Grupa nevladinih organizacija izrazila je zabrinutost povodom odluke tužiteljke Višeg državnog tužilaštva u Podgorici Jelene Protić, koja je, kako navode, nakon saslušanja pustila na slobodu dvojicu maloljetnika iz &nbsp;Srbije koji se sumnjiče za pokušaj ubistva šesnaestogodišnjeg H.M. iz Herceg Novog i pozvala vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića da da ispita ovaj slučaj.
U NVO Crnogorski forum, NVO Centar za istrage, monitoring, antikorupciju i vladavinu prava (CIMAP), NVO Udruženje mladih „Alternativa“, Organization for Protection of Human Rights and International Cooperation – Amnesty, te NVO Centar za razvoj umjetnosti „Hellaephoria" kažu da su osumnjičeni ubrzo napustili Crnu Goru i postali nedostupni organima gonjenja, iako im je bila izrečena zabrana napuštanja države.
- Postupanje Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, odnosno tužiteljke Jelene Protić, u predmetu pokušaja ubistva šesnaestogodišnjeg H.M. &nbsp;iz Herceg Novog, predstavlja presedan, grubo kršenje zakona, prava žrtve i međunarodnih pravnih normi. Okrivljeni za pokušaj ubistva, A.P. (17) i L.M. (17), oba državljani Srbije, nakon davanja izjava, pušteni su da se brane sa slobode uz zabranu napuštanja Crne Gore, nakon čega su napustili teritoriju Crne Gore i postali nedostupni organima gonjenja. &nbsp;Do danas nisu procesuirani od strane pravosuđa, iako se događaj desio još u avgustu, 2025 godine. Advokati odbrane okrivljenih, Željko Đukanović i Ranko Radonjić su tražili od tužiteljke Protić da donese odluku da se njihovim klijentima, omogući suđenje u Srbiji (?!) - naveli su u ovim NVO.
Oni ističu da je optuženi napadač u izjavi policiji i VDT-u, na pitanje zbog čega je napao i nožem izbo, baš maloljetnog H.M. a ne nekog drugog, odgovorio da je razlog napada bio, to što je taj mladić imao „crnogorski naglasak”.
- Prema važećem Zakonu o krivičnom postupku Crne Gore, pritvor se može odrediti kada, postoji osnovana sumnja da će osumnjičeni pobjeći (što se i dogodilo), kada postoji opasnost da će uticati na svjedoke i kada postoji mogućnost ponavljanja krivičnog djela. Uprkos jasnom ispunjenju ovih uslova, tužiteljka Jelena Protić je osumnjičene neopravdano pustila na slobodu, što predstavlja neprofesionalan, neodgovoran i zakonski neutemeljen potez, koji je doveo do direktne opstrukcije krivičnog postupka - naveli su u NVO sektoru.
Očigledno je, cijene oni, da je Više državno tužilaštvo iz Podgorice, u konkretnom slučaju nije postupalo ni objektivno, ni ispravno, a ni u skladu sa zakonom, prilikom određivanja mjera protiv okrivljenih za ovo teško krivično djelo.&nbsp;
- Tužiteljka Jelena Protić nije saslušala ni sve svjedoke, kao ni oštećenog, niti je provela službenu radnju uzimanja iskaza od njih, a pustila je okrivljene na slobodu, koji sada mogu nesmetano da utiču na svjedoke, da međusobno usaglašavaju odbranu, pa čak i da se nikad i ne pojave na sudu. &nbsp;Smatramo, da je i tu okolnost potrebno detaljno i podrobno ispitati. Na čemu je ova tužiteljka zasnovala takvu odluku, javnost, ali i žrtva ostali su uskraćeni za bilo kavo suvislo objašnjenje - naveli su u NVO sektoru.
Treći učesnik i inicijator cijelog događaja koji je, prema njihovim riječima, i započeo napad gađanjem opštećenog bakljom, uopšte nije optužen i procesuiran.
- Odnosno nije obuhvaćen optužnicom, kao učesnik, već je samo saslušan kao svjedok u postupku pred VDT-om (?!) Više državno Tužilaštvo se nije bavilo ni ispitivanjem profila i ranijeg ponašanja počinilaca, dobijanju činjenica i informacija o kakvim se licima zapravo radi i da li se ona, u zemlji iz koje dolaze, nalaze u policijskoj evidenciji, kao lica koja su sklona vršenju krivičnih djela, zanemarujući tako i Socta dokument. Prema našim saznanjima i informacijama do kojih smo došli, upravo se radi o povratnicima, te da se isti vode u policijskoj evidenciji Republike Srbije, kao socijalno zapuštena lica, koja su asocijalna i sklona vršenju krivičnih djela - naveli su oni.
Smatraju da je izostala i efikasna naredba VDT u sprovođenju policijskih radnji.
- Pa je tako istim licima omogućeno da se nakon izvršenja teškog krivičnog djela, udalje sa lica mjesta, a jednom od njih (L. M. koji je i uoptrebio hladno oružje i nanio teške tjelesne povrede opasne po život), data je mogućnost da tek nakon dva dana skrivanja, bude lociran i &nbsp;priveden u OB H. Novi i saslušan na same okolnosti napada. Pored niza, namjernih ili slučajnih propusta tužiteljke Protić u kvalifikaciji izvršenja ovog teškog krivičnog djela, ista je propustila da ovo krivično djelo kvalifikuje po članu 404. Krivičnog zakonika Crne Gore, kojim je propisano da je krivično djelo izvršeno u grupi ili više lica na organizovan i unaprijed smišljen način, te da tužiteljka, nije cijenila ni okolnosti, da je ovo teško krivično djelo učinjeno prema maloljetnom licu, na posebno brutalan način - istakli su u NVO sektoru.
Ovakvim postupanjem prekršeni su, ističu oni, i međunarodni pravni akti koji garantuju pravo na pravično suđenje.
- Među kojima posebno izdvajamo, Član 6. Evropske konvencije o ljudskim pravima (EKLJP), Član 14. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima (MPGPP) - dodali su oni.
