Vlada na čelu sa premijerom Milojkom Spajićem odlučno odbacuje opcije stečaja i privatizacije Instituta "Dr Simo Milošević", sa jasnim ciljem da zadrži većinsko vlasništvo i uloži značajna sredstva za izmirenje dugova i rekonstrukciju objekata, kazali su iz Pokreta Evropa sad (PES).
U toj partiji navode da, prema Zakonu o kontroli državne pomoći, Institut mora učestvovati sa 40 odsto sredstava predviđenih Planom restrukturiranja, dok ostatak pokriva država.
Takođe, ističu da je planirana kupovina Dječijeg odjeljenja, koje će biti prenamijenjeno u školu. Time će se,tvrde u PES-u, riješiti dugogodišnji problem učenika u Igalu.
- Državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Majda Adžović, naglasila je i spremnost Vlade na kompromisna rešenja u pregovorima s manjinskim akcionarima, sve dok se štiti javni interes. Apelovala je na akcionare da svojim odlukama ne ugroze opstanak Instituta, ističući važnost očuvanja njegove osnovne djelatnosti – rehabilitacije građana Crne Gore - nevedeno je PES-ovoj objavi na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpokretevropasad%2Fstatus%2F1878187154540830775&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

PES: Spajićeva Vlada odlučno odbacuje opcije stečaja i privatizacije Instituta Igalo

Manjinski akcionari neće dozvoliti marginalizaciju koja im se nameće a ponudili smo plan za spas Instituta "Dr Simo Milošević", rekao je u Jutarnjem programu TVCG suvlasnik "Vila Oliva" i predstavnik manjinskih akcionara Instituta Žarko Rakčević, uz objašnjenje da neće dozvoliti pad učešća manjinskih akcionara sa 27 na 24 odsto kako je to predložila Vlada.
Rakčević ističe da 5.000 građana u Institutu Igalo pronalazi spas i da su manjinski akcionari učinili sve da poboljšaju poslovanje tog važnog zdravstvenog centra.
- Ono što je iskustvo u Evropi je da su rehabilitacioni centri uglavnom u privatnom vlasništvu. To ne znači da je usluga na nižem nivou, naprotiv. Institut nije pred vratima stečaja zbog privatnika već zbog lošeg upravljanja države i mi smo kao manji akcionari jako puno upozoravali, sada su pare građana otišle na dugove. Upozoravali smo na partijsko zapošljavanje, na odnos koji nije domaćinski - rekao je Rakčević.
Kaže da su manjinski akcionari u julu pokazali da ne žele da Institut ide u stečaj.
- Nijesmo mi krivi za dug Jugobanci. Dali smo 5 miliona eura da Institut ne ide u stečaj, 23 miliona je gubitak Instituta u ovom momentu, a Brisel traži da državna pomoć ne bude nauštrb mijenjanja strukture akcionara, te da se pokriju gubici proporcionalno i mi to zagovaramo - istakao je Rakčević.
Podsjetio je da je juče Vlada predala novu odluku o dokapitalizaciji kojom sebi u ovom procesu daje veća prava u odnosu na druge akcionare, kako bi dostigla dvotrećinsko vlasništvo čak i ako bi drugi akcionari učestvovali u dokapitalizaciji. Tom odlukom, kako je pojasnio Rakčević, predviđa se dokapitalizacija pa bi država sa uloženih 15 miliona dobila dodatnih preko deset odsto akcija, dok bi “Vila Oliva” sa dodatno uloženih oko 2,8 miliona imala pad učešće sa 27 na 24 odsto.
Na ovaj način bi Vlada dobila vlasništvo iznad dvije trećine akcija i izbacila bi male akcionare iz daljeg odlučivanja o Institutu.
Vlada sada ima 56,4 odsto akcija, “Vila Oliva” suvlasnika Žarka Rakčevića ima 27,4 a ostali mali akcionari oko 16 odsto.
Rakčević je kazao da je ovaj predlog odluke o dokapitalizaciji suprotan Zakonu o privrednim društvima i Zakonu o tržištu kapitala i da ga neće podržati.
- Ima mnogo načina i mi smo spremni da pomognemo i pokrijemo najmanje onoliko koliko je proporcionalno gubitka. Dospjele obaveze su 23 miliona eura i spremni smo da 7 miliona pokrijemo a država ostalo. Ako neće da pokruju gubitke mi smo spremni da pokrijemo sve. Juče smo dobili odgovor da se dokapitalizuje Institut ali protivno zakonima države da ne bude proporcionalno pokrivanje i da naše učešće padne sa 27 na 24 odsto - podsjetio je Rakčević.
Rekao je da su od firmi koje su bile u mnogo lošijem stanju napravili uzorne kolektive sa 4 zvjezdice.
- Neprihvatljivo je da nešto što je suprotno mišljenju Brisela nama nameće. Onda dajemo novac i ništa se ne pitamo, a to onda nije partnerstvo - ističe Rakčević.
Nova sjednica zakazana je za 21. januar, a Rakčević kaže da je sve moguće pa i da Plan restrukturiranja padne u vodu.
- Spremni smo da pomognemo ali nećemo prihvatiti staru praksu i način upravljanja sa partijskim kadrovim i poslovanjem koje nije domaćinsko. Spremni smo na sve, čak i na čitavi dug od 23 miliona eura, samo ne da šteluju cifre tako da ulažemo novac, a da se ne pitamo apsolutno ništa - poručuje Rakčević.

