Prištinski portal na albanskom jeziku je izvijestio da su se u Podgorici sastali političari iz Crne Gore, albanski i srpski predstavnici, da bi usaglasili stav da u Crnoj Gori ne bi smio niko da se diskriminiše.
Sastanku su prisustvovali Nik Đeljošaj i Nikola Camaj iz Albanskog foruma, te Andrija Mandić iz Nove srpske demokratije, Milan Knežević iz Demokratske narodne partije i Vladimir Joković iz Socijalističke narodne partije. Tekst je naslovljen ''Stidi se Malesija zbog ovog sastanka''.
Gazeta Metro piše da je Mandićeva partija objavila da su na početku sastanka konstatovana različita viđenja u odnosu na neke regionalne probleme - kao što je priznavanje državnosti Kosova od strane države Crne Gore, a potom su akcentirali zajednički stav o spoljnoj politici Crne Gore, ne dovodeći u pitanje evropski put.
Iz Mandićeve partije su dodali da navodno „Albanci i Srbi u Crnoj Gori imaju dugu tradiciju zajedničkog mirnog suživota...“.
Sastanak su ocijenili kao važan korak ka jačanju međusobnog povjerenja i kao podsticajan za njihove dalje aktivnosti na planu razvijanja Crne Gore kao moderne, evropske i multietničke države, piše Gazeta Metro.
Poručuju da Mandić i Knežević ne propuštaju priliku da pokazuju prezir prema Crnoj Gori i miniraju njenu državnost. Gazeta Metro piše da su bili upleteni i u pokušaj državnog udara i javno zastupaju srpske imperijane stavove u regionu, ne samo prema Kosovu već i BiH i Hrvatskoj.
Mandić se čak, kako piše Gazeta Metro, ponosi titulom četničkog vojvode.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Prištinski medij: Malesija se stidi zbog ovog sastanka

Srbija mora biti oštrija prema Crnoj Gori, a u međunarodnim odnosima postoji jedno jedino pravilo - reciprocitet. To je između ostalog poruka srpskog politikologa i novinara Cvijetina Milivojevića.
Milivojević je inače čest gost medija u Srbiji koji važe za opozicione, poput N1 i Nove S, pisao je kolumne i za Danas.
On je za beogradsku produkciju Balkan Info govorio kako Srbiji fali reciprocitet u odnosu sa svima, a posebno prema "slabijim zemljama kao što je Crna Gora".&nbsp;
<h2>Možda da podržimo našu braću Albance u Malesiji ili da priznamo CG ali bez stare Hercegovine</h2>
Pomenuo je da se Crna Gora i Sjeverna Makedonija ponašaju kao "lobisti Kosova kad se traži njegov ulazak u UNESKO ili Interpol", da je to "nevjerovatno" i da "Srbija to trpi".&nbsp;
- Nama fali odnos reciprociteta sa svima. Mi sa Crnom Gorom nijesmo razriješili, uslovno rečeno bratskom i prijateljskom. Čekajte ljudi moji, promijenile se sad već tri garniture vlasti poslije pada Mila Đukanovića. Šta bi sa time što je Crna Gora otpriznala Srbiju? CG nas ne priznaje. Ona nas ne priznaje, ako se dobro sjećam, da li od 2009. Ona je priznala Kosovo kao nezavisnu državu. Dakle, ona nas priznaje u smanjenom kapacitetu od 85 odsto teritorije.