U oba dokumenta jasno je, kako su kazali, garantovano pravo žrtve na efikasnu istragu i procesuiranje odgovornih, na pristup pravdi bez diskriminacije i pravično, nepristrasno i blagovremeno suđenje.
- Međutim, ovde je urađeno sve suprotno, pa su u ovom slučaju grubo prekšene međunarodne norme i izvršena institucionalna diskriminacija žrtve. Žrtva ovog brutalnog napada, šesnaestogodišnji H.M. , je zadobio teške tjelesne povrede opasne po život, bio je izboden nožem u predjelu bubrega, zadobio je i višestruke povrede glave palicom, bio je životno ugrožen, i samo zahvaljujući brzoj reakciji prolaznika izbjegnuta je tragedija. Nakon nepuna dva mjeseca oštećeni H.M. je ponovo operisan jer je kao posledicu ranjavanja imao novu komplikaciju. Pored toga, ovakav događaj i postupanje pomenute tužiteljke, samo po sebi, težak je udar na osjećaj sigurnosti, mentalni i fizički integritet osobe koja ga je preživjela i ostala bez pravne, institucionalme i druge zaštite - istakli su u NVO sektoru.
Ovakav postupak Tužiteljke Protić, prema njihovim riječima, predstavlja jedno od najgrubljih kršenja tužilačke etike i prava građanina na pravnu zaštitu i primjenu međunarodnih profesionalnih i pravnih standarda.
- Na ovaj način se produbljuje i produžava institucionalno nasilje nad žrtvom. Iako je tužilac slučaj kvalifikovao kao krivično djelo ubistvo u pokušaju, okrivljenima nije odredila pritvor već ih je pustila da se brane sa slobode, čak i da napuste zemlju, a njihova dostupnost organima gonjenja, postane upitna. Umjesto da institucije stanu u zaštitu žrtve, povrijeđena su njegova osnovna ljudska prava, dok su napadači pušteni da slobodno napuste državu i postanu nedostupni organima gonjenja - naveli su oni.
Decidni su da je puštanjem osumnjičenih na slobodu stvorena mogućnost opstrukcije postupka i realna opasnost da utvrđivanje činjenica bude ozbiljno kontaminiran određenim intervencijama okrivljenih.
- ... Da okrivljeni usaglase izjave i utiču ili izvrše pritisak na svjedoke, te &nbsp;da cijeli postupak bude osujećen ili obustavljen zbog njihove nedostupnosti. Ovakav postupak predstavlja udar na vladavinu prava i flagrantno ugrožavanje funkcionalnosti pravosudnog sistema Crne Gore - dodali su u saopštenju.
Zato zahtijevaju hitnu istragu i odgovornost tužiteljke Jelene Protić, zbog sumnje u teške propuste u radu i moguće zloupotrebe položaja, sa svim elementima korupcije.
- Njeno izuzeće iz dalje faze postupka. Reviziju odluke o puštanju na slobodu okrivljenih &nbsp;i raspisivanje međunarodne potjernice za optuženma. Tražimo zaštitu prava oštećenog/žrtve H.M. i njegove porodice, kroz sve raspoložive pravne mehanizme, uključujući obraćanje međunarodnim tijelima, pravno savjetovanje i podršku. Tražimo da se naloži hapšenje i izručenje osumnjičenih iz Republike Srbije, Crnoj Gori putem međunarodne pravne pomoći i putem INTERPOL-a. Zahtijevamo zaštitu svih svjedoka u predmetu od potencijalnog zastrašivanja ili pritisaka, kao i reakciju Vrhovnog državnog tužilaštva i Tužilačkog savjeta, radi vraćanja povjerenja građana u pravosudni sistem koji je na ovaj način ugrožen i izložen ozbiljnoj kompromitaciji - naglasili su u saopštenju.
Tužiteljka Protić je, dodaju, morala cijeniti da je pokušaj ubistva zbog drugog i drugačijeg odnosno mržnje prema crnogorskom narodu i crnogorskom identitetu koji predstavlja crnogorski jezik.
- Jer je potreba za nasiljem izazvana, po priznanju napadača zbog ,,crnogorskog akcenta" što upućuje na mržnju po nacionalnoj osnovi. Motiv nekog ko je došao iz druge zemlje, da napada zbog nacionalnog Crnogorca u sred Crne Gore &nbsp;je smjelost za napad, jer je napadač računao na podršku da izbjegne sankciju i to su i posljedice, zašto se napadaju i ugrožavaju životi Crnogorcima u Crnoj Gori, a napadači, strani državljani, prolaze bez ikakve sankcije. Zato tužiteljka Protić nesavjesnim postupanjem i propuštanjem, dokazuje da je ona ta, koja ne smije biti dalje uključena i voditi procese koji su joj povjereni. Ovakav slučaj ne smije ostati bez reakcije nadležnih - dodali su u NVO sektoru.
Ako institucije zakažu u zaštiti djece i žrtava nasilja, upozoravaju oni, šalje se poruka da su napadi, pokušaji ubistava i bjekstva nekažnjivi.
- Ova sramna odluka Višeg državnog tužilaštva, konkretno tužiteljke Protić, mora biti preispitana, a odgovorni sankcionisani. Tražimo izuzeće tužiteljke Jelene Protić iz ovog slučaja i dalje faze postupka, iz razloga već učinjenih propusta u istrazi i mišljenja smo da, ukoliko ova tužiteljka bude učestvovala i dalje u njemu, "može biti ozbiljno kontaminiran određenim intervencijama od strane okrivljenih, njihovih srodnika i članova porodice okrivljenih” - naveli su oni.
Vrhovnog državnog tružioca Milorada Markovića su pozvali da ispita je li tužiteljka Protić postupala objektivno, ispravno i u skladu sa zakonom prilikom, kada nije odredila nikakve mjere protiv osumnjičenih ih pustila na slobodu, te da o tim rezultatima obavijesti zainteresovanu javnost i građane, čijim novcem su, kako su naglasili, i plaćeni.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Grupa NVO: Tužiteljka pustila na slobodu maloljetnike iz Srbije koji se sumnjiče za pokušaj ubistva tinejdžera, VDT da ispita slučaj

