Ministar javne uprave Marash Dukaj učestvovao je na regionalnoj konferenciji CORE Days 2025 u Beogradu, poručivši da lokalne samouprave imaju ključnu ulogu u stvaranju snažne i konkurentne ekonomije u Crnoj Gori i regionu.
– Uloga lokalnih samouprava je da budu generatori ekonomskog prosperiteta u našim državama. Jačanje lokalne ekonomije, posebno u aktuelnim ekonomskim okolnostima, izuzetno je važno polje djelovanja lokalnih vlasti – istakao je Dukaj.
On je naglasio da kvalitet lokalne administracije direktno utiče na sposobnost opština da iskoriste svoje razvojne potencijale.
– Efikasna, profesionalna i digitalizovana administracija preduslov je dinamičnijeg ekonomskog rasta – kazao je ministar.
Crna Gora, kako je rekao, ostaje jedna od najcentralizovanijih država u regionu i OECD prostoru, što zahtijeva dodatno jačanje decentralizacije.
– Bez širih nadležnosti opštine ne mogu biti dovoljno konkurentne niti privući investicije – poručio je Dukaj, najavivši model asimetrične decentralizacije, kroz koji će najspremnije opštine dobiti status grada i veće nadležnosti.
Digitalizacija lokalnih servisa jedan je od ključnih prioriteta.
– Završena je procjena digitalne zrelosti svih opština, a sada planski uvodimo elektronske usluge. Uskoro očekujemo da sve opštine budu dio GSB elektronskog sistema, što će skratiti upravne postupke, smanjiti troškove i ukloniti biznis barijere – rekao je ministar.
Dukaj je ocijenio da CORE Days predstavlja dragocjenu platformu za razmjenu znanja u regionu i promociju evropskih standarda lokalne uprave.
Na konferenciji je dodijeljen i sertifikat u okviru BFC programa sertifikacije lokalnih samouprava za povoljno poslovno okruženje, koji su iz Crne Gore zaslužile opštine Bar, Tuzi, Bijelo Polje i Žabljak.
– Čestitam dobitnicima. Današnja dodjela afirmiše dobru praksu lokalnih zajednica koje grade poslovni ambijent i treba da budu putokaz drugima – zaključio je Dukaj.
Ovogodišnja konferencija, pod sloganom „Više od profita: Društveni uticaj ESG-a“, okupila je predstavnike Evropske unije, vlada Zapadnog Balkana, međunarodnih institucija, privrede i civilnog sektora.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dukaj na CORE Days 2025: Uspješna lokalna uprava temelj je ekonomskog razvoja

Na ministarskom dijalogu „Partnerstvo za reformu: Zapadni Balkan – Italija“, održanom u Rimu u organizaciji ReSPA-e i Ministarstva za javnu upravu Italije, ministar javne uprave Marash Dukaj istakao je da reforme uprave predstavljaju temelj demokratizacije i ključ povjerenja građana i partnera u rad institucija.
Dukaj je naglasio da reforma javne uprave prevazilazi tehničke i proceduralne promjene – riječ je, kako je kazao, o stvaranju sistema koji počiva na odgovornosti, profesionalizmu i mjerljivim rezultatima:
– Reforma nije samo proces preoblikovanja institucija, već i proces izgradnje povjerenja – povjerenja građana u institucije, povjerenja međunarodnih partnera u našu sposobnost da isporučimo rezultate i povjerenja između zemalja regiona – poručio je ministar.
Govoreći o napretku Crne Gore, Dukaj je istakao da je u fokusu sveobuhvatna digitalna transformacija i modernizacija javne uprave.
– Naš cilj je uprava koja je brza, dostupna i odgovorna. Pojednostavljujemo procedure, smanjujemo administrativne barijere i razvijamo jedinstvene digitalne servise za građane i privredu. Ali tehnologija nije dovoljna – potrebna je kultura odgovornosti i profesionalizma, sistem koji nagrađuje znanje, integritet i rezultate – kazao je on.
Ministar je poručio da Crna Gora očekuje da ovaj dijalog dodatno ojača bilateralnu i regionalnu saradnju, naročito u oblastima definisanim sporazumom sa Italijom potpisanim u januaru: reformi službeničkog sistema, jačanju lokalnih samouprava, unapređenju mehanizama otvorene uprave, digitalnoj transformaciji i informatičkoj bezbjednosti.
– Zajedničkim radom možemo izgraditi regionalnu platformu saradnje u kojoj će Italija biti ključni partner i mentor u modernizaciji naših uprava – naglasio je Dukaj.
On je zaključio da Crna Gora ostaje čvrsto posvećena evropskim vrijednostima i reformama:
– Naš cilj je moderna, inkluzivna i otporna javna uprava, sposobna da podrži ekonomski rast, privuče investicije i doprinese jačanju društvene kohezije.

Dukaj na ministarskom dijalogu u Rimu: Stvaramo upravu koja nagrađuje znanje, integritet i rezultate

Povodom Dana opštine Petnjica, ministar javne uprave Maraš Dukaj uputio je čestitku lokalnoj upravi i svim građanima, uz poruku podrške daljem razvoju te opštine.
- U ime Ministarstva javne uprave i u svoje lično ime, upućujem iskrene čestitke upravi i zaposlenima Opštine Petnjica, kao i svim njenim građankama i građanima, uz najbolje želje za uspješan nastavak razvoja i napretka lokalne zajednice - naveo je ministar Dukaj.
On je istakao da Petnjica, kao jedna od najmlađih opština u Crnoj Gori, dosljedno pokazuje posvećenost modernizaciji, očuvanju kulturnog identiteta i unapređenju životnog standarda.
- Ministarstvo javne uprave prepoznaje značaj tih napora i ostaje snažan partner u jačanju lokalne samouprave, digitalizaciji javnih usluga i povećanju efikasnosti i transparentnosti rada lokalne administracije - dodao je Dukaj.
Ministar je podsjetio i na paket mjera za unapređenje lokalnih samouprava, koji je pripremljen na osnovu detaljnih analiza i čije će se mjere implementirati kroz konkretne projekte, u partnerstvu sa lokalnim upravama.
- Uvjeren sam da će Petnjica i u budućnosti nastaviti da se razvija kao odgovorna, efikasna i održiva lokalna zajednica – u korist svih njenih građana - poručio je ministar Dukaj.

