Refinansiranjem javnog duga se samo odlaže rješavanje problema fiskalnih neravnoteža, jer se tekući rashodi opterećuju višim rashodima za kamate, a javna potrošnja se ne usklađuje strukturno sa potrebom smanjenja javnog duga, u smislu smanjenja tekućih rashoda u cilju otplate dijela javnog duga - saopštila je Pobjedi profesorica Ekonomskog fakulteta dr Maja Baćović, komentarišući novo zaduženje i realizaciju emisiju državnih obveznica na međunarodnom tržištu u iznosu od 850 miliona eura, s rokom dospijeća od sedam godina, po kamatnoj stopi od 4,875 odsto.
- I ova emisija obveznica u potpunosti potvrđuje primjenu takvog pristupa, jer se kompletan javni dug koji dospijeva za naplatu u ovoj godini refinansira novim zaduživanjem, koje je ostvareno po višim kamatnim stopama u odnosu na kamatne stope po kojima je javni dug inicijalno kreiran – kazala je Baćović.
<h2>Sve manje prostora za otplatu duga</h2>
On je navela da su rashodi za kamate činili pet odsto ukupnih budžetskih konsolidovanih rashoda, i dva odsto BDP-a Crne Gore u 2024. godini.
- U kombinaciji sa tekućim rashodima za zdravstvo i penzioni sistem, koji se sada finansiraju u većoj mjeri ostalim budžetskim prihodima, a ne prihodima od doprinosa kako je to bilo ranije, i rastom broja zaposlenih u javnom sektoru, ostaje sve manje prostora za otplatu duga i finansiranje razvojnih inicijativa – smatra Baćović.
Dodaje da se refinansiranjem duga nastavlja praksa neproduktivnog zaduživanja, tj. formiranja javnog duga koji se, kako kaže, može otplaćivati ili tekućim budžetskim prihodima, ili inflatorno (inflacija smanjuje realnu vrijednost duga) ,,ali ne prihodima koje bi zadužena sredstva ostvarila da su investirana produktivno (npr. ulaganje u infrastrukturu je produktivna investicija jer ubrzava ekonomski rast, čime, kroz povećanje poreske baze, doprinosi rastu budžetskih prihoda)“.
- Uz predviđene umjerene stope privrednog rasta Crne Gore u narednim godinama, koje su prosječno oko tri odsto godišnje, u modelu aktuelne državne potrošnje, biće izazovno smanjivanje javnog duga opterećenog višim kamatnim stopama – upozorava Baćović.
Ona je saopštila da je kamatna stopa od 4,8 odsto koja je ostvarena na finansijskom tržištu, prema trenutnim podacima, viša od kamatnih stopa po kojima se prodaju državne obveznice najvećeg broja evropskih ekonomija sa istim rokom dospijeća, iako niža u odnosu na nekoliko evropskih ekonomija.
- Npr. kamatne stope na državne obveznice Bugarske su oko 3,7 odsto, Italije 3,4 odsto, Grčke 3,2 odsto, Slovenije 2,8 odsto, Rumunije 7,5 odsto. Očekivano, kamatna stopa od 4,8 odsto je niža u odnosu na kamatnu stopu ostvarenu 2024. godine, jer referentne kamatne stope Evropske centralne banke, koje su rasle do 2024. godine su u martu 2025. godine za oko 1,2 do 1,6 odsto niže u odnosu na jun 2024. Stoga je razumljivo da je kamatna stopa ostvarena u posljednjoj emisiji obveznica niža u odnosu na kamatnu stopu od 5,8 odsto ostvarenu prošle godine – pojasnila je Baćović.
<h2>Kamatna stopa&nbsp;</h2>
Istraživač u Institutu za strateške studije i projekcije (ISSP) dr Vojin Golubović kazao je, u razgovoru za Pobjedu, da je primjetno da je Crna Gora u ovoj godini emitovala obveznice s kamatnom stopom od gotovo pet odsto što je, kako je naveo, znatno viša kamatna stopa u poređenju sa nekim prethodnim emisijama (npr. 2,55 odsto u 2019. i 2,875 odsto u 2020. godini).
- Zaduživanje po ovakvim kamatnim stopama je svakako nepovoljno, naročito ako imamo u vidu da su se neke druge zemlje regiona, poput Slovenije ili Hrvatske nedavno uspjele zadužiti po znatno povoljnijim uslovima i nižim kamatnim stopama. Da ne pominjemo jednu Švajcarsku koja je emitovala obveznice po stopi od 0,5%. Ovo ukazuje na potencijalne izazove u fiskalnoj politici Crne Gore i potrebu za boljim upravljanjem javnim finansijama kako bi se obezbijedili povoljniji uslovi zaduživanja u budućnosti – rekao je Golubović.
U Vladi tvrde da se ne zadužuju zbog tekuće potrošnje, već isključivo radi finansiranja obaveza koje nijesu stvorene u mandatu ovog ministarstva i Vlade, čime, kako kažu, štite fiskalnu stabilnost države i budžet svih građana.
Pored toga, kako kažu, sve redovne budžetske obaveze poput plata, penzija i socijalnih davanja finansiraju iz tekućih prihoda, a pritom su, kako navode, dodatno povećali i plate i penzije - „i to bez zaduživanja“.
<h2>Zaduživanje i tekuća potrošnja&nbsp;</h2>
- Iako Vlada tvrdi da se novac iz novog zaduženja koristi isključivo za refinansiranje starih dugova, dosadašnje iskustvo pokazuje da takve najave često padaju u vodu zbog prethodne prakse. Priča o zaduživanju koje se sprovodilo pod parolom vraćanja starih obaveza i ulaganja u kapitalne investicije gubi smisao usljed gotovo potpunog izostanka takvih investicija i zanemarivanja kapitalnog budžeta. Dakle, zaduživanje je išlo i u tekuću potrošnju – tvrdi Golubović.
On je dodao da je činjenica da je u posljednja dva mjeseca prethodne godine zabilježen deficit od preko 300 miliona eura ukazuje na mogući pritisak na budžet koji bi se mogao pokriti novim zaduženjem.
- Stoga je s razlogom upitno da li je ovo uistinu samo refinansiranje starih obaveza ili se, barem djelimično, radi o finansiranju tekuće potrošnje. Uprkos tvrdnjama da su plate, penzije i socijalna davanja obezbijeđeni iz redovnih prihoda, ranije prakse – ali i nedovoljna transparentnost u pogledu planiranih ulaganja – ostavljaju prostor za sumnju da bi se dio sredstava ipak mogao iskoristiti za tekuće obaveze, naročito u kontekstu rastućih budžetskih potreba i ograničenih fiskalnih kapaciteta – smatra Golubović.
Profesorica Baćović navela je da zaduženje od 850 miliona približno odgovara iznosu otplate dijela javnog duga koji dospijeva za naplatu tokom 2025. godine, tako da je, kako kaže, realno pretpostaviti da će novac ostvaren emisijom ove serije obveznica i biti usmjeren na refinansiranje javnog duga.
<h2>Pitanje finansiranja budžetskog deficita</h2>
- Ostaje otvoreno pitanje finansiranja budžetskog deficita, koji je prema podacima Ministarstva finansija planiran u iznosu od 278 miliona eura (3,5 odsto BDP-a). Inostrani javni dug Crne Gore je u trećem kvartalu 2024, prema podacima dostupnim na sajtu Centralne banke, bio za 956 miliona eura veći nego u trećem kvartalu 2020. godine (državni dug u istom periodu bio je veći za 742 miliona eura zbog smanjenja domaćeg duga za 214 miliona eura), tako da se stiče zaključak da postoji praksa finansiranja dijela budžetske potrošnje zaduživanjem – rekla je Baćović.
Ona smtra da je struktura planiranih rashoda budžeta za 2025. godinu davala mogućnost određenih ušteda (npr. rashodi za lična primanja, usluge, itd).
- Vjerujem da je napravljen napor da se smanjenjem tekuće potrošnje smanji javni dug ili deficit makar i za 50 ili 100 miliona eura, to bi bio pozitivan razvojni signal za sve ekonomske aktere – izjavila je Baćović.
U Ministarstvu finansija tvrde da emisija državnih obveznica ne samo da omogućava odgovorno upravljanje javnim dugom, već i jasno pokazuje da globalni finansijski sektor prepoznaje Crnu Goru kao pouzdanog partnera i atraktivnu investicionu destinaciju, te da snažna potražnja za crnogorskim obveznicama, uz rekordni interes investitora na eurskom tržištu, potvrđuje da su međunarodna finansijska tržišta prepoznala stabilnost naše fiskalne politike, ekonomske perspektive i dugoročnu održivost crnogorskih javnih finansija.
Iako je interesovanje investitora za crnogorske obveznice svakako pokazatelj da na finansijskom tržištu postoji spremnost za ulaganje u državne hartije od vrijednosti važno je, kako dodaje dr Vojin Golubović, napomenuti da je visoka potražnja često uslovljena i atraktivnom kamatnom stopom, odnosno potencijalnom dobiti koju investitori ostvaruju.
- Dakle, veća tražnja ne mora nužno značiti da Crna Gora uživa visok nivo povjerenja isključivo na osnovu fiskalne stabilnosti i atraktivnosti za ulaganje, već se može objasniti i činjenicom da je prinos koji država nudi dovoljno visok da privuče ulagače spremne da preuzmu određeni nivo rizika. Drugim riječima, iako se potražnja za obveznicama može tumačiti kao signal povjerenja, ona u velikoj mjeri odražava i uslove koje Crna Gora nudi na tržištu kapitala, prije svega kamatu koja će se na kraju platiti – pojasnio je Golubović.
Profesorica Baćović navodi da s obzirom da je kreditni rejting Crne Gore, objavljen početkom marta 2025. godine, nepromijenjen u odnosu na prethodni period „realno je očekivati da je interesovanje investitora stabilno“.
- Ali, kako je navedeno i u obrazloženju kreditnog rejtinga Crne Gore za 2025. godinu, do poboljšanja kreditnog rejtinga Crne Gore moglo bi doći ako fiskalni rezultati premaše trenutna predviđanja, uz trend pada neto javnog duga. Poboljšanje kreditnog rejtinga Crne Gore vodilo bi i nižim kamatnim stopama po kojima bi se državne obveznice moge emitovati – zaključila je Baćović.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Refinansiranje duga nastavak prakse neproduktivnog zaduživanja

