Neočekivano ubjedljiva većina građana u Moldaviji glasala je za zapadnu orijentaciju zemlje i protiv ruskog uticaja. Jasna pobjednica izbora je vladajuća proevropska stranka Akcija i solidarnost (PAS), koja je, suprotno predviđanjima, osvojila nešto više od 50 odsto glasova i time odbranila apsolutnu većinu.
U novom parlamentu će, iako gubi osam mjesta u odnosu na izbore 2021, najvjerovatnije imati većinu od 55 od ukupno 101 poslaničkog mjesta.
Proruska izborna koalicija Patriotski blok, koju predvodi bivši predsjednik Igor Dodon, osvojila je samo 24 odsto glasova. U novom parlamentu biće zastupljen i nominalno neutralni, ali faktički takođe proruski blok Alternativa, kojeg predvodi gradonačelnik glavnog grada Kišinjeva Jon Čeban (oko osam odsto), kao i stranka populističkog preduzetnika Renata Usatija (Naša stranka, šest odsto).
Drugo veliko iznenađenje izbora je ulazak u parlament stranke s kojom nije računala nijedna anketa niti posmatrač: desno-populistička stranka Demokratija kod kuće (PPDA) osvojila je 5,6 odsto glasova.
Ova stranka se zalaže za ponovno ujedinjenje Republike Moldavije s Rumunijom i povezana je s rumunskom krajnje desnom strankom Savez za ujedinjenje Rumuna (AUR), čijem je čelniku Đorđu Simjonu zabranjen ulazak u Moldaviju.
<h2>Ne samo pobjeda u dijaspori</h2>
Konačno prebrojavanje glasova pokazalo je da je PAS osvojio ne samo veliku većinu glasova u snažnoj moldavskoj dijaspori u zapadnoevropskim zemljama, nego i većinu glasova u tri četvrtine okruga u zemlji.
Patriotski blok uspio je da pobijedi samo na tradicionalno proruskom sjeveru zemlje, u autonomnoj regiji Gagauziji, te među relativno malobrojnim biračima iz separatističke regije Pridnjestrovlja.
Ovakav rezultat je težak poraz za Kremlj, koji je uložio golema sredstva u prorusku kampanju.
Predsjednik PAS-a i predsjednik parlamenta Igor Grosu oduševljen je rezultatom.&nbsp;
- Moldavijo, klanjam ti se, pobijedila si bitku za bitkom protiv neprijatelja zemlje koji su se činili nepobjedivima. Rusija je uložila sve prljavo što posjeduje u ovu borbu: tone novca, laži, nezakonitosti - naveo je Grosu.
Grosu je izborni rezultat nazvao jasnom porukom da kod njih u zemlji odlučuju sami, a ne Rusija. Dodao je da „nije samo PAS pobijedio na izborima, nego ljudi“.
<h2>„Moldavija – 3, Putin – 0“</h2>
Jedan od popularnih kandidata PAS-a Radu Marjan napisao je u noći na ponedjeljak na Fejsbuku: „Moldavija 3 - Putin 0. Čestitke Moldavcima!“
Bila je to aluzija na predsjedničke izbore u novembru 2024, na kojima je pobijedila proevropska predsjednica Maja Sandu, kao i na istovremeno održani referendum o EU, na kojem je tijesna većina bila za evropsku perspektivu Moldavije, te na kraju i na parlamentarne izbore.
U proteklim nedjeljama i mjesecima Moldavija je bila preplavljena proruskim sadržajima na društvenim mrežama.
Veliki dio njih širio je Patriotski blok, ali mnoge su objave stizale i s nepoznatih profila. Osim toga, preduzetnik Ilan Šor, pravosnažno osuđen zbog „krađe milijarde“, organizovao je iz Moskve opsežnu kupovinu glasova.
<h2>Trening za nemire</h2>
Koordinatori njegove mreže više su puta u proteklim nedjeljama uhapšeni, posljednji put prošle nedjelje tokom velike racije širom zemlje, prilikom koje su zaplijenjene velike količine gotovine, propagandni materijali, falsifikovani glasački listići, pa čak i oružje.
Moldavska i srpska policija takođe su uhapsile učesnike jednog kampa za obuku u Srbiji, u kojem su moldavski i rumunski državljani bili obučavani za izazivanje nereda uoči parlamentarnih izbora.
Osim toga, moldavska izborna komisija (CEC) zabranila je učešće na izborima brojnim proruskim strankama zbog ilegalnog finansiranja kampanja i stranaka.
Posljednji put to se dogodilo samo nekoliko dana prije izbora, kada su zabranjene dvije stranke, među njima i proruska stranka Srce Moldavije (IM) Irine Vlah, bivše guvernerke autonomne regije Gagauzije, čija je politička elita usko povezana s Kremljom.
<h2>Emotivna poruka predsjednice</h2>
Predsjednica Moldavije Maja Sandu obratila se biračima na izborni dan na neuobičajeno emotivan i dramatičan način, između ostalog i putem videa na Fejsbuku, u kojem je rekla: „Rusija nije naš prijatelj. Napala je susjednu zemlju bez ikakvog razloga, zatvorila nam je gasovod i želi da kupi naše glasove i našu zemlju“.
Kasnije je na Fejsbuku napisala: „Moldavija je naša zemlja, a ne Šorove kriminalne grupe“.
Vođa Patriotskog bloka Igor Dodon izjavio je u nedjelju uveče da je PAS izgubio izbore i pozvao na proteste u ponedjeljak kako bi se „odbranila pobjeda naroda protiv PAS-a“. Do ponedjeljka prijepodne Dodon se više nije oglašavao o izbornim rezultatima.
Posmatrači, međutim, ne očekuju veće proteste ili nerede u narednim danima, jer je izborni rezultat jasan. Gradonačelnik Kišinjeva Jon Čeban napisao je na Fejsbuku samo: „Zahvaljujemo svima. Poštujemo volju građana“.
Predsjednik PAS-a i predsjednik parlamenta Igor Grosu na konferenciji za novinare branio je pravo opozicije na javno izražavanje protesta. Pozvao je Patriotski blok i svog parlamentarnog kolegu Igora Dodona da protestuju mirno i da ne plaćaju učesnike protesta – kao što se dosad često događalo.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Moldavija jasno ka Zapadu