Šest osoba, od čega su četiri maloljetne, procesuirano je u Podgorici zbog sumnje da su ukrali cigarete, mobilne telefone, motocikl, biciklo...
- Zbog sumnje da su počinili krivično djelo teška krađa, izvršeno na štetu tri pravna i jednog fizičkog lica, uhapšeni su maloljetnici stari 17 i 18 godina iz Podgorice - saopšteno je iz Uprave policije.
Oni se, kako se sumnja, u periodu od 30. oktobra do 1. novembra ukrali tri mobilna telefona, cigarete vrijednosti oko 1.118 eura, novac u iznosu od 50 eura, veću količinu energetskih napitaka i druge artikle iz jednog marketa, kladionice, poslovnog objekta i sa gradilišta.
Uhapšen je i sedamnaestogodišnji Podgoričanin zbog sumnje da je 12. oktobra, sa još dvije osobe - od kojih je jedna povratnik, odvalio ulazna vrata kladionice i ukrao 1.700 eura.
Protiv šesnaestogodišnjaka podnijeta je krivična prijava Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, zbog sumnje da je ukrao motocikl koji je kasnije lociran i vraćen vlasniku. On se sumnjiči za krivično djelo oduzimanje vozila.
Uhapšen je i L.R. (42) zbog sumnje da je 9. oktobra ukrao jednom Podgoričaninu biciklo sa Trga Argentina, a protiv N.P. (46) je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je iz jednog marketa u Podgorici ukrala artikle u vrijednosti oko 160 eura, te je u pokušaju da pobjegne, zaposlenoj u marketu zadala nekoliko udaraca u predjelu ruku.
Ona se tereti za krivično djelo razbojnička krađa.