Cijene u Crnoj Gori se mijenjaju dominantno kao posljedica rasta troškova poslovanja. Crnogorsko tržište je malo pa su i nabavne cijene proizvoda veće u odnosu na one koje plaćaju kupci sa velikih tržišta. Država ima mogućnost da kroz fiskalne instrumente utičete na snižavanje cijena - kazala je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E profesorica Ekonomskog fakulteta, Maja Baćović.
Crna Gora se uveliko oslanja na uvoz, trgovci imaju troškove carina, špedicije, transporta, dopremanja proizvoda, objašnjava Baćović. Svi ti troškovi, kaže, utiču na rast cijena. Postoji i ekonomska logika zašto su cijene nekih proizvoda u Crnoj Gori veće nego u zemljama koje ih proizvode i imaju veće tržište. Te zemlje, navodi Baćović, imaju mogućnost da kroz veći obim nabavke i prometa, proizvode prodaju po nižim cijenama.
- Što se tiče državnih instrumenata, tu uvijek postoji mogućnost da se kroz fiskalne instrumente utiče na snižavanje cijena. Postoji mogućnost smanjenja poreza na dodatu vrijednost i nekih drugih vidova poreza, akciza… U krajnjoj varijanti, postoji mogućnost i subvencioniranja određenih kategorija proizvoda. Instrumenti postoje, da li su izvjesni ili izgledni - upitno je, s obzirom na rashodnu stranu budžeta. Ali, definitivno to bi bio taj fiskalni pristup, odnosno, fiskalni instrument koji jeste na raspolaganju svakoj vladi, u bilo kojoj zemlji - kaže Baćović.
<h2> 
Inflacija, zarade, BDP…</h2>
Uzroci zbog kojih cijene u trgovinama u Crnoj Gori rastu bili su u fokusu nedavno odražnog panela na Ekonomskom faluktetu u Podgorici, na kojem su predstavnici ove visokoobrazovne institucije i Vlade razmijenili argumente. Rasprava je održana nakon što je premijer Milojko Spajić sramnom nazvao analizu stručnjaka sa Ekonomskog fakulteta u kojoj je konstatovano kako je na rast cijena u Crnoj Gori uticao i program "Evropa sad". Baćović kaže da se pitanje akademskog integriteta i naučne izvrsnosti Ekonomskog fakulteta ne dovodi u pitanje, kaže i da je prilične saglasnost bilo u dijelu rasprave o uticaju trgovačkih marži na rast cijena prehrambenih proizvoda. Ono u vezi sa čim nije bilo saglasnosti su izvori inflacije u Crnoj Gori u 2022. godini.
- Tu smo se razlikovali u stavovima. Moja analiza pokazala je da je inflacija uzrokovana i uvoznom komponentom, jednako koliko i rastom zarada, odnosno, povećanjem dohotka u Crnoj Gori. Predstavnici Vlade smatraju da je uvozna komponenta jedina koja je, ili dominantna, koja je doprinijela rastu inflacije - podsjeća Baćović.
Govoreći o sporijem rastu BDP, Baćović navodi da to nije iznenađenje, da su na takav scenario upućivale mnoge projekcije, s obzirom na pad značajne komponente u 2024. godini - izvoz.
- Izvoz proizvoda i usluga je zabilježio pad od nekoliko procenata i to je generalno komponenta koja najsnažnije utiče na promjenu, odnosno realni rast BDP-a. I projekcija za 2025. godinu će vjerovatno biti i niža od najavljene u Fiskalnoj strategiji. Ni to nije iznenađujuće. Izlaz je uvijek u većoj prozvodnji. Upitno je kako povećati tu proizvodnju u Crnoj Gori. Za našu ekonomsku strukturu je izuzetno značajan izvoz usluga turizma. Izvoz roba i usluga zajedno čine 54% BDP-a. Zato je vrlo važno imati uspješnu turističku sezonu. Investiciona potrošnja je svakako značajan faktor rasta BDP-a, kao i sve komponente koje mogu postaći investicionu aktivnost - kaže profesorica Ekonomskog fakulteta.
<h2> 
Radna ili neradna nedjelja</h2>
Baćović smatra da neradna nedjelja negativno utiče na državne prihode kao i na konkurentnost crnogorskog turizma.
- Turisti koji dolaze u Crnu Goru očekuju maksimalnu ponudu i kvalitet. Takođe, očekuju mogućnost da svim danima tokom boravka u Crnoj Gori mogu da obezbjede određene proizvode i usluge. Mislim da bi, naročito u periodu turističke sezone, u turističkim mjestima, a onda i na nivou cijele Crne Gore, trebalo omogućiti rad nedjeljom. To bi trebalo regulisati na drugačiji način u odnosu na rad drugim radnim danima - uz veću naknadu, da se nađe rješenje kojim bi poslodavci i zaposleni bili motivisani da rade nedjeljom, ostvaruju i sopstvenu ekonomsku korist. Taj modalitet ne treba da ide na štetu zaposlenih - ističe Baćović.
<h2> 
Od lidera do začelja</h2>
Govoreći o tome što Crna Gora za više od pet godina nije imala strateškog investitora, Baćović navodi da država gubi konkurentnost na međunarodnom tržištu, što pokazuju indikatori koji mjere rad kvaliteta institucija i ekonomskog ambijenta, a koji su za 2024. bili lošiji u odnosu na period iz 2016. i 2018. godine.
- Nedavno je objavljen indeks ekonomskih sloboda, koji je u odnosu na prethodnu godinu unaprijeđen. Ali, ako napravimo poređenje sa 2016. i 2018. godinom, vidimo da je njegova vrijednost lošija. To znači da je i institucionalno, i ekonomski ambijent manje privlačan za strane investitore. U istom tom periodu sve ekonomije, pogotovu iz regiona, idu prilično intenzivnim koracima naprijed. Crna Gora je prema mnogim indikatorima konkurentnosti od nekadašnjeg lidera postala ekonomija koja se nalazi skoro na začelju tabela - naglasila je Baćović.

