Majkrosoft planira da tokom naredne četiri godine uloži više od 30 milijardi američkih dolara u svoje poslovanje u Velikoj Britaniji i infrastrukturu za vještačku inteligenciju, saopštio je proizvođač softvera.
Objava je uslijedila uoči državne posjete američkog predsjednika Donalda Trampa Velikoj Britaniji, prenose Nezavisne novine.
- Majkrosoft planira da poveća svoje kapitalne izdatke u Velikoj Britaniji za 15,5 milijardi američkih dolara i da donese 23 hiljade modernih čipova za vještačku inteligenciju u Veliku Britaniju - rekao je predsjednik kompanije Bred Smit novinarima.
On je dodao da se poslovna klima u Velikoj Britaniji poboljšala u posljednjih nekoliko godina, nakon što je regulator za antimonopolsku zaštitu odustao od protivljenja Majkrosoftovoj akviziciji kompanije "Activision Blizzard" 2023. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Majkrosoft ulaže 30 milijardi američkih dolara u Velikoj Britaniji

Sedam osoba je uhapšeno nakon upada i blokiranja kancelarije predsjednika Majkrosofta Breda Smita. Riječ je o nastavku protesta koji se odnosi na negodovanje održavanja veza između kompanija i izraelske vojske.
Među uhapšenima su sadašnji i bivši zaposlenici Majkrosofta, navodi protestna grupa "No Azure for Apartheid".
Majkrosoft je saopštio da preispituje izvještaj britanskih novina The Guardian ovog mjeseca u kojem se navodi da je IDF koristio tu platformu za pothranjivanje podataka o telefonskim pozivima dobijenih masovnim nadzorom Palestinaca u Gazi i na Zapadnoj obali.
Tokom brifinga za medije, Smit je rekao da su dvojica uhapšenih radnici Majkrosofta.
Osamnaest ljudi je uhapšeno na sličnom protestu na trgu ispred sjedišta kompanije prošle sedmice.
Grupa protestuje protiv kompanije već mjesecima. Majkrosoft je u maju otpustio radnika koji je prekinuo govor izvršnog direktora Satje Nadel.
Zahtjevi grupe uključuju da kompanija prekine veze s Izraelom i plati odštetu Palestincima.

Uhapšeni bivši i sadašnji radnici Majkrosofta, blokirali kancelarije zbog saradnje kompanije sa Izraelom

Nekoliko kineskih hakerskih grupa iskoristilo je bezbjednosnu grešku u Majkrosoftovom softveru za upravljanje serverom "SharePoint", saopštila je u utorak ta kompanija nudeći svojim korisnicima ažuriranje programa.
Prema najnovijim podacima koje je objavio Majkrosoft, u 2020. godini, SharePoint, koji omogućava članovima istog entiteta (kompanije, organizacije) da dijele datoteke i podatke, imao je više od 200 miliona aktivnih korisnika.
Startap za sajber bezbjednost "Eye Security" prvi je identifikovao tu grešku prošlog vikenda, koja omogućava trećim licima da preuzmu akreditive bez autorizacije, a zatim pristupe serverima.
Sajber kriminalci zatim mogu da instaliraju zlonamjerni softver ili da dobiju datoteke i dokumente sačuvane na serverima.
Majkrosoft je potvrdio tu grešku, ali bez ponude trenutnog ažuriranja jer su desetine institucija, uključujući agencije američke vlade, bile napadnute.
IT grupa je objavila ažuriranje svog softvera u nedjelju.
Međutim, kompanija Eye Security je naglasila da se digitalni ključevi dobijeni putem greške mogu koristiti čak i poslije ažuriranja, zbog toga je Majkrosoft pozvao svoje korisnike da interno reorganizuju svoje podatke.
Majkrosoft je danas naveo da je otkrio napade dvije hakerske grupe povezane sa kineskom vladom, nazvane "Linen Typhoon" i "Violet Typhoon".
Kompanija sa sjedištem u Redmondu, u Vašingtonu, takođe je otkrila treći kineski kolektiv, nazvan "Storm-2603", za koji se ne vjeruje da je povezan sa vlastima te zemlje.
Majkrosoft je objavio informacije koje detaljno opisuju metode koje su hakeri koristili da bi iskoristili ovu grešku.
Softver SharePoint se ponekad koristi na sopstvenim serverima kompanije ili organizacije, koji, za razliku od oblaka (cloud), ne ažuriraju automatski svoje programe.
Kineski hakeri su 2023. godine iskoristili programsku grešku u Majkrosoftovom softveru za daljinsko upravljanje e-poštom i pristupili e-poštama koje pripadaju zvaničnicima američke vlade.