500x500

Rakčević: Manjinski akcionari ne prihvataju da budu marginalizovani, ne pristajemo na pad učešća

Usvajanje Plana restrukturiranja za Institut „Dr Simo Milošević" A.D. jedini je način za spas te ustanove, kazali su u Vladi Crne Gore.
U Vladi su reagovali povodom navoda manjinskog akcionara Instituta „Dr Simo Milošević, A.D., i suvlasnika HTP Vile Oliva Žarka Rakčevića, navodeći da je krajnje je zlonamjerno imputirati 44. Vladi prodaju Instituta „Dr Simo Milošević”, A.D. Kažu da se nijedna Vlada, do ove nije opredijelila za spas Instituta.
Tome svjedoče sljedeće činjenice: 44. Vlada je povećala cijenu za FZO pacijente i obezbijedila dodatnih 4,5 miliona eura za Institut; pomogla zaposlene u Institutu, kroz urgentnu pomoć preko Sindikata u jednom od najtežih trenutaka od osnivanja ustanove; prva i jedina krenula u strateško i sistemsko ozdravljenje Instituta, kroz Plan restrukturiranja, koji je sa aspekta Zakona o kontroli državne pomoći jedini put za spašavanje Instituta od stečaja - ističe se u Vladinom saopštenju.
Navode da prethodne vlade nijesu uložile ni euro u Institut, već da su ostavile dugove od preko 20 miliona eura, zapuštene objekte i opremu. Ovakvo djelovanje, kažu u Vladu, dovelo je do toga da Institut konstantno bude pred stečajem ili pred privatizacijom.
- Da bi Institut „Dr Simo Milošević” A.D. mogao biti sačuvan od stečaja jedini, na Zakonu utemeljen način je, da pored udjela države Crne Gore od 60 odsto, sam Institut obezbijedi svoj doprinos od 40 odsto u realizaciji Plana restruktuiranja, odnosno 42,7 miliona eura na trzišnim osnovama i to bez intervencije države - stoji u saopštenju.
Kako je navedeno u Planu restrukturiranja, pripremljenom od strane Projektnog tima Univerziteta Crne Gore, u ovom trenutku Institut može sredstva obezbijediti samo kroz prodaju objekata, jer su oni jedina svojina Instituta. U Vladi napominju i to da se predmetni objekti ne koriste u punom kapacitetu već duži niz godina.
- Dakle, kako je premijer Milojko Spajić i naveo na konferenciji za medije održanoj povodom predstavljanja dokumenta, Vlada nije pripremala Plan restrukturiranja, već je on rezultat četvoromjesečnog rada Projektnog tima Univerziteta Crne Gore, koji su činili profesori Ekonomskog i Građevinskog fakulteta, te navode da Vlada predlaže prodaju Instituta smatramo neutemeljenim - navodi se u saopštenju.
Napominju da su prethodne vlade, u pet navrata, sprovodile tenderske postupke, od kojih je posljednji iz 2018. godine, kada je bilo predviđeno da se cjelokupan državni paket akcija Instituta proda za svega 35 miliona eura. Shvataju, kažu u Vladu, nezadovoljstvo Rakčevića zbog ove neuspjele privatizacije, "ali nije ova Vlada ta kojoj se to može pripisati".
- Ova Vlada je, za razliku od svih ostalih, spremna da uloži preko 60 miliona eura u Institut, a garancija za to su planirana sredstva u Budžetu već za 2025. godinu u iznosu od 32 miliona eura - ističe se u saopštenju.
Pred manjinskim akcionarima su, kažu u Vladi dva puta – ulaganje rame uz rame sa državom ili prodaja akcija državi.&nbsp;
- Svaka druga opcija, kako je pokazao Plan restrukturiranja, Institut vodi u stečaj, tokom koga bi jedini način za izmirenje obaveza bila upravo prodaja imovine, imajući u vidu dugove od 25 miliona eura. Naglašavamo, prodaja dijela imovine, koju problematizuje manjinski akcionar sa značajnim učešćem neće biti opcija, ukoliko isti investira sa državom i Institutom - dodaje se u saopštenju.
Sa druge strane, dokapitalizacija bez Plana restrukturiranja kao osnove za sva ulaganja države, a koju predlaže manjinski akcionar predstavljala bi, smatraju u Vladi, nezakonitu državnu pomoć.
Zato pozivaju manjinske akcionare, koji su zabrinuti za prodaju dijela imovine Instituta, da ulažu i zajedno sa državom doprinesu spašavanju ove jedinstvene ustanove za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju.&nbsp;
- Takođe, opravdanost i usklađenost Plana restrukturiranja sa Zakonom o kontroli državne pomoći, odnosno eventualnu neusklađenost istog, pokazaće mišljenje jedine za to pozvane institucije u Crnoj Gori - Agencije za zaštitu konkurencije - poručuju iz Vlade.