Dukaj: Petnjica je primjer posvećenosti razvoju i modernizaciji lokalne zajednice

Ministar javne uprave, mr Marash Dukaj, boravio je danas u zvaničnoj posjeti Opštini Bijelo Polje, u okviru šireg plana obilazaka opština i jačanja saradnje između centralnog i lokalnog nivoa vlasti. Cilj posjete bio je analiza trenutnog stanja lokalne uprave i definisanje konkretnih koraka ka unapređenju njenog rada.
- &nbsp;Samo jaka i efikasna lokalna uprava može biti oslonac razvoja svake zajednice - poručio je Dukaj, naglašavajući važnost dijaloga i zajedničkih projekata kao ključnih alata za modernizaciju lokalnih institucija.
Predsjednik Opštine Bijelo Polje, Petar Smolović, sa saradnicima, predstavio je razvojne potencijale i izazove sa kojima se opština suočava, posebno u oblasti digitalizacije usluga. Izrazio je zadovoljstvo što će Bijelo Polje biti jedna od sedam opština koje će dobiti podršku kroz projekat „Digitalna transformacija jedinica lokalne samouprave“, koji Ministarstvo javne uprave sprovodi uz podršku UNOPS-a i Međunarodne telekomunikacione unije (ITU).
Ministar Dukaj je istakao da je modernizacija administrativnih procesa i jačanje transparentnosti neophodna za ubrzani napredak.
- Ministarstvo je već pokrenulo reformske procese na centralnom nivou, a uspjeh u njihovoj realizaciji moguć je samo kroz odgovornu i partnersku saradnju sa lokalnim zajednicama. Lokalnim samoupravama obezbijedićemo punu podršku kroz zakonske reforme, obuke zaposlenih i tehničku pomoć u svim oblastima - poručio je ministar.
Posjeta je zaključena dogovorom o konkretnim koracima za unapređenje rada lokalne uprave i jačanje međuinstitucionalne saradnje na dobrobit građana Bijelog Polja.

Dukaj u Bijelom Polju: Promjene kroz zajedničke projekte i digitalnu transformaciju lokalne uprave

Ministar javne uprave, Maraš Dukaj, položio je vijenac na spomenik stradalima u genocidu u Srebrenici, podsjećajući da su nacionalizam, šovinizam i mitovi bili uzrok neslućenih patnji i sukoba u našoj prošlosti.
- Dan sjećanja na genocid u Srebrenici poziva nas da se s dubokim žaljenjem prisjetimo svih onih koji su izgubili svoje živote, ali i da se suočimo s opomenom – kuda nas mogu odvesti nacionalna isključivost, mitovi i šovinizam. Upravo takve ideje bile su uzrok neslućenih patnji i sukoba u našoj prošlosti. Naša je obaveza da učimo iz tih tragičnih događaja, kako se nikada više ne bi ponovili. Moramo se boriti protiv mržnje i graditi mostove međusobnog razumijevanja, poštovanja i solidarnosti- poručio je Dukaj.
Ministar je podjsjetio da je naša obaveza da učimo iz tih tragičnih događaja, kako se nikada više ne bi ponovili. Moramo se boriti protiv mržnje i graditi mostove međusobnog razumijevanja, poštovanja i solidarnosti.
- Neka nas naše različitosti ne dijele, već ujedine u ostvarivanju zajedničkih ciljeva i vrijednosti. Samo tako možemo izgraditi otvoreno i pravedno društvo, sposobno da se uspješno suoči sa savremenim izazovima- poručio je Dukaj.
Ministar Dukaj u sastavu crnogorske delegacije danas prisustvuje komemoraciji povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.

Dukaj: Žal zbog izgubljenih života, opomena kuda vode nacionalna isključivost, mitovi i šovinizam

Povodom 4. jula, Dana nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država, ministar javne uprave mr Marash Dukaj uputio je čestitku građanima i Vladi SAD, ambasadi Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori, kao i ambasadorki Džudi Rajzing Rajnke.
- U ime Ministarstva javne uprave i u svoje lično ime, upućujem iskrene čestitke povodom ovog važnog datuma koji simbolizuje temeljne vrijednosti slobode, demokratije i ljudskih prava, koje Sjedinjene Američke Države decenijama promovišu. Crna Gora cijeni dugogodišnje partnerstvo i podršku SAD u jačanju državnih institucija, vladavine prava i razvoja demokratskog društva - poručio je Dukaj.
Ministar je, ističe se, uvjeren u nastavak dobre saradnje.
- Uvjeren sam da ćemo i u narednom periodu nastaviti da njegujemo prijateljske odnose i unapređujemo saradnju, posebno u oblastima sajber bezbjednosti, digitalne transformacije i razvoja efikasnih, transparentnih servisa u službi građana. Svim građanima Sjedinjenih Američkih Država želim miran i dostojanstven praznik, uz prosperitet i dalji napredak - naveo je ministar Dukaj.

Dukaj: Crna Gora cijeni podršku SAD u jačanju institucija, vladavine prava i demokratskog društva

Reforma lokalne samouprave je od suštinskog značaja za demokratske procese, kazao je ministar javne uprave Maraš Dukaj.
Dukaj sa saradnicima, boravio je danas u radnoj posjeti Opštini Danilovgrad, i sastao se sa predsjednikom Opštine Aleksandrom Grgurovićem i saradnicima.
Dukaj je, kako je saopšteno, podijelio viziju Ministarstva javne uprave o osnaženim lokalnim samoupravama, spremnim da preuzmu odlučivanje o sopstvenoj sudbini u svoje ruke.
Predstavnicima opštinskog rukovodstva poručio je da on i Ministarstvo na čijem je čelu, stoje na raspolaganju za svaku vrstu podrške, ali i kao most za ojačavanje saradnje sa drugim ministarstvima.
- Reforma lokalne samouprave je od suštinskog značaja za demokratske procese, posebno sa aspekta izbornog sistema, decentralizacije i digitalizacije. To su oblasti koje će doprinijeti unapređenju opšteg društvenog ambijenta i uslova života građana Crne Gore - kazao je Dukaj.
Nakon što je predstavnicima Ministarstva javne uprave poželio dobrodošlicu, Grgurović ih je, navodi se, upoznao sa značajnim iskoracima koje je aktuelna gradska vlast napravila u oblasti lokalne samouprave, posebno u pogledu revitalizacije institucija mjesnih zajednica i odlične saradnje koju Opština sa njima ima, digitalizacije određenih procesa i transparentnosti u svom radu.
Dukaju je poručio žda će u Opštini Danilovgrad, na putu osnaživanja lokalnih samouprava uvijek imati pouzdanog partnera, spremnog na saradnju.
U pratnji predstavnika opštinskog rukovodstva i svojih saradnika, Dukaj je nakon toga obišao Umjetničku koloniju Danilovgrad, gdje je imao priliku da se upozna sa istorijatom ustanove od posebnog kulturnog značaja za Crnu Goru te vidi još uvijek otvorenu izložbu pod nazivom “7”.
- Nastavljamo da u kontinuitetu radimo na produbljivanju saradnje i rješavanju izazova koje opterećuju rad lokalnih samouprava - zaključio je Dukaj.