Evropski zvaničnici pozdravili su danas rezultate parlamentarnih izbora u Moldaviji na kojima je ubjedljivo pobijedila proevropska stranka PAS, ukazujući da je zemlja jasno pokazala opredijeljenost ka Evropskoj uniji uprkos pritiscima iz Rusije.
Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta rekao je da pobjeda proevrposke strane na parlamentarnim izborima u Moldaviji šalje snažnu i jasnu poruku uprkos ruskom miješanju, prenosi agencija Frans pres.
- Narod Moldavije se izjasnio i njegova poruka je snažna i jasna. Oni su izabrali demokratiju, reformu i evropsku budućnost naspram pritisaka i miješanja Rusije - napisao je Košta na mreži Iks.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen poručila je takođe na mreži Iks da "nikakav pokušaj sijanja straha ili podjela" nije mogao da poljulja riješenost Moldavaca.
- Moldavijo, ponovo ste to uradili. Jasno ste pokazali svoj izbor: Evropa, demokratija, sloboda. Budućnost je vaša - napisala je Fon der Lajen.
Ona je ponovila da su vrata EU otvorena za Moldaviju i da će biti uz nju na svakom koraku na tom putu.
Visoka predstavnica EU Kaja Kalas napisala je da je glasanje u Moldaviji jasno "da" evropskoj budućnosti.
- Uprkos masovnim ruskim naporima da širi dezinformacije i kupuje glasove nikakva sila ne može zaustaviti narod posvećen slobodi - napisala je Kalas na mreži Iks.
Prema danas objavljenim zvaničnim rezultatima proevrposka partija PAS predsjednice Maje Sandu pobijedila je sa nešto malo više od 50 odsto glasova na juče održanim parlamenternim izborima u Moldaviji, obilježenim optužbama o ruskom miješanju.
Proruski Patriotski blok osvojio je 24,2 odsto glasova, a na trećem mjestu je Nacionalni alternativni pokret (MAS) prijateljski nastrojen prema Rusiji. Slijedi populistička Naša stranka, dok je desničarska partija Demokratija kod kuće takođe osvojila dovoljno glasova da uđe u parlament.

Evropski zvaničnici pozdravili izbore u Moldaviji i njeno opredjeljenje za evropsku budućnost

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović doputovao je u Kišinjev, gdje se sastao sa predsjednicom Moldavije Majom Sandu, uoči Samita Jugoistočna Evropa - Ukrajina, koji će biti održana u Odesi. - Danas sam u Kišinjevu, glavnom gradu Republike Moldavije, na putu do Ukrajine, do Odese gdje se održava četvrti po redu Samit lidera Ukrajina - Jugoistočna Evropa. Ovdje sam imao susret sa predsjednicom Moldavije, Majom Sandu, nastavili smo naš prijateljski razgovor koji smo započeli u okviru njene državne posjete Crnoj Gori - kazao je Milatović. U fokusu su, kako je rekao, dvije teme, od kojih je jedna unapređenje bilateralnih odnosa.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610180620_81e1b8d52349880aec025c7b7b205831c613a3be5e0e2af8135575e2d690cfc5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250610180620_81e1b8d52349880aec025c7b7b205831c613a3be5e0e2af8135575e2d690cfc5" data-rendition-name="original" width="5840" height="4672" loading="lazy" alt="Sandu i Milatović"> <figcaption>Sandu i Milatović(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Mislim da je sjajna vijest što ovoga ljeta Crnu Goru i Moldaviju povezuje i avio linija između Kišinjeva i Tivta. To je upravo pravi put ka jačanju naših bilateralnih odnosa. Takođe smo razgovarali o našoj evropskoj perspektivi, o evropskoj perspektivi i Moldavije i Crne Gore. Crna Gora je zemlja predvodnica na ovom putu, ali svaki korak naprijed svih ostalih zemalja kandidata poput Moldavije nas izuzetno raduje - naglasio je Milatović. On je poručio da sjutra nastavlja put za Odesu gdje će sa ostalim liderima učestvovati na četvrtom Samitu Ukrajina-Jugoistočna Evropa. - Zajedno ćemo poslati poruku podrške trajnom i pravednom miru u Ukrajini - poručio je Milatović. &nbsp;

Milatović sa predsjednicom Moldavije: Linija između Kišinjeva i Tivta pravi put ka jačanju bilateralnih odnosa

Zatvaranje brojnih poglavlja do kraja ove godine zajednički je cilj Crne Gore i Danske, koja će predsjedavati Evropskom unijom (EU) u drugoj polovini godine, kazao je premijer Milojko Spajić.
On je razgovarao sa ministarkom evropskih poslova Danske Mari Bjere, koja je u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori.
- U vrlo konstruktivnom razgovoru potvrđena je posvećenost Vlade procesu integracija, što našu zemlju čini primjerom uspješnog sprovođenja reformi - naveo je Spajić na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1924466261456490616&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić: Zatvaranje brojnih poglavlja do kraja godine zajednički cilj

Predsjednica Moldavije Maja Sandu boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv predsjednika države Jakova Milatovića. Ovo je prva zvanična posjeta jednog predsjednika Moldavije našoj zemlji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519100540_494a46217f0765eec81b49a5e5d989ddd425e29f0c2b5e7ab800eea4621fe6e7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250519100540_494a46217f0765eec81b49a5e5d989ddd425e29f0c2b5e7ab800eea4621fe6e7" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Sandu u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori"> <figcaption>Sandu u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  Predsjednicu Sandu je u Rezidenciji na Cetinju, uz najviše državne i vojne počasti dočekao predsjednik Milatović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZnEcSNAa7YI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519100540_608c826c8ed63a9478f5a6c80727cebf3cf37a62f44fc797413d613946a5a11a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250519100540_608c826c8ed63a9478f5a6c80727cebf3cf37a62f44fc797413d613946a5a11a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Sandu u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori"> <figcaption>Sandu u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Nakon upisivanja u knjigu gostiju, razgovora dvoje zvaničnika i sastanka dvije delegacije, predsjednici će imati izjave za javnost i posaditi drvo prijateljstva u dvorištu Rezidencije na Cetinju - najavljeno je iz Kabineta predsjednika Milatovića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519100540_d8dbd8a5a61bd24775153150948c4e2b209b6752bd669f8a81071aa7f2b001f2.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250519100540_d8dbd8a5a61bd24775153150948c4e2b209b6752bd669f8a81071aa7f2b001f2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Sandu u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori"> <figcaption>Sandu u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  &nbsp;Kako su naveli, posjeta predsjednice Moldavije potvrda je odličnih odnosa između dvije zemlje i predstavlja nastavak intenzivne diplomatske aktivnosti Milatovića u cilju međunarodne promocije Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519100540_250d76c620e37a115744bd2a9cf63d03e2c24ed557bdac2cc5d53a208c6787f2.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250519100540_250d76c620e37a115744bd2a9cf63d03e2c24ed557bdac2cc5d53a208c6787f2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Sandu u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori"> <figcaption>Sandu u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Takođe, posjeta predsjednice Sandu snažan je signal za dalje jačanje međudržavnih veza, kao i podrška zajedničkim naporima Crne Gore i Moldavije na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji - poručuju iz Milatovićevog kabineta.