Kineski hakeri koristili grešku u rasprostranjenom softveru Majkrosofta

Britanski antimonopolski regulator podnio je tužbu protiv tehnološke korporacije Majkrosoft i traži približno 1,2 milijarde eura kazne.
Britanci su pronašli da Majkrosoft više naplaćuje svojim "nevjernim" klijentim koji su uz njegov operativni sistem Vindouz koristili i usluge računarstva u oblaku neke konkurentske kompanije, prenose Nezavisne novine.
Prema tvrdnjama žalbe, Majkrosoft je otežao klijentima da koriste Vindouz i njegov ofis paket ako istovremeno koriste usluge u klaudu koje ne potiču sa njegove platforme Azur, već se oslanjaju na usluge firmi Amazon, Alibaba ili Gugl.
To je dodatni udar na američkog giganta nakon što je američka Federalna trgovinska komisija (FTC) otvorila prošle sedmice odvojenu antimonopolsku istragu Majkrosofta koja je fokusirana na moguće spajanje Majkrosoftovog softvera za kancelarijsku produktivnost i bezbjednost sa uslugama u oblaku.
Korporacija iz Redmonda ima ugovore sa raznim američkim državnim agencijama, uključujući Pentagon, a Komisija je, između ostalog, zabrinuta zbog "Majkrosoftovih grešaka u sajber bezbjednosti" i smatra da one predstavljaju primjer problematične moći firme nad tržištem, naveo je Blumberg pozivajući se na anonimne upućene izvore.

Majkrosoftove milijarde traže i u Evropi

U novom godišnjem izveštaju „Digitalna obrana“ Majkrosoft je upozorio na zabrinjavajući rast sajber napada u svijetu, te izvijestio da se njegovi korisnici suočavaju s oko 600 miliona tih napada dnevno, što je snažno povezano s geopolitičkim sukobima.
Prateći trendove od jula 2023. do jula ove godine, Majkrosoft u sklopu Digital Defense Reporta naglašava da sajber napadi dolaze od kriminalaca, ali i državnih aktera te da za efikasno suzbijanje tog rastućeg talasa treba ojačati „digitalnu odbranu“ na svim nivoima i podsticati trajnu predanost načelima sajber sigurnosti.
Majkrosoft u izvještaju navodi da je tokom posmatranog perioda zabilježio 2,75 puta veći porast „ransomware“ napada u poređenju s prethodnim razdobljem, ali i da je postotak organizacija koje su na kraju ucijenjene (dostigavši fazu šifriranja podataka) smanjen više od tri puta tokom protekle dve godine, prenosi Jutarnji list.
Napadači i dalje računaju na predvidivo ljudsko ponašanje, poput odabira lako pamtljivih lozinki i njihove ponovne upotrebe na više web stranica, pa tako lako postaju žrtve „phishing“ napada, a upravo su napadi na lozinke najčešći i čine 99 odsto svih napada na identitet korisnika.
Na globalnom nivou rastu i sajber potpomognute finansijske prevare, s novim trendovima u prevarama s plaćanjima i zloupotrebom legitimnih usluga za phishing i zlonamerne aktivnosti, navodi se u izvještaju.
Majkrosoft ujedno ističe „alarmantan oblik prevare“ – techscam, koji obmanjuje korisnike predstavljanjem legitimnih usluga ili lažnom tehničkom podrškom i oglasima.
Promet techscam prevara porastao je za 400 odsto od 2021. do 2023. godine, što daleko premašuje porast malwarea od 180 odsto i phishinga od 30 odsto.
Nastavljaju se i DDoS napadi, iako iz Majkrosofta kažu da su u drugoj polovini ove godine ublažili 1,25 milijuna tih napada, što je povećanje od četiri puta u poređenju s prošlom godinom.
Napominju i da njihov tim sada prati više od 1.500 jedinstvenih grupa prijetnji, uključujući više od 600 državnih te pretnji 300 kriminalnih i 200 grupa za uticanje na javno mnijenje kao i stotine drugih.
- Geopolitički sukobi su pokretači kibernetičkih kampanja i napada, a države postaju sve agresivnije u kibernetičkom prostoru, s nivoima tehničke sofisticiranosti koje odražavaju povećana ulaganja u resurse i u obuku - navode.
Ruski, iranski i kineski akteri intenzivirali su kibernetičke operacije oko trenutno aktivnih sukoba, pa su ruski napadi prvenstveno ciljali Ukrajinu i zemlje NATO-a, a kineski Tajvan i jugoistočnu Aziju.
- Rat između Izraela i Hamasa intenzivirao je i iranske kibernetičke aktivnosti na Izrael, SAD i zemlje Zaliva, a i Rusija i Iran takođe su koristili rat i američke izbore za širenje propagande koja izaziva podjele - ističu iz Majkrosofta.
Upozoravaju i na zloupotrebu generativne veštačke inteligencije (AI) s kojom svi sajber kriminalci eksperimentišu dok s druge strane AI alati pomažu i timovima za kibernetičku sigurnost da brže odgovore na prijetnje automatizacijom zadataka poput analize upozorenja.

Upozoravajući godišnji izveštaj Majkrosofta: „Sajber napadi dolaze od kriminalaca i državnih aktera“

Hiljade korisnika paleta Majkrosoft 365 (Microsoft) širom sveta prijavilo je u ponedjeljak probleme sa programima kao što su Autluk (Outlook) i Tims (Teams).
U postovima na društvenim mrežama i komentarima na platformama kao što je Doundetektor (Downdetector) za praćenje prekida u radu aplikacija pojedini korisnici su rekli da imaju problema da vide svoje imejlove, učitaju kalendare ili otvaraju druge Majkrosoft 365 aplikacije kao što je Pauerpoint (Powerpoint).
Majkrosoft je ranije u ponedjeljak potvrdio "problem koji utiče na korisnike koji pokušavaju da pristupe Ekschejndž onlajn (Exchange Online) ili funkcionalnosti u okviru Majkrosoft Tims kalendara".
U postovima na mreži Iks (X) na statusnoj stranici kompanije je navedeno da je identifikovala "skorašnju promjenu" za koju vjeruje da stoji iza problema i da radi da se ona preokrene.
Majkrosoft je naveo da koristi ispravku, ali je kasnije dodao da se restartovanje traje duže nego što se očekuje kod većine korisnika.

