Predsjednik Hrvatske građanske inicijative i poslanik u Skupštini Crne Gore Adrijan Vuksanović ocijenio je da u parlamentu nije bilo dovoljno glasova da Andrija Mandić ostane na funkciji predsjednika Skupštine, te da je to ključni razlog izostanka glasanja tokom sjednice koja je održana u četvrtak.
Gostujući u emisiji 24 Sata na Televiziji E, Vuksanović je istakao da je sjednica protekla u „čudnoj atmosferi“ i pod „misterioznim okolnostima“, a da je njen tok ukazivao na ozbiljne raskole unutar parlamentarne većine.
– Pauza koja je trebalo da traje pola sata protegnuta je znatno duže, a sjednica je zatim prekinuta bez razmatranja ijedne tačke dnevnog reda. To jasno ukazuje da nije bilo dovoljno ruku za održavanje Mandića na čelu parlamenta – kazao je Vuksanović, dodajući da je izostanak poslanika Pokreta Evropa sad dodatno doprinio neizvjesnosti.
On smatra da naredni dani, do nastavka sjednice u utorak, donose ključne političke dogovore u pozadini – posebno oko kadrovskih rješenja, bez kojih neće biti ni glasanja o kontroverznom Sporazumu sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
– Ako se većina dogovori oko kadrovske kombinatorike, tada će se ići i na glasanje o Sporazumu sa Emiratima. To je, nažalost, jedino vezivno tkivo ove vlasti – poručio je Vuksanović.
On je podsjetio da je čitav proces oko Sporazuma bio netransparentan, da je premijer Milojko Spajić govorio jedno, a radio drugo, te da je sadržaj sporazuma imao implikacije na važeće zakone države.
– Premijeru je očigledno stalo da očuva svoju poziciju, pa se očekuje da po povratku iz Japana učini sve da stabilizuje većinu. Međutim, situacija je previše krhka da bi se to moglo lako postići – rekao je Vuksanović.
Govoreći o predloženim izmjenama Zakona o tržištu kapitala, kojima bi se medijima onemogućilo objavljivanje ekonomskih analiza o zaduživanju države, Vuksanović je ocijenio da se time pokušava ugušiti kritička misao.
– Ekonomska situacija je loša – trošimo ono što smo pozajmili, ne ono što smo zaradili. I umjesto rješenja, dobijamo zakone koji guše javnu debatu. To sve govori i o stanju u samoj koaliciji – zaključio je on.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vuksanović: Ozbiljan raskol u vladajućoj većini, Mandić ne bi imao podršku da ostane na funkciji

Praksa da ključni državnici građanima Crne Gore čestitaju državne praznike naglo je prekinuta dolaskom Andrije Mandića na funkciju predsjednika Skupštine Crne Gore.
Jer, iz njegovog kabineta građanima neće stići ni kurtoazne tri rečenice 21. maja, ali ni 13. jula.
Tako je ovog puta i sa gotovo svim funkcionerima iz njegove koalicije „Za budućnost Crne Gore“, no – uvažavajući položaje svih – upravo je Mandićev jedan od najviših u državi.
<h2>Apsurdan slučaj</h2>
Time lider nekadašnjeg Demokratskog fronta očito nastavlja sopstveni 'sukob' za ishodom referenduma iz 2006. godine. No, da apsurd bude veći, to drugu godinu za redom čini kao – državni funkcioner, koji je na čelu institucije svih građana Crne Gore. A koja je upravo voljom birača na tom referendumu, umjesto republičke, postala – državna Skupština.
Da ironija čitavog slučaja bude veća – svi potpredsjednici Skupštine uredno se oglase i upute prigodnu čestitku građanima i kada je u pitanju 21. maj i 13. jul.
Prošlog 13. jula, iz Mandićevog je kabineta izostala i čestitka povodom Dana državnosti, koji ima dvojaku simboliku - jedna se tiče Berlinskog kongresa 1878. godine, a druga ustanka protiv fašističkog okupatora iz 1941.
Doduše, koju je o 13. julu prozborio tokom dodjele Trinaestojulske nagrade u Vladinom domu, ali zvanične čestitke nije bilo – niti će je oni uporniji naći na internet prezentaciji Skupštine.
<h2>Nekad nije bilo baš tako</h2>
Pritom, u tom pogledu postoji i jedna nedosljednost. Prije stupanja na dužnost predsjednika Skupštine – Mandić je, zapravo, građanima znao uputiti čestitku povodom 13. jula.
Tako je bilo 2021. godine, kada je Mandić, kao lider koalicije ZBCG, poručivao kako je 13. jul „praznik svih u Crnoj Gori“.
No, bio je tada 'isprovociran' time što je dio vlasti u Muzičkom centru organizovao proslavu 13. maja, na kojoj su glorifikovani partizani – koji su u Crnoj Gori iznijeli teret borbe protiv fašističkog okupatora.
- Prestali su svi razlozi da bi država nastavila da vaspitava mlade generacije na tim izmišljotinama, kako je onaj kome su prije neko veče pjevali Milo Đukanović, Ivan Brajović, Aleksa Bečić i Zdravko Krivokapić &nbsp;- govorio je tada Mandić.
Potom je i 2023. godine uputio čestitku povodom Dana državnosti.
Opet je, doduše, predstavljao svoju verziju, prema kojoj su u ustanku učestvovali i partizani i četnici, dodajući “jedino pomireni možemo graditi stabilnost i prosperitet”.
<h2>Umjesto čestitke – potezao pitanje kapele i čekao Vučića i Dodika</h2>
Prošle godine, u susret 13. julu, umjesto čestitke – Mandić je govorio o obnovi kapele na Lovćenu.&nbsp;
Čekao je dan ranije, na Petrovdan, i „najodgovornije sunarodnike“ da dođu u Crnu Goru – pri čemu je mislio na rukovodstvo Srbije i BH entiteta Republika Srpska. Pozivao ih je prethodno i sa skupštinske govornice da dođu. Ali – niko se od njih tog dana nije pojavio.