Vlada: Pred manjinskim akcionarima dva puta – zajedničko ulaganje ili prodaja akcija Instituta državi

Od svrgavanja Asadovog režima u Siriji Rusija ima problem: Pitanje je da li će ruska vojska moći da zadrži svoju pomorsku bazu u mediteranskoj luci Tartus, kao i vazduhoplovnu bazu Hmejmim. Zbog toga Libija postaje sve važnija za Rusiju u arapskom regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, piše Dojče vele.
Stručnjaci za bezbjednost pojačano prate vazdušni saobraćaj iz Sirije ka Libiji, od decembra 2024. kada je Asad napustio Siriju.
- Odmah nakon Asadovog svrgavanja brojni letovi i teretni brodovi prenijeli su ruski materijal iz baza u Siriji u Libiju - kaže u razgovoru za Dojče vele Tarek Megerisi, istraživač pri Evropskom savjetu za spoljne odnose i autor nove opsežne studije o ruskom prisustvu u Libiji.
Bilo je očigledno da je Libija u očima Moskve sigurno mjesto u regionu Sredozemlja. Interese Moskve tamo ne zastupaju samo zvanični kanali, već i plaćeničke milicije poput bivše paravojne Vagnerove grupe, koja danas djeluje pod nazivom „Afrički korpus".
Prema nedavnom izvještaju njujorškog trasta mozgova "The Soufan Center", ruski brodovi su ranije više puta pristajali u istočnu libijsku pomorsku bazu Tobruk. Ta baza nalazi se pod kontrolom libijskog komandanta koji upravlja velikim djelovima podijeljene zemlje: Halife Haftara.
<h2>Interesi Moskve u Libiji</h2>
U Libiji, koja je razorena dugotrajnim građanskim ratom, Moskva ima više ciljeva, kaže Megerisi.
Prvenstveno, Rusija teži vojnom prisustvu na Sredozemlju. Do sada je to prisustvo bilo uglavnom koncentrisano u Siriji. Osim toga, zainteresovana je za komercijalizaciju tamošnjih prirodnih bogatstava, posebno energetskih resursa. Istovremeno, pod pritiskom zapadnih sankcija, pokušava da pronađe kupce za sopstvenu robu. Libija takođe služi kao važna tranzitna tačka za izvoz ruskog oružja.
Slično mišljenje ima i "The Soufan Center": Na primjer, isporuke artiljerije idu takozvanoj Libijskoj nacionalnoj vojsci (LNA), kojom komanduje Haftar,, ili se mogu izvoziti „antizapadnim snagama u susjednim zemljama".
Međutim, i uticaj na migracione tokove preko Libije ka Evropi je u ruskom interesu – Moskva to, kao što je poznato i sa istočne granice Evropske unije, koristi kao sredstvo pritiska na EU.
<h2>Tata i sin Haftar</h2>
U libijskom sukobu Rusija već godinama podržava odmetnutog komandanta Haftara, moćnog čovjeka istočne Libije.
- On je i dalje najvažniji partner Moskve - kaže Ulf Lesing, rukovodilac regionalnog programa Sahel Fondacije Konrad Adenauer u Maliju.&nbsp;
Istina je, prema njegovim riječima, da Rusi imaju i diplomatske odnose sa zapadnim dijelom zemlje i sa glavnim gradom Tripolijem. Ali fokus je jasno na Haftaru.
- To nosi određeni rizik, s obzirom na to da Haftar ima 81 godinu, a njegova vlast bi pod političkim pritiskom SAD-a mogla biti krhka - kaže Lesing za Dojče vele.
U tom svjetlu, uloga jednog od Haftarovih sinova – Sadama Haftara, takođe generala – postaje sve značajnija. Protiv njega je Španija 2024. izdala nalog za hapšenje zbog sumnje na krijumčarenje oružja, a posljednjih godina se etablirao kao glavni ruski kontakt u Libiji, piše Megerisi u svojoj studiji.