Baćović: Ambijent u Crnoj Gori, institucionalno i ekonomski, manje privlačan investitorima

Postoji dosta stvari koje ne sporimo u analizi Ekonomskog fakulteta, ali i stvari koje nisu činjenično tačne. To su kompleksne stvari i nije ih lako analizirati - rekao je premijer Milojko Spajić na stručnoj raspravi na temu faktora koji utiču na cijene u našoj državi na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore.
Podsjećamo, Ekonomski fakultet nedavno je objavio analizu po kojoj je glavni razlog rasta cijena prehrambenih proizvoda od 2021. do 2023. godine povećanje proizvođačkih i uvoznih cijena, ali i rast bruto zarada kod velikih trgovaca, što su mogli nadoknaditi jedino povećanjem marži.
Spajić je ocijenio, nakon objave ovog istraživanja, da je analiza Ekonomskog fakulteta sramotna, a on i njegov šef Kabineta Branko Krvavac pozvali su Ekonomski fakultet da organizuje raspravu o cijenama i poslovanju trgovinskih preduzeća.
Redovna profesorica na Ekonomskom fakultetu dr Maja Baćović kazala je danas da se analiza "Makroekonomski ambijent u Crnoj Gori 2021-2023" odnosi prije svega na sektor prehrambenih proizvoda i pića.
Cilj studije je, prema njenim riječima, bio da pruži objektivnu sliku o uticaju poslovne poliitke privrednih subjekata i sektora trgovine na rast roba cijena široke potrošnje, ali i da sprovede finansijske analize poslovanja trgovinskih lanaca i analizira uticaj promjene trgovinskih marži.
- Odnosno ograničavanja cijena prehrambenih proizvoda u trgovinskim lancima, i uticaj svega toga na sve ostale ekonomske prilike u Crnoj Gori - kazala je Baćović.
Istakla je da studija rađena od marta do maja 2024. godine. Baćović naglašava da do rasta cijena dolazi onda kada zarade rastu brže od produktivnosti rada.
Uvođenje marži na određeni broj prehrambenih proizvoda, kako dodaje, ima negativan efekat na određeni broj trgovinskih preduzeća.&nbsp;
Baćović je, pored ostalog, kazala da sektor trgovine stvara 14 odsto našeg BDP-a i zapošljava 37 odsto radnika u privatnom sektoru.
- Znači oko 50.000 radnika radi u sektoru trgovine. Čak i mala promjena u sektoru trgovine brutalno se odražava na BDP Crne Gore i na poreske prihode i na zaposlenost u Crnoj Gori - navela je Baćović.&nbsp;
Spajić je konstatovao da je analiza pokazala da je ulazna inflacija oko 29 odsto, kao i da je inflacija hrane bila 30-31 odsto.
- Samo zdravrazumski da uporedim. Ako je ulazna inflacija 29 odsto, a inflacija kupovna 31 odsto, zar nije logično tvrditi da je praktično kumulativna inflacija, bez ekonometrike, duboke matematike, da su inputi najveći dio inflacije i suštinski jedini - upitao je Spajić.&nbsp;
Baćović je odgovorila da se konačna cijena formira na osnovu nabavne cijene, a dodaju se troškovi poslovanja (radna snaga, električna energija), porezi na proizvodnju i profit.
- Cifre od 31 i 29 odsto su kumulativne od 2021. do 2023. U 2022. godini je bilo 24 odsto, od čega je najveći uticaj uticaj rasta cijena uvoznih proizvoda - rekla je Baćović.
Spajić je rekao da marža trgovinskih lanaca 2022. nije doprinijela inflaciji.
Baćović je konstatovala da je premijer saglasan sa analizom, odnosno da je dobra.
Spajić je potvrdio i rekao da u studiji nije dobro što su uzeti netačni podaci za bruto zarade od prije Evropa sad 1, kao i da rast bruto zarada nije realan, već formalizacija crne i sive ekonomije.
Krvavac je rekao da mnoge zemlji u okruženju i Evropi nisu imale programe Evropa sad 1 i 2, ali da su imali rast kumulativne inflacije.
Krvavac je ocijenio da ima dobrih podataka u analizi ali da ne smatra da je korektna zbog polaznih tačaka.
Dekan Ekonomskog fakulteta profesor dr Mijat Jocović kazao je da sa Spajićem više voli govoriti kao s ekonomistom.
- Od kad ste nam rekli da je analiza sramotna razmišljao sam o Ivu Andriću i pitao se je li bolje ćutati - rekao je Jocović i pitao se kakvi bi bili profesori da ne rade ovakvu analizu, da nemaju stav, te kakvo bi društvo bili ako profesori smatraju da nisu komptentni.
Kao profesori nisu imali dilemu da li treba da rade studije, ali je mnogo važnije pitanje karaktera ovog istraživanja.
- Ova studija otvara suštinsko pitanje a to je pitanje karaktera ekonomskih institucija koje otvaramo u Crnoj Gori. Odgovor na to pitanje treba da daju kreatori politika - ističe Jocović.
Tržište, konkurencija, svojina su, kako nabraja, najvažnije enomske institucije i one, kako dodaje, moraju da bude otvorene.
- Ako imamo tržište na kom ima monopola i zloupotreba, naš zadatak je na to da ukažemo, a vaše da stvorite otvorene ekonomske institucije - naveo je Jocović.
Suština su, prema njegovim riječima, monopoli i treba da se utvrdi da li postoje, da li neko zloupotrebljava tržište, da li su profiti nesrazmjerni ulaganjima.
- Interes je privrede da nađu i otklone sumnju da postoje monopoli, a njih utvrđuju institucije, a ne profesori Ekonomskog fakulteta - kategoričan je Jocović.
Ne mogu se naći zloupotrebe, kako dodaje, iz marži i bilansi.
- Ne traži američki regulator bilanse Majkrosofta, nego nedozvoljene tržišne poruke. To je poruka ove studija i treba da bude poruka ovog skupa. To je rečeno u ovoj studiji, koja je dobronamjerna i otvorena. Želimo društvo otvorenih institucija, želimo li ovakav Univerzitet Crne Gore, ovakav Ekonomski fakultet gdje se ne bojimo da iskažemo svoje mišljenje - kazao je Jocović.
Cilj ove rasprave je, kako dodaje, progres društva.
- Ne možete sa zatvorenim fakultetom stvoriti otvorene ekonomske institucije, jer pravite zatvorene ljude - ocijenio je Jocović.
Spajić je rekao da kritikuje Zavod za statistiku Monstata u dijelu zarada prije 2021, odnosno da je kritika na račun analizu na empirijskom nivou, a ne na teorijskom.

Jasmina Beharovic

Spajić: Postoji dosta stvari u analizi koje ne sporimo, ali i stvari koje nisu činjenično tačne; Jocović: Suština da se utvrdi postoje li monopoli, njih treba institucije da otkriju