Hiljade korisnika Majkrosoft 365 paketa prijavljuju probleme u radu

Vlasti SAD i kompanija Majkrosoft (Microsoft) saopštili su u četvrtak da su omele hakersku grupu povezanu s ruskim obavještajnim službama.
Američki zvaničnici rekli su da je ta grupa pokušala da upadne u kompjuterske sisteme bivšeg osoblja američke vojske i obavještajnih službi, kao i nevladinih organizacija, američkih kompanija i drugih.
Američki sud je otpečatio dokumente koji daju ovlašćenje Majkrosoftu i Ministarstvu pravde da zaplijene više od 100 imena domena veb lokacija povezanih s hakerskom grupom poznatom kao "Callisto Group of Star Blizzard".
- Ova zapljena je dio koordinisanog odgovora sa našim partnerima iz privatnog sektora da se razgradi infrastruktura koju akteri sajber špijunaže koriste za napad na američke i međunarodne mete - rekao je tužilac Ismail Ramzi iz Kalifornije.
Grupa je targetirala pojedince imejlovima za koje se činilo da dolaze iz pouzdanog izvora, što je taktika poznata kao fišing, saopštilo je Ministarstvo pravde SAD. Kada bi se otvorili linkovi unutar ovih mejlova, hakeri bi pokušali da pristupe unutrašnjim sistemima žrtava kako bi ukrali informacija i omeli njihove aktivnosti.
Akcije "Star Blizzarda" bile su uporne i sofisticirane, navodi Majkrosoft, a grupa je često detaljno istraživala svoje mete prije nego što bi pokrenula napad. Star Blizzard se takođe usmjerio na organizacije civilnog društva, američke kompanije i Ministarstvo energetike, koje nadgleda mnoge nuklearne programe, saopštila je kompanija.
Vlasti nisu dale detalje o efikasnosti "Star Blizzarda", ali su navele da očekuju da će Rusija nastaviti hakovanje i sajber napade na Vašington i njegove saveznike.
Američke vlasti su prošle godine optužile dvojicu Rusa u vezi sa prethodnim akcijama "Star Blizzarda". Vjeruje se da su obojica u Rusiji.
Zajedno s metama u SAD, "Star Blizzard" je targetirao osobe i grupe širom Evrope i u drugim zemljama NATO-a, saopštilo je američko Ministarstvo pravde. Mnogi su podržali Ukrajinu poslije ruske invazije.

SAD navode da su omele rusku hakersku grupu

Evropska unija negirala je odgovornost za prekid internet veza 9. jula, koji je iskusilo više od 8,5 miliona korisnika platforme Windows.
U odgovoru na pitanje dvoje poslanika Evropskog parlamenta o navodnim tvrdnjama Majkrosofta da je sporazum iz 2009. godine spriječio kompaniju da reaguje na vrijeme i primijeni sigurnosne izmjene koje bi spriječile incident, potpredsjednica EK Margaret Vestaje kaže da to nije tačno i da ta kompanija ima punu slobodu da odlučuje o načinu na koji će jačati svoju bezbjednosnu strukturu.
- Djeluje da se komentari iz Majkrosofta odnose na jednostranu javnu obavezu o interoperabilnosti određenih proizvoda, među kojima je i Windows, a koju su sami preuzeli na sebe u julu 2009. Iako je EU Komisija pozdravila takvu inicijativu, radi se o jednostranom poduhvatu koji je neformalana u odnosu na Komisiju. Što je još važnije, naglašavamo da Majkrosoft ostaje slobodan da odlučuje o svom poslovnom modelu i da prilagodi svoju bezbjednosnu infrastrukturu radi odgovora na prijetnje, pod uslovom da se to uradi u skladu sa zakonima EU o konkurenciji i sajber bezbjednosti - navela je Vestaje u pisanom odgovoru.
Na pitanje o budućim koracima kako bi se spriječili slični incidenti, ona je podsjetila na Direktivu o jačanju sajbersigurnosti u EU iz decembra 2022. godine, navodeći da ona „podiže nivo ambicija u vezi sa sajber-bezbjednošću na način koji je spreman za budućnost, kroz širi obim, jasnija pravila i snažnije alate za nadzor“ i najavljuje dodatno jačanje oblasti.
- Predstojeći Zakon o sajber otpornosti će dodatno ojačati bezbjednost lanca snabdijevanja uvođenjem zahtjeva za sajber bezbjednost za sav hardver i softver koji je dostupan u EU. Pored toga, Komisija nastavlja da se bavi mapiranjem zavisnosti koje mogu predstavljati rizike za sajber bezbjednost - navela je potpredsjednica EU Komisije Margaret Vestaje u odgovoru na poslaničko pitanje.