Dukaj: Reforma lokalne uprave temelj stabilnog demokratskog razvoja

Jedan od ključnih ciljeva Zakona o lokalnoj samoupravi jeste pažljivo i postepeno unapređenje decentralizacije sistema lokalne samouprave, kazao je ministar javne uprave Marash Dukaj na sjednici UO Zajednice opštine Crne Gore.
- Vrlo pažljivo, sistematično i odgovorno prišli smo izradi Zakona o lokalnoj samoupravi. Prije svega, urađena je Analiza funkcionisanja sistema lokalne samouprave u Crnoj Gori, koja je pokazala &nbsp;ključne izazove postojećeg sistema lokalne samouprave i pružila konkretne preporuke za unapređenje, a ključna je - uvođenje &nbsp;politipskog sistema lokalne samouprave - kazao je Dukaj u uvodnom dijelu.
On je istakao da je pored analitičkih dokumenata Vlade Crne Gore, u Izvještaju Evropske komisije za 2024. konstatovano da je decentralizacija u Crnoj Gori ograničena, odnosno da je na najnižem nivou od svih zemalja ne samo EU, nego i u okruženju.&nbsp;
- Jedan od ključnih ciljeva jeste pažljivo i postepeno unapređenje decentralizacije sistema lokalne samouprave. To podrazumijeva uvođenje nove jedinice lokalne samouprave – grada, koji sa aspekta broja stanovnika i finansijskog kapaciteta može da pruža usluge i vrši nadležnosti u oblasti predškolskog obrazovanja, primarne zdravstvene zaštite, kao i socijalne i dječije zaštite - napomenuo je Dukaj.
Dukaj je kazao da je današnja rasprava u cilju zajedničkog dijaloga i učešća u pripremi Zakona koji će odgovarati potrebama opština, i sistem lokalne samouprave učiniti efikasnijim i boljim.

Dukaj: Pažljivo i postepeno unapređenje decentralizacije sistema lokalne samouprave

Sprečavanje formiranja vlasti, fizičkim ili pravnim nasiljem, najveći 
je mogući udar na demokratiju, poručio je jedan od lidera Evropskog 
saveza i predsjednik SDP-a Ivan Vujović, komentarišući izjavu ministra 
javne uprave Maraša Dukaja, da je koalicija „Za budućnost Budve“ željela 
da se u Budvi uvede prinudna uprava. 
 
- To je poruka da su izbori besmisleni, institucije nepotrebne i da vlast 
određuje ulica ili grupa nasilnika. Radi se o temeljnom demokratskom 
pitanju, nevažno je ko čini većinu - istakao je Vujović. 
 
On je naveo da ako Vlada planira da bude dio tog nasilja, a zakazivanje 
sjednice u Budvi za posljednji dan, kako je dodao, na to ukazuje, treba 
da zna da je to crvena linija preko koje se neće preći. 
 
- Izjava ministra Dukaja samo potvrđuje dokle je DF spreman da ide. Jako je važno da javnost zna što su čije namjere - zaključio je Vujović.

Vujović: Sprečavanje formiranja vlasti je najveći mogući udar na demokratiju

U ime Ministarstva javne uprave (MJU) i u lično ime, čestitam Dan novinara, svim poslenicima javne riječi, kazao je ministar javne uprave Marash Dukaj, naglasivši da će nastaviti da podržava rad medija, uključujući i njihov kritički, ali i profesionalni odnos prema državnoj upravi, duboko uvjeren da je to prirodan pristup medija i da samo takvi mediji koriste i državi i njenoj javnoj upravi.&nbsp;
- Vaša uloga u društvu je nezamjenjiva, posebno u vremenima kao što je ovo u Crnoj Gori, kada pokušavamo reformama da ostvarimo još jedan strateški cilj - istakao je Dukaj.&nbsp;
Ministarstvo javne uprave je, kako je saopšteno, &nbsp;zahvalilo svim medijima i novinarima na profesionalnom odnosu i ozbiljnom tretmanu tema iz našeg djelokruga.
- Mi u Ministarstvu javne uprave ćemo sa svoje strane, kao i do sada, davati sve od sebe da s jedne strane olakšamo rad novinara i medija, a sa druge da im svojim profesionalnim pristupom damo što manje prilika za kritiku - poručio je Dukaj.

Dukaj: Podrška medijima uključujuči kritički i profesionalni odnos prema državnoj upravi

L.U. (18) uhapšen je zbog teške krađe, saopšteno je iz Uprave policije (UP).&nbsp;
Protiv njega je, kako se dodaje, podnijeta i krivična prijava.&nbsp;
- Naime, slobode je lišen L.U. (18) koji je, kako se sumnja, djelo koje mu se stavlja na teret izvršio na način što je u toku jedne večeri, u kasnim satima, došao do kuće oštećenog lica, gdje je uz pomoć podesnog sredstva otvorio ulazna vrata kuće - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Ušao je u unutrašnjost ovoga objekta gdje je izvršio premetačinu, a zatim otuđio televizor, te unutrašnju i spoljnu jedinicu klime.
- Otuđene predmete je policija pronašla i vratila vlasniku, a L.U. lišila slobode. On će danas biti priveden postupajućem tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici na dalju nadležnost - zaključuju iz UP.&nbsp;