Izvjesno je da će rasti lična potrošnja, s obzirom da se desio rast zarada u novembru prethodne godine. Međutim, taj rast lične potrošnje može da generiše rast BDP-a 1,5 do dva odsto, zbog naše visoke uvozne zavisnosti. Tako da procjene Svjetske banke od oko tri odsto jesu mjerene, otprilike jesu realne, ali ono što ja mislim je to da u ovoj fazi Crnoj Gori treba značajno intenzivniji rast, najmanje četiri odsto, pa čak i pet, a mislim da u 2025.godini mi za to, barem prema trenutnoj situaciji, još uvijek nemamo uslova - kazala je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, redovna profesorica na Ekonomskom fakultetu Maja Baćović.
Ekonomija u 2025. godini, kaže Baćović, će biti izazov, jer je upitno šta će se desiti sa izvozom u Crnoj Gori, 
- Mi ćemo u 2025.godini vjerovatno imati pad izvoza roba, zbog situacije sa električnom energijom, i deficitom u energetskom bilansu. Takođe, postoje najave, i neka čak procjena, da će u 2025.godini Crna Gora uvoziti električnu energiju, umjesto izvoza koji je bio karakterističan posljednjih par godina, tako da će spoljnotrgovinska razmjena definitivno biti lošija nego što je to bio slučaj sa 2024.godinom, a i u 2024.godini smo imali pad spoljnotrgovinske razmjene, tako da će taj uvozno izvozni dio roba biti malo pogoršan u 2025.godini. To može, djelimično, da ispegla rast izvoza usluga, konkretno turizma, ali evo turističku sezonu je vrlo teško predvidjeti, vidjećemo šta će biti u 2025.godini, jer smo u 2024.imali pad prihoda u odnosu na onu prethodnu, tako da je ta komponenta agregatne tražnje, i taj faktor rasta prilično neizvjestan i upitan - rekla je Baćović.
Druga veoma važna komponenta, objašnjava Baćović, jeste investiciona aktivnost, investiciona potrošnja, ističe ona, a po nekim procjenama najavljuje se mogući rast, kako kaže, od 5 do 10 posto.
- To je rast koji je nedovoljan za neki intenzivniji rast u Crnoj Gori. Ono što će biti interesantno vidjeti jeste šta će se desiti sa zalihama. Vjerovatno ste primijetili da u posljednje dvije godine imamo izuzetno visok rast zaliha u Crnoj Gori, koji ide ka skoro 10 posto BDP-a, i šta će biti sa tim zalihama u 2025.godini, mislim, da će u značajnoj mjeri opredijeliti BDP, jer je riječ o visokoj vrijednosti, da li će one biti uključene u ekonomske tokove, da li će i dalje rasti, veoma je neizvjesno, tako da je ta komponenta takođe problematična. Ono što je je jedino izvjesno je to to da će rasti lična potrošnja, s obzirom da se desio rast zarada u novembru prethodne godine, međutim, taj rast lične potrošnje može da generiše rast BDP-a 1,5 do 2 posto, zbog naše visoke zavisnosti. Tako da ove procjene Svjetske banke od oko 3 posto jesu mjerene, otprilike jesu realne, ali ono što ja mislim je to da u ovoj fazi Crnoj Gori treba značajno intenzivniji rast, najmanje 4 posto, pa čak i 5, a mislim da u 2025.godini mi za to, barem prema trenutnoj situaciji, još uvijek nemamo uslova - istakla je Baćović.
Crna je prije 15-ak godina imala veću robnu proizvodnju, kaže Baćović, a to podrazumijeva poljoprivrednu proizvodnju, prerađivačku industriju, proizvodnju rude i kamena, proizvodnju električne energije, i, kako navodi, vodosnabdijevanje i građevinarstvo.
- Recimo 2006.godine svi ovi robni sektori činili su 20 posto BDP-ja, u 2023.godini njihovo učešće palo je na 16 posto. Tako da mi jesmo imali veću robnu proizvodnju nego što je imamo danas, jer se proizvodnja vremenom smanjila i aktivnosti su se pomjerile ka uslugama. Mi imamo izuzetno visok rast trgovine i ugostiteljstva, tako da se gro ekonomije Crne Gore pomjerio ka tim djelatnostima. Mislim da imamo šanse da se opet vratimo, barem, na taj nivo tako što će se intenzivirati i poljoprivredna proizvodnja, ali ne samo ona, već i prerađivačka industrija. Crna Gora bi imala kapaciteta da proizvodi gotove proizvode, ne moraju to sad biti u ovim uslovima, u ovom trenutku, visoko sofisticirani tehnološki proizvodi, ali recimo prerađivačka industrija u prehrambenoj proizvodnji, ili nekim manje tehnološko intenzivnim sektorima, moglo bi se organizovati - zaključila je Baćović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DquQ5jFiEbqs&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Baćović: Crna Gora je prije petnaestak godina imala veću robnu proizvodnju nego danas