Ratove sa državnim praznicima vodi i kao šef doma svih građana

Crna Gora ima ambiciozan plan da do kraja naredne godine zatvori preostala poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom (EU), poručio je predsjednik Skupštine Andrija Mandić navodeći da će ove godine fokus će biti na zatvaranju sedam ključnih poglavlja. 
 
Mandić je, kako je saopšteno iz Skupštine, u razgovoru sa predsjednikom parlamenta Kraljevine Danske Sorenom Gade Jensenom naglasio važnost predstojećeg predsjedavanja te države Savjetom EU u drugoj polovini ove godine. 
 
Mandić je ukazao na značaj pravovremene pripreme za izradu nacrta Sporazuma o pristupanju Crne Gore EU, i kazao da se nada u snažnu podršku Danske kako bi to pitanje bilo uvršteno na agendu prije početka danskog predsjedavanja. 
 
Mandić je, kako se navodi, istakao istorijske rezultate koje je postigla aktuelna parlamentarna većina, kao što su brojna ključna imenovanja u pravosuđu, pozitivan IBAR i zatvaranje tri pregovaračka poglavlja krajem prošle godine. 
 
On je ponovio da imamo ambiciozan cilj da Crna Gora do kraja 2026. zatvori sva preostala pregovaračka poglavlja, dok će u ovoj godini, kako je kazao fokus će biti na zatvaranju sedam ključnih poglavlja. 
 
Mandić je pozvao predsjednika Jensena u zvaničnu posjetu Crnoj Gori, dodajući da će otvaranje ambasade Crne Gore u Kopenhagenu, koje je u završnoj fazi, biti značajna pomoć pri realizaciji ove i budućih zvaničnih posjeta. 
 
Jensen se, kako su kazali, zahvalio na prilici da se sastane sa Mandićem, dodajući da Danska jasno vidi impozantne rezultate koje je Crna Gora postigla u proteklih godinu i po. 
 
Jensen je naglasio da je Danska uvijek podržavala Crnu Goru u procesu EU integracija i da možemo da računamo na njihovu pomoć u svakom momentu.

Mandić sa Jensenom: Ove godine fokus na zatvaranju sedam poglavlja

Nastavlja se Mandićeva sabotaža EU puta Crne Gore, koji skupove sa šefovima parlamenata EU zemalja koristi, ne za priču o reformama kojih nema, već o državljanstvu, ocijenio &nbsp;je predsjednik SDP-a i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović.
On se obratio i premijeru Milojku Spajiću.
- Gospodine Spajiću, možda nijesmo upoznati – je li tema državljanstva postala neko novo EU poglavlje koje moramo ispuniti - pitao je Vujović.

