Predstava “Magareće godine” (13+), sa Dramske scene za djecu Gradskog &nbsp;pozorišta, koju je po motivima romana Branka Ćopića režirao Andrija &nbsp;Rašović premijerno će biti izvedena sjutra, 17. januara, u 20h u Velikoj &nbsp;sali KIC-a “Budo Tomović”.
Na današnjoj konferenciji za medije je istaknuto da je ovo prva saradnja Gradskog pozorišta sa mladim rediteljem Andijom Rašovićem koji je osnovne studije Filmske i TV režije &nbsp;završio na cetinjskom FDU, gdje trenutno završava master studije &nbsp;pozorišne režije.
- U procesu rada na predstavi vratio sam se &nbsp;iskrenom doživljaju Ćopića, trenutku kada mi je majka čitala njegova &nbsp;djela i tada sam bio zatečen ljepotom izraza i jednostavnošću kojom &nbsp;piše. Kada smo birali tekst dogovor je pao da to bude lektira i sadržaj &nbsp;za adolescente i nije bilo lako shvatiti šta je to danas, pa sam se tako &nbsp;i vratio sebi- kazao je Rašović.
Kako je dodao, ove “Magareće &nbsp;godine“ su omaž lirskom, tj. onome što je Ćopić osjećao, te njegovom &nbsp;sjećanju na Grmeč, ali i Zoru kojoj nikada nije rekao da je voli…

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

thumbnail

Sjutra premijera ''Magarećih godina'' u Velikoj sali KIC ''Budo Tomović'': omaž Branku Ćopiću i njegovim junacima

Premijera predstave „Magareće godine“, koju po motivima romana Branka Ćopića režira Andrija Rašović, iz tehničkih razloga odgođena je za sredinu januara.
- Informacije o povratu novca od kupljenih ulaznica publika može dobiti na biletarnici KIC-a ,,Budo Tomović" u periodu od devet do 20 sati - saopšteno je iz Gradskog pozorišta.
Predstava je bila zakazana za <a href="https://etv.me/kultura/predstava-magarece-godine-15-decembra-u-kic-u">15. decembar</a>.

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

Premijera predstave „Magareće godine“ odgođena za sredinu januara

Premijera predstave „Magareće godine“, reditelja Andrije Rašovića, biće održana 15. decembra u Velikoj sali Kulturno - informativnog centra ,,Budo Tomović".
Adaptacija dobro poznatog djela Branka Ćorpića smještena je među trinaestom, četrnaestom i petnaestom godinom - u domu za đake, negdje među suncokretima koji šapuću i mjesečinom koja piše stihove, između prvih ljubavi i suza.
&nbsp;- To je svijet gdje se merdevine pretvaraju u snove - penjemo se njima ne samo da bismo se došunjali do drugara, već i da bismo pokušali dohvatiti mjesec. A onda shvatimo: mjesec se hvata golim rukama - naglasio je reditelj Andrija Rašović.
Buduća predstava oslobađa se, kako su kazali u Gradskom pozorištu, ratnog konteksta iz kojeg kreće roman i fokusirana je na centralni događaj pobune djece protiv uprave internata zbog izbacivanja jednog od drugara. Naglašavaju da se kroz predstavu prati i individualno sazrijevanje glavnog junaka Pjesnika, koji pored moralnog sazrijevanja upravo kroz pobunu, tek sazri i shvata da odrasta kad se zbog ljubavi rasplače.&nbsp;
Branko Ćopić te godine naziva magarećim - godinama nemira, pobune i ljubavi.&nbsp;
- Ova predstava ne govori samo o dječjoj pobuni protiv nepravde, već o njihovom pravu da budu zbunjeni svijetom koji smo im ostavili i o njihovom pravu da taj svijet prigrle s ljubavlju, iskreno i bez straha – istakli su u Gradskom pozorištu.
Kroz priču o velikoj pobuni malih ljudi i tihoj snazi ljubavi, kažu da predstava podsjeća da odrastanje nije u brojanju godina - već u učenju kako da volimo uprkos svemu.&nbsp;
- Jer da bismo dohvatili mjesec, prvo moramo naučiti kako da budemo mali - mali pred ljubavlju, prijateljstvom i svijetom koji nas pokušava slomiti – dodali su u Gradskom pozorištu.
Ovo je prva saradnja Gradskog pozorišta sa mladim rediteljem Andijom Rašovićem koji je Osnovne studije Filmske i TV režije završio na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju a trenutno završava Master studije Pozorišne režije.&nbsp;
- Imao sam deset godina kad sam u Gradskom pozorištu gledao ,,Toma Sojera", prvu predstavu u životu. Danas radim Magareće godine, svoj prvi profesionalni projekat u istom pozorištu, s nekim od glumaca koje sam tad gledao na sceni. Sve što sam kao dječak doživio kao publika i čime želim da se bavim kao reditelj, sada se prirodno nastavlja kroz ovu saradnju s Gradskim pozorištem Podgorica - kazao je Rašović, podsjećajući na omiljeni citat iz ovog Ćopićevog djela: „Vidim djeco, učili ste, ali nešto niste pri sebi. Ja to vidim, i znam dobro šta je to - magareće godine: trinaesta, četrnaesta, petnaesta godina kad se djeca uznemire, nepokorna su, svojeglava, pišu prve pjesme, bune se, a zagleda se i dječak u djevojčicu.“
Dramatizaciju predstave je uradio Vuk Draganić, scenografiju Smiljka Šeparović a kostime Mia Đurović. Glumački tim čine: Luka Stanković, Nevena Penava, Dejan Đonović, Zoran Dragićević, Marija Đurić, Željko Radunović i Božidar Zuber.
&nbsp;Predstavu ,,Magareće godine", finansijski je podržalo Ministarstvo kulture i medija.