U Podgorici uhapšen osumnjičeni za tešku krađu

Kako bismo pomogli građanima Pljevalja u ovoj teškoj situaciji, odlučio sam da EPCG umanji cijenu aktivne energije za sva domaćinstva u Pljevljima za 50 odsto u naredna tri mjeseca, saopštio je izvršni direktor te kompanije Zdravko Dragaš danas.
Kako je kazao, u svjetlu posljednjih informacija o drastičnom povećanju zagađenja vazduha u Pljevljima, u toj Kompaniji svjesni su problema koji utiče na kvalitet života, kao i na zdravlje naših sugrađana.
Ova mjera je, kako dodaje, tokom decembra, januara i februara – naš višegodišnji način podrške lokalnoj zajednici i građanima dok se suočavamo s izazovima.
- Cilj je da riješimo problem zagađenja i obezbedimo bolji kvalitet vazduha, a istovremeno pružimo neophodnu podršku našim sugrađanima. Zato bih zamolio sve Pljevljake da, imajući u vidu ovu odluku, koja je trenutno ključna za smanjenje emisija štetnih gasova, zajednovodimo brigu i o racionalnom trošenju električne energije u cilju efikasnog korišćenje naših energetskih resursa - poručio je.
Ukazuje i da se višedecenijski problem ponavlja te da najveći uticaj na kvalitet vazduha u Pljevljima, tokom zimskih mjeseci, imaju individualna i kolektivna ložišta u kombinaciji sa meteorološkim parametrima, što je potvrđeno i iz Agencije za zaštitu životne sredine.
- Svakako da treba sačekati i najavljena nova ispitivanja uticaja probnog radaTE “Pljevlja” na kvalitet vazduha i, u skladu sa tim rezultatima, postupićemo po instrukcijama nadležnih institucija. Razlog dodatne provjere rada TE “Pljevlja” ne bi bio upitan da nije došlo do prolongiranja realizacije projekta ekološke rekonstrukcije Termoelektrane. Naime, početkom februara ove godine potpisan je Aneks ugovora sa izvođačem radova, čime je završetak projekta sa kraja novembra 2025. prolongiran do maja naredne godine - kazao je.
Upravo zbog toga, dodaje, inicirao je sastanke sa izvođačima radova na projektu sa jasnim ciljem – što prije kvalitetno završiti ovaj izuzetno važan projekat.
- Takođe, ubrzo ću obaviti konsultacije u vezi sa što hitnijim završavanjem projekta toplifikacije grada i konačnim ukidanjem kolektivnih i individualnih kotlarnica u centru grada. Stoga pozivam nadležne u Opštini Pljevlja da, zajedno sa Vladom, predano radimo na konačnom uspostavljanju rješenja koje će umanjiti negativan uticaj na život nasih sugrađana. EPCG mora da djeluje odgovorno i u interesu zajednice, a posebnu obavezu ima prema Pljevljima, kao gradu koji predstavlja okosnicu energetskog sistema države. Završetkom projekata toplifikacije i ekološke rekonstrukcije Termoelektrane „Pljevlja“ stvoriće se uslovi za ispravljanje nepravde prema Pljevljacima kroz trajno unapređenje kvaliteta života - zaklkučio je on.&nbsp;

Dragaš: Pljevljacima 50 odsto popusta na struju u naredna tri mjeseca

Grupa građana i građanski aktivisti, koji su prethodno pokrenuli akciju „samoprijavljivanja“ nakon što je 35 osoba procesuirano zbog protesta ispred Vile Gorica zbog ovogodišnje dodjele Trinaestojulske nagrade, započeli su skup solidarnosti ispred zgrade Uprave policije. U toku je potpisivanje akcije samoprijavljivanje, koju će građani pradati policiji.&nbsp; Prilaz Upravi policije je blokiran.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_d63a1362797404b34bdd0b331ea524efe5c2283e20c652b9805e4aa48db2210f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251215111252_d63a1362797404b34bdd0b331ea524efe5c2283e20c652b9805e4aa48db2210f" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Policija "> <figcaption>Blokiran prilaz zgradi Uprave policije (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_6e75e08e6c8461de0bb3c7cd419b6c1359697038b2a1630e707c0e5ff5e4cb5f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251215111252_6e75e08e6c8461de0bb3c7cd419b6c1359697038b2a1630e707c0e5ff5e4cb5f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Okupljeni građani kod MUP-a"> <figcaption>Okupljeni građani(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FIEHeQf5gORU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_f11e8dc8375a4eceb2ec94eed1d6cc8638f7b652fe559ab323babba45956f528.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251215111248_f11e8dc8375a4eceb2ec94eed1d6cc8638f7b652fe559ab323babba45956f528" data-rendition-name="original" width="5712" height="4284" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_fcb677722399757c6f32570b42d3abdb218d73595c923659cbf4911a5d961f94.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025121512128_fcb677722399757c6f32570b42d3abdb218d73595c923659cbf4911a5d961f94" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_0b6b73abf57438ff220901ac28c4d7ae79f0c09de32a114574cd61e89ddae87d.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025121512128_0b6b73abf57438ff220901ac28c4d7ae79f0c09de32a114574cd61e89ddae87d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_86478f78a80ca477836f21f674a25142b3f393af60d2dde200bde087c1184b20.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025121512128_86478f78a80ca477836f21f674a25142b3f393af60d2dde200bde087c1184b20" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_8f11ef85788d69b2edde1ee4682cbad44731c8f9ea6ad791bec70b76b857c976.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20251215111248_8f11ef85788d69b2edde1ee4682cbad44731c8f9ea6ad791bec70b76b857c976" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_b894d9e83c0646288061c40671e954cb86f3edec2a80c318f14ff91b04a3e02c.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20251215111248_b894d9e83c0646288061c40671e954cb86f3edec2a80c318f14ff91b04a3e02c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_e2479c16959d84df0ee9f51d8294bef34259c02a25c0c2560833ead8b9f962b6.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20251215111252_e2479c16959d84df0ee9f51d8294bef34259c02a25c0c2560833ead8b9f962b6" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Protes "> <figcaption>Okuupljeni građani(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  - Okupljamo se mi koji smo digli glas protiv sramne dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću. Bićemo tu da potpišemo Upitnik za samoprijavljivanje i predamo ga na ruke v.d. direktora policije Lazaru Šćepanoviću koji je po nalogu Demokrata odlučio da goni 35 nevinih ljudi - kazali su organizatori skupa. Napominju da je Tužilaštvo jasno reklo da u njihovim radnjama nema krivičnog djela. Ipak, ističu, policija selektivno kažnjava 35 građana zbog mirnog protesta. - To nije pravda. Mnogo nas je više. Ako se gone 35, odgovor je solidarnost svih - poručili su oni.