Sandu dočekana na Cetinju uz najviše državne i vojne počasti

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nada se da će Evropa i Sjedinjene Države biti uključene u bilo kakve razgovore o okončanju rata njegove zemlje sa Rusijom, rekao je on novinarima u subotu 25. januara.
Na zajedničkoj konferenciji za novinare sa predsjednicom susjedne Moldavije Majom Sandu, Zelenski je rekao da Ukrajina takođe treba da bude uključena u bilo kakve razgovore o okončanju rata da bi takvi pregovori imali značajan uticaj.
- Što se tiče rasporeda pregovora: Ukrajina, stvarno se nadam da će Ukrajina biti tamo, Amerika, Evropa i Rusi - rekao je Zelenski, kasnije razjasnivši da još uvijek nije uspostavljen okvir.
- Da, zaista bih želio da Evropa učestvuje, jer ćemo biti članica Evropske unije - dodao je on.
Zelenski je rekao da vjeruje da bi novi predsjednik SAD Donald Tramp mogao da okonča rat, ali bi to mogao da uradi samo ako bi uključio Ukrajinu u pregovore.
- U suprotnom neće uspjeti. Zato što Rusija ne želi da okonča rat, dok Ukrajina želi da ga okonča - rekao je on.
Tramp je tokom svoje kampanje obećao da će okončati rat u roku od 24 sata od preuzimanja dužnosti, ali su njegovi saradnici od tada rekli da bi postizanje dogovora moglo potrajati mjesecima. Američki predsjednik je izrazio spremnost da razgovara sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o okončanju rata.
Putin je u petak rekao da bi volio da se sastane sa Trampom da razgovara o Ukrajini. On je naveo dekret Zelenskog iz 2022. kojim se zabranjuju razgovori sa Putinom kao barijera za pregovore.
Zelenski je na konferenciji za novinare rekao da je ovu zabranu uveo kako bi spriječio Putina da formira druge kanale komunikacije sa sagovornicima u Ukrajini. Rekao je da je Rusija to aktivno pokušavala da uradi prije nego što je on potpisao naredbu.
<h2>Pomoć Moldaviji</h2>
Zelenski je rekao da je Ukrajina spremna da ponudi ugalj Moldaviji, koja se nalazi u jeku energetske krize nakon što je dotok ruskog gasa kroz Ukrajinu prestao početkom ove godine.
Veći dio Moldavije kontrolišu vlasti u Kišinjevu, ali značajna manjina stanovništva živi u Pridnjestrovlju, regionu koji se otcijepio na kraju sovjetske vlasti i bio u kratkom sukobu sa novom nezavisnom moldavskom državom.
Proruski region, koji ima jedinu elektranu u Moldaviji, suočava se sa težinom energetske krize nakon gubitka snabdijevanja gasom, upozoravajući da će njegove zalihe uskoro biti iscrpljene.
- Posljednji potez Rusije bio je da orkestrira energetsku krizu - rekla je Sandu novinarima u Kijevu, dodajući da su cijene struje skočile na teritorijama koje kontroliše njena vlada, ali da su stvari još gore u otcijepljenim oblastima.
- Oni koji žive u pridnjestrovskom regionu Moldavije, koji su u posljednje tri decenije držani kao taoci neustavnog režima koji podržava Rusija, sada su ostavljeni u hladnoći i tami - naglasila je ona.
Pridnjestrovlje je svakodnevno izloženo nestancima struje od oko pet sati i nestašicama grijanja u zimskim uslovima.
Sandu je rekla da je ovo dio proračunate ruske strategije da se posije haos u Moldaviji i da se olakša dolazak na vlast proruske vlade, što je očigledan znak za parlamentarne izbore koji dolaze ove godine.
Zelenski je rekao da bi Ukrajina mogla da isporuči dovoljno uglja Moldaviji ili Pridnjestrovlju kako bi riješila svoje energetske probleme i smanjila cijene struje za 30%.
- Odsustvo krize u Moldaviji je takođe (u interesu) naše ukrajinske bezbjednosti - rekao je Zelenski i dodao da bi Ukrajina mogla da pošalje tim stručnjaka da olakša korišćenje ukrajinskog uglja u elektrani u Pridnjestrovlju.
Sandu je rekao da je na pridnjestrovskim vlastima u glavnom gradu regiona Tiraspolju da prihvate pomoć.
Pridnjestrovlje nema međunarodno priznanje, a njen samozvani predsjednik Vadim Krasnoselski rekao je ove nedjelje da je termoelektrani na njenoj teritoriji potreban antracit ugalj za rad i da je sorta koju nudi Ukrajina neodgovarajuća.
Zvanična regionalna novinska agencija je u postu na Telegramu primjetila obnovljenu ponudu Zelenskog u subotu, ali je dodala: "Najvjerovatnije je to isti ugalj koji nije pogodan za elektranu."

Zelenski: Nadam se da će Evropa i SAD biti uključeni u pregovore s Rusijom

Maja Sandu, koja je danas zvanično počela drugi mandat kao predsjednica Moldavije, to što joj je obnovljen mandat pozdravila je kao proevropski izbor glasača "uprkos pritiscima" i sumnji na rusko miješanje u predsjedničke izbore.
- Možemo da se ponosimo činjenicom da smo uprkos iskušenjima uspjeli da budemo na pravoj strani istorije i da odbranimo demokratiju od spoljnjih prijetnji - rekla je Sandu na inauguraciji.
Pošto je dala zakletvu, ocijenila je da je Moldavija u novembru glasala „za jasan pravac, da bude evropska zemlja, što donosi veću sigurnost i prosperitet“.
Maja Sandu je 2020. postala prva žena na čelu Moldavije, koja je između NATO-a i ruske sfere uticaja.