Jasmina Beharovic

EU negirala odgovornost za pad interneta u julu

Izgleda da je slogan „Amerika na prvom mjestu“ (America First) bliže realnosti nego ikada, nakon objavljivanja važnog američkog strateškog dokumenta koji iznosi spoljnopolitičke stavove administracije, piše Dojče vele.
- U svemu što radimo, stavljamo Ameriku na prvo mjesto - piše u uvodnom pismu koje je potpisao predsjednik Donald Tramp, u nedavno objavljenom dokumentu od 29 stranica pod nazivom „Nacionalna bezbjednosna strategija Sjedinjenih Američkih Država“.
U njemu se navodi da je američka strategija pragmatična - ali ne robuje pragmatizmu, realistična bez robovanja realizmu, principijelna - ali ne i „idealistička“, snažna - ali ne i „ratoborna“ i suzdržana - ali ne i „krotka“.
<h2>Šta je nova nacionalna bezbjednosna strategija Donalda Trampa?</h2>
Nacionalna bezbednosna strategija (NSS) ne određuje direktno politiku, već predstavlja viziju spoljne politike vlade. Ona, naravno, može biti prevaziđena svjetskim događajima. Na primjer, kako ističe američki stručnjak za spoljnu politiku Endrju Pejn, verzija iz 2022. godine, objavljena tokom mandata Džoa Bajdena, nije značajno pominjala Bliski istok.
Ali NSS ima jasan uticaj na to kako se raspoređuju resursi vlade i daje stranim državama smjernice o američkim namjerama.
- Bez obzira na to da li sama administracija prati principe i prioritete izložene ovdje, ovo je najbolji izvor koji kreatori politika u inostranstvu imaju na raspolaganju, ako traže jasnoću o smjeru administracije koja je do sada bila nedosljedna i nepredvidiva - rekao je Pejn, direktor istraživanja u londonskom Kraljevskom institutu za međunarodne odnose (Chatham House) za Dojče vele.
<h2>Šta sadrži dokument?</h2>
Pored mnogo samohvale i odbacivanja tradicionalne američke spoljne politike, Tramp iznosi mnogo snažniji nacrt „America First“ pristupa nego što je to bio slučaj u njegovoj prvoj strategiji iz 2017. godine.
- Nakon završetka Hladnog rata, američke spoljnopolitičke elite uvjerile su same sebe da je trajna američka dominacija cijelim svijetom u najboljem interesu naše zemlje“, navodi se u uvodu.&nbsp;
- Ali poslovi drugih zemalja tiču nas se samo ukoliko njihove aktivnosti direktno ugrožavaju naše interese - istaknuto je u dokumentu.
Tako je u širokim crtama strategija usmjerena na udaljavanje od američke intervencije u inostranstvu, multilateralizma i međunarodnih organizacija, i okretanje ka nacionalnoj samoodređenosti — barem tamo gdje to odgovara SAD.
NSS poziva na to da SAD imaju punu kontrolu nad svojim granicama, „najmoćniju, najubojitiju i tehnološki najnapredniju vojsku na svijetu“ i „najdinamičniju, najinovativniju i najnapredniju ekonomiju“, kao i da zadrže „meku moć“ širom svijeta u sopstvenu korist.
Na globalnom nivou poziva se na „Trampov dodatak“ Monroovoj doktrini iz 1823. godine, koja se bavila američkim stavom prema mogućim intervencijama. Dokument takođe pominje sprečavanje jedne „neprijateljske sile da dominira Bliskim istokom“ i navodi da je okončanje rata Rusije i Ukrajine ključni cilj, zajedno sa borbom protiv trgovine drogom u Karipskom moru i istočnom Pacifiku. Druge države se pozivaju da preuzmu veći dio tereta globalnih pitanja.
Ipak, ta ukupna poruka američkog izolacionizma nije uvijek dosljedno primijenjena. Na primjer, dokument navodi da se Evropa suočava sa „mogućnošću civilizacijskog brisanja“ uz niz optužbi koje mnogi vide kao miješanje. Dokument se takođe poziva na američku „prevlast“ na zapadnoj hemisferi, posebno u Latinskoj Americi, navodeći: „Nagrađivaćemo i podsticati vlade, političke partije i pokrete u regionu koji su u širokim crtama usklađeni sa našim principima i strategijom“.
<h2>Da li ovo predstavlja novi pravac američke spoljne politike?</h2>
Iako ovi strateški ciljevi neće nužno postati politika, njihovo eksplicitno navođenje predstavlja veliki zaokret u odnosu na dokument koji je Bajden objavio 2022. godine. Pejn navodi da nova strategija „predstavlja fundamentalno i eksplicitno odbacivanje strategija nacionalne bezbjednosti razvijanih barem od kraja Hladnog rata", uz napomenu da je „najjasnija po tome šta ona nije: tradicionalna liberalna internacionalistička ortodoksnost koja je decenijama prožimala američku veliku strategiju“.
Prirodno, bliža je Trampovom dokumentu iz 2017. godine. Ali za dr Rubrika Bigona, docenta međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Kentu, to je u skladu sa širim promjenama u njegovom drugom mandatu.
- Čini se da je to u skladu sa vrstom promjena od Trampa do Trampa 2.0. Mislim da je ovaj dokument bliži Trampovom idiosinkratičnom pogledu na svijet nego onaj iz 2017 - rekao je Bigon za Dojče vele dodajući da je to dijelom zato što je „Tramp sada sigurniji u svoju poziciju i ima više svojih ljudi oko sebe, a ne predstavnike establišmenta“.
<h2>Reakcije Evrope: „Desno od ekstremne desnice“</h2>
U Rusiji je portparol Kremlja Dmitrij Peskov pozdravio dokument rekavši da je „u velikoj mjeri usklađen" sa njihovom "vizijom“ i ocijenio ga kao „pozitivan korak“.
Druge u Evropi dokument je uznemirio. Bivši švedski premijer Karl Bilt rekao je da se dokument „pozicionira desno od ekstremne desnice“. Reakcije aktivnih evropskih političara uglavnom su bile usmjerene na umanjivanje značaja dokumenta. I to uprkos činjenici da je Tramp samo pojačao svoje napade u odnosu na one iz svog govora pred Ujedinjenima nacijama kada je tvrdio da će neke evropske zemlje biti „neprepoznatljive za 20 godina ili manje“. Prije nego što se okrenuo kritici evropske migracione politike tada je doveo u pitanje i to da li su evropske zemlje „dovoljno snažne da ostanu pouzdani saveznici“.
Njemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful rekao je da njegovoj zemlji ne treba „spoljni savjet", ali da Sjedinjene Države ostaju njihov "najvažniji saveznik u NATO“.
- Vjerujem da pitanjima slobode izražavanja ili organizacije naših slobodnih društava nije tu mjesto, barem kada je riječ o Njemačkoj - ocijenio je on.
Šefica spoljne politike Evropske unije Kaja Kalas imala je sličan stav.
- Mislim da se nismo uvijek slagali u vezi sa različitim temama, ali mislim da je osnovni princip i dalje prisutan. Mi smo najveći saveznici i treba da ostanemo zajedno - navela je ona.