(FOTO/VIDEO) Počeo skup solidarnosti ispred UP zbog procesuiranja 35 osoba: U toku potpisivanje akcije "samoprijavljivanje"

Objava mađarskog premijera Viktora Orbana, u kojoj je kritikovao odluku Evropske unije o neograničenom zamrzavanju ruske imovine, izazvala je verbalni sukob između poljskog ministra vanjskih poslova Radoslava Sikorskog i njegovog mađarskog kolege Petera Sijarta.
- Zaobilazeći Mađarsku i kršeći evropsko pravo usred bijela dana, Brisel preduzima korake ka zapljeni zamrznute ruske imovine – to je objava rata. Istovremeno, od država članica traže dodatnih 135 milijardi eura kako bi finansirali sukob. Mađarska neće učestvovati u ovom izopačenom briselskom planu - naveo je Orban.
Sikorski je Orbanovu objavu podijelio uz komentar:
- Viktor je zaslužio svoj Orden Lenjina“, na što je Sijarto odgovorio: "Razumijemo da vi zaista želite rat Rusije protiv Evrope! Nećemo dozvoliti da budemo uvučeni u vaš rat!“
Time se prepirka nije završila, pa je uslijedio odgovor poljskog ministra:
- Ako Rusija ponovo ne napadne, takvog rata neće biti, ali razumijemo da biste ovoga puta bili na njenoj strani.“
Komentarišući Orbanovu objavu, ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha nazvao ga je „najvrijednijim zamrznutim ruskim sredstvom u Evropi“.

Burna rasprava Poljske i Mađarske: "Znamo da biste bili na strani Rusije da nas napadne"

Advokat Veselin Radulović danas će Specijalnom državnom tužilašvu podnijeti dopunu krivične prijave protiv političke partije Demokrate Demokratska Crna Gora, poslanika te partije Borisa Bogdanovića i ministarke kulture i medija i funkcionerke Demokratske Crne Gore Tamare Vujović zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju i zloupotreba položaja u produženom trajanju putem podstrekavanja i pomaganja. Radulović traži da Specijalno državno tužilaštvo ispita iz kojih razloga je Vlada u maju 2021. godine usvojila Informaciju o raskidanju sporazuma i otkupu dionice puta Meljine – Petijevići na osnovu koje je samo dan kasnije potpisan novi sporazum koji je uzrokovao štetu za državni budžet od 4,5 miliona eura. On smatra da treba ispitati da li postoji osnovana sumnja da je u planiranju, pripremi i izvršenju krivičnih djela učestvovao neko od funkcionera tadašnje Vlade i funkcionera lokalne samouprave u Herceg Novom. Radulović je u avgustu podnio dvije prijave protiv Demokrata i njihovih funkcionera i nakon toga još četiri dopune krivičnih prijava ali do danas nema reakcije iz Specijalnog državnog tužilaštva. <h2>SPORNI RASKID</h2> U dopuni krivične prijave, u koju je Portal ETV imao uvid, navodi se da je cilj kriminalne organizacije bio sticanje nezakonite moći u korist „Demokrata i drugih prijavljenih“, a na štetu budžeta Crne Gore. Radulović smatra da je svaki član imao unaprijed određeni ili odredivi zadatak. - U djelovanje organizacije primjenjuje se zastraživanje i postoji uticaj kriminalne organizacije na političku vlast, sredstva javnog informisanja, zakonodavnu i izvršnu vlast – piše u dopuni krivične prijave. Politička partija Demokrate Demokratske Crne Gore imale su ulogu i zadatak da prikrivaju zloupotrebe članova kriminalne oganizacije i, prema navodima advokata Radulovića, da stavaraju uslove i podtrekavaju na krivična djela. Sve je to za posljedicu imalo, kako se sumnja, sticanje imovinske koristi na štetu budžeta. - Partija je preko svojih funkcionera i članova, odmah nakon što je postala dio vlasti krajem 2020. godine i tokom 2021. godine, preko svojih funkcionera više puta Vladi Crne Gore dostavljala dopise sa istim pitanjem i zahtjevom da država postigne novi dogovor sa koncesionarom „Univerzal Monte“, iza koga stoji srpski biznismen Vuk Hamović i sa kojim je na osnovu tendera 2007. godine zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine izgubio pravo na prihode od putarine. Lažno su predstavljali da to čine zbog građana kako bi prestalo sa naplatom putarine i na taj način stičući korist za političku partiju na predstojećim lokalnim izborima u Herceg Novom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada i opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ 7. maja 2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati više od 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. <h2>PITANJA</h2> Prema stavu advokata Radulovića, Bogdanović je 23. aprila 2021. godine Vladio poslao dopis sa pitanjem da li će i kada biti zaključen novi sporazum sa koncesionarom „Univerzal Monte“ iza koga stoji biznismen Hamović. Uloga Bogdanovića bila je, kako se sumnja, da stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30" data-rendition-name="original" width="907" height="561" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"> <figcaption>Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Vujović je, kako se navodi u prijavi, imala zadatak da u svojstvu tada poslanice Skupštine, stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela na štetu državnog budžeta. - Ona je10. decembra 2020. godine uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru kapitalnih investicija Mladenu Bojaniću, gdje je ukazala na problem Novljana oko naplate dionice Meljine - Petijevići sa predlogom da Vlada preuzme sve nadležnosti nad putnim pravcem i predložila da se isplati 4,5 miliona eura koncesionaru „Univerzal Monte“. Na osnovu tendera 2007. godine sa tom kompanijom je zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po tom ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine inače izgubio pravo na prihode od putarine, zatim je 2. marta 2021. godine takođe je uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru finansija Milojku Spajiću sa istim predlogom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada Crne Gore i Opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ dana 7.5.2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države Crne Gore, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati preko 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. Advokat Radulović ističe da dokaz iz prethodnih krivičnih prijava i dopuna ukazuju da je kompletna infrastruktura partije Demokratska Crna Gora „ stavljena u službu planiranja i izvršenja krivičnih djlela, prvenstveno zloupotreba službenih ovlašćena od funkcionera te partije, kojim krivičnim djelima ta organizacija i njeni članovi u produženom trajanju stiču imovisnku i političku korist, a istovremeno pričinjavaju štetu budžetu Crne Gore.