Predstava „Magareće godine“ 15. decembra u KIC-u

Vrhovni sud Crne Gore donio je dva dokumenta sa smjernicama za izricanje krivičnih sankcija – Smjernice za izricanje krivičnih sankcija u predmetima teškog i organizovanog kriminala i Smjernice za izricanje krivičnih sankcija za krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga (član 300 Krivičnog zakonika Crne Gore), saopšteno je iz ove sudske instance.
Kako ističu, donošenje ovih smjernica predstavlja odgovor sudstva na složenost i društvenu opasnost krivičnih djela u oblasti teškog i organizovanog kriminala i krivičnih djela u vezi sa opojnim drogama čime je načinjen značajan institucionalni iskorak ka daljem ujednačavanju sudske prakse i jačanju pravne sigurnosti.
Govoreći o Smjernicama za izricanje krivičnih sankcija u predmetima teškog i organizovanog kriminala, predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić istakla je da „kaznena politika u predmetima teškog i organizovanog kriminala mora biti odlučna, zakonita i dosljedna, ali istovremeno pravno utemeljena, individualizovana i srazmjerna težini konkretnog krivičnog djela. Uloga sudova u ovim predmetima prevazilazi okvire pojedinačne odgovornosti učinioca, jer izricanjem krivičnih sankcija sudovi potvrđuju autoritet prava, jačaju pravnu sigurnost i povjerenje javnosti u institucije.”
Smjernice za izricanje krivičnih sankcija za krivična djela u vezi sa opojnim drogama imaju za cilj da doprinesu dosljednijem i ujednačenijem sudskom postupanju u predmetima koji se odnose na neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, uz puno poštovanje međunarodnih standarda i sudijske nezavisnosti. Poseban akcenat stavljen je na individualizaciju kazne, srazmjernost i obavezu jasnog i razumnog obrazlaganja sudskih odluka.
&nbsp;- Krivična djela u vezi sa neovlašćenom proizvodnjom i prometom opojnih droga predstavljaju ozbiljan izazov za pravosudni sistem, jer njihove posljedice ugrožavaju javno zdravlje, bezbjednost i povjerenje građana u pravni poredak. Izricanje krivičnih sankcija u ovim predmetima zahtijeva dosljednu primjenu načela zakonitosti, individualizacije i srazmjernosti, uz pažljivo vrednovanje svih okolnosti konkretnog slučaja- naglasila je Pavličić.
Smjernice su koncipirane kao savjetodavni i orijentacioni okvir koji sudijama pruža podršku u odmjeravanju krivičnih sankcija, uz puno poštovanje načela zakonitosti, individualizacije i srazmjernosti, kao i sudijske nezavisnosti. Smjernice za izricanje krivičnih sankcija u predmetima teškog i organizovanog kriminala zasnovane su na međunarodnim obavezama Crne Gore, uključujući Konvenciju Ujedinjenih nacija protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (Palermo konvenciju), dok Smjernice za krivična djela u vezi sa opojnim drogama uvažavaju standarde pravičnog suđenja garantovane članom 6 Evropske konvencije o ljudskim pravima i praksu Evropskog suda za ljudska prava.
Oba dokumenta izrađena su od strane Radne grupe koju je formirala predsjednica Vrhovnog suda, a koju su činile predsjednica Radne grupe i sutkinja Vrhovnog suda Crne Gore Milenka Seka Žižić, sudija Apelacionog suda Crne Gore Predrag Tabaš, sutkinja Višeg suda u Podgorici Irena Šofranac Nedović, kao i savjetnice u Vrhovnom sudu Crne Gore Bojana Bandović i Katarina Kapuci Lakićević.
U izradi smjernica učestvovali su i međunarodni eksperti Nik Hokins i Pirs Vestlejk, uz ekspertsku podršku obezbijeđenu kroz Projekat „Program za demokratsko osnaživanje – Integritet pravosuđa“, koji finansira Vlada Ujedinjenog Kraljevstva – Ministarstvo vanjskih poslova, a sprovodi organizacija Sustainable Criminal Justice Solutions (SCJS), uz podršku Britanske ambasade u Podgorici.
Dokumenti su objavljeni na zvaničnoj internet stranici Vrhovnog suda i dostupni su javnosti.
- Donošenjem ovih smjernica Vrhovni sud Crne Gore potvrđuje svoju posvećenost jačanju vladavine prava, unapređenju kvaliteta sudskog odlučivanja i aktivnoj ulozi sudstva u suzbijanju najtežih oblika kriminaliteta, uz puno poštovanje sudijske nezavisnosti i zaštitu ljudskih prava- zaključuje se u saopštenju.