Trampova bezbjednosna strategija: "Amerika na prvom mjestu"

Izraelska avijacija izvela je seriju vazdušnih udara na infrastrukturu, skladišta i lokacije za obuku Snaga Radvan koje su elitni dio šiitskog Hezbolaha u Libanu.
Primirje između Hezbolaha i Izraela svakim danom je sve upitnije zbog vazdušnih udara koje su intenzivirale izraelske vazdušne snage. Tokom večeri na nekoliko lokacija bombardovana je infrastruktura Hezbolaha od kojeg se sve snažnije zahtijeva razoružavanje i predaja libanskoj vojsci i snagama sigurnosti.
Meta napada bili su centri za obuku Snaga Radvan kao elitnog dijela Hezbolaha, a u saopštenju izraelske vojske se navodi da su pogođeni i objekti raketnog poligona na jugu Libana.
- Mete koje su pogođene dio su aktivnosti koje protiv Izraela izvodi Hezbolah predstavljaju kršenje sporazuma između Izraela i Libana i prijetnju Državi Izrael - navodi izraelska vojska.
S druge strane, generalni sekretar Hezbolaha Naim Kasem govorio je nedavno o pregovaračkom procesu o očuvanju primirja na libansko-izraelskoj granici kritikujući odluku vlade u Bejrutu da pošalje civilnog umjesto vojnog delegata.
- Ponudili ste besplatan ustupak, a taj ustupak neće promijeniti ni položaj neprijatelja, ni njegovu agresiju, ni njegovu okupaciju - rekao je Kasem.

Izrael izveo seriju vazdušnih udara u Libanu, meta objekti i infrastruktura Hezbolaha

Izrael je odgovoran za gotovo polovinu svih ubijenih novinara širom svijeta ove godine, pri čemu su izraelske snage u Gazi ubile 29 palestinskih novinara, pokazuju podaci nedavno objavljenog izvještaja organizacije Reporteri bez granica.
U svom godišnjem izvještaju, grupa za slobodu medija Reporteri bez granica sa sjedištem u Parizu navela je da je ukupan broj ubijenih novinara širom svijeta ove godine dostigao 67 u odnosu na 66 ubijenih u 2024. godini.
Izraelske snage su odgovorne za 43 posto zabilježenih slučajeva ubistava novinara, što ih prema izvještaju čini "najgorim neprijateljem novinara".
Najsmrtonosniji pojedinačni napad bio je napad na bolnicu u južnom dijelu Gaze iz 25. augusta, u kojem je ubijeno pet novinara, uključujući dva saradnika međunarodnih novinskih agencija Rojters i Asošijejted pres.
Prema podacima organizacije ukupno je od početka rata u Gazi u oktobru 2023. godine, poginulo blizu 220 novinara, što Izrael čini najvećim ubicom novinara u svijetu već tri godine zaredom.
Izrael je optužio neke od ubijenih novinara da su bili aktivni članovi terorističkih grupa dok je dijelu stranih medija i novinara zabranjen ulazak u Pojas Gaze.