Radulović: SDT da ispita ulogu Demokrata, Bogdanovića i Vujović, jer je u izgradnji puta Meljine – Petijevići država izgubila više od 4,5 miliona

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Predśednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je Evropskoj komisiji genijalnu ideju - da EU primi u članstvo istovremeno sve zemlje Zapadnog Balkana. Drugim riječima, da nijedna zemlja Zapadnog Balkana nikada ne uđe u EU. Ako je neka zemlja predvodnik u kršenju ljudskih prava, suspenziji svih demokratskih principa, uzurpaciji sudstva i svih institucija od strane jednog čovjeka i klike oko njega, posebno institucija sile, predvodnik u suspenziji Ustava i zakona, kontroli medija, zloupotrebi međudržavnih ugovora i lex specialisa u korupcione svrhe, enormnog bogaćenja lojalista vođi, predśedniku Vučiću iz vrha vlasti, upotrebi paramilitarnih, mafijaških grupa, uglavnom kontroverzne prošlosti, u sprovođenju terora nad građanima i falsifikovanju izbornih procesa ... onda je to Srbija. I ne samo to, očigledno je da ne postoje ni naznake da će se nešto promijeniti u dogledno vrijeme, s obzirom na to da u Srbiji nije u pitanju ulog gubitak vlasti, već gubitak slobode. Srbija je do sada otvorila 16 od 34 poglavlja i zatvorila samo dva, nauku i obrazovanje u godinama 2016/17, bez nade da će u skorije vrijeme otvoriti bilo koje poglavlje, a pogotovu da će neko zatvoriti. Posebno najvažnija poglavlja, kao što su - „Poravosuđe i osnovna prava“, „Pravda, sloboda i bezbjednost“, „Javne nabavke“, „Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika“, „Živoitna sredina“, „Spoljna politika“, „Finansijska kontrola“, mada ni sa ostalima ne stoji baš najbolje. Srbija se trenutno nalazi u vanrednom stanju, veliki broj građana nezadovoljstvo manifestuje uličnim protestima i zahtjevom za vanrednim izborima, jer je sve više vidljivije da aktuelna vlast Aleksandra Vučića ne uživa većinsko povjerenje građana Srbije. Vlast se uglavnom brani silom policije i paramilitarnih, maskiranih huligana, koji, pod zaštitom policije neometano vrše nasilje nad građanima, novinarima i poslanicima opozicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="vučić"> <figcaption>VLAST BRANI SILOM POLICIJE I MASKIRANIH, PARAMILITARNIH HULIGANA: Aleksandar Vučić</figcaption> </figure>  &nbsp;PRIJETI BANKROT Jasno je da vlast Aleksandra Vučića nije opredijeljena za pristupanje EU, njoj odgovara samo status kandidata, jer joj to omogućava povlašćen odnos u trgovini sa EU, s obzirom na to da je srpska ekonomija veoma zavisna od trgovačkih veza sa EU, a i veliki broj investicija dolazi iz zemalja EU, koji su investirali u Srbiju upravo zato da bi mogli prodavati svoje proizvode na tržištu EU. Gubitak statusa kandidata za Srbiju bi značilo ekonomsku katastrofu. Politika Aleksandra Vučića sa međudržavnim, koruptivnim ugovorima sa Kinom i UAE, bliski odnosi sa Moskvom i neiskreni pregovori sa EU kao da sve više gubi manevarski prostor i od Srbije se sve više zahtijeva da se odredi u spoljnoj politici i prestane sa śeđenjem na više stolica. U potonje vrijeme Srbija pokušava iskoristiti vladavinu Donalda Trampa u Americi, ne bi li se dodvorila ovoj zemlji, ali se čini da ta politika nema mnogo uspjeha, bez obzira na poltronisanje Srbije njenom predsjedniku i njegovoj bližoj rodbini. Zahvaljujući politici Aleksandra Vučića i stalnoj medijskoj torturi, popularnost EU u Srbiji je prilično ispod 50%, što je čini vrlo nepouzdanim partnerom u budućim pregovorima o integraciji, bez obzira na to ko će činiti vlast.&nbsp; Simptomatično je da na studentskim protestima, čija se lista smatra respektabilnim protivnikom Vučićevoj listi, zastava EU nije poželjna, za razliku od ruskih crkvenih zastava, kandila, popova i ljubljenja popovskih ruku. Kao da Srbija luta u svojoj spoljnoj politici bez obzira ko će činiti vlast. Hazardske igre samog Aleksandra Vučića oko sankcija od strane Amerike NIS-u i rafineriji u Pančevu, čiji je većinski vlasnik ruski Gasprom, odluka o čekanju 50 dana na rasplet hoće li Rusi promijeniti stav o prodaji svog djela firmi prihvatljivoj Americi, te mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija Srbiji, ne izaziva veliku reakciju kod građana. Kao da je ljubav prema Rusiji i želja da joj se ne zamjeri jača od katastrofalnih posljedica koje mogu pogoditi Srbiju ukoliko se blokira platni promet Narodne banke Srbije i banaka koje i dalje posluju sa NIS-om. Blokada platnog prometa Narodne banke Srbije značilo bi da Srbija ne može povlačiti sredstva iz inostranstva niti izvršavati svoje obaveze prema ino partnerima. Drugim riječima, prijeti joj i bankrot u platnim odnosima sa inostranstvom. &nbsp;SIMULACIJA REFORMI Na nivou vodvilja je prepiska premijera Crne Gore Milojka Spajića i predśednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojem Vučić svoju nakaradnu politiku pokušava zamijeniti pričom o crkavanju komšijske krave. Umjesto da shvati da on ubija tu kravu, Vučić pokušava pričom o ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana istovremeno u EU, pretvoriti u zlonamjeru prema Srbiji drugih kandidata koji imaju ogromnu naklonost EU za prijem. To da li i te zemlje zaslužuju tu privilegiju veliko je pitanje.