Haftar Rusiji stavlja na raspolaganje mrežu libijskih vojnih baza – a Moskva mu zauzvrat iskazuje zahvalnost.
- Rusija je sve to iskoristila kako bi (...) pomogla Sadamu Haftaru da Libiju etablira kao žarište za krijumčarenje oružja, droge, goriva – i ljudi - navodi dalje Megerisi.
Sistem je funkcionisao po rutinskom obrascu. Godinama su postojali letovi iz Sirije u istočnu Libiju, kaže Lesing za Dojče vele, koje je najčešće obavljala privatna sirijska aviokompanija.
- Preko nje su migranti iz Azije, na primjer iz Pakistana i Bangladeša, stizali u istočnu Libiju. Odatle su ih ukrcavali na brodove koji su potom kretali prema Italiji - objašnjava Megerisi.
Uz pomoć svoje privatne milicije (brigada Tarik bin Zijad), Sadam Haftar je uspostavio složenu infrastrukturu za profesionalno krijumčarenje ljudi, piše stručnjak Megerisi u svojoj studiji. Tu infrastrukturu mogu koristiti transnacionalne mreže krijumčara i trgovaca ljudima – naravno, uz određenu naknadu.
- Žrtve su ljudi koji preuzimaju velike rizike i trpe brojne teškoće u nadi da će kasnije voditi bolji život u Evropi. Ponekad migranti moraju da plate i do 9.000 američkih dolara - kaže Megerisi.
<h2>Trgovina ljudskom nesrećom</h2>
Krijumčarenje ljudi prati ustaljeni obrazac, piše Megerisi: po dolasku u Libiju, migranti predaju svoja dokumenta jednoj drugoj miliciji, koja ih zatim drži zatočene sve dok se ne isplate „naknade". Prije nego što brodovi krenu ka Evropi, migranti se zadržavaju danima ili nedjeljama – često u neljudskim uslovima.
- Tada Sadam ponovo dobija novac da bi njegova obalska straža propustila brodove: 100 dolara po migrantu za "manje brodove" (s oko 300 do 550 osoba) ili paušalni iznos od 80.000 dolara za veće brodove - piše Megerisi.&nbsp;
Neke izbjeglice se pak prebacuju u zapadnu Libiju.
&nbsp;- To pokazuje kako naoružane libijske grupe prevazilaze političke razlike zarad profita - ističe Megerisi.
Putevi migranata ka Libiji su različiti, piše on. Afrikanci najčešće dolaze kopnom, dok ljudi iz Azije stižu avionima. Nakon toga većina njih prolazi kroz različite tačke ulaska u istočnu Libiju, gdje ih predaju u Haftarovu mrežu.
<h2>Migracije kao oružje</h2>
Tu dolaze do izražaja ruski interesi u odnosu na Evropu.&nbsp;
- Rusija koristi migracije kao oružje - ocjenjuje Megerisi.&nbsp;
To se već pokazalo tokom rata u Siriji, kada su ruski avioni prevozili migrante iz Damaska u Minsk, odakle su pokušavali da stignu u zapadnu Evropu. Time je pojačan pritisak na spoljne granice EU. Nije sigurno da li se ti letovi još odvijaju.
- Nakon Asadovog učvršćivanja na vlasti, fokus migracija premješten je na Sahel, odnosno na podsaharsku zonu. Tamo ruske milicije doprinose tome da se još više ljudi uputi ka Evropi. I u tome blisko sarađuju sa Sadamom Haftarom - dodaje Megerisi.
Evropa može najdjelotvornije suzbiti krijumčarenje ljudi tako što će migrantima ponuditi bezbjedne rute i efikasno kontrolisati pristigle osobe, smatra Megerisi.&nbsp;
- Tako bi se krijumčarima ljudi oduzela dobit, a Evropa bi preuzela kontrolu u svoje ruke - zaključuje on.