Izraelska vojska samo ove godine ubila 29 novinara u Pojasu Gaze

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je juče izvršnu naredbu kojom pozivaju rezerviste na vojnu obuku tokom 2026. godine, kao dio planskih aktivnosti.
U skladu s Putinovim ukazom, rezervisti će biti pozvani na "vojnu obuku u Oružanim snagama Ruske Federacije, Nacionalnoj gardi Ruske Federacije, spasilačkim jedinicama Ministarstva civilne odbrane, vanrednih situacija i pomoći u katastrofama, agencijama državne sigurnosti i tijelima Federalne službe sigurnosti".
Ruskoj vladi i regionalnim vlastima nalaže se da osiguraju sprovođenje mjera u vezi sa pozivom građana na vojnu obuku i održavanjem ovih obuka.
Obuka ruskih rezervista je rutinska aktivnost koja se sprovodi svake godine, a prema zakonu ukaz o pozivu rezervista na obuku potpisuje ruski predsjednik.
Na osnovu izvršne naredbe predsjednika, odjeljenje za mobilizaciju Ministarstva odbrane Rusije priprema odgovarajuću direktivu vojnim regrutacijskim centrima u regionima.
Iako je za sve rezerviste istaknuto da je njihov odlazak na vojnu obuku dio planskih aktivnosti, ukrajinski mediji navode da se ovakvim potezima u Ukrajinu dopremaju nove i svježe snage ruske vojske.
Rezervne jedinice poznate kao BARS već su formirane 2024. godine u ruskim regijama Belgorod, Brjansk i Kursk, blizu granice s Ukrajinom.
Prema izmjenama zakona o mobilizaciji regije Brjansk i Kursk će navodno formirati dodatne vojne odrede kako bi pomogli u sprečavanju pokušaja sabotaže i pomogli u hitnim evakuacijama, dok se čini da će Belgorod zadržati trenutni broj osoblja.

Putin potpisao uredbu kojom pozivaju rezerviste na vojnu obuku

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler poručio je da neće biti zatvoreno poglavlje 23 sve dok ne bude usvojen Markov i Mašanov zakon, kazala je majka i baba žrtava sa Medovine, Vesna Pejović, nakon prijema građana koji su protestovali na Kruševom Ždrijelu u prostorijama delegacije EU u Crnoj Gori.
Pejović je saopštila nakon sastanka da kada se sretnete sa pravim ljudima, sa ljudima koji znaju što je pravna država i zakon, onda osjetite vjetar u leđa.
- Ovo je upravo znak da ne stajemo i da nastavljamo borbu i da smo od njih dobili podršku i da će biti uz nas. Satler nam je kazao da nema zatvaranja poglavlja 23. sve dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon- kazala je ona.
Pejović je istakla da se ambasador EU u Crnoj Gori iznenadio na činjenicu da je slučaj Medovine prošao bez istrage.
- Čovjek je bio zatečen da se nije oduzelo ružje prije Medovine, imamo jedan ljudski saosjećaj. Čak je podržavao sve ono što smo radili i bilo mu je žao što smo se izmučili deset mjeseci- poručila je Pejović.
Dodaje da će sa blokadama napraviti pauzu i da će pratiti kako se situacija razvija.
- Gospodin Satler je rekao da sve treba da se ubrza, jer kasne, što se Medovine tiče. Prezadovoljna sam da je čovjek ovog ranga i ugleda kazao da su mi vrata uvijek otvorena. Imamo velikog optimizma- istakla je Pejović.

Pejović: Satler poručio da nema zatvaranja poglavlja 23 dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon

Proslavljeni džudista Srđan Mrvaljević uputio je premijeru Milojku Spajiću otvoreno pismo u kom navodi da je veoma razočaran izostankom reakcije predsjednika Vlade nakon što je postigao istorijski rezultat osvojanjem titule prvaka svijeta u Parizu.
Kako navodi u pismu, obraća se premijeru zbog izostanka zvaničnog prijema, pa i čestitke.
- Džudo je olimpijski borilački sport, a moja medalja u ovoj kategoriji prva je i jedina u istoriji Crne Gore što, složićete se, pokazuje težinu ovog rezultata. U Parizu je nastupilo više od 2.500 hiljade takmičara sa pet kontinenata i 70 zemalja svijeta, što dovoljno govori o značaju i veličini &nbsp;ovog sportskoj događaja - ističe Mrvaljević.
Dodaje da je sa "šest direktnih i efektnih pobjeda ostvario ovaj istorijski rezultat, podigao zastavu naše zemlje na najviše postolje i sa cijelim svijetom slušao najlepšu himnu naše Crne Gore".
- Dugo sam se dvoumio da li uopšte da Vam se obratim, ali kao vrhunski sportista Crne Gore smatram to svojom obavezom zbog budućih generacija sportista koji dolaze. Veoma sam razočaran izostankom Vaše reakcije, ali mnogo više zabrinut pitanjem kakvu to poruku šaljete sportistima koji dostojanstveno i pozitivno promovišu našu državu kroz sport, često ulažući nadljudske napore i podnoseći ogromne žrtve za ostvarenje vrhunskih sportskih rezultata - naveo je Mrvaljević.
Premijer je, kako je kazao, više puta u javnim nastupima istakao da su sportisti najbolji ambasadori naše zemlje, a sa čim je potpuno saglasan.
- Oni su i nacionalni ponos svake države, ali i inspiracija mladima da žive zdravim stilovima života, bore se i budu istrajni u ostvarenju svojih ciljeva. Želim da Vas pitam da li je sport jedan od prioriteta Vaše Vlade i da li smatrate da je ovakav Vaš odnos prema sportskim herojima ispravan? Da li mislite da je ispravno da jedan vrhunski i zaslužni sportista sam snosi troškove priprema i učešća na šampionatu svijeta, a onda kada postane šampion svijeta niko ga ne pozove da čestita i napravi prijem - upitao je Mrvaljević.
Dodaje da je Spajić mlad čovjek na čelu jedne države, te ga moli da njegovo pismo shvati dobronamjerno i na pravi način kako se ovakve negativne stvari nikada više nikome ne bi ponavljale.
- Nadam se da ćete uvideti propust, ispraviti ga i da će Vlada Crne Gore u budućnosti posvetiti više pažnje i priznanja našim sportskim herojima, koji na najbolji mogući način predstavljaju našu zemlju u svijetu. Sportisti zaslužuju punu podršku i poštovanje države, sa njima Vi i Vlada Crne Gore treba da se ponosi i promovišete ih, a ne da ignorišete njihove rezultate i da se pravite kao da se ništa nije dogodilo - zaključio je Mrvaljević.