Maloljetnici krali mobilne telefone, cigarete, novac, muškarac biciklo, a žena artikle u vrijednosti od 160 eura

Tri maloljetnika uhapšena su zbog sumnje da su počinili tri krađe na teritoriji Podgorice.
Uhapšen je maloljetnik star 17 godina zbog sumnje da je, sa B.S. (20) oko četiri sati iza ponoći, došao do jednog ugostiteljskog objekta na Starom aerodromu, nasilno otvorio prozor na njemu kako bi B.S. mogao da uđe u objekat i ukrade novac.
Nakon što su ukrali izvjesnu količinu novca, a uočivši prolaznike i policijske službenike, počeli su da bježe. Policija je tom prilikom locirala B.S. u ulazu obližnje zgrade gdje se skrivao, dok je maloljetnik naknadno identifikovan i uhapšen.
Oni su, kako se sumnja, novac namjeravali da potroše na igre na sreću.&nbsp;
Policijski službenici su po nalogu tužioca uhapsili i dva maloljetna starosti 16 godina zbog sumnje da su izvršili krivična djela teška krađa na štetu fizičkog i pravnog lica.
Oni se sumnjiče da su, 22. oktobra, došli do jednog marketa u Podgorici, gdje su od zaposlenog ukrali novčanik u kojem je bilo više od 200 eura, lična karta, bankovna kartica i ostala dokumenta.
Oni su narednog dana, polomili staklo na vratima jedne kladionice, ušli u objekat i ukrali više od 500 eura.&nbsp;
- Maloljetnici će danas, uz krivične prijave, biti sprovedena na dalju nadležnost nadležnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici - saopšteno je iz Uprave policije.

Podgorica: Uhapšena tri maloljetnika zbog pljačke lokala, marketa i kladionice

Uhapšen je i četvrti maloljetnik koji se sumnjiči za prebijanje petnaestogodišnjeg sina građanske aktivistkinje Bojane Jokić u blizini srednje mješovite škole u Golubovcima.
- Pripadnici Jedinice kriminalističke policije za suzbijanje maloljetničke delinkvencije su, u saradnji sa upravom škole, identifikovali šesnaestogodišnjaka kao četvrtog osumnjičenog da je 8. septembra ispred dvorišta škole, zajedno sa još tri maloljetnika, fizički napao oštećenog nanoseći mu teške tjelesne povrede - saopšteno je iz Uprave policije.
On je po nalogu državne tužiteljke u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nasilničko ponašanje u sticaju sa krivičnim djelom teška tjelesna povreda u saizvršilaštvu.
- Prethodno su u policijsko - tužilačkim mjerama i radnjama identifikovana i lišena slobode tri maloljetnika starosti 14 i 15 godina -učenici ove srednje škole, koja se sumnjiče za izvršenje navedenog krivičnog djela počinjenog na štetu pomenutog lica - kazali su u policiji.
Jokić je na društvenim mrežama saopštila da je njen sin žrtva ovog prebijanja i posebno istakla da je uprava škole nije ni kontaktirala povodom događaja u kojem je on teže povrijeđen.
- Izjava direktora škole koji me nije ni kontaktirao (već sam ja njega pozvala da se interesujem za događaj) da se incident, kako ga on naziva, desio van školskog dvorišta me i kao roditelja i kao čovjeka povređuje jer postoji snimak, a koji ja posjedujem na kome se vidi da od samog izlaza iz školskog dvorišta i uz sami rub spoljne školske ograde tuku mog sina koji pokušava ući u autobus - kazala je ranije Jokić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.588%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjokic-moj-sin-je-pretucen-u-golubovcima-direktor-me-nije-ni-kontaktirao-podnijecu-tuzbu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da po zakonu organ starateljstva kome je dijete povjereno na čuvanje je obavezan da vodi računa o djetetu, pa pita upravu škole da li ljudska i moralna i profesionalna odgovornost prestaje kad metar preskoče ispred ograde da uđu u autobus ili ih je strah tužbe i javne osude jer znaju da snimak neće objaviti zbog svog djeteta pa biraju odbranu sebe prije nego ljudski i profesionalan odnos.
Najavila je da će podnijeti tužbu, &nbsp;pa da nadležni ocijene gdje počinje a gdje se završava vaša profesionalna odgovornost.
- A što se ljudskog tiče bojim se da tu i Vi i razredni starješina koja prijetećim tonom mom sinu u glasovnoj poruci govori da “ne smije da se revanšira” umjesto da pita kako je (a da je moje dijete pritom onesposobljeno da pođe u školu a kamoli da ide na revanš), je slika ljudske i moralne odgovornosti - poručila je Jokić.