Vujović: Mandić koristi skupove sa šefovima parlamenata EU da nastavi sabotažu evropskog puta

Federalni američki sudija je trajno zabranio objavljivanje izvještaja nekadašnjeg specijalnog istražitelja Džeka Smita o načinu na koji je predsjednik SAD Donald Tramp držao strogo povjerljiva dokumenta.
Smitova istraga dovela je do podizanja optužnice koja je svojevremeno smatrana najopasnijom po Trampa u konkurenciji četiri krivična postupka, vođena protiv njega 2024. godine uoči njegovog ponovnog izbora ovog republikanca za predsjednika SAD.
Odluku je donijela sudija Ejlin Kenon, koju je Tramp predložio za sudiju u prvom predsjedničkom mandatu (2017–2021). Ona je time odobrila predsjednikov zahtjev da izvještaj o istrazi ostane pod velom tajne.
Izvještaj se tiče načina na koji je Tramp čuvao osjetljivu dokumentaciju na svom imanju Mar-a-Lago na Floridi pošto mu se završio prvi predsjednički mandat. U postupku vođenom protiv njega Smit je tvrdio da je Tramp ometao nastojanja vlade – to jest administracije demokratskog predsjednika Džozefa Bajdena – da ta dokumenta povrati od njega.
Smit i njegov tim sastavili su izvještaj u dva toma o njegovom rukovanju dokumentima i njegovim pokušajima da preokrene izborne rezultate iz 2020. godine u svoju korist. Na tim izborima Tramp je izgubio od Bajdena.
Smit je odustao od obje istrage poslije pobjede Trampa 2024. godine, a zbog duge prakse ministarstva pravde da se protiv aktuelnih predsjednika federalni krivični postupci ne mogu voditi.
Tramp je tvrdio da su oba postupka bila politički motivisana.
Odluka Ejlin Kenon onemogućava svakog budućeg državnog tužioca da objelodani sadržaj izvještaja.

Sudija trajno onemogućio objavljivanje Smitovog izvještaja o istrazi protiv Trampa o dokumentaciji

Nigerijska policija saopštila je danas da je 38 ljudi ubijeno, a da je nekoliko oteto u prošlonedjeljnom napadu na sjeverozapadu zemlje. Vlasti su dobile obavještajne podatke prije napada koji se dogodio u četvrtak, ali je loše stanje puteva spriječilo policiju da na vrijeme stigne do mjesta zločina, rekao je portparol policije.
- Dok smo mi stigli na lice mjesta, napadači su već ubili 38 ljudi, a istovremeno oteli mnoge stanovnike - rekao je on.
Napad u Tungan Dusteu, zajednici u državi Zamfara, najnoviji je napad na civile u Nigeriji, gde su ovakvi napadi i otmice česti.

U sukobima u Nigeriji ubijeno 38 osoba

Meksiko je u ponedjeljak bio u stanju visoke pripravnosti, škole su bile zatvorene, a putnici su ostali nasukani, jer su članovi moćnog kartela pokrenuli nasilne ispade nakon smrti najtraženijeg narko-bosa u zemlji.
U nekim gradovima turisti i stanovnici pozvani su da ostanu u svojim smještajima i kućama.
Vazduhoplovne kompanije, uključujući Air Canada, United Airlines i Aeromexico, otkazale su letove za Puerto Valartu, primorski ljetovalište gdje su zapanjeni turisti snimili oblake dima koji se dižu u nebo od požara, prenosi "France24".

Turisti blokirani nakon nasilja u Meksiku

Sniježna oluja pogodila je sjeveroistočne djelove Sjedinjenih Američkih Država, a među najpogođenijim gradovima je Njujork. Zbog vanredne situacije u gradu, gradonačelnik Njujork Zohran Mamdani donio je odluku o zatvaranju škola.
Mamdani je takođe pozvao građane Njujork da ne izlaze iz svojih domova osim ukoliko to nije neophodno, a zabranio je i saobraćaj za sva vozila, osim onih koja moraju biti na ulicama.
Sniježna oluja pogodila je i druge gradove u ovom dijelu SAD-a. U saveznim državama Nju Džersi, Konektikat i Masačuse proglašeno je vanredno stanje.
Takođe, zbog oluje su nastali veliki problemi u avio-saobraćaju.
Više od 15.000 letova je odgođeno, dok je 3.500 potpuno otkazano na aerodromima JFK, LaGuardia i Newark, koji se nalaze u blizini New Yorka.

Tag: mandic