Vrhovni sud donosi nove smjernice u predmetima organizovanog kriminala i opojnih droga

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrano je 13 saobraćajnih nezgoda, u kojima je sedam osoba povrijeđeno lakše.
&nbsp;Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano devet nezgoda.
&nbsp;Po jedna nezgoda evidentirana je u Baru, Herceg Novom, Kotoru i Budvi.
&nbsp;Izdata su 623 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 57 prekršajnih prijava.&nbsp;
Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.

UP: Za 24 sata 13 saobraćajnih nezgoda

Predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović, govoreći o aktuelnoj situaciji u Botunu i ponovnim okupljanjima mještana, kazala da su građani Zete godinama bili marginalizovani, te da sa njima nije vođena adekvatna komunikacija što je, kako je istakla, dovelo do problema sa kojima se danas suočavamo.
- To je naslijeđeni problem koji je decenijama guran pod tepih. Sada smo u situaciji da zbog evropskih integracija i potrebe za savremenim ekološkim rješenjima ovo pitanje mora da se rješava. Vjerujem da rješenje može da se pronađe, ali isključivo kroz adekvatan dogovor, u interesu i Zete i Podgorice- poručila je Borovinić Bojović za Newsmax Balkans TV.
Istakla je da se slična postrojenja grade širom i regiona i Evrope, te da će takvi projekti biti realizovani i u drugim gradovima Crne Gore, zbog čega smatra da je dijalog jedini održiv put.
Osvrnula se i na političke posljedice dešavanja u Botunu, podsjećajući da je nakon izlaska odbornika DNP-a iz vlasti Skupština Glavnog grada ušla u, kako je navela, „sivu zonu funkcionisanja“.
- Očekujem odgovornost svih odbornika, bez obzira na političke razlike. Interes građana Podgorice i stabilnost grada moraju biti iznad svega- naglasila je ona.
Govoreći o inicijativi Evropskog saveza za skraćenje mandata Skupštini, kazala je da će se o toj temi razgovarati sa šefovima klubova odbornika, te da će sjednica biti sazvana u skladu sa zakonskim rokovima.
Ipak, kada je riječ o mogućnosti novih izbora u Podgorici, njen stav je jasan.
- U prethodne tri godine imali smo dva izborna procesa u Podgorici. Građani imaju mnogo važnijih pitanja koja direktno utiču na njihov kvalitet života. Izbori remete političku stabilnost, zaustavljaju kapitalne i infrastrukturne projekte i usporavaju razvoj grada- kazala je Borovinić Bojović.
Dodala je da bi eventualni novi izborni ciklus u kratkom roku predstavljao dodatno opterećenje, kako političko, tako i ekonomsko.
- Ukoliko u narednih godinu dana budemo imali dva izborna procesa, to neće biti dobro ni za funkcionisanje grada ni za kvalitet života građana. Logično se nameće zaključak da izbori u ovom trenutku nijesu rješenje- zaključila je Borovinić Bojović.