On je u emisiji naveo "šta su uradili kao recipročnu mjeru".
- Povukli smo tadašnjeg ambasadora, je li bješe onaj Tarzan Milošević, ne znam, na diplomatski razgovor, šta je bilo od toga? Šta smo mi konkretno uradili? Ako nema recipročnog, na primjer da mi kažemo priznajemo CG od sada, ali bez stare Hercegovine. To vam je sve do Nikšića. To nikad nije bila Crna Gora do 1945. godine. Znači, ne priznajemo to. Ne priznajemo onu Sutorinu, izlazak Republike Srpske i Bosne i Hercegovine na more. To je do 1945. godine, do dogovora Blaža Jovanovića i Đure Pucara bio dio teritorije Bosne i Hercegovine. Danas je to Republika Srpska, Bosna i Hercegovina. Dakle, ne priznajemo to. Je li to 15 odsto? Nije dovoljno. Dobro. Hajde da vidimo, da razgovaramo sa našom braćom Albancima u Malesiji. Oni imaju tamo neke potrebe da imaju nekakvu autonomiju, možda s pravom...
Možda, dodaje, da podrže, možda će time otopliti odnose sa "njihovim" Albancima na Kosovu.
- Ili možda sa Albancima u Albaniji. Sa državom Albanijom. Pa da kažemo, tako je, Malesija ima pravo na autonomiju unutar Crne Gore. Za početak. I to je za mene recipročno. Pa ne bi se to svidjelo Crnoj Gori. A je li? A je li se državi Srbiji sviđa što je Crna Gora priznala Kosovo? I što je čak i Crna Gora imala međunarodno ponovno reviziju onih graničnih prelaza prema Kosovu - izjavio je Milivojević.&nbsp;
<h2>Cetinje čuva Pećki prijesto&nbsp;</h2>
Rekao je da je "mitropolit crnogorsko primorski čuvar Pećkog prijestola".
- On je čovjek koji je egzarh. Cetinje čuva Pećki prijesto. Pa kako to CG prizna Kosovo kao nezavisnu državu? Pazite, ovo što sam ja rekao, kao ideja za recipročne mjere, je apsolutno na mjestu. Čak da Srbija ne traži otcjepljenje stare Hercegovine ili Sutorine ili Malesije, pogotovo pripajanje Republici Srpskoj, Bosni i Hercegovini, ovamo Albaniji. Ne, nego autonomiju sa staru Hercegovinu. Pa zašto? Kako nema razloga? Pa ima li neko u tom prostoru stare Hercegovine ko se izjašnjava da je Crnogorac po nacionalnosti? Ima, ali to je tolika manjina, to je nenormalno. Svi se osjećaju Srbima i Hercegovcima. Takođe, Herceg Novi. Čak i u vrijeme Mila Đukanovića, to je bio grad koji ima uvijek srpsku vlast. Pa čekajte, je l' bi zaboljelo da kažemo, dobro, Herceg Novi nek' bude dio CG, ali sa autonomijom srpskom - izjavio je Milivojević.
Kompletnu njegovu izjavu možete poslušati <a href="https://youtu.be/2EndVrAzfvM?si=UhTDeKM15V_SuXOG">ovdje.</a>