Crna Gora će se oko 2030. godine suočiti s ozbiljnim deficitom radne snage, zbog čega je neophodno što prije kreirati odgovarajuće politike i mjere kako bi se tržište radne snage prilagodilo ovim izazovima i spriječile negativne posljedice po privredu države, saopšteno je na pres konferenciji Crnogorskog udruženja poslodavaca (CPU), prenosi PR Centar. Generalni sekretar CUP Raško Konjević kazao je da je deficit radne snage goruća tema danas. - Ukoliko ne preduzmemo nešto u narednom periodu, i to u što kraćem roku, vjerujem da će ova tema u dugom roku postati ne samo gorući problem, već galopirajuća kriza za poslodavce, koju neće moći riješiti samostalno - poručio je Konjević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241021151048_d4aa8121cf8f8115301fd91ee136a3a5d5fe21c564a00602486d3bd54cd6a2aa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241021151048_d4aa8121cf8f8115301fd91ee136a3a5d5fe21c564a00602486d3bd54cd6a2aa" data-rendition-name="original" width="799" height="533" loading="lazy" alt="Raško Konjević"> </figure>  Autorka studije„Tržište rada – deficit radne snage i i analiza zapošljavanja stranaca“ i profesorica na Ekonomskom fakultetu u Podgorici prof.dr Maja Baćović kazala je da je motiv za izradu ove studije bila činjenica da na tržištu radne snage Crne Gore, ali i mnogih evropskih zemalja, već duže vrijeme postoji deficit radne snage. - Taj deficit je naročito izražen u Crnoj Gori tokom ljetne turističke sezone, ali i u nekim drugim periodima. Crna Gora nije jedina država koja se suočava s ovim problemom – slična situacija prisutna je u velikom broju evropskih zemalja. Taj deficit može biti rezultat različitih faktora, uključujući ciklične promjene, ali i strukturne izazove koji utiču na tržište radne snage, poput opadanja demografskih faktora, neaktivnosti radne snage, nedostatka vještina, nepovoljnih uslova rada i izražene mobilnosti radnika - pojasnila je Baćović. Prema njenim riječima, podaci za prvi kvartal 2023. godine u EU pokazuju da je 28 odsto poslodavaca u proizvodnji i 31 odsto poslodavaca u drugim sektorima prijavilo poteškoće u pronalaženju adekvatne radne snage. - U takvoj situaciji, crnogorsko tržište radne snage gubi na konkurentnosti, a jedan od ključnih nedostataka su značajno niže prosječne zarade u odnosu na evropski prosjek. To je razlog zbog kojeg je Crna Gora prinuđena da se okrene tržištima manje razvijenih zemalja kako bi zadovoljila potrebe za radnom snagom - navela je Baćović. Ukazala je da, iako na crnogorskom tržištu postoje pozitivni trendovi u posljednjih 17-18 godina, kao što su rast zaposlenosti i smanjenje stope nezaposlenosti, i dalje postoje ozbiljni strukturni problemi. - Iako je nezaposlenost smanjena, mnogi nezaposleni su dugoročno nezaposleni zbog neusklađenosti između tražnje za radnom snagom i vještina koje nezaposleni posjeduju. Na primjer, 30 odsto nezaposlenih posao traži duže od pet godina, dok 46 odsto posao traži duže od tri godine - rekla je Baćović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241021151052_ebd6ba7d6b156ff14ead0ca667fd2599e075ee93ce40a8a1f362506f0624514e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241021151052_ebd6ba7d6b156ff14ead0ca667fd2599e075ee93ce40a8a1f362506f0624514e" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Maja Baćović"> </figure>  Pojasnila je da je radna snaga u Crnoj Gori uglavnom koncentrisana u uslužnom sektoru, gdje je zaposlena većina radnika (oko 77 odsto). - Sektori poput ugostiteljstva, trgovine i građevinarstva bilježe najveći rast zaposlenosti, ali i deficit radne snage, zbog čega Crna Gora uvozi radnu snagu iz drugih zemalja. Naša analiza pokazuje da Crna Gora već sada ima stvarni deficit radne snage, uprkos određenim kvantitativnim suficitima - istakla je Baćović. Kazala je da su posebno zabrinjavajuće demografske projekcije koje ukazuju na intenzivno starenje crnogorske populacije i smanjenje broja stanovni-ka u radno sposobnom uzrastu. &nbsp;„Projekcije pokazuju da će se ovaj trend nastaviti do kraja 21. vijeka, što će dodatno smanjiti ponudu radne snage. Naša studija se fokusirala na narednih 20 godina i pokazala je da će Crna Gora već oko 2030. godine suočiti sa ozbiljnim deficitom radne snage, čak i uz sadašnjih 30.000 nezaposlenih- rekla je Baćović. Ovaj deficit će se, kako je dodala, iz godine u godinu povećavati, što znači da će biti neophodno kreirati odgovarajuće politike i mjere kako bi se tržište radne snage prilagodilo ovim izazovima. - Bez odgovarajuće radne snage, neće biti moguće ostvariti dugoročni ekonomski rast. Radna snaga je, bez obzira na tehnološki napredak, uvijek bila i ostaje jedan od ključnih faktora proizvodnje i ekonomskog napretka - zaključila je Baćović. Autor studije i ekspert za pitanja migracija Bojan Bugarin kazao je da će Crna Gora problem sa deficitom radne snage morati da rješava dovođenjem strane radne snage. - Hrvatska je, prema podacima iz 2010. godine, izdala oko 2.500 radnih dozvola za strance, dok je prošle godine taj broj porastao na 130.000. Dakle, sa 2.500 na 130.000. To pokazuje da se ne samo Hrvatska, već i druge države članice Evropske unije suočavaju s ovim problemom. Samim tim će i Crnoj Gori biti sve teže pronaći radnike odgovarajućeg profila - rekao je Bugarin. Podsjetio je da smo u proteklom periodu, nedostajuću radnu snagu, uglavnom pronalazili u državama regiona, kao što su Srbija, Bosna i -Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Kosovo. &nbsp;„Međutim, sada je sve teže pronaći radnu snagu u ovim državama, jer radnici iz tih država u velikom broju odlaze u Hrvatsku, Njemačku i Austriju. Tako su crnogorski poslodavci primorani da sve više razmišljaju o alternativi dovođenja radnika iz azijskih i afričkih zemalja, posebno iz Indije - rekao je Bugarin.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241021151052_a117ed2ae790a00415993509df2eadd78b2180905c70e33f324f33cf8e0d920d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241021151052_a117ed2ae790a00415993509df2eadd78b2180905c70e33f324f33cf8e0d920d" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Bojan Bugarin"> </figure>  Istakao je da je proces dovođenja strane radne snage u Crnu Goru trenutno složen i komplikovan na administrativnom i institucionalnom nivou. - &nbsp;Da biste dobili stranog radnika, morate proći kroz proceduru kod najmanje četiri državna organa, što je veoma zahtjevno. Pored toga, poslodavci se susreću sa brojnim poteškoćama prilikom dovođenja stranih radnika. Proces izdavanja vize D je i dalje netransparentan, što stvara nesigurnost kod poslodavaca jer ne znaju kakva će sudbina biti njihovih aplikacija - naveo je Bugarin. Ukazao je da je još jedan značajan problem - neusaglašeno djelovanje nadležnih organa, kao i njihova elektronska neuvezanost, što otežava monitoring i praćenje stranih radnika u Crnoj Gori. - Takođe, Crna Gora nema dovoljno diplomatsko-konzularnih predstavništava u afričkim i azijskim zemljama, što dodatno komplikuje proceduru dovođenja radnika iz tih država. Poslodavci su često primorani koristiti diplomatsko-konzularne predstavnike Srbije, što povećava troškove i usložnjava proceduru - pojasnio je Bugarin. Prema njegovim riječima, troškovi dovođenja deset radnika iz Indije, bez troškova avionskog prevoza, smještaja i ishrane, mogu iznositi između 5.000 i 10.000 eura. - Dakle, poslodavac se suočava sa visokim troškovima i dodatnim administrativnim preprekama. Postoji potreba da se ove procedure olakšaju, posebno u pogledu produženja radnih dozvola i viza. Nakon što radnik već provede godinu ili dvije u Crnoj Gori, sve naknadne procedure bi trebalo da budu pojednostavljene, jer su ti radnici već prošli odgovarajuće provjere - rekao je Bugarin. Istakao je da bi Vlada i Ministarstvo vanjskih poslova trebalo da razmotre opciju da se omogući podnošenje zahtjeva za izdavanje vize D direktno u prostorijama Ministarstva vanjskih poslova, što bi značajno olakšalo proceduru i smanjilo troškove. - Takođe, uvođenje elektronske prijave radnika putem veb portala, koji bi omogućio komunikaciju između državnih organa, olakšalo bi -cjelokupan proces i ubrzalo postupak - naveo je Bugarin. Predsjednik CUP, &nbsp;prof.dr Vasilije Kostić ukazao je da se toj asocijaciji u proteklom periodu žalio značajan broj poslodavaca na nedostatak radne snage ili na nedostatak adekvatne radne snage. - Ponukani time htjeli smo da javnosti, kao i onima koji kreiraju odluke, predstavimo trenutnu situaciju. Naime, suočavamo se sa dramatičnim trenutkom kada je riječ o demografskom starenju Crne Gore, koje sa sobom nosi negativne posljedice po radnu snagu i tržište rada, ali i šire, po ukupni društveno-ekonomski razvoj Crne Gore - rekao je Kostić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241021151052_82b31025b70a3220a8531fd999e7d28bd83e7ee4e4e53723e60d0190453c943c.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241021151052_82b31025b70a3220a8531fd999e7d28bd83e7ee4e4e53723e60d0190453c943c" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Vasilije Kostić"> </figure>  Prema njegovim riječima, ovdje se više ne govori samo o činjenici da će Crna Gora imati deficit radne snage, koji je, kako je pojasnio, sada očigledan zbog strukturne nezaposlenosti ili nesklada između kvalifikacija radne snage i potreba tržišta. - Govorimo o eksponencijalnom rastu fizičkog nedostatka radne snage. Pitanje više nije samo kako ćemo nadoknaditi ovaj manjak, već kako ćemo se nositi sa ovim izazovom“, kazao je Kostić. Poručio je da ako se kreatori politika ne pobrinu na vrijeme da obezbijede potrebnu radnu snagu, koja je ključni resurs i najvažniji faktor proizvodnje, ne može se govoriti o smislenom ekonomskom ili društvenom razvoju. - Kreatori politika moraju razmišljati dugoročno i strateški, jer se ovdje već radi o globalnom problemu – hroničnom nedostatku radne snage. Zemlje koje su u razvoju ili nedovoljno razvijene biće emiteri radne snage, dok će one koje su ekonomski potentne postati atraktivna tržišta za radnike. Krajnje je vrijeme da se ovim pitanjem ozbiljno pozabavimo i to na strateški način - istakao je Kostić.

Kreatori politika što prije da definišu mjere za rješavajanje problema deficita radne snage