Maja Sandu danas počela drugi mandat kao predsjednica Moldavije

Američki predsednik Džozef Bajden pozdravio je danas reizbor proevropske predsjednice Moldavije Maje Sandu u drugom krugu predsjedničkih izbora u toj zemlji, ocenujući da "nisu uspjeli" napori Rusije da spriječi taj izbor.
- Mjescima je Rusija nastojala da podriva demokratske institucije i izborni proces u Moldaviji. Ali Rusija nije uspjela - rekao je Bajden u saopštenju.
&nbsp;On je pozdravio činjenicu da je“ moldavski narod izabrao da slijedi put usklađen sa Evropom i demokratijama cijelog svijeta“.
Moldavija je u nedjelju potvrdila svoju evropsku orijentaciju ponovnim izborom Maje Sandu, u drugom krugu predsjedničkih izbora poslije napetosti i u pozadini sumnji o ruskom miješanju.
Sandu je osvojila 54,9 odsto glasova, a 45 odsto Aleksandar Stojanoglo, 57-godišnji bivši tužilac koga podržavaju proruski socijalisti.

Bajden pozdravio reizbor proevropske predsjednice Moldavije Maje Sandu

Kao predvodnica u procesu pristupanja Evropskoj uniji, Crna Gora je snažan promoter agende ljudskih prava, demokratije i medijskih sloboda u svim multilateralnim forumima, poručio je potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović na 32. zasijedanju Ministarskog savjeta OEBS-a, koji je održan u Beču u okviru finskog predsjedavanja.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120419120_bbb14e23365f5370d5750d95a115661894e11e53238981b4473b272d59df91f6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120419120_bbb14e23365f5370d5750d95a115661894e11e53238981b4473b272d59df91f6" data-rendition-name="original" width="1600" height="1063" loading="lazy" alt="Ibrahimović u Beču"> </figure>  Ibrahimović je u obraćanju ukazao da, u trenutku kada se Evropa i svijet suočavaju sa povećanim bezbjednosnim izazovima, uloga multilateralizma ostaje od ključnog značaja za očuvanje principa međunarodnog prava i demokratskih vrijednosti. Ministar je podvukao da je nastavak nedvosmislene podrške Ukrajini ključan za odbranu međunarodnog prava i poretka zasnovanog na pravilima, pozdravljajući diplomatske napore ka uspostavljanju sveobuhvatnog, pravednog i održivog mira.&nbsp; Posebno je istakao značaj Zapadnog Balkana za stabilnost šireg regiona, imajući u vidu rastuće bezbjednosne i političke izazove u OEBS regionu.&nbsp; - Posvećeni smo bliskoj saradnji sa OEBS-om i jačanju stabilnosti i otpornosti u regionu, koji predstavlja jedan od naših ključnih vanjskopolitičkih prioriteta - poručio je ministar.&nbsp; Na marginama Savjeta, ministar je imao više bilateralnih susreta, uključujući šefa diplomatije Holandije Davida van Vila, šefa diplomatije Bugarske Georga Georgijevog, ministarku vanjskih poslova Rumunije Oanu-Silviju Coju, kao i Visokog komesara OEBS-a za nacionalne manjine Kristofa Kampa.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120419120_bfcd02d53e19c4d99aeefcd202f874f71562ca7d4c706f6e5634e869ac2c6079.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120419120_bfcd02d53e19c4d99aeefcd202f874f71562ca7d4c706f6e5634e869ac2c6079" data-rendition-name="original" width="1600" height="1064" loading="lazy" alt="Ibrahimović u Beču"> </figure>  U fokusu razgovora bilo je dalje unapređenje saradnje, jačanje uloge OEBS-a, kao i evropska integracija Crne Gore.&nbsp; Ibrahimović će, tokom dana, učestvovati i na sastanku ministara vanjskih poslova Grupe prijatelja Zapadnog Balkana i ministara vanjskih poslova država Zapadnog Balkana, na poziv austrijske ministarke vanjskih poslova Beate Mejnl Rajzinger.

Ibrahimović u Beču: Crna Gora snažan promoter agende ljudskih prava, demokratije i medijskih sloboda

Iz Demokratske partije socijalista (DPS) potvrdili su za Portal ETV da je Nikola Janović napustio tu stranku i poželjeli mu sreću u daljem radu.
U odgovoru DPS-a našem portalu navedeno je da je Janović imao je zapažen angažman u partiji obavljajući funkciju ministra sporta, poslanika i člana Predsjedništva.&nbsp;
- Kao što smo komentarisali da ne vidimo ništa sporno u odluci gospodina Duška Markovića da se nakon više od tri decenije oproba u nekom novom političkom angažmanu, ne mislimo drugačije ni o odluci gospodina Janovića. Želimo mu sreću u daljem samostalnom djelovanju - poručili su iz te partije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnikola-janovic-napustio-dps&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

DPS: Ne vidimo ništa sporno u odluci Janovića da napusti stranku, želimo mu uspjeh u daljem radu

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović prisustvovao je otvaranju Evropske kuće u Bijelom Polju, poručivši da ovakve kuće otvaramo zbog svih građana kako bi služila ljudima i donijela konkretne rezultate.&nbsp; - Put u EU je put za dobro svih naših građana. Za unapređenje vladavine prava, za socijalnu pravdu, za ekološku Crnu Goru. Zato za mene Evropska unija nije parola, zastava na zgradi ni bilbord, Evropa je radna akcija u cijeloj Crnoj Gori - kazao je predsjednik. Govoreći o svrsi nove kuće, Milatović je istakao tri jasne uloge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204181236_a5a596e7a230a45e7b89ce35bbdb303b87b1c2049d3bb091a901556d9f4a679a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204181236_a5a596e7a230a45e7b89ce35bbdb303b87b1c2049d3bb091a901556d9f4a679a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Jakov Milatović na otvaranju Evropske kuće"> </figure>  - Prvo, mjesto znanja, da mladi uče po evropskim standardima, vrijednostima, i stiču nove vještine. Drugo, da bude mjesto dijaloga, da za istim stolom budu građani, lokalna vlast, privreda i nevladine organizacije. Treće, mjesto nove političke kulture, vlast mora da sluša građane, a ne da građani čekaju milost države ili opštine - istakao je on. Cilj je, ponovio je on, da Crna Gora do 2028. postane punopravna članica Evropske unije. Kako je istakao, Evropa neće riješiti naše probleme umjesto nas. - Ali hoće podržati svaku ozbiljnu ideju i pošten projekat koji dođe iz Crne Gore, iz Bijelog Polja, ako je urađen odgovorno i transparentno. Evropska kuća mora da bude ulazna kapija za te ideje: od poljoprivrede do turizma, od energetike do inovacija. Sjever ne smije biti zaboravljen dio naše države, sjever konačno mora da bude motor razvoja - naglasio je Milatović. Predsjednik je kazao da se evropska Crna Gora ne gradi samo u Podgorici i kabinetima, već i u Bijelom Polju, u Beranama, Pljevljima, Ulcinju i Herceg Novom, u svakoj opštini.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204181236_251abff5993930aab7a0a8d40d3d324e025c64c392fe6268ac699abd9a63698a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251204181236_251abff5993930aab7a0a8d40d3d324e025c64c392fe6268ac699abd9a63698a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Jakov Milatović na otvaranju Evropske kuće"> </figure>  - Spremni smo za našu evropsku budućnost. Spremni smo da završimo posao. Ne pristajemo da Crna Gora stoji. Vrijeme je da Crna Gora zakorači naprijed. Evropska kuća u Bijelom Polju je dom za sve dobronamjerne ljude.Neka bude dokaz da snaga Crne Gore nije u politikama iz prošlosti, već u građanima koji rade, uče i vjeruju da ova zemlja može i zaslužuje mnogo bolje - poručio je Milatović.