Mrvaljević Spajiću: Razočaran izostankom zvaničnog prijema, pa i čestitke

U proteklih nekoliko dana dva su ,,avgustovska oslobodioca“, na dva kraja Crne Gore, imala svoje – ajde, da tako kažemo – političko-ekološke performanse: Dario Vraneš u Pljevljima i Milan Knežević u Botunu. &nbsp; Gore na sjeveru, čelnik Pljevalja i funkcioner Nove srpske demokratije, čistio je – ne baš ekološki, a još manje etički - crnogorsku istoriju od pomena Crne Gore i Crnogoraca.&nbsp; Nije mu prvi put. Čovjek koji se zgražava na pomen crnogorskog antifašizma, prvo je zamislio da slavi Svetu Petku kao dan srpskog oslobođenja Pljevalja od Turaka, iako su taj grad oslobodili Crnogorci dan poslije Svete Petke, 15. oktobra po starom, odnosno 28. oktobra po novom kalendaru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208181256_7e1e3b55fb568ee949446e6ab932bcf30b4ad1b7db548ce417db6ffc0f742d8e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251208181256_7e1e3b55fb568ee949446e6ab932bcf30b4ad1b7db548ce417db6ffc0f742d8e" data-rendition-name="original" width="848" height="685" loading="lazy" alt='ULAGIVANJE VELIKOSRPSTVU: Most u Pljevljima koji je ,,krstio" Vraneš'> <figcaption>ULAGIVANJE VELIKOSRPSTVU: Most u Pljevljima koji je ,,krstio" Vraneš(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  VRANEŠEVA LAŽNA ISTORIJA A onda je, Vraneš, istoričar-naturščik proglasio 1. decembar danom kada su se Srbija i Crna Gora ujedinile, iako je to doba kada je nestalo i ime i država Crna Gora. &nbsp;&nbsp; Neki će reći da ljekaru koji je studirao duže od 14 godina knjiga baš i ne ide od ruke, pa se – eto – zapleo i zabrljao u istorijskim faktima. &nbsp;&nbsp; Ali, nije stvar u neznanju, već u svjesnom lažiranju istorije. &nbsp; Bez imalo griže savjesti, čak i sa dozom ponosa, Vraneš je dao ime jednom pljevaljskom mostu po Aleksandru Karađorđeviću, kralju za čije je vladavine Crna Gora okupirana pod srpskim bajonetima. &nbsp; Niko od crnogorskih zvaničnika nije se oglašavao na ruženje države i kršenje zakona i Ustava. Ćutao je rođeni Pljevljak, Milojko Spajić. Glasa nije puštio predsjednik Jakov Milatović. Andrija Mandić, predsjednik crnogorske Skupštine naravno, nije imao ništa protiv – negiranje Crne Gore i Crnogoraca uklapa se u njegov politički program. &nbsp;&nbsp; Ćutala je i većina nevladinih organizacija. Tek su se probudili kada je Vraneš u nastavku, primitivno kako jedino zna, napao novinarku Milku Tadić Mijović. &nbsp; I dobro je što su reagovali na Vranešovu mizoginiju. Pitanje je samo, što je značilo njihovo ćutanje na Vranešovo javno ponižavanje države i kršenje zakona – prećutkivanje ili odobravanja? A čelnik Pljevalja, onaj koji je svojevremeno zvao Turcima sugrađane Muslimane koji su dolazili da glasaju na izborima u Pljevljima, &nbsp;mirno je odjezdio u Sarajevo na skup Pljevljaka koji žive u tom gradu. &nbsp; Tamo mu, dok je poskakivao uz pjesmu, Muslimani, pardon Turci, očito nijesu smetali. &nbsp; BUNA U BOTUNU&nbsp; U isto vrijeme, par stotina kilometara južnije, u Zeti, djelovao je Milan Knežević. Za razliku od Daria Vraneša, koji izmišlja istoriju, njegov sadašnji koalicioni saveznik, saborac iz vremena litija, namjerio je - da sam piše buduću istoriju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208181256_ab39b5e05f70a8864e9b9bff31dec94033e00f3f3fcada47472598db970a0e40.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251208181256_ab39b5e05f70a8864e9b9bff31dec94033e00f3f3fcada47472598db970a0e40" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt='BUNTOVNI ,,ZMAJ OD ZETE": Milan Knežević u akciji'> <figcaption>BUNTOVNI ,,ZMAJ OD ZETE": Milan Knežević u akciji(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I to revolucionarnu istoriju. Lider DNP-a je krenuo je u - bunu na Botunu. Podigao je na noge Zetu, namjeran da, kako reče, po cijenu vlastitog života, ne dozvoli gradnju postrojenja za prečišćavanje vode. &nbsp; Odbacio je Knežević svaki prijedlog gradonačelnika Saše Mujovića, prozvao je premijera Milojka Spajića, najavivši da izlazi iz vlasti