&nbsp; Ogromna naklonost zemalja EU i želja da realizuju namjeru da prime bar jednu zemlju, bez obzira na to da li se ta zemlja istinski reformiše ili samo simulira, čitav proces pristupanja Crne Gore i ispunjavanje zadatih uslova svelo je na puku formu. Borba protiv korupcije se mjeri brojem uhapšenih, a da se ne ulazi u suštinu da li za to postoje osnovi, ili se radi o pukom revanšizmu i tužilačko–sudskoj farsi. Da li se iko iz EU zainteresovao za tužilačko–sudsku farsu oko procesa protiv Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca, njegovog zamjenika Saše Čađenovića i nekadašnjeg pomoćnika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića? Da li su iz EU uopšte svjesni da će svi koji učestvuju u tom progonu jednog dana krivično odgovarati, umjesto što ih tapšu po ramenima i dijele im nagrade?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>NAKLONOST EU PREMA CRNOJ GORI: Milojko Spajić u Briselu (Foto: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Imaju li u EU svijest da su najprivrženiji članstvu u EU i evropskim vrijednostima u Crnoj Gori upravo u opoziciji, a da vlast čini većina koja je proruska, koja je neiskrena u EU integracijama, da ona donosi formalno tražene zakone bez namjere da ih primjenjuju, da je glavna karakteristika većine u vlasti samovolja i autokratija, nepoštovanje zakona, procedura i demokratrskih principa? Onog momenta kada su čelnici EU i zemalja koje ih čine primili Andriju Manddića u zvaničnu pośetu, oni su abolirali Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića, jer je Mandić autentični predstavnik te politike. Slike kapele Karađorđevića koje im poklanja uvreda su za svakog građanina lojalnog Crnoj Gori, demokratu, patriotu, antifašistu i prihvatanje je politike velikosrpstva koja je odgovorna za hiljade mrtvih i zatvorenih Crnogoraca nakon 1918. godine od strane srpske vojske, odgovorna za saradnju sa fašističkim okupatorom u Drugom svjetskom ratu i stotine hiljada mrtvih, desetine hiljada osakaćenih, milione raseljenih i desetine hiljada silovanih u ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="slika"> <figcaption>ISTORIJSKI REVIZIONIZAM: Andrija Mandić poklonio sliku „Njegoševe kapele“ predsjedniku Donjeg doma parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu </figcaption> </figure>  &nbsp;REVIZIONISTIČKA AGENDA U Crnoj Gori se proganjaju građanski aktivisti koji s pravom protestuju zbog urušavanja svih institucija, protiv urušavanja najvažnijih crnogorskih nagrada koje se uručuju za nepostojeće knjige čovjeku koji je notorni neprijatelj nezavisne Crne Gore, dok policija izigrava eskort profašističkim, paramilitarnim nacistima koji ulicama Podgorice šire mržnju prema drugim narodima. Dok god jedna sekta drži bezbjednosni sektor u svojim partijskim rukama Crna Gora ne može biti demokratska, niti dio bezbjednosti demokratskog svijeta., Bezbjednosne službe drže đeca Slobodana Miloševića i učenici Aleksandra Vulina, te je teško od njih očekivati poštovanje zakona i spoljnopolitičkog opredjeljenja, a tek je nemoguće očekivati demokratsku i pristojnu komunikaciju. Samo im fali inteligencija Jelene Nedović, jer bi se svojim biserima dobro uklopila među crkvene Kmere iz Demokrata. Dobro je da je preživjela vladavinu DPS-a, jer te golgote koje je ona prošla u jednim patikama, dok je svirala dvije hramonike, to je teror koji je teško bilo izdržati.&nbsp; Takođe, najnovija revizionistička agenda u istoriografiji najčešće je svojevrsni bastardni produkt reakcionarnih i klerofašističkih ideja, duboko ukorijenjenih u svjesnim i namjenskim istorijskim obmanama. Istorijski revizionizam je u krugovima Crkve Srbije i srpskog naroda jedan od ključnih mehanizama kojim se želi izgraditi novo kolektivno śećanje, kao temelj još intenzivnijeg velikosrpskog nacionalizma i klerofašizma i pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije. Aleks Devin, engleski publicista i prijatelj Crne Gore, piše 1919. godine: „...što se tiče Crne Gore, njena slavna istorija i prošlost neće nikad biti ugašene ni jednim diplomatom, ma ko on bio, niti nasiljem. Istorija se piše polako ali sigurno, a crnogorska, za vrijeme velikog rata, nije ništa drugo nego jedan niz besprimjernih nepravdi. Ali će pravda pobijediti, a čelični i duhom veliki crnogorski narod, podići će glavu, sam odlučiti o svojoj sudbini i uskrsnuti iz mučeništva u kome je sad“. Nemam što dodati riječima Aleksandra Devina, sem da to neće biti ništa novo u istoriji Crne Gore. Tvrd je orah voćka čudnovata! No to se neće desiti samo od sebe. Svi crnogorski patrioti moraju dići glas protiv srbizacije Crne Gore od današnje vlasti, progona svih crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, revizije bliže i dalje prošlosti, fašizacije Crne Gore... Vlast koja vodi dijalog isključivo unutar sebe, koja je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, koja je uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila medije, koja je uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života, koja novčano stimuliše anticrnogorske institucije, a proganja crnogorske, sprovodi nasilje prema građanskom otporu i koja umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, nije ništa drugo do totalitarna vlast. Možda EU ima oportune razloge da žmuri na to, mi na to nemamo pravo!