Megerisi: Rusija koristi migracije kao oružje

Zapadni zvaničnici reagovali su osudama na jučerašnji napad ruskih snaga balističkim projektilima na ukrajinski grad Sumi u kome su poginula najmanje 34 civila, a 117 ih je ranjeno, javlja Ukrinform.
Vladimir Putin mora pristati na „potpuni i trenutni“ prekid vatre, poručio je britanski premijer Kir Starmer povodom ruskog raketnog udar na Sumi.
- Zgrožen sam užasnim napadima Rusije na civile u Sumiju i moje misli su sa žrtvama i njihovim najmilijima u ovom tragičnom trenutku - poručio je Starmer.
On je istakao da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pokazao svoju posvećenost miru.
- Putin sada mora da pristane na potpuni i trenutni prekid vatre bez uslova - rekao je Starmer.
Ambasadorka SAD u Ukrajini Bridžit Brink je na društvenim mrežama konstatovala da je „na Cvjetnu nedjelju, Rusija lansirala balističke rakete na Sumi“ i ubila i ranila desetine civila.
- Izvještaji pokazuju, kao iu Krivom Rogu, korišćena je kasetna municija, povećavajući razaranja i štetu po civile. Naše molitve su uz narod Sumija - napisala je ambasadorka SAD u Ukrajini.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FUSAmbKyiv%2Fstatus%2F1911414130944225661%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1911414130944225661%7Ctwgr%5E17100a2c237c10dc9e2fd68af2a843d6d641414f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Smrtonosni ruski udar danas je najoštrije osudila i Njemačka, zahtijevajući da Rusija prekine svoju kampanju terora, navodi Ukrinform.
- Slike iz Sumija, gdje su ruski projektili ubili nedužne civile na Cvjetnu nedjelju, su užasne… Njemačka najoštrije osuđuje ovaj varvarski napad. Ovakvi ruski napadi otkrivaju istinu o navodnoj spremnosti Rusije za mir - ocijenio je vršilac dužnosti njemačkog kancelara Olaf Šolc.
On je na platformi Iks naveo da „umjesto spremnosti za mir, vidimo da Rusija nemilosrdno nastavlja svoj rat od agresije na Ukrajinu“.
Šolc je reko da Njemačka zajedno sa evropskim i međunarodnim parnerima radi na pronalaženju mirovnog rješenja.
Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas objavila je da srceparajuće scene stižu danas iz Sumija u Ukrajini.
- Srceparajuće scene iz Sumija jutros dok su se stanovnici okupili za praznik Cveti samo da ih dočekaju ruske rakete. Strahotan primjer ruskih pojačanih napada dok je Ukrajina prihvatila bezuslovni prekid vatre - napisala je Kalas na mreži Iks.&nbsp;
Ona je dodala „da su njene misli danas sa narodom Ukrajine“.
Poslije ruskog napada balističkim projektilima u kome su poginula najmanje 34 civila, a 117 ih je ranjeno, gradonačelnik Sumija Artem Kobzar najavio je od danas trodnevnu žalost.