Milatović: Evropa je radna akcija u cijeloj Crnoj Gori, sjever ne smije biti zaboravljen

Ukrajinske vlasti optužile su danas Rusiju da šalje ukrajinsku decu koju je Moskva "otela" sa teritorija koje je okupirala ruska vojska u kampove za "prevaspitavanje" u Sjevernoj Koreji.
Ukrajinski ombudsman za ljudska prava Dmitro Lubinec naveo je nove "izvještaje" o postojanju kampova u Sjevernoj Koreji gde su, prema njegovim riječima, ukrajinska djeca podvrgnuta prisilnoj "rusifikaciji" i "militarizaciji", preneo je francuski list 20 Minuta (20 Minutes)
- Svako dijete mora biti pronađeno, zaštićeno i vraćeno kući. Ukrajinska djeca ne mogu biti korišćena kao oružje u rukama agresora - rekao je Lubinec.
Tokom saslušanja pred Senatom SAD, zvaničnica ukrajinske nevladine organizacije Regionalni centar za ljudska prava Katerina Račevska rekla je u srijedu da je njena organizacija identifikovala 165 "kampova za prevaspitavanje" za ukrajinsku djecu koju je otela Moskva.
Prema njenim riječima, ti kampovi se nalaze na okupiranim ukrajinskim teritorijama, u Rusiji, Bjelorusiji i Sjevernoj Koreji.
Ukrajina optužuje Rusiju da je otela najmanje 20.000 ukrajinske djece od početka rata u februaru 2022. godine i tvrdi da je pronađeno samo 1.850 njih.

Kijev optužio Moskvu da šalje ukrajinsku djecu u kampove za prevaspitavanje u Sjevernoj Koreji

Grupa građana Cetinja danas će blokirati saobraćaj na magistralnom putu Cetinje-Podgorica, u mjestu Kruševo Ždrijelo, od 15 sati i 20 minuta, kazala je za Portal ETV Vesna Pejović, majka i baba ubijenih u masakru na Medovini.
Građani Cetinja mirne blokade organizuju mjesecima iskazujući protest i tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora za dvije tragedije u kojima je na Cetinju, u dvije i po godine, ubijeno dvadeset i troje njihovih sugrađana.
Do sada su simbolično blokade počinjale u 17.26 sati, vrijeme kada je Aco Martinović započeo krvavi pir u kojem je ubijeno 13 osoba.&nbsp;
Pejović je kazala i da se ubuduće neće znati vrijeme blokada.
- Nijesu uspjeli da me slome, neću odustati sve dok zahtjevi ne budu ispunjeni - kazala je Pejović.&nbsp;
O blokadama će, kako je poručila, odlučivati građani koji su svakoga dana na Kruševom ždrijelu.&nbsp;
- Oni su konstantno na blokadama, po lijepom i ružnom vremenu. Istrajali smo i istrajaćemo sigurni budite, neka narod Crne Gore bude svjestan da stojimo zbog ovakvog sistema, društva i života. Moje ne mogu vratiti ali želim osmijeh ovoj đeci - zaključila je Pejović u izjavi za Portal ETV.&nbsp;

Od danas će varirati satnica blokada na Kruševom ždrijelu: Nema odustajanja dok zahtjevi ne budu ispunjeni