Atak srpskog politikologa na teritorijalni integritet CG: Đukanović pao, a mi ih i dalje trpimo; Razgovarajmo sa braćom Albancima u Malesiji

Godine prolaze a vrijednosti traju, traju...! 
Ovakav početak teksta smatram adekvatnim u susret 55-godišnjici Umira krvi u Malesiji, čuvenog istorijskog dogovora 28. juna 1970. godine. Toga dana je održan svenarodni zbor u Tuzima na kojem su učestvovali predstavnici svih bratstava u Malesiji, plemenski prvaci, intelektualci i mnogi predstavnici kulturnog i društveno – političkog života iz ovih krajeva sa ciljem postizanja civilizacijskog dogovora ukidanja krvne osvete na teritoriji Malesije. 
Ovaj događaj je izazvao ogromnu pažnju javnosti jer, po prvi put, preduzeta je jedna takva inicijativa da se stane na put krvnoj osveti na ovim prostorima, ovoj naslijeđenoj tradiciji koja je vjekovima nadživjela izazvove vremena i opstajala uprkos teškim posledicama koje je uzrokovala. I ako fenomen krvne osvete nije bila karakteristika samo za pripadnike albanske narodnosti već i za druge narode u regionu, ona je ipak trajala i opstajala duže u sredinama nastanjenim pripadinicima albanske populacije.
 S toga, mudrošću stanovnika ovij krajeva predvođenih plemenskim prvacima i istaknutim intelektualcima vremena i, nadasve, svjesni sve težih posledica fenomena krvne osvete u novim okolnostima rada, školovanja i potrebe za stvaranjem novih uslova življenja, samoinicijativno su se organizovali radeći na postizanju pomirenja i, konačno, davanju BESE za ukidanjem krvne osvete na ovim prostorima. Na taj način, dobrom organizacijom svakodnevnih aktivnosti sa svim bratsvima i njihovim predstavnicima u svim selima i zaesocima na teritorji Malesije, uspjelo se u organizovanju Svenarodnog zbora u Tuzima 28. 06. 1970. godine i koji će, postignutim dogovorom, postati istorijskim događajem za tadašnja i buduća pokoljenja. Utoliko prije što se data riječ – BESA, poštovala svih ovih godina i decenija ne samo ovdje, u svom zavičaju, nego i među brojnom dijasporom širom svijeta porijeklom sa ovih krajeva. Danas, poslije 55 godina od toga događaja, tada data riječ je podjednako aktuelna među mlađim generacijama u poštovanju djela svojih predaka. Pisane su knjige, mnogi novinski članci, dramska i filmska ostvarenja posvećena tom civilizacijskom dostignuću, mudrosti ljudi iz ovih krajeva i njihovom ljudskom autoritetu čime su uspjeli da stanu na put jednoj tradiciji koja je živjela tako dugo na ovim prostorima. Posebno, iz razloga što je fenomen krvne osvete, i u danšnje vrijeme, aktuelan na mnogim prostorima. 
Iz tih razloga, civilizacijsko dostignuće u Malesiji 1970. godine dobija još više na značaju. Ja sam i u nekim ranijim tekstovima i javnim reagovanjima predočio ideju da se nekadašnja Kono sala Doma u Tuzima, pretvori u Muzej „Besëlidhja e Malësisë“, gdje bi bilo izloženo mnoštvo postojećeg arhivskog materijala i novih ostvarenja posvećenim upravo ovom događaju. Utoliko prije što mnogi pojedinci, kulturni i javni poslenici, NVO udruženja u zemlji i dijaspori, u susret ovom datumu redovno organizuju raznovrsne aktivnosti, okrugle stolove, konferencije i simpoziume svjesni važnosti BESE za današnja i buduća pokoljenja. 
Takođe, ustanovljenje Godišnje nagrade za humanost u opštini Tuzi „Besëlidhja e Malësisë“, doprinosila bi trajnosti tako značajnog dostignuća iz 1970. na ovim prostorima i, nadasve, poštovanje prema mudrost i dalekovidost naših predaka, za nas i buduća pokoljenja. 
Autor je politikog, ambasador mira i autor knjige „BESA-vječno“

1250x600

1084x550

Vrijednosti koje traju – BESA

Danas je u mjestu Koplik u Albaniji, u prisustvu velikog broja građana iz obje opštine Velike Malesije i iz krajeva opštine Tuzi organizovana svečanost prilikom koje je dodijeljena titula "Počasni građanin Velike Malesije" Nikoli Gegaju - dugogodišnjem poslaniku u Skupštini Crne Gore i bivšem predsjedniku Gradske opštine Tuzi.
- Radi se o prestižnom priznanju i najvećoj tituli koji može opština da dodijeli nekom pojedincu. Ovo je ne samo priznanje za rad i doprinos Nikole Gegaja nego i priznanje za cijelu opštinu Tuzi - rečeno na ceremoniji.&nbsp;
Ceremonija je počela intoniranjem himne Republike Albanije, a zatim je gradonačelnik Tonin Marinaj u svom obraćanju izuzetno govorio o cijenjenosti zalaganja i posvećenosti gospodina Gegaja albanskoj zajednici u Crnoj Gori.
&nbsp;- Gospodin Gegaj kao istaknuta politička i društvena ličnost obavljajući dužnost poslanika i predsjednika opštine Tuzi imao važnu ulogu u zastupanju interesa Malesije - rekao Marinaj.
Rečeno je i da je tokom svoje bogate karijere bio angažovan na jačanju prekograničnih odnosa kao i na unapređivanju saradnje između albanske i crnogorske zsjednice.
U toku ceremonije je konstatovano da je ova titula znak zahvalnosti Gegaju za njegove kontinuirane napore u jačanju kulturnih, društvenih i političkih veza u regionu.

