačno u trenutnoj Redakciji nije kompetentan i stručan, posebno imajući u vidu da je čine većinom redovni i vanredni članovi Akademije</blockquote>
<p>Iako imena idejnih tvoraca i potpisnika ove inicijative još uvijek nijesu poznata javnosti, vrijedi napomenuti da je trenutni potpredsjednik Vlade za nauku, obrazovanje i odnos sa vjerskim zajednicama, dr <b>Budimir Aleksić</b>, izabran u naučno zvanje i zaposlen kao naučni saradnik na Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore upravo u vrijeme dok je prorektor Mićanović upravljao ovom univerzitetskom jedinicom kao v.d. direktor.</p>
<p>Procedura izbora Aleksića u naučno zvanje na Istorijskom institututu u oblasti &nbsp;Kulturno nasljeđe Crne Gore u drugoj polovini XX vijeka od početka je bila nepravilna, a konkursna oblast pogrešno adresirana, jer ona ne pripada istorijskim već kulturološkim naukama.</p>
<p>Takođe, Aleskić niti je istoričar niti kulturolog, a osnovne, magistarske i doktorske studije završio je iz oblasti nauke o književnosti. Doktorirao je na temi „Fantastika i naučna fantastika u romanima za djecu i omladinu Čeda Vukovića“. Sâm Aleksić u biografiji koju je objavio na sajtu Cetinjske bogoslovije kaže da su mu oblasti interesovanja: istorija srpske književnosti i kulture i dječija književnost.</p>
<p>Čak su i u recenzentsku komisiju bili imenovani profesori sa Fakulteta dramskih umjetnosti i akademik SANU od kojih ni jedan nema zvanje iz oblasti za koju se Aleksić prijavio, čime je prekršen član 88 Statuta Univerziteta Crne Gore koji propisuje da najmanje dva recenzenta moraju imati zvanje iz oblasti za koju se kandidat prijavljuje, dok ni sam Aleksić nema naučnih istorijskih radova.</p>
<p>Tako se akademik SANU <b>Slavenko Terzić</b> u recenziji bavio Aleksićevim književnim radovima „Mojkovačka bitka u srpskoj hroničarskoj epici“ i „Njegoš i Lovćen kao pjesnička inspiracija Momira Vojvodića“, koji nemaju nikakve veze sa istorijskom naukom, kulturnim nasljeđem Crne Gore i Istorijskim institutom.&nbsp;</p>
<p>Iz Crnogorske akademije nauka i umjetnosti nijesu željeli da komentarišu ovu inicijativu ni navode prorektora Mićanovića.</p>

Tag: marihuna

Osumnjičen da je u patici pokušao da prokrijumčari marihuanu u UIKS

Troje ranjenih i dalje pod rizikom, četvrti izuzetno kritično

Satler užasnut stravičnim vijestima sa Cetinja

Šimun: Povrijeđeni u tragediji na Cetinju i dalje životno ugroženi

Od danas trodnevna žalost u Crnoj Gori

PRATITE TVe UŽIVO