Novoimenovana vršiteljka dužnosti direktorice Javne ustanove Muzeji i galerije Budve Ivana Ćupić onemogućena je jutros da uđe u kancelariju, jer je bivša direktorka ove institucije Lucija Đurašković zaključala vrata i odbila da preda ključ. - Jutros sam se pojavila na poslu i kancelarija je bila zaključlana. Ona traži da joj uručim rješenje o razrješenju i odlku Savjeta ustanove o njenom razrješenju da bi se obavila primopredaja. Ja, naravno, nemam ta dokumenta. Sjedim u hodniku i čekam razrješenje situacije. Pozvali smo policiju, ali oni su tražili da dođemo kod njih da podnesemo prijavu – kazala je Portalu ETV Ćupić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Ivana Ćupić (Foto Đ.Cmiljanić)"> <figcaption>Ivana Ćupić(Photo: Đ.Cmiljanić)</figcaption> </figure>  Ona očekuje da će situacija biti riješena i da će već sjutra početi da obavlja dužnost. Objavili smo jutros da je Ćupić imenovana za novu direktoricu Muzeja i galerija Budve umjesto Lucije Đurašković kojoj je mandat istekao još 2021. godine, ali je ona, bez obzira na tu činjenicu sve to vrijeme rukovodila institucijom. - Sa radošću vas obavještavam da danas preuzimam dužnost direktorke JU Muzeji i galerije Budve. Velika mi je jednako i čast i odgovornost voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju, te iskreno zahvaljujem na ukazanom povjerenju. Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve – kazala je Ćupić za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Ističe da će se posebno posvetiti modernizaciji sadržaja i prostora institucije, većoj otvorenosti i snažnijem povezivanju sa zajednicom, značajnom povećanju broja posjetilaca, te digitalizaciji fonda i primjeni savremenih pristupa u svim segmentima rada. - Želim da zajedno izgradimo snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji. I te kako vjerujem u potencijal ove ustanove i pozivam mlade ljude, kao i sve građane, da se aktivno uključe u inicijative, programe i aktivnosti koje pripremamo. Cijeneći stručnost i predanost zaposlenih, kao i temelje koje su postavili svi moji prethodnici, odlučno vjerujem da s današnjim danom započinje nova faza dinamičnog razvoja Muzeja i galerija Budve – poručila je ona. Najavili smo da primopredaja dužnosti između bivše i nove direktorice neće proteći „u miru“, ukazujući da se Đurašković nije „pomirila“ sa tim da se mora povući i da je početkom novembra najavila da će podnijeti krivičnu prijavu zbog „falsifikovanja pečata“ te javne ustanove, odbijajući da prihvati da bude razriješena. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko ona dugo želi. Imenovana je u avgustu 2017. na period od četiri godine, ali nakon što joj je istekao mandat u avgustu 2021. nije pokrenut postupak izbora novog direktora?! Podršku Luciji Đurašković u novembru je dao budvanski odbor Nove srpske demokratije, partije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Iz Opštine Budva u avgustu je saopšteno da Đurašković i njeni bliski saradnici zloupotrebom i mahinacijama koriste sindikat u privatne svrhe i onemogućavaju kompletiranje Savjeta ustanove, jer odbijaju da predlože člana iz reda zapošljenih. - ...Lucija Đurašković nije preuzela nijednu radnju kako bi se iz reda zaposlenih imenovao član Savjeta, nakon čega bi osnivač predložio i ostale članove. Svjesna činjenice da bi je novoimenovani Savjet mogao zbog brojnih propusta u radu razriješiti, nastavlja sa opstrukcijama, posebno koristeći političku krizu i činjenicu da lokalni parlament nije funkcionisao – saopštili su u avgustu iz Opštine Budva.

Lucija Đurašković zaključala kancelariju, Ćupić u hodniku čeka policiju

Mladi pljevaljski ljekar Kerim Halilović, zapošljen u Opštoj bolnici u Pljevljima, sudeći prema onome što je juče na skupštinskom odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje saopštio ministar zdravlja Vojislav Šimun, ipak će otputovati u Davos na edukaciju koju je sam sebi platio, bez obzira na činjenicu da mu direktor dr Saša Grbović, bez obzira na nalog ministra, još nije dao saglasnost. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje člana Odbora dr Nermina Abdića <h2>ČEKAJUĆI ODLUKU</h2> Dnevnik Vijesti juče je objavio priču o slučaju ortopeda Halilovića koji je direktora pljevaljske bolnice Grbovića optužio za mobing. - Ja još nijesam dobio saglasnost za edukaciju iako treba da putujem u subotu. Vidjećemo kako će se danas odvijati situacija. Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović za Portal ETV. Dr Abdić juče je na Odboru za zdravstvo upozorio ministra Šimuna da se u slučaju dr Halilovića radi o mobingu. - Ja Vas molim da ovo ispitate. Budite sigurni da ću se kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore potruditi da ovo dobije epilog, jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun je bio jasan da mladi ljekar iz Pljevalja treba da pohađa obuku i saopštio dr Abdiću da je lično zvao direktora Opšte bolnice Bijelo Polje i da su našli način da se „pokrije“ Halilovićevo odsustvo. Objasnio je da je o tome informisan i direktor pljevaljske biolnice. - Ne vidim prepreku da se to obavi. Zabrana edukacije zapošlenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Stav Ministarstva zdravlja je jasan i i očekujem da će to biti regulisano – istakao je Šimun.