Upraviteljica pisarnice Višeg suda u Podgorici Maja Baćović pred tužiocem je ispričala da je na jednoj televiziji vidjela kada je tadašnji direktor Uprave policije Nikola Terzić pokazao fotografiju žene koju dovode u vezu sa obijanjem sudskog depoa, prepoznala je svoju kćerku Katarinu i o tome odmah obavijestila tadašnjeg predsjednika Višeg suda Borisa Savića. Baćović je rekla da je htjela da to saopšti i postupajućem tužiocu, ali joj je Savić rekao da će on to učiniti. Katarina Baćović se tereti da je bila dio grupe koja je izvela nezapamćen, skandalozan upad u depo Višeg suda odakle su, prema optužnici, provalnici, odnijeli 19 komada oružja, 11 telefona i manje količine herona, kokaina i marihuane.&nbsp; U optužnom aktu čije detalje portal ETV ekskluzivno objavljuje, navodi se da je svjedokinja Maja Baćović u iskazu pred tužiocem ispričala da njena kćerka više od 15 godina nije ušla u Viši sud, niti je znala „što se u zgradi dešava“. Ponekad je, prema riječima Baćović, dolazila ispred Suda da bi od nje uzela novac.&nbsp; - Unazad deset godina krenula je lošim putem i povezala se sa lošim ljudima – kazala je Baćović.&nbsp; Bila je izričita da sa kćerkom nikada nije pričala o poslu, jer je profesionalac. U posljednje tri godine, prema njenim riječima, rijetko su kontaktirale i to je bilo samo zbog djece. Svjedokinja je navela i da je u Višem sudu zaposlena od 2001. godine, a od 2014. njeno zaduženje je bilo upravljanje pisarnicom, naglašavajući da njena obaveza nije bila depo, već je za njega bio zadužen arhivar Mladen Radovanović.&nbsp; Objasnila je i da Radovanović za svoj rad nije odgovarao njoj, već predsjedniku suda. Upraviteljica pisarnice, pred tužiocem Markom Mugošem, detaljno je ispričala kada je i od koga saznala za obijanje sudskog depoa, ali i kako su sasvim slučajno otkrili da je prokopan tunel. <h2>Tragovi</h2> Navela je da je u poneđeljak 11. septembra 2023. godine u jutarnjim časova došla na posao i da je sa koleginicama pravila plan dnevnih obaveza za sedmicu, kada je Radovanović ušao u pisarnicu i rekao da mu hitno treba. Izašla je za njim i on je odveo do depoa, ali joj nije govorio o čemu se radi, već samo da treba nešto da joj pokaže. - Kada smo stigli do vrata od depoa, on ih je otključao i pokazao kancelariju sa desne strane i rekao da su vrata obijena. Znala sam da je to depo u kojem se smješta oružje i da su to jedina vrata koja se unutar depoa zaključavaju. Znam da se žalio na neku policu i pomislila sam da je to u pitanju – ispričala je Baćović. Radovanović joj je pokazao i tragove obuće kroz hodnik depoa i doveo je do posljednje kancelarije sa lijeve strane u kojoj su smješteni arhivirani predmeti i pokazao joj gomilu oružja na podu. Sve je to, kako je rekla, šokiralo i zajedno su izašli iz depoa. Istakla je da su ona i arhivar pazili da ne kontaminiraju tragove. Odmah su obavijestili predsjednika suda Borisa Savića, koji joj je reako da ona nastavi sa svojim obavezama u pisarnici.&nbsp; - Zbog svega ovoga je na zaposlenima bio veliki pritisak - zato što je postojala sumnja da je neko iz suda zloupotrijebio ključeve i nekome pomogao da uđe u depo. Oko 16. 30 me pozvao predsjednik suda i rekao mi hitno da dođem kako bi počeli popis – kazala je Baćović.&nbsp; Ona, Radovanović i dvije koleginice radili su popis do kasno uveče, a za to vrijeme je bila postavljena policijska traka, dok su ispred kancelarije bili policijski inspektori. Naglasila je da ih je policija pratila sve vrijeme, da slučajno ne bi koristili „telefon ili nekom nešto ne prenesu“.&nbsp; Baćović je ispričala da, dok su radili popis, sasvim slučajno su otkrile rupu u zidu i to nakon molbe jedne koleginice da isključe klimu, jer duva hladan vazduh. U toj prostoriji nije bilo klime i kada su pomjerile fasciklu sa predmetima ugledale su rupu u zidu. - Doživjeli smo veliki šok kada smo vidjeli rupu. Nakon što smo osvijetlili vidjeli smo da je u pitanju neki tunel. Odmah smo pozvali policiju i prekinuli popis &nbsp;– ispričala je Baćović. Iako im je to bilo šokantno, prema riječima svjedokinje, svi zaposleni su istovremeno osjetili i veliko olakšanje i komentarisali su da je to upravo dokaz da „niko iz Višeg suda nije dao ključeve i pomogao nekom da uđe u depo“. Što se dalje dešavalo Baćović ne zna jer je, kako je navela, uzela bolovanje zbog majke i na posao je došla kada je Savić obavijestio da je formirao komisiju koja će raditi popis. Poslije nekoliko dana od otkrivanja tunela ona i kolege su pozvani u policiju da daju izjave i na poligrafsko ispitivanje. Konstatovala je i da zna da je to „bilo sve u redu“. <h2>Čuvanje ključeva</h2> Upraviteljica pisarnice objasnila je i proceduru čuvanja ključeva kada arhivar Radovanović nije tu. Ključevi od depoa i cijele arhive, prema njenim riječima, čuvaju se kod predsjednika suda. U slučaju da nekom zatreba neki arhivirani spis predmeta od predsjednika suda traže se ključevi i samo uz njegovo odobrenje može da se uđe. U julu i avgustu Radovanović je bio na bolovanju i Baćović je u drugoj polovini jula bila zadužena za ključeve od depoa, ali je istakla da su sve vrijeme bili maksimalno obezbijeđeni. - Na kraju radnog vremena ključeve sam stavljala u fioku koju sam zaključavala i taj ključ sam nosila sa sobom. Potom zaključam kancelariju i taj ključ ponesem. Iznad te kancelarije postoji video nadzor, a na prozorima rešetke, što znači da je to maksimalno obezbijeđeno. Takođe, ta kancelarija se nalazi odmah pored pulta gdje je obezbjeđenje - navela je Baćović. Pojasnila je i da je od 4. avgusta do 4. septembra 2023. bila na odmoru i prije odlaska je predala ključeve predsjedniku Suda, samo ne zna da li je to uradila lično ili je umjesto nje to završila koleginica. Tužiocu je saopštila i da je posljedni kontakt sa kćerkom Katarinom imala početkom septembra, kada je primila platu, jer je sa djecom i roditeljima nevjenčanog supruga došla na vrata njenog stana. Djeca su ušla kratko, a ona je Katarini dala novac za kupovinu svesaka.&nbsp; Poslije svega što se deslio pokušala je da stupi u kontak sa njom, ali, kako je rekla, &nbsp;nije uspjela jer se javljala govorna pošta. Navela je i da su se vidjele „negdje u junu“, a u međuvremenu su se čule telefonom samo zbog djece i da joj da nešto novca.&nbsp; Njena kćer, optužena Katarina Baćović, kako je portal ETV objavio, priznala je da je po nagovoru Nikole Milačića iznajmila stan u Njegoševoj ulici, ali je negirala članstvo u kriminalnoj organizaciji i da je znala za kopanje tunela i pljačku depoa. Smatra da je bila „tipovana“ za ovaj angažman, jer je Milačić znao da njena majka radi u Višem sudu. <h2>I Erić negira optužbe</h2> Osim Katarine Baćović, na optužnici je i Marko Vuljaj iz Podgorice koji pred tužiocem nije sporio da joj je pomagao u skrivanju, iako je znao da je policija potražuje. Okrivljeni Predrag Mirotić branio se ćutanjem, dok su crnogorski državljanin Nikola Milačić i srpski držvaljanin Vladimir Erić negirali navode iz optužnog akta. Za pljačku sudskog depoa u septembru prošle godine optuženi su i srpski državljani Veljko i Milan Marković i Dejan Jovanović, za njima su raspisane međunarodne potjernice, jer su nedostupni crnogorskim vlastima. Na teret im se stavlja krivično djelo kriminalno udruživanje u sticaju sa krivičnim djelom teška krađa, a Baćović će se suditi i za &nbsp;krivično djelo falsifikovanje isprave. Vuljaj će odgovarati za krivično djelo pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091907090_155454ece4ef41b747572ea77701afca29bf1d7beda9d6d1cc751cbbfd523a0f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024091907090_155454ece4ef41b747572ea77701afca29bf1d7beda9d6d1cc751cbbfd523a0f" data-rendition-name="original" width="712" height="303" loading="lazy" alt="Adžić pokazuje fotografiju Erića"> <figcaption>Adžić pokazuje fotografiju Erića(Photo: Screenshot)</figcaption> </figure>  Optužnica je podignuta dva dana uoči godišnjice nezapamćenog skandala, 9. septembra, da bi tužilac tri dana kasnije obustavio istragu protiv Veljka i Milana Markovića, Jovanovića, Erića, Mirotića, Baćović i Milačić za krivično djelo sprječavanje dokazivanja, koje im je bilo stavljeno na teret.&nbsp; Protiv jednog okrivljenog, crnogorskog državljanina, obustavljena je istraga.&nbsp; I optuženi Erić je kategorično negirao bilo kakvu umiješanost u pljačku sudskog depoa. Ispričao je da je 5. avgusta sa prijateljem Veljkom Markovićem, na njegovu molbu, krenuo u Crnu Goru. Marković mu je rekao da je izgubio vozačku dozvolu, pa ga je zamolio da on vozi. Krenuli su uveče iz Loznice, preko Bosne i Hercegovine, a sljedećeg dana, nešto poslije ponoći, ušlu su u Crnu Goru, preko Graničnog prijelaza Šćepan Polje. Prema dogovoru, trebalo je prvo da idu u Podoricu, kako bi se Marković sreo sa drugom sa fakulteta koji ima apartmane na moru, ali do sastanka nije došlo. U Budvu su krenuli oko četiri ujutro, da bi se četiri sata kasnije vratili u Podgoricu. Pošto je Erić sjutradan morao da radi, vratio se u Loznicu, o čemu, kako je kazao, postiji evidencija sa graničnih prijelaza. Rekao je i da Veljka Markovića poznaje više od 20 godina, da su školski drugovi, a Milana Markovića, Veljkovog strica, sretao je na nekim proslavama. Optuženog Jovanovića ne poznaje. U prilog tvrdnjama da nema nikakve veze sa obijanjem sudskog depoa, naveo je i podatak da je od 6. avgusta do 21. septembra 2023. godine, kada je pošao u Švedsku, sve vrijeme bio u Loznici. Dan nakon što je stigao u Švedsku sestra mu je, kako je ispričao, poslala link jednog crnogorskog portala gdje je objavljena njegova fotografija kao jednog od učesnika kopanja tunela do sudskog depoa. Objasnio je da je po zanimanju automehaničar i da je u Švedsku pošao jer mu je servis loše poslovao. Bio je kategoričan da od okrivljenih poznaje samo Markoviće, dok ostale ne zna. Kada mu je sestra javila za optužbe, nije imao novac za put, pa mu je kartu za 13. oktobar kupio poslodavac. U Srbiju je, kako je kazao, krenuo da bi angažovao advokata, a potom otišao u Crnu Goru da razjasni situaciju. Iako je optužni akt napisan na 40 strana u ovom slučaju javnost je ostala uskraćena za odgovore na brojna pitanja, jer istražitelji nijesu uspjeli da rasvijetle ključne detalje ni godinu od nezapamćenog skandala kada je u centru grada više od mjesec kopan tunel, dug 30 metara, iz podruma susjedne zgrade. Zgrada sudova u Njegoševoj ulici smještena je u najzaštićenijoj gradskoj zoni, gdje se u prečniku od nekoliko stotina metara nalaze najvažnije državne institucije – od Centralne banke. Skupštine, Vlade, zgrade predsjednika, do zgrade sudova i Ustavnog suda. Nema odgovora ko je i sa kojim motivom organizovao obijanje sudskog depoa. Afera „Tunel“ bjelodano je pokazala u kakvom je rasulu crnogorski bezbjednosni sektor. Rekonstrukcija događaja je nemoguća, jer je tadašnja Vlada premijera Dritana Abazovića nakon mjesec naložila betoniranje tunela i time zakopala eventualne tragove ili dokaze koji bi pomogli za rasvjetljavanje ovog događaja.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091907090_1136aef78aa3fe35b939b50ae19d9b592cfaf6335ece56af0da7c25193a6495e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024091907090_1136aef78aa3fe35b939b50ae19d9b592cfaf6335ece56af0da7c25193a6495e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Abazović sa ministrima na uviđaju"> <figcaption>Abazović sa ministrima na uviđaju(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>