Gegaju titula počasnog građanina "Velike Malesije"

Osnovno državno tužilaštvo (ODT) odredilo je zadržavanje G.D. zbog sumnje da je, uz prijetnju nožem, zaposlenima u kazinu ukrao 1070 eura.
Njemu se na teret stavlja razbojništvo, a zadržavanje mu je određeno zbog opasnosti od ponavljanja krivičnog djela.
Osumnjičeni V.M. zadržan je zbog sumnje da je upotrebom podesnog alata polomio staklo izloga jednog maloprodajnog objekta i ukrao više pakovanja elektronskih cigareta.
- Zadržavanje je određeno zbog opasnosti od bjekstva i ponavljanja krivičnog djela, imajući u vidu da se radi o višestrukom povratniku - naglasili su u podgoričkom ODT-u.
D.Š. je zadržavanje određeno zbog sumnje da je iz jednog maloprodajnog objekta ukrao robu, a onda udario radnika obezbjeđenja u glavu.
Njemu se na teret stavlja razbojnička krađa, a zadržavanje mu je određeno zbog opasnosti od ponavljanja krivičnog djela, imajući u vidu da se radi o višestrukom povratniku.

Određeno zadržavanje osumnjičenom da je nožem prijetio radnicima kazina i ukrao 1070 eura

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje N.V. zbog sumnje da je prijetio vanbračnoj supruzi i pokušao da je napadne kuhinjskim nožem.
Ona je, kako su kazali u podgoričkom ODT-u, u pokušaju da se odbrani zadobila posjekotinu.
N.V. se tereti za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, a zadržavanje mu je određeno zbog opasnosti od ponavljanja krivičnog djela i uticaja na oštećenu i svjedoke.
I R.V. je zadržan zbog sumnje na nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.
- Jer je 30.12.2025. godine prijetnjama ugrozio sigurnost članova porodice, što je kod oštećenih izazvalo osjećaj straha i ugroženosti - naveli su u podgoričkom ODT-u.
Državljanin Albanije, Z.A. zadržan je zbog sumnje na produženo krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici na štetu bivše vanbračne supruge, kojoj je u dva navrata u kratkom vremenskom razmaku nanio teške i lake tjelesne povrede.
- Zadržavanje je određeno zbog opasnosti od bjekstva i ponavljanja krivičnog djela - naveli su u ODT-u.

Podgoričaninu zadržavanje zbog sumnje da je prijetio vanbračnoj supruzi i pokušao da je napadne nožem

Španski teniser Karlos Alkaras pobjednik je ovogodišnjeg izdanja Australian opena. On je u velikom finalu na Rod Lejver areni nakon preokreta i tri sata igre savladao Novaka Đokovića - u setovima je bilo 1:3 (6:2, 2:6, 3:6, 5:7).
Ovo je njegov sedmi gren slem naslov u karijeri, ali prvi na Australian openu. On je do sada po dva puta trijumfovao na Vimbldonu, Rolan Garosu i US openu.
Đoković je od 2008. do 2023. nastupio 10 puta u finalu Australian opena i svaki put je trijumfovao.&nbsp;