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061232_902641c0f31e3e338210e8b104ca15e0aa863783ebc4ad2b8a7a0dae62ed3090.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203061232_902641c0f31e3e338210e8b104ca15e0aa863783ebc4ad2b8a7a0dae62ed3090" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Vojislav Šimun "><figcaption>NAŠAO RJEŠENJE, ALI NE SA DIREKTOROM PLJEVALJSKE BOLNICE: Ministar zdravlja Vojislav Šimun (Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  Abdić ga je, međutim, upozorio da Grbović, bez obzira na sve to, istrajava u svojoj odluci, citirajući dopis koji je dobio od njega u kojem, pored ostalog piše, da su svjesni „da je svaka edukacija od značaja, ne samo ova, ali zbog potreba procesa rada nijesmo u mogućnosti da istu odobrimo“. - Ako se ova situacija ne riješi nećemo dozvoliti da iko bude iznad Vas. Vi ste na vrhu priramide zdravlja i mora da se zna - ko kosi, ko vodu nosi – poručio je Abdić. <h2>POLEMIKA</h2> A Grbović se juče oglasio na Pljevaljskom portalu, pored ostalog, ističući da „obaveza i potreba kontinuirane edukacije mora biti usaglašena sa procesom rada, potrebama ustanove, godišnjim odmorima, kao i brojem obavljenih edukacija u prethodnom periodu“. - ... navedenu edukaciju dr Kerim Halilović nije predvidio, niti planirao, niti u krajnjem uvrstio u plan edukacija. Što znači da ne postoji zakonska niti normativna obaveza odobravanja ove edukacije – kategoričan je Grbović. Pravdao se i da zdravstvena ustanova na čijem je čelu ima zakonsku obavezu da pruži zdravstvenu zaštitu svakoj osobi koja je u stanju potrebe, uz konstataciju da „pacijent mora biti na prvom mjestu“. - Zamislite situaciju u kojoj imate traumu, prelom, povredu, a mi kao bolnica nijesmo u stanju da mu ukažemo pomoć, jer se ljekar koji ima važeću licencu za rad, koji je edukovan i ima sposobnosti da pomogne, nalazi na edukaciji. Ovdje je prioritet pravo pacijenta na zdravstvenu zaštitu – napisao je on, između ostalog. Kategoričan je i da dr Halilović nije izložen bilo kakvoj diskriminaciji u pljevaljskoj bolnici i optužio ga da preko političkih struktura pokušava da se oslobodi obaveze, definisane ugovorom o specijalizaciji u pljevaljskoj bolnici, po kojem je obavezan da u ustanovi ostane „na radu najmanje dvostruko vrijeme u odnosu na vrijeme trajanja specijalističkog staža“. - ...što je vjerovatno i pozadina cijele ove situacije – napisao je Grbović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061236_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203061236_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Kerim Halilović"><figcaption>TVRDI DA JE ŽRTVA DISKRIMINACIJE: Dr Kerim Halilović (Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Decidiran je i da „iz pravila profesije, etike, zakletve ljekara, razuma i logike proizilazi da je nepojmljivo dati prioritet kongresu od 5 dana u odnosu na zdravlje građana Pljevalja i Žabljaka“. Na njegove tvrdnje sinoć je reagovao dr Halilović ponavljajući da je u bolnici izložen kontinuiranim pritiscima, selektivnim postupanjima, a na njegovu profesionalnu štetu. - ...što više nije samo lični problem, već pitanje kvaliteta zdravstvene zaštite stanovnika Pljevalja. Ukoliko se ovakvo mobirajuće postupanje menadžmenta nastavi, biću prinuđen da, iz profesionalnih i ličnih razloga, ozbiljno razmotrim napuštanje Opšte bolnice Pljevlja – poručio je dr Halilović. Dr Grbović je uzvratio novim reagovanjem ističući da je spreman da odgovara pred svim državnim instancama Crne Gore – Osnovnim sudom, Osnovnim državnim tužilaštvom u Pljevljima, kao i pred Specijalnim državnim tužilaštvom, pozivajući ih da reaguju. <h2>IZUZETNA EDUKACIJA</h2> Da se edukacija u Davosu zaista kotira visoko na ljestvici medicinskih obuka potvrdilo je i Ministarstvo zdravlja u odgovoru na pritužbu dr Halilovića u kojem, pored ostalog, piše da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. - U odluci direktora nijesu detaljno obrazloženi razlozi koji bi dokazali da se organizacija rada za period od nekoliko dana nije mogla adekvatno prilagoditi, niti je obrazloženo zašto Vaš zahtjev nije razmatran u razumnom roku – piše, pored ostalog, u dopisu Ministarstva zdravlja koji nam je dr Halilović dostavio. Naglašava se i da će se od pljevaljske bolnice zahtijevati da organizuje proces rada na način koji će omogućiti da Halilović ide na edukaciju „ukoliko to objektivno nije protivno medicinskim potrebama pacijenata“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061236_d0a34ad08bbe23bb151a51ebcfd7984e588c3d91a16d06bc85ee64abfb04f75f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251203061236_d0a34ad08bbe23bb151a51ebcfd7984e588c3d91a16d06bc85ee64abfb04f75f" data-rendition-name="original" width="687" height="587" loading="lazy" alt="Saša Grbović"><figcaption>TVRDI DA NEMA DISKRIMINACIJE: Dr Saša Grbović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Zaključuju da će „u slučaju nepridržavanja zakonskih obaveza“ biti „pokrenute daljnje mjere u skladu sa nadležnostima, uključujući sprovođenje inspekcijskog nadzora“. Dr Halilović je specijalista ortopedske hirurgije i traumatologije. AO kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Abdić ministru Šimunu: Vi ste na vrhu priramide zdravlja i mora da se zna - ko kosi, ko vodu nosi