Marija Žižić

Kaćuša Krsmanović

Baćović: Ja sam profesionalac, sa kćerkom nijesam pričala o poslu

Robert Siništaj, vlasnik lokala "Tasty" u Tuzima koji su večeras demolirali navijači Budućnosti nakon utakmice sa Dečićem, kazao je da je pričinjena materijalna šteta ogromna. On je za Portal ETV kazao i da je u tom događaju povrijeđen jedan gost lokala.&nbsp; Siništaj tvrdi i da policija nije adekvatno reagovala, objašnjavajući kako su "Varvari" ispred njegovog lokala došli privatnim vozilima uz pratnju policijskih službenika.&nbsp; - Oni su demolirali lokal, a policijaci su ih polako ispratili kao da su donijeli poklone a ne vatru - rekao je Siništaj.&nbsp; Prema njegovim riječima, navijače niko nije dirao dok su oni lomili i rušili po objektu.&nbsp; Tvrdi da je policija nijemo posmatrala navijače dok su goste lokala gurali sa štitnicima i prijetili im.&nbsp; - Gosti su bježali na zadnji izlaz. Međutim, kako nijesu svi tako brzo da izađu kroz ta vrata krenuli su ka prednjim - dodaje Siništaj.&nbsp; On kaže i da je bilo dima, vatre, da su kroz lokal letjele baklje &nbsp;zbog čega je zapaljen invertar u lokalu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51" data-rendition-name="original" width="1600" height="721" loading="lazy" alt="Tasty"> <figcaption>Zapaljena garnitura(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Demoliran lokal "> <figcaption>Polomljena stakla (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F0QzOqrellbY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F5bhjxCaPgfk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(FOTO,VIDEO) Siništaj: Šteta u lokalu ogromna, policija neadekvatno reagovala