Uhapšen četvrti maloljetnik koji se sumnjiči za prebijanje sina Bojane Jokić

U novoj emisiji na Televiziji E – „Galerija tajni“ prva epizoda posvećena je temi o kojoj se u javnosti malo govori - djeci koja su žrtve seksualnog zlostavljanja. 
Broj evidentiranih slučajeva, a koji je iz godine u godinu sve veći, ozbiljno pali alarm da zločini ove vrste postaju zabrinjavajuća realnost, ali taj alarm, stiče se utisak, ne čuju oni koji bi trebalo prvi da reaguju.
Samo od 2020. godine do danas, prema odgovorima iz crnogorskih viših i osnovnih sudova, blizu 90 maloljetnih osoba bile su žrtve seksualnih prestupnika. Javnost i nadležni organi vjeruju da bi broj prijavljenih slučajeva bio veći, ali da i dalje postoji veliki broj djece koja se boje prijave ono što im se dogodilo. 
Emisiju „Galerija tajni“ pogledajte večeras od 18 sati na TV E.
<div class="embed-block">https://youtu.be/VtINiyeSWHE?si=avJctbURJrLGFgpi</div>

„Galerija tajni“ u 18 sati na TV E: Blizu 90 maloljetnika od 2020. godine bili žrtve seksualnih prestupnika

Španska policija je ove godine uhapsila 95 osoba, od čega osam maloljetnih, zbog navodne umiješanosti u džihadistički terorizam.
To pokazuju podaci španskog Ministarstva unutrašnjih poslova, koji takođe upozoravaju na porast regruta ispod 18 godina starosti.
Španski istražitelji su izrazili posebnu zabrinutost zbog povećanja broja maloljetnika uključenih u terorističke aktivnosti, a među uhapšenima ove godine je jedna djevojčica iz okoline Valensije i tri dječaka iz oblasti Toleda.
Istražitelji su upozorili da je broj maloljetnika terorista porastao nakon pandemije kovida-19, a da džihadisti regrutuju mlade, najčešće iz radničke i srednje klase, preko društvenih mreža, prenosi Efe.
Vlasti navode da su neki džihadisti, koji regrutuju na društvenim mrežama, imali nekoliko desetina hiljada pratilaca zbog navodne promocije trenina i fizičkog zdravlja, ali su u objave uključivali slogane džihadističke ideologije.
Podaci španskog MUP-a dalje pokazuju da su od početka godine uhapšene četiri žene, među kojima je i djevojčica iz Valensije, a u maju su uhapšene dvije sestre, starosti 19 i 21 godinu, zbog stvaranja “džihadističke akademije” onlajn. Od ukupnog broja uhapšenih, 84 je uhapšeno u Španiji, od čega većina u Kataloniji, a 11 u inostranstvu u više od 50 operacija sprovedenih u prvih osam mjeseci ove godine, čime je broj hapšenja od serije terorističkih napada 11. marta 2004. godine u blizini Madrida porastao na 1.357.
Jedna od najvećih operacija ove godine izvršena je u martu u saradnji sa italijanskom policijom, a rezultirala je razbijanjem radikalne pakistanske organizacije koja je promovisala nasilna djela, kao i hapšenjem 10 osoba u Barseloni i jedne u Pjaćenci. Ta mreža, koja je već odabrala potencijalne mete u Evropi, koristila je šifrovane kanale za distribuciju slogana koji promovišu ubistva i odsijecanje glava ljudima koji se ne slažu sa njihovom ideologijom, dodaje Efe.
U saradnji sa drugim policijskim snagama, španske bezbjednosne snage su učestvovale u operacijama protiv džihadističkog terorizma u Ekvadoru, Portugalu, Velikoj Britaniji, Francuskoj i Belgiji, prenosi agencija Efe. Među ukupnim brojem uhapšenih preovlađuju Španci i Marokanci, dok su uhapšeni i Sirijci, Alžirci, Pakistanci, Tadžici i Libanci, i po jedan Ukrajinac, Palestinac, Belgijanac i Portugalac.