Karlos Alkaras osvojio Australijan open

Evropska komisija (EK) još nije dala zeleno svjetlo za Predlog Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i Zakon o izmjenama i dopunama zakona o unutrašnjim poslovima, ali su ova rješenja ponovo na dnevnom redu Skupštine, uprkos brojnim primjedbama stručne javnosti na njihovu sadržinu - ukazala je urednica istraživačkih i digitalnih projekata Raskrinkavanje.me Jovana Đurišić.
EK je u procesu razmatranja izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjim poslovima i Predloga Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost koje im je dostavila crnogorska vlada, a kad procjene budu završene, mišljenja će biti dostavljena crnogorskoj strani. To su iz sjedišta EU u Briselu kazali za Raskrinkavanje.me povodom dva pomenuta zakonska rješenja koja su se ponovo našla na dnevnom redu sjednice Skupštine, koja je zakazana za 2. februar.
Proces usvajanja Zakona o ANB i izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjim poslovima privremeno je “obustavljen” u julu prošle godine, poslije ozbiljnih kritika NVO i stručne javnosti, ali predlozi nikada nijesu formalno povučeni iz procedure. Predsjednik Skupštine, Andrija Mandić tada je saopštio da su predlozi zakona u ovom slučaju skinuti sa dnevnog reda da bi se u poboljšala komunikacija sa javnošću i međunarodnim partnerima.
- Predlozi su se ponovo našli na dnevnom redu skupštine, za sjednicu vanrednog skupštinskog zasijedanja koje je zakazano za prvi ponedjeljak u februaru. Ipak, “poboljšanja komunikacije sa javnošću” očigledno nije bilo, dok eventualna komunikacija sa međunarodnim partnerima nije učinjena transparentnom. Iz Brisela su ranije poručili da od Crne Gore očekuju da pruži odgovarajuće pojašnjenje u vezi sa svrhom i obimom predloženih izmjena Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) i omogući komisiji da izvrši temeljnu analizu, prije nego što se nastavi sa procedurom - ukazala je Đurišić.
Iz EK je ranije saopšteno da se svaka zakonodavna ili institucionalna promjena u ovoj oblasti mora sprovoditi kroz transparentan i inkluzivan proces javnih konsultacija, pri čemu sve mjere moraju biti zakonite, srazmjerne, jasno opravdane konkretnim potrebama, i usklađene s principima demokratskog nadzora i poštovanja temeljnih prava.
Da su vlasti zanemarile briselske apele potvrđuje, kako je ukazala Đurišić, i najnoviji odgovor iz Evropske komisije, u kojem su naveli da je razmatranje zakona u toku, a da će tek nakon procjene mišljenje biti dostavljeno zvaničnoj Podgorici.
- Komisija trenutno razmatra izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima, kao i Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, koje nam je dostavila Vlada Crne Gore. Nakon što naše procjene budu završene, dostavićemo naše komentare na ovaj nacrt zakona crnogorskim vlastima. U ovoj fazi, stoga, nemamo dodatnih komentara - poručili su za Raskrinavanje iz EU.
Iz HRA su, podsjeća Đurišić, ranije tražili od Vlade da povuče Predlog zakona o ANB, problematizujući između ostalog i to što se se pomenutim rješenjem, daju ovlašćenja ANB da bez sudske odluke pristupa podacima iz pisanih i elektronskih evidencija državnih organa, organa državne uprave, lokalne samouprave, pravnih lica i drugih subjekata koji vode pisane i elektronske evidencije.
Sporno je, naveli su tada iz HRA, što po ovom rješenju, ANB ima mogućnost da bez sudske odluke tajno prikupi podatke o elektronskoj komunikaciji korisnika, koja sadrži podatke o saobraćaju i lokacijama, kao i podatke o neuspješnom uspostavljanju elektronske komunikacije.
- Kada je u pitanju Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima, kako je navedeno u obrazloženju prijedloga, u postupku primjene zakona nije vršeno usklađivane sa pravom EU i međunarodnim konvencijama, predlog zakona nije prošao javnu raspravu, niti je u njegovom obrazloženju navedeno da je dobio saglasnost Evropske komisije. Pomenutim predlogom se, između ostalog, predviđa da policijskim službenicima prestaje radni odnos ukoliko se utvrdi postojanje “bezbjednosne smetnje”. Ključnu ulogu u tom procesu imala bi Komisija za provjeru bezbjednosnih smetnji, koju imenuje ministar - navela je Đurišić.
Ni to zakonsko rješenje vladajuće većine nije, podvlači ona, prošlo bez kritika.
- Iz Instituta alternativa problematizovali su određene odredbe zakona, navodeći da i “pored najava o profesionalizaciji policije, ne garantuju pravnu sigurnost i sudsku zaštitu u postupcima utvrđivanja bezbjednosnih smetnji, a upućene su po hitnoj proceduri, bez javne rasprave i mišljenja Evropske komisije”. Sa druge strane, predlagači su stava da, umjesto što njihova zakonska rješenja „predstavljaju povod za zabrinutost“, izmjene koje nude treba posmatrati kao „pozitivan primjer transpozicije evropskih vrijednosti u domaći pravni sistem, što će biti veoma lako mjerljivo u prvih nekoliko mjeseci primjene ovog zakona ako bude usvojen“ - navela je Đurišić.
Ipak, kako je istakla, ostaje nejasno kako će izgledati “transpozicija evropskih vrijednosti” u trenutku kada Evropa još razmatra zakonska rješenja, a javnost upozorava da bi usvajanje ovih zakona moglo značiti ozbiljna kršenja prava i procedura.
- Zato se, umjesto utiska o pozitivnom primjeru evropskih vrijednosti, više stiče dojam da ponovno guranje ovih zakona kroz Skupštinu djeluje kao svjesno ignorisanje evropskih standarda koje Crna Gora formalno tvrdi da slijedi - zaključila je Đurišić.

Tag: malesija