ako jedan Zećanin bude udaren od policije. Na kraju se i žestoko posprdao sa Jakovom Milatovićem, insinuirajući – vrlo prizemno i primitivno - da predsjednik trpi nasilje u braku i da se ne pača u Zetu... I sve bi to bilo sasvim očekivano, galama, predstava buke i bijesa, da nije nekoliko čudnih činjenica koji neminovno rađaju nezgodna pitanja. &nbsp; Prije svega, Milan Knežević je dio vlasti, one iste vlasti koja hoće da gradi kolektor u Botunu; njegova ministarka je glasala za kolektor na Vladi, kada je usvajan Prostorni plan... &nbsp; Zbog čega je tada ćutao, a sada galami? &nbsp;&nbsp; IGRE BEZ GRANICA&nbsp; Valjalo bi, takođe, da lider DNP-a partijskim saborcima ali i svojim Zećanima objasni: zašto će im biti bolje da se ne prečišćava voda koja dolazi iz Podgorice? Zeta je nizvodno i sve što iz Podgorice ide u Moraču dolazi u Botun. Zbog čega onda fekalije koje sada direktno idu u riječni tok ne treba da budu prerađivane? &nbsp;&nbsp;&nbsp; Teško je naći razuman odgovor. Osim ako današnje prijetnje destabilizacije vlasti - ne samo u Podgorici nego i u državi – Kneževiću ne služe kao paravan da se prikrije bojazan od odlučivanja po žalbi Specijalnog državnog tužilaštva u slučaju pokušaja terorizma okrtobra 2016. godine. &nbsp; Ne bi, svakako, bilo dobro da se sada, u ponovljenom postupku, sazna ko je i kako razgovarao sa onim opasnim Rusima na Zlatiboru 15. i 16. oktobra 2016. godine koji su čekali na znak agenata GRU-a Šišmakova ili Popova. &nbsp; Stvarno, ko je u vrhu tadašnjeg Demokratskog fronta jedini znao ruski? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120819120_d578b4684e31f41047833a3384e710bd1f448c34413e5c6f4c62a29b1465c4f0.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120819120_d578b4684e31f41047833a3384e710bd1f448c34413e5c6f4c62a29b1465c4f0" data-rendition-name="original" width="1664" height="799" loading="lazy" alt="DA LI OVĐE IMA EMPATIJE: Plakat na Kruševom ždrijelu iznad Cetinja"> <figcaption>DA LI OVĐE IMA EMPATIJE: Plakat na Kruševom ždrijelu iznad Cetinja(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  CRNOGORSKI MOZAIK BEZOBZIRNOSTI Ali, ostavimo se teorija zavjere. Stvari su već dovoljno loše. &nbsp; Opisane akcije bez reakcije Darija Vraneša i Milana Kneževića samo su dio mozaika sadašnje Crne Gore. U kojoj je, očito, Dariu Vranešu dozvoljeno da – kršeći Zakon o državnim simbolima, ali i Ustav – sprovodi velikosrpsku imperijalnu agendu, da veliča četništvo i ratne zločince. I u kojoj, očito, Milan Knežević može da prijeti kako neće dozvoliti – po cijenu nereda - da država Crna Gora sprovede ugovor koji je potpisala sa međunarodnim partnerima i u saradnji sa Evropskom bankom. &nbsp; I sve to rade bez straha da bi neko od kolega iz zajedničke državne vlasti mogao da reaguje. Očito da Vraneš i Knežević dobro znaju svoje koalicione partnere: ,,avgustovski oslobodioci“ ne odvajaju se tako lako fotelje zbog principa. &nbsp;&nbsp; Ali, što je sa ostalima, ne samo u tužilaštvu ili opoziciji, nego u svim porama društva? &nbsp; Jer, dok traju slučajevi pravde i nepravde u Pljevljima i Botunu, nekako tiho, bez reakcija vlasti, opozicije, bez glasnog glasa nevladinog sektora, uz ćutanje režimskih medija – ali i šutnju društva – prošla je jedna mučna vijest. Nakon deset mjeseci, obustavljaju se blokade saobraćaja na Kruševom ždrijelu. &nbsp; Izmučene, izmorene, bez podrške društva, &nbsp;porodice žrtava, odlučile su da neće više biti blokada. Dvije i po godine nakon masakra u Medovini, tačno godinu od novog masovnog ubistva 1. januara, niko nije pokazao spremnost da, kao moralni čin, podnese ostavku; niko od čelnika države i policije nije htio vidi one suze porodica, da čuje jecaje, da osjeti tu bezdan koji oni žive... &nbsp; Dvadeset i tri ugašena života, četvoro đece više nema. I ništa. Ćuti većinska Crna Gora. &nbsp; Ona Crna Gora na koju su nas navikli i na koju ogromna većina građana pristaje. &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dzo8fDGm53gk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: majkrosoft