Poruke da su Srbi u regiji ugroženi izuzetno su opasne i negativno djeluju na političku atmosferu, a Srbija je glavni faktor nestabilnosti. To je u intervjuu za centralnu informativnu emisiju na Televiziji E kazao hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol.&nbsp;
- Sjetimo se kako su počeli ratovi iz devedesetih godina, a upravo su počeli sa tom pričom da su Srbi ugroženi, da im neko želi uzeti prava, da postoji neka vatikansko ustaška, ne znam sve kakva, urota protiv njih, i da se zato oni trebaju naoružati, mobilizirati i slično - kazao je on.
To što je izjavio Milan Knežević predsjednik Demokratske narodne partije (DNP), smatra Sokol, je na pragu stvaranja neke paranoje i urote svih protiv srpstva, što, kako ocjenjuje, može eskalirati radikalnim potezima.
Knežević je prije nekoliko dana govoreći za Newsmax Balkans kazao da Crna Gora treba da potpiše vojno tehnički sporazum sa Srbijom, Mađarskom i Slovačkom. On to vidi kao “odgovor” na sporazum o vojnoj saradnji Hrvatske, Albanije i Kosova. Ocjenio je i da je taj sporazum direktno usmjeren protiv Srbije, a i protiv Crne Gore.
- Mi se sad pravimo da ne vidimo da se prave vojni savezi protiv pravoslavaca na Balkanu, kao što su i ove obojene revolucije koje su krenule od Gruzije, Slovačke, Mađarske, Gruzije, Srbije, a evo i Republike Srpske - kazao je lider DNP-a.
Evropski poslanik Tomislav Sokol kaže da ako se pogleda sadržaj onoga što je Knežević rekao jasno je da on gleda Mađarsku, Slovačku, kao svoje saveznike, dvije zemlje Evropske unije koje odudaraju, generalno od vanjsko političkog usmjerenja ostatka država članica. Te zemlje su, kaže u velikoj mjeri unutar evropskih institucija izolovane.&nbsp;
- On takođe govori o obojenim revolucijama, ako ste primijetili, spominje Gruziju, što je klasičan ruski narativ, kao da je pisano u Moskvi, to itekako pokazuje da proevopska orijentacija koju svi u vladajućoj koaliciji dozivaju, i kojom se deklarišu da je jedna stvar, jedna stvar su riječi, a ono što zbilja misle i kako djeluju je nešto sasvim drugo. Ne treba puno da to izađe na površinu, upravo kroz ovu njegovu izjavu to je izašlo na površinu - naglasio je Sokol.
Hrvatska je, podsjeća on, napravila sporazum sa susjednim državama koji nije usmjeren ni protiv koga i ne radi se o vojnom savezu, već isključivo o saradnji koja se tiče vojnih pitanja.
- Činjenica je, očigledno, da stranke koje su na tragu beogradske politike u Crnoj Gori, vide Hrvatsku kao svog neprijatelja, i to je nešto što nas, nažalost, jako zabrinjava. Što se tiče same Hrvatske, ja sam više puta rekao da Hrvatska želi Crnu Goru u Evropskoj uniji, Hrvatska je pomogla Crnoj Gori i u logističkom, pravnom, tehničkom smislu u procesu pregovora. Premijer Spajić je više puta pohvalio pomoć Hrvatske vezano za ulazak Crne Gore u Evropsku uniju- naveo je Sokol.&nbsp;
Hrvatska, kako kaže, želi Crnu Goru u Evropskoj uniji, ali Crnu Goru koja zadovoljava sve evropske uslove, sve evropske standarde vrijednosti i načela, Crnu Goru koja je proevropski i prozapadno orijentisana, koja nije ni ruski, ni srpski proces, nego jedna normalna, stabilna samostalna država, koja živi evropske vrijednosti i gleda prema zapadu.&nbsp;
– Takva Crna Gora će uvijek imati Hrvatsku podršku za ulazak u Evropsku uniju, ali naravno da se neki problemi &nbsp;i otvorena pitanja moraju riješiti. Konkretno pitanje nestalih, to pitanje nadilazi bilateralne odnose. Pitanje nestalih je civilizacijsko pitanje, pitanje vladavine prava i temeljnih načela i vrijednosti na kojima je Evropska unija utemeljena. Tu će Hrvatska kroz dijalog sa Crnom Gorom, vjerujem, naći rješenje koje će biti obostrani interes - poručio je Sokol.
<h2>Hrvati na prostoru Crne Gore žive preko 1.000 godina i uvijek su bili lojalni građani&nbsp;</h2>
Osvrćući se na izjavu sveštenika Srpske pravoslavne crkve Mijajla Backovića, kaže da ga nije iznenadila, jer gdje god je SPC tu je i srpska hegemonistička politika. Te dvije stvari, je kaže, nemoguće odvojiti.
- Sjetimo se samo litija 2020.godine koje su pokrenule niz političkih promjena koje su dogodile u posljednjih nekoliko godina, i to je nešto što me ne čudi previše, a što nikako nije pozitivno. Hrvati su autohtona manjina koja živi na području Crne Gore preko 1.000 godina, uvijek su bili konstruktivni članovi društva, nikad nijesu uradili apsolutno nikome nikakve probleme, naprotiv, uvijek su bili lojalni građani Crne Gore, oni će to sigurno i dalje biti - rekoa je evropski poslanik.&nbsp;
Bilo kakav govor koji ide u smjeru nekakvog napada ili govora mržnje prema Hrvatima u Boki, je, kako kaže, definitivno nešto na šta treba pripaziti.&nbsp;
- Ja sam u Evropskom parlamentu više puta govorio o potrebi da se zaštite manjine u Crnoj Gori, to opet nije bilateralno pitanje, već pitanje &nbsp;temeljnih vrijednosti i načela na kojima počiva Evropska unija- naglasio je Sokol.&nbsp;
<h2>Srbija faktor nestabilnosti</h2>
Godišnji izvještaj o sprovođenju zajedničke bezbjednosne i odbrambene politike o kojem se govorilo na plenarnoj sjednici u Strazburu prepoznaje ulogu Srbije u destabilizaciji istočne Evrope. Ta država, navodi Sokol, glavni je faktor nestabilnosti u regionui to je nešto što predstavlja veliki problem.
- Svijest o tome koliku prijetnju predstavlja Srbija za stabilnost praktično cijelog kontinenta, i ta svijest do sada nije baš bila previše razvijena u evropskim institucijama. Naravno, to je posljedica višegodišnjeg lobiranja takozvane srpske diplomatije, i kroz neke druge kanale i jednostavno puno toga je potrebno napraviti da bi se ta percepcija promijenila i da bi se u evropskim institucijama shvatilo koliki je problem Srbija - rekao je on.
U Evropskoj uniji različite zemlje imaju različite interese, objašnjava Sokol, pa je teško zauzeti jedinstven stav prema Srbiji.
- Ono što Evropski parlament može napraviti jeste da na Evropsku komisiju izvrši određeni politički pritisak, da bi se ta percepcija i stav prema Srbiji promijenili. Evropska komisija i države članice Vijeća imaju mehanizme da naprave pritisak na Srbiju, od pitanja viza, pitanja ekonomskih, državnih, robne razmjene i slično. Zaista postoje mehanizmi da se Srbiji pristupi na jedan puno oštriji način nego što je to bilo do sada - kazao je on.
Prema njegovom mišljenju, jasno je da ta zemlja pokušava sjediti na više stolica istovremeno. Kombinovati istovremeno i sa Rusima, i sa Kinezima, sa Evropom, Sjedinjenim Američkim Državama i s Turskom, i to je, kako kaže, nešto što je apsolutno dugoročno neprihvatljivo, jer se time prostor jugoistočne Evrope dodatno destabilizuje.&nbsp;
- Srbija koristi međunarodne veze kako bi širila uticaj na okolne zemlje. Crna Gora je jedan primjer, tu je Bosna i Hercegovina, tu je pitanje Kosova, i to je ono što danas predstavlja veliki problem. Ono što su se Srbi, očigledno, nadali, pogotovu Vučić, da će sa promjenom američke administracije duvati neki novi vjetrovi, da će Trampova vlada biti puno benevalentnija &nbsp;prema Srbiji, nego što je to bila Bajdenova, ali se za sada to ništa konkretno ne vidimo - poručio je Sokol.
<h2>Vučić i Dodik su nastali kao projekti zapada</h2>
Ne treba otpisivati ni srpskog predsednika Aleksandra Vučića, ni predsjednika bosanskohercegovačog entiteta &nbsp;Republika Srpska Milorada Dodika, jer su obojica nastali kao, kaže Sokol, kao projekti zapada.
- Nemaju sve države EU isti stav po tom pitanju, u zavisnosti od njihovih ličnih ekonomskim, geopolitičkim, vojnim i drugim interesima, i činjenica je da su oni već više puta pokazali da su itekako otporni. Danas imamo situaciju da niti Dodik može odcijepiti Republiku Srpsku, niti ga državni organi mogu uhapsiti, tako da je to neka pat pozicija u kojem smjeru će stvari ići to će se vidjeti, ali definitivno BiH sada ne funkcioniše kao normalna država, ona je nekakav protektorat, ona nema monopol sile na polovini svoje teritorije, za dugoročnu budućnost i stabilnost BiH nije dobro - ocijenio je on.&nbsp;
Nike siguran ni da će višemjeseči protesti koji se održavaju u Srbiji u organizaciji studenata u blokadi dovesti do pada Vučića, kojem, kaže ne vidi alternativu.
- A iskreno nijesam siguran da je srpsko društvo prošlo tu katarzu da bi neka nova vlast koja bi eventualno zamijenila Vučića bila nešto puno bolja. Ne mislim da je u Srbiji problem samo Vučić, on je to što jeste, srpski nacionalista koji vodi državu na vrlo autoritaran način, apsolutno gura tu velikosrpsku hegemonističku politiku, ali ja ne vidim neke alternative koje bi bile puno bolje od njega - zaključio je Sokol.

Sokol: Sjetimo se da su ratovi devedesetih počeli sa pričom o ugroženosti

Večeras je u Tuzima, oko 20 sati i 30 minjuta došlo do incidenta prilikom razilaska navijača sa utakmice Budućnost-Dečić, između pripadnika navijačke grupe Varvari i gostiju jednog ugostiteljskog objekta na dvije lokacije u Tuzima, saopšteno je iz Uprave policije.&nbsp;
Kako navodi portal Analitika, u jednom momentu tamo je došlo do meteža, a navodno su u incidentu učestvovali 'varvari' i navijači domaćeg kluba.
Prema navodima Pobjede, prema pristalicama Budućnosti letjele su kamenice, nakon čega su oni odgovorili.
Demoliran je i jedan od lokal u Tuzima blizu stadiona.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, pričinjena je manja materijalna šteta na jednom ugostiteljskom objektu i vozilu jedne osobe iz navijačke grupe.
Iz UP ističu da nije bilo povrijeđenih lica, te dodaju da je u toku preduzimanje mjera i radnji na identifikaciji učesnika događaja.
- Napominjemo da je utakmica protekla u najboljem redu, a službenici policije su doveli u sluzbene prostorije dva lica zbog upotrebe pirotehničkih sredstava u toku utamice - navedeno je u saopštenju.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlgOkFUYJBwU%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Incident nakon utakmice Dečića i Budućnosti: Navijači se tukli u Tuzima

Generalni sekretarijat Interpola odbio je zahtjev Bosne i Hercegovine za raspisivanje međunarodne potjernice za Miloradom Dodikom i Nenadom Stevandićem.
To je potvrdio i sam Dodik, koji je kazao da je Interpol donio ispravnu odluku, te da su se "osim Srbije, Mađarska, Rusija i Crna Gora se angažovale po tome".
- Nisu oni to uradili zbog Dodika i Stevandića, nego zbog vjere u pravdu. Oni su vidjeli da je tu politička motivisanost, moraću da zahvalim nekim u Sarajevu što su internacionalizovali ovaj problem. Putin me pitao zbog čega sam osuđen, rekao sam da je to zato što ne poštujem odluke stranca, pitao me kako je moguće da je to Sud presudio. Rekao sam da je to moguće kada je Volgang Petrič napravio taj Sud - kazao je Dodik na RTRS.
Poručio je da je ovo najbolji način da se sruši Bosna i Hercegovina.&nbsp;

Dodik tvrdi da je i Crna Gora lobirala da on ne bude na potjernici Interpola

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: maja-bacovic