Patriote moraju zajedno protiv pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavlja beskompromisnu borbu za pravdu, ali i za svoju čast i integritet, iako su ga crnogorske institucije ostavile bez zaštite, prije svega skandaloznim postupanjem Agencije za sprječavanje korupcije, koja je do skoro bila zadužena za zaštitu uzbunjivača. Ovaj slučaj zastrašujući je primjer nemoći „običnog“ čovjeka da se izbori za pravdu kada se nađe u mreži ispreplijetanih interesa onih koji bi prema zakonu trebalo da ga štite i beskrupuloznih pojedinaca koji ne mare za etiku. Član Savjeta ASK-a, advokat Mladen Tomović, koji je i pravni zastupnik CGES-a, pokrenuo je pred Upravnim sudom postupak za ukidanje zaštite zviždaču i uspio. Sud je, nezabilježeno u demokratskim društvima, presudio u korist CGES-a. Tokom postupka iz ASK-a nijesu dostavili sudu kompletnu dokumentaciju, što je, smatra zviždač, bio razlog da mu se ukine zaštita, a već 11 mjeseci odbijaju da postupe po presudi. <h2>DVOSTRUKI ARŠINI</h2> On se prije nekoliko dana, obratio vršiocu dužnosti direktora ASK-a Dušanu Drakiću sa zahtjevom za neodložno postupanje po presudi Upravnog suda od prije 11 mjeseci, kojom mu je ukinuta zaštita, a po kojoj Agencija, kako ističe uzbunjivač, odbija da postupi i to u korist i u interesu, kategoričan je, člana Savjeta ASK-a Mladena Tomovića i osoba protiv kojih je krajem 2021. godine podnio prijavu zbog sumnje u ugrožavanje javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121507128_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121507128_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U dopisu Drakiću ocjenjuje da je neodrživ stav Agencije, u aktu dostavljenom u formi obavještenja njegovim advokatima, da zaštita zviždača više nije u nadležnosti ASK-a. Kako je objasnio, zakon se ne može primjenjivati retroaktivno, što i sama Agencija prihvata u slučaju člana svoga Savjeta – Mladena Tomovića, pa iako novi zakon o ASK-u, pored ostalog, nalaže da „javni funkcioner ne može da zaključi ugovor o pružanju usluga sa privrednim društvom ili pravnim licem koje je u državnom vlasništvu“, on nije morao da raskine ugovor sa CGES-om, jer je zaključen prije stupanja na snagu ovoga zakona.&nbsp; Uzbunjivač je u dopisu Drakiću osporio i stav Agencije da u prilog njihovoj ocjeni ide mišljenje Ministarstva pravde od 18. oktobra prošle godine. Prije svega ukazuje da mišljenje Ministarstva nije obavezujuće, ali i upozorava da su oni u tom aktu precizirali da ovaj resor nije nadležan „za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene“. - Dakle, Ministarstvo pravde je jasno i nedvosmisleno u svom dopisu navelo da nije u nadležnosti ovog ministarstva da tumači odredbe zakona koje se odnose na sprječavanje korupcije, iako učestvuje u pripremi propisa koji regulišu ovu oblast, te na ovaj način stavilo na znanje da tumačenje predmetne odredbe svakako treba da da Agencija – kategoričan je zviždač. <h2>ODLUKA VRHOVNOG SUDA</h2> Da je Agencija bila dužna da postupiti po presudi Upravnog suda, ističe on, potvrđuje i Odluka Vrhovnog suda kojom je kao nedopušten, odbačen njegov zahtjev za vanredno ispitivanje sudske odluke. - Vrhovni sud, u svojoj odluci, između ostalog, eksplicitno navodi sljedeće: članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bila kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“ – citirao je on dio odluke Vrhovnog suda. Kategoričan je da je Vrhovni sud ocijenio da je „predmet nakon presude Upravnog suda vraćen u stanje u koje se nalazio prije donošenja osporavanog akta (Mišljenja Agencije)“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110822118_59f739632689d85f73bad3bc111638562f6bbe05e111364c7407f3ba1c2ed6ab.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024110822118_59f739632689d85f73bad3bc111638562f6bbe05e111364c7407f3ba1c2ed6ab" data-rendition-name="original" width="899" height="500" loading="lazy" alt="ASK"> </figure>  Podsjetio je i da se Agencija tokom postupka pred Upravnim sudom nije pozivala na to da je stupio na snagu novi zakon prema kojem u njenoj nadležnosti više nije zaštita zviždača. <h2>DISKRIMINACIJA</h2> Zviždač je optužio Drakića da za interes Tomovića i po njegovom nalogu grubo krši zakon i zloupotrebljava službeni položaj. - Dakle, dok za njega važi stari zakon, u predmetu formiranom po mojem zahtjevu za zaštitu, koji je, ponovo naglašavam, podnijet u vrijeme važenja starog zakona i po kojem je postupljeno za vrijeme važenja starog zakona, tvrdite da se primjenjuje novi zakon – ističe zviždač. On podsjeća Drakića i da novi zakon „upravo ukazuje na to da se postupci započeti po prijavama zviždača imaju okončati po odredbama ranijeg zakona“.&nbsp; - Dakle, jasno je da se odredbe koje se odnose na zaštitu zviždača, a koje su dio iste glave Zakona, takođe imaju primjenjivati na ranije započete postupke – kategoričan je uzbunjivač iz CGES-a. Upozorio je Drakića da je očigledno da Agencija ima diskriminatorski pristup u primjeni Zakona, ističući da se „na ovaj način svjesno krše svi međunarodni akti koji regulišu pitanje zaštite zviždača“. - Istrajavanje Agencije u tome da ne postupi po presudi Upravnog suda Crne Gore dovodi do kršenja mojih osnovnih ljudskih prava, zagarantovanih Ustavom Crne Gore, te međunarodnim aktima. Ovakvim postupanjem Agencije, kao krovnog organa za primjenu Zakona o sprječavanju korupcije, stvara se, prije svega nepovjerenje u rad državnih organa, te nesigurnost kod građana Crne Gore – kategoričan je zviždač. Ovakvim postupanjem Agencije, ističe on, „postavlja se pitanje na koji način i sa kojim garantom da neće biti izloženi odmazdi, treba drugi građani ove zemlje da podnesu prijavu zbog sumnje da je ugrožen javni interes zbog korupcije“. <h2>MREŽA INTERESA</h2> - Konačno, dobro Vam je poznata činjenica da se upravni postupak ne može okončati obavještenjem, odnosno dopisom postupajućeg organa, koji, kao takav, ne uživa sudsku ili drugu zaštitu. Ova činjenica nije nepoznata ni Mladenu Tomoviću, advokatu i članu Savjeta ASK-a, a koji je u predmetu po mojoj prijavi bio direktno uključen. Iz navedenih razloga, neprihvatljivo je da Agencija na zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore, a kojom je Agencija obavezana na donošenje novog upravnog akta, donese dopis. Ukoliko, pak, Agencija nalazi da mojem zahtjevu, kao stranke, nije moguće udovoljiti i da je isti neosnovan, to insistiram na tome da ista donese rješenje kojim odbija moj zahtjev – precizirao je zviždač. Pojasnio je Drakiću da odgovaranjem isključivo u formi dopisa, Agencija uskraćuje njegovo pravo na pravni lijek, odnosno adekvatnu zaštitu pred nadležnim organima, zbog čega zahtijeva da postupe po presudi Upravnog suda i u formi upravnog akta odluče o njegovom zahtjevu. Mladen Tomović nekadašnji uposlenik ASK-a, advokat CGES-a, izabran je prošle godine za člana Savjeta ove institucije, ali je odbio da se povuče iz predmeta između CGES-a i zviždača. Tomović je i prijatelj i advokat v.d. direktora Agencije Drakića i velikog dijela zapošljenih u ASK-u, a u ovoj instituciji mu je zapošljena i supruga.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121507128_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025121507128_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> </figure>  I logična je sumnja da li je Agencija, pod rukovodstvom novog menadžmenta, koji je i u ličnim i u poslovnim vezama sa Tomovićem, a ovaj je uz to član Savjeta ASK-a, tijela koje kontroliše rad institucije, zaista na sudu na pravi način zastupala interese zviždača kojeg goni Tomović.&nbsp; Teško da je zviždač mogao izaći kao pobjednik iz kolopleta ovih prijateljsko-kumovskih, ali i dvostruko interesnih veza dijela menadžmenta sa Tomovićem. I moćnom državnom kompanijom kakva je CGES.

Tag: marash-dukaj