Španija: U ovoj godini uhapšeno 95 džihadista, osmoro maloljetnici

Ministar finansija Novica Vuković saopštio je da je usvajanje novog Zakona o igrama na sreću, koji je donijet nakon dvadeset godina, jasan znak da država ima snagu i volju da uredi ovu oblast. Javne politike se stvaraju transparentno, u interesu građana, privrede i države, sa akcentom na zdravlje i dobrobit svih, a posebno mladih, poručio je Vuković.
Najvažnije, ističe Vuković, ovaj zakon štiti zdravlje građana.
- Ograničavamo dostupnost igara na sreću onima koji su najranjiviji, suzbijamo zavisnost i štetne društvene posljedice, a institucije konačno dobijaju alate da djeluju preventivno i odgovorno - rekao je Vuković.
On kaže da ovim zakonom stvaramo bezbjedno i ugledno okruženje, oslobođeno finansijskog kriminala i spremno za održiv i odgovoran razvoj.
- Uvodimo red u oblast oglašavanja - više neće biti mjesta za reklame koje obmanjuju građane lažnim poklonima i brzom zaradom. Posebnu pažnju posvetili smo zaštiti mladih i stavili jasnu zabranu maloljetničkog klađenja - istakao je Vuković.
Naglašava da je povećana minimalna udaljenost kladionica od škola, a prvi put se jasno definiše šta su obrazovne ustanove.
- Zaštita maloljetnika i prevencija zavisnosti od kockanja su prioritet, jer je to ozbiljan javnozdravstveni problem koji posebno pogađa najranjivije. Internet klađenje sada je pod većom kontrolom - kroz obaveznu identifikaciju i digitalni nadzor, sprječavamo zloupotrebe, dijeljenje naloga i pratimo tok novca. Time činimo sektor manje ranjivim na pranje novca i druge zloupotrebe - kaže Vuković.
On naglašava da nije riječ o reformi na papiru.
- Ovo je stvaran iskorak - jačamo digitalni nadzor, uvodimo kontrolu nad online klađenjem, štitimo maloljetnike i odlučno se borimo protiv sive ekonomije i finansiranja terorizma. Tim Ministarstva finansija nastavlja da radi odlučno, odgovorno - i u vašem interesu - poručio je Vuković.

Vuković: Novi Zakon o igrama jasno zabranjuje maloljetničko klađenje

Grčka je odlučila da primijeni strože zakone radi zaštite djece i mladih koijma prodaja nikotinskih proizvoda maloljetnicima od sada povlači krivičnu odgovornost.
- U Grčkoj je decenijama bila normalna stvar da roditelji šalju djecu do kioska po cigarete. Od sada, to više neće biti moguće, ni legalno ni nekažnjeno - izjavio je grčki ministar zdravlja Adonis Georgiadis povodom usvajanja novog zakona.
Kiosk-radnik koji ne zatraži ličnu kartu i proda proizvod maloljetnom licu biće, kako je ustvrdio, krivično gonjen.
- Dosta je bilo neformalnosti - poručio je ministar.
Zakon je već najavljen za objavu u Službenom glasniku i stupiće uskoro na snagu.
<h2>Ograničenja i za nikotinske vrećice - ali kroz regulaciju</h2>
Osim što se uvode stroge kazne za prodaju maloljetnicima, Grčka uvodi i limit na količinu nikotina u nikotinskim vrećicama. Prema novom zakonu, maksimalna dozvoljena količina nikotina u jednoj vrećici biće 16 grama, dok su inspekcije otkrile proizvode sa čak 70 grama nikotina.
Ministar Georgiadis je apelovao i na prodavce.
- Mi kao država radimo svoj dio, ali profesionalci moraju tražiti lične karte i odbiti prodaju maloljetnicima. To je zajednička borba - rekao je on.
<h2>Evropa pritiska za skuplje cigarete, Grčka odbija</h2>
U širem evropskom kontekstu, 15 zemalja EU već mjesecima vrši pritisak na Evropsku komisiju da poveća poreze i time poskupi duvanske proizvode, s ciljem obeshrabrivanja konzumacije, &nbsp;posebno među mladima. Plan predviđa da cijena paklice cigareta u nekim zemljama, uključujući Grčku, poraste na šest do sedam eura.
Ipak, Grčka, zajedno sa Italijom, Bugarskom i Rumunijom, protivi se ovom predlogu. Argument je da bi takav potez ozbiljno pogodio nacionalne ekonomije i podstakao šverc. S obzirom na to da je za ovakvu odluku potrebna jednoglasna saglasnost svih članica EU, nije izvjesno kada i da li će do poskupljenja doći.