Zapadni zvaničnici osudili napad ruskih snaga balističkim projektilima na ukrajinski grad Sumi

Lider najveće mađarske opozicione stranke rekao je u nedjelju hiljadama pristalica da će izvesti svoju zemlju iz međunarodne izolacije ako pobijedi premijera Viktora Orbana na izborima zakazanim za sljedeću godinu.
Lider stranke Poštovanje i sloboda (Tisza) Peter Mađar predstavlja najozbiljniji izazov Orbanovoj moći od kada je desničarski populistički lider preuzeo vlast 2010. Nedavne ankete sugerišu da je Tisza pretekla Orbanovu partiju Fides, dok se Mađarska bori sa stagnirajućom ekonomijom, te je politički skrajnuta u Evropskoj uniji zbog Orbanove politike.
Govoreći na skupu u Budimpešti u nedjelju, 13. aprila, Mađar je rekao da će, ako budu izabrani, on i njegova stranka obnoviti odnose i ugled Mađarske među njenim saveznicima, koji su spali na niske grane jer je Orban zauzimao napadački stav prema Evropskoj uniji, istovremeno gajeći bliske odnose sa autokratijama poput Rusije i Kine.
- Konačno ćemo naše zajedničke poslove dovesti u red. Naša domovina, Mađarska, ponovo će biti ponosan i pouzdan saveznik NATO-a. Mađarska će ponovo biti punopravni član Evropske unije - rekao je Mađar.
Orbana, samoproglašenog "neliberalnog" lidera, kritičari optužuju da je izveo Mađarsku iz zajednice evropskih demokratija narušavanjem demokratskih institucija, kršenjem nezavisnosti pravosuđa i preuzimanjem većeg dijela mađarskih medija.
Otkako je preuzeo vlast 2010. godine, on i njegova stranka Fides su vodili zemlju sa dvotrećinskom većinom u parlamentu i lako su pobijedili svaku opoziciju.
Ali nedavne ankete pokazuju da se Tisza po popularnosti popela ispred Fidesa, jer se kampanja Mađara fokusira na ekonomska i socijalna pitanja sa kojima se zemlja suočava, kao što su stalna inflacija, loš zdravstveni sistem i navodna korupcija u vladi.
Mađar je u nedjelju rekao da se Orbanov sistem "ne može reformisati, popraviti, poboljšati. Ovaj sistem može samo da se zamijeni, i to je ono što ćemo uraditi - zakonito, demokratski, ali odlučno ćemo srušiti režim".
Nora Farkaš, pristalica Mađara na mitingu, rekla je da se nadala Orbanovom porazu na posljednjim nacionalnim izborima u Mađarskoj 2022. godine, ali da je još oko godinu do sljedećeg glasanja uvjerena da je promjena moguća.
- Svako ko misli da stvari idu dobro u ovoj zemlji je slijep. Orban i njegov krug su glavni razlog za probleme - rekla je ona.

Lider mađarske opozicije obećava "obnovu ugleda" zemlje u EU

U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, a najviša dnevna temperatura iznosiće 21 stepen.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, povremeno se očekuje slaba, ponegdje i umjerena kiša.
Vjetar će biti umjeren do jak, južnih smjerova.
Jutarnja temperatura vazduha od četiri do 14, najviša dnevna od devet do 21 stepen.

Danas oblačno, ponegdje sa kišom

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Tag: manjinski-akcionari