Iako su se na posljednjoj sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović hvalisali kako proces vetinga ide po planu, realnost ih žestoko demantuje. &nbsp; Slučaj bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića pokazuje kakvim se sve drastičnim manipulacijama služe čelnici policije i njihovi poslušnici iz Disciplinske komisije. &nbsp; Disciplinski postupak protiv Pavićevića je, bez potrebnih dokaza, 13. februara 2025. godine pokrenula disciplinska tužiteljka Milena Pajović. Ali - bez mnogo uspjeha: od sredine febrauara do kraja septembra – kada je trebalo da se konačno vide dokazi protiv bivšeg policijskog funkcionera - čak četiri su ročišta otkazivana. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191232_19f3e8d8388a90e6bd04eaa74e38235c68120ad46a2bb1ace9b2411c4664d790.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203191232_19f3e8d8388a90e6bd04eaa74e38235c68120ad46a2bb1ace9b2411c4664d790" data-rendition-name="original" width="768" height="633" loading="lazy" alt="MUKE SA DOBIJENIM ZADATKOM: Milena Pajović, disciplinska tužiteljka"> <figcaption>MUKE SA DOBIJENIM ZADATKOM: Milena Pajović, disciplinska tužiteljka(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  MUKE DISCIPLINSKE KOMISIJE A onda je zakazano još jedno. Pavićevićev pravni zastupnik, advokat Mihailo Volkov, obaviješten je u poneđeljak mejlom od sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde da se odgađa ročište u disciplinskom postupku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191232_7f8f33a414cee8c78faa99b22c629d17e3d76d39456e1b51ab1b5efe06d88b82.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203191232_7f8f33a414cee8c78faa99b22c629d17e3d76d39456e1b51ab1b5efe06d88b82" data-rendition-name="original" width="1155" height="1035" loading="lazy" alt="ZVANIČNA OBAVIJEST: Mejl sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde "> <figcaption>ZVANIČNA OBAVIJEST: Mejl sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Objašnjava to u izjavi za Televiziju E. -Disciplinska rasprava bila je zakazana za 2. decembar ove godine kada je bilo i planirano da se ista zaključi, imajući u vidu činjenicu da se mom branjeniku Mihailu Pavićeviću po drugom osnovu izrečena mjera zabrana napuštanja stana i prostorija u funkcionalnoj vezi sa stanom. Zato sam se obratio sudiji za istragu koji mi je po osnovu prisustva disciplinskoj raspravi za dan 2. decembar uredno dao dozvolu. Međutim, dana 1. decembra dobio sam mejl od disciplinske komisije gdje je ukazano da se ista odlaže jer je - &nbsp;predsjednica disciplinske komisije službeno odsutna, objašnjava Volkov. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191236_97c697a668f09ce9f7d62fce7a1fa1279ebc7a44f544d1c60513ea22f8733679.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251203191236_97c697a668f09ce9f7d62fce7a1fa1279ebc7a44f544d1c60513ea22f8733679" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ZVANIČNO DRŽAVNO OBAVJEŠTENJE KOJE (NE) OBAVEZUJE DRŽAVU: Mihailo Volkov"> <figcaption>ZVANIČNO DRŽAVNO OBAVJEŠTENJE KOJE (NE) OBAVEZUJE DRŽAVU: Mihailo Volkov(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I navodi da mu je objašnjeno u mejlu kako će o terminu održavanja nove disciplinske rasprave biti naknadno obaviješten. &nbsp; IZNENAĐENJE U ZGRADI MUP-A Poučen raznim ranijim podmetanjima policijskog vrha, Pavićević se, uz dozvolu Suda, pojavio u zakazano vrijeme u ,,Limenci”, zgradi Uprave policije gdje se nalaze prostorije Disciplinske komisije. No, tamo nije zatekao ikoga?! &nbsp; Potom je otišao u zgradu MUP-a na Bulevaru Svetog Petra kako bi od sekretarke disciplinske komisije Marije Kilibarde preuzeo pismeno obavjestenje o odlaganju postupka. &nbsp; Tada je Pavićevića dočekalo iznenađenje: na svom radnom mjestu u svojoj kancelariji, oko 13 sati i 20 minuta, mirno je sjedjela predsjednica Disciplinske komisije - Ljubica Damjanović. Ista osoba za koju je dan ranije stiglo zvanično obavještenje da će tog dana biti službeno odsutna?! &nbsp; Ispostavilo se da je Damjanović bila službeno i stvarno prisutna na poslu. Još i gore: pokazalo se da je mejl policijske službenice Kilibarde, kao službeni dokument u elektronskoj formi, sadržao lažne informacije! &nbsp; -Očigledan razlog za odlaganje postupka, ali i za službeni mejl koji sadrži lažne informacije, jeste nedostatak dokaza protiv Pavićevića – ističe izvor Televizije E iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; Ocjenjuje da disciplinska tužiteljka Pajović nije imala dokaze prije pokretanja disciplinskog postupka, a nije ih obezbjedila ni naknadno u periodu od kad je pokrenula postupak pa do ročišta u septembru kad su Volkov i Pavićević iznijeli odbranu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191244_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251203191244_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224" data-rendition-name="original" width="862" height="738" loading="lazy" alt="INSPIRISALI LAVINU DISCIPLINSKIH POSTUPAKA: Šćepanović, Šaranović i Jokić"> <figcaption>INSPIRISALI LAVINU DISCIPLINSKIH POSTUPAKA: Šćepanović, Šaranović i Jokić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  SUSPENZIJA PO KOMANDI POLICIJSKOG VRHA Milovan Pavićević je 11. jula ove godine suspendovan na osnovu predloga Gorana Jokića, mišljenja Lazara Šćepanovića i rješenja Danila Šaranovića. Ta trojica policijskih čelnika su potpisima i službenim pečatima ovjerili da je, citiramo, ,,Pavićević svojim dolaskom na posao u Odjeljenje bezbjednosti Podgorica zbog vođenja disciplinskog postupka narušava ugled i interese policije i ministarstva”. &nbsp; Međutim, ispostavilo se da je ocjena Jokića, Šćepanovića i Šaranovića zasnovana na neistinitim, lažnim informacijama: bivši policijski funkcioner Milovan Pavićević nije dolazio na posao još od 9. aprila 2021. i za to postoje materijalni dolazi. &nbsp; Već taj podatak govori o nečasnim namjerama čelnika policije i politički zasnovanom progonu Milovana Pavićevića. Ali, nije to jedina prilika kada su se mogle vidjeti zlokobne, podle namjere. &nbsp;&nbsp; OPASNE, PREŠUTANE, PORUKE ,,Treba dron brate onaj najbolji od 10 kg na kuću onome Pavićeviću, pa neka onda prave djela kako hoće. Preko ovoga neću proći, ubiću Pavićevića, vidjećeš.” &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191248_b145ae7f37d1891e309959b59b68aee42c7763343a142c02150ed83b0a133e22.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251203191248_b145ae7f37d1891e309959b59b68aee42c7763343a142c02150ed83b0a133e22" data-rendition-name="original" width="1637" height="945" loading="lazy" alt='SAKRIVENE PRIJETEĆE PORUKE: Screenshot teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti"'> <figcaption>SAKRIVENE PRIJETEĆE PORUKE: Screenshot teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Ovom stravičnom Skaj porukom, poslatom 7. juna 2020. godine, Budvanin Vasilije Rafailović sugeriše šefu kavačkog klana Radoju Zviceru da bi trebalo likvidirati Milovana Pavićevića, tadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Podgorica. &nbsp; &nbsp;O toj opasnosti Pavićević dugo nije imao ni naznaka. Načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, na čiju adresu isključivo dolaze Skaj prepiske koje Europol šalje, imao je dokumenta - među njima i poruku u kojoj se najavljuje likvidacija Pavićevića - Rafailovića, još krajem 2022. godine. I nije obavijestio svog kolegu Pavićevića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, Milovan Pavićević je o opasnim namjerama kavčana iz 2020. godine &nbsp;saznao je tek pet godina kasnije! I to iz medija, iz jednog teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti”. &nbsp; &nbsp;-Podatak da se od Pavićevića krila informacija o namjeri da se ubije i on i njegova porodica pokazuje da je bivši policijski funkcioner već bio na listi za politički progon – ocjenjuje izvor Televizije E iz vrha MUP-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191248_0ead87f6a8cfab875e72af0dd2f3528276cc1f0b90a6d53bd6b0cd5963c40fef.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251203191248_0ead87f6a8cfab875e72af0dd2f3528276cc1f0b90a6d53bd6b0cd5963c40fef" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="STALNA META POLITIČKOG PROGONA: Milovan Pavićević"> <figcaption>STALNA META POLITIČKOG PROGONA: Milovan Pavićević(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  DUGA POTRAGA – BEZ DOKAZA Zlokobna je istina da su od Pavićevića sakrivani podaci koji ukazuju na opasnosti po njega i njegovu porodicu. U međuvremenu, čelnici MUP-a i policije pokrenuli su akciju čišćenja nepodobnih među kojima je Pavićević očito vrlo visoko kotiran kao nepoželjno lice. &nbsp; Otvaranje postupka išlo je lako, ali sakupljanje dokaza – veoma teško. Zato se disciplinski postupak se od februara odađao čak četiri puta, a od dokaza postoje samo neistinite, frizirane ocjene iz Komisije MUP-a za bezbjednosne provjere, koje kontroliše direktno ministar Šaranović, funkcioner Demokrata Alekse Bečića. &nbsp;&nbsp; Nedostatak dokaza, međutim, ne znači da se disciplinski postupak protiv Milovana Pavićevića obustavlja. Iako dokaza nema, progon na ličnoj i političkoj osnovi se očito nastavlja. &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4v49w6egzEk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: maja-sandu