Grčka: Slijedi krivična odgovornost za one koji djeci prodaju nikotinske proizvode

Ispred vrtića “Majka Tereza” u Tuzima sinoć je oko 21 čas došlo do ozbiljnog incidenta kada je, prema prijavi roditelja, grupa od četiri mladića fizički napala trojicu maloljetnika, saznaje Portal ETV. 
Portal ETV došao je do informacije da su dva maloljetnika zadobila povrede glave, što su konstatovali ljekari. 
Kako se navodi u prijavi u koju je Portal ETV imao uvid, incident se dogodio dok su se maloljetnici kretali ulicom, u blizini vrtića, kada je iz automobila marke “Audi”, zaustavljenog pored puta, izašla grupa mladića i ničim izazvano ih napala, stoji u izjavama roditelja koje su dali policiji. Povrijeđeni petnaestogodišnjaci su odmah zbrinuti, a slučaj je prijavljen nadležnim organima.
Roditelji su u službenim prostorijama policije dali detaljne izjave. Ipak, iz Uprave policije, do trenutka objavljivanja ovog teksta, nije bilo odgovora na pitanja Portala ETV o identitetu napadača, razlozima napada, niti o tome da li je iko do sada priveden.
S obzirom na ozbiljnost napada i činjenicu da su žrtve maloljetna lica, roditelji i javnost očekuju hitnu reakciju nadležnih institucija i transparentnu istragu.

Miraš Dušević

Roditelji prijavili: Grupa momaka napala maloljetnike u Tuzima, dvojica zadobila povrede, policija ćuti

Na gradskom bazenu u Podgorici došlo je do tuče u kojoj su učestvovali i maloljetnici - potvrđeno je Portalu ETV iz Uprave policije.
Policija je obaviještena u incidentu, a kako nam je rečeno, učesnici tuče su pobjegli sa lica mjesta prije dolaska policije.
Za sada nije poznato ima li povrijeđenih.
Policija radi na njihovoj identifikaciji.

Anja Ivanović

U tuči na gradskom bazenu učestvovali maloljetnici, policija radi na identifikaciji

Neformalna građanska asocijacija STEGA saopštila je nakon vanredne sjednice svojih redakcija da je postupanje policije prema 35 građana, koji su protestovali povodom dodjele Trinaestojulske nagrade, „skandalozno i neprihvatljivo“.
Iz STEGA-e navode da su građani procesuirani „samo zato što su slobodno izrazili protivljenje odluci o dodjeli najvećeg državnog priznanja“, te da se time, kako tvrde, ugrožava pravo na slobodu okupljanja i izražavanja.
- Iako se, prema navodima u medijima, Osnovno državno tužilaštvo nakon uvida u predmete izjasnilo da nema elemenata krivičnog djela, policija nastavlja sa pokretanjem postupaka protiv građana. Ovo predstavlja zastrašivanje javnosti i nedopustivo ograničavanje građanskih sloboda - navodi se u saopštenju.
Iz ove organizacije ističu da im se obratilo više građana zabrinutih zbog novonastalih informacija, te da će im STEGA pružiti pravnu podršku, posebno onima koji su nakon postupanja policije potražili medicinsku pomoć.
U saopštenju se navodi i da je objavljivanje policijskih informacija vremenski podudarno sa najavom STEGA-e o obilježavanju 19. decembra na Gorici, te se postavlja pitanje „da li je riječ o poruci da je kritički odnos prema potezima vlasti nedopustiv“.
STEGA je najavila da će:
- zatražiti hitan sastanak sa šefom Delegacije EU u Crnoj Gori, Oanom Kristinom Popom;
- obavijestiti ambasade država KVINTE;
- obratiti se domaćim i međunarodnim organizacijama koje se bave ljudskim pravima;
- Ovakvi postupci neće zaustaviti pripreme obilježavanja Dana oslobođenja Podgorice na Gorici“, poručili su iz ove organizacije.

STEGA: Odnos policije skandalozan, procesuiranje građana zbog protesta udar na osnovna prava

Grčki poljoprivrednici organizovali su danas štrajk i blokirali ključne puteve, granične prelaze i dva aerodroma na Kritu kako bi izrazili protest i zbog kašnjenja evropskih subvencija.
Dodatne barikade uspostavljene su u centralnim i jugozapadnim regionima, a organizatori najavljuju da bi u narednim danima mogao biti blokiran i luka Volos, što bi proteste podiglo na novi nivo pritiska.
Saobraćajni kolaps pogađa i sjever zemlje, gdje su blokirani granični prelazi Promahonas prema Bugarskoj i Kipi prema Turskoj, uz ograničen prolaz samo za kamione sa osjetljivom robom, prenosi Ekatimerini.
Nezadovoljstvo raste zbog višegodišnjeg lažiranja podataka o zemljišta i broja grla stoke za dobijanje evropskih fondova, na šta su ove godine ukazali evropski tužioci.
Premijer Kirjakos Micotakis, čija je vlada pod pritiskom usljed pada povjerenja, pozvao je poljoprivrednike da prekinu blokade i vrate se razgovorima.
Vlada u Atini je obećala temeljnu reformu agencije OPEKEPE, nadležne za obradu EU subvencija, dok paralelno sprovodi sopstvenu istragu prijava i poreskih podataka.
Trenutno je pod provjerom više od 40.000 prijava, a Atina je ponovo potvrdila da će ove godine poljoprivrednicima biti isplaćeno 3,7 milijardi eura.

Grčki poljoprivrednici štrajkovali zbog kašnjenja evropskih subvencija

Ujedinjene nacije zatražile su povećanje finansijske pomoći. Donirana sredstva smanjuju se, a humanitarne potrebe nikada nisu bile veće.&nbsp;
Zbog toga će, upozoravaju iz UN-a, biti prisiljeni smanjiti pomoć desetinama miliona ljudi kojma je ona hitno potrebna.&nbsp;
Prema podacima za novembar, UN su do sada primile samo 12 milijardi dolara, što je najmanje u posljednjih 10 godina, prenosi HRT.
Time se može pokriti malo više od četvrtine stvarnih potreba.
Što nam je potrebno kako bismo sljedeće godine spasili 87 miliona života? Trebamo zaštitu za naš rad. Trebamo odlučno uspostavljanje mira. I trebamo 23 milijarde dolara. Naravno, trebamo mnogo više. Svijet je potrošio 2,7 bilijuna dolara na obranu prošle godine, na naoružanje. Tražimo malo više od 1 posto tog iznosa – naglasio je Tom Fletcher, UN.

Humanitarni kolaps: UN ostaje bez novca za spas miliona života

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler poručio je da neće biti zatvoreno poglavlje 23 sve dok ne bude usvojen Markov i Mašanov zakon, kazala je majka i baba žrtava sa Medovine, Vesna Pejović, nakon prijema građana koji su protestovali na Kruševom Ždrijelu u prostorijama delegacije EU u Crnoj Gori.
Pejović je saopštila nakon sastanka da kada se sretnete sa pravim ljudima, sa ljudima koji znaju što je pravna država i zakon, onda osjetite vjetar u leđa.
- Ovo je upravo znak da ne stajemo i da nastavljamo borbu i da smo od njih dobili podršku i da će biti uz nas. Satler nam je kazao da nema zatvaranja poglavlja 23. sve dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon- kazala je ona.
Pejović je istakla da se ambasador EU u Crnoj Gori iznenadio na činjenicu da je slučaj Medovine prošao bez istrage.
- Čovjek je bio zatečen da se nije oduzelo ružje prije Medovine, imamo jedan ljudski saosjećaj. Čak je podržavao sve ono što smo radili i bilo mu je žao što smo se izmučili deset mjeseci- poručila je Pejović.
Dodaje da će sa blokadama napraviti pauzu i da će pratiti kako se situacija razvija.
- Gospodin Satler je rekao da sve treba da se ubrza, jer kasne, što se Medovine tiče. Prezadovoljna sam da je čovjek ovog ranga i ugleda kazao da su mi vrata uvijek otvorena. Imamo velikog optimizma- istakla je Pejović.

Pejović: Satler poručio da nema zatvaranja poglavlja 23 dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Tag: maloljetnici

Grupa NVO: Tužiteljka pustila na slobodu maloljetnike iz Srbije koji se sumnjiče za pokušaj ubistva tinejdžera, VDT da ispita slučaj

Maloljetnici krali mobilne telefone, cigarete, novac, muškarac biciklo, a žena artikle u vrijednosti od 160 eura

Podgorica: Uhapšena tri maloljetnika zbog pljačke lokala, marketa i kladionice

Uhapšen četvrti maloljetnik koji se sumnjiči za prebijanje sina Bojane Jokić

„Galerija tajni“ u 18 sati na TV E: Blizu 90 maloljetnika od 2020. godine bili žrtve seksualnih prestupnika

Španija: U ovoj godini uhapšeno 95 džihadista, osmoro maloljetnici

Vuković: Novi Zakon o igrama jasno zabranjuje maloljetničko klađenje

Grčka: Slijedi krivična odgovornost za one koji djeci prodaju nikotinske proizvode

Roditelji prijavili: Grupa momaka napala maloljetnike u Tuzima, dvojica zadobila povrede, policija ćuti

U tuči na gradskom bazenu učestvovali maloljetnici, policija radi na identifikaciji

Grupa NVO: Tužiteljka pustila na slobodu maloljetnike iz Srbije koji se sumnjiče za pokušaj ubistva tinejdžera, VDT da ispita slučaj

STEGA: Odnos policije skandalozan, procesuiranje građana zbog protesta udar na osnovna prava

Grčki poljoprivrednici štrajkovali zbog kašnjenja evropskih subvencija

Humanitarni kolaps: UN ostaje bez novca za spas miliona života

PRATITE TVe UŽIVO