Borovinić Bojović: Za Botun potreban dijalog, novi izbori, nijesu rješenje

Centar za građansko obrazovanje (CGO), na Svjetski dana nevladinih organizacija, podvlači ozbiljan raskorak između deklarativne podrške i stvarnih uslova u kojima nevladine organizacije djeluju u Crnoj Gori. Iako se NVO sektor godinama prepoznaje kao važan akter u procesima demokratizacije, evropeizacije i zaštite javnog interesa, institucionalni i normativni okvir još uvijek ne obezbjeđuje stabilne, predvidive i podsticajne uslove za njegovo funkcionisanje. - Na jednoj strani bilježimo značajan nivo povjerenja građanstva u NVO sektor. Podaci iz decembarskog CG pulsa, zajedničke inicijative CGO-a i Instituta DAMAR, ukazuju da je NVO sektor među najpozitivnije ocijenjenim društvenim akterima, ispred brojnih institucija, uključujući i Vladu Crne Gore. Kontinuitet ovih nalaza potvrđen je i kroz ranija istraživanja realizovana u okviru CGO programa „OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE“. Takvi trendovi pokazuju da javnost prepoznaje ulogu civilnog društva, ali i da je to povjerenje krhko i lako narušivo u ambijentu ograničenog prostora za djelovanje- navodi se u saopštenju koje potpisuje Mira Popović Trstenjak, koordinatorka programa Demokratizacija i evropeizacija. Istovremeno, ističu iz CGO, sve je izraženija percepcija da u Crnoj Gori ne postoje adekvatni uslovi za razvoj nevladinih organizacija koje mogu nezavisno, kritički i dosljedno djelovati, uključujući i ulogu korektiva vlasti. To je posljedica dugotrajnog procesa tokom kojeg se prostor za autonomno djelovanje civilnog društva postepeno sužava, kroz institucionalne pritiske, selektivnu podršku i izostanak garancija nezavisnosti. - Posebno brine što se, paralelno sa javnim porukama najviših državnih zvaničnika o značaju stručnosti i iskustva NVO sektora u procesu evropskih integracija, predlažu i oblikuju rješenja koja te iste organizacije dovode u stanje pravne i finansijske neizvjesnosti. Ovaj disbalans između retorike i prakse dodatno produbljuje nepovjerenje i stvara osjećaj nesigurnosti u sektoru koji bi trebalo da bude partner u kreiranju i sprovođenju javnih politika, a koji je danas, više nego ikad, isključen iz suštinskih procesa donošenja odluka- navode iz CGO.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260226080232_79d7ad66efa54aa080400b323f9c8be5508c82112fb17b776ab05f816436713a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260226080232_79d7ad66efa54aa080400b323f9c8be5508c82112fb17b776ab05f816436713a" data-rendition-name="original" width="250" height="312" loading="lazy" alt="Svjetski dan NVO"></figure>  U takvom ambijentu, upozoravaju, dodatni rizik predstavlja i Nacrt Zakona o nevladinim organizacijama, koji je objavljen bez adekvatnog obrazloženja, čime je narušena transparentnost zakonodavnog procesa. Iako Nacrt sadrži određene pozitivne pomake, poput povećanja procenta budžetskih sredstava za finansiranje projekata i programa u oblastima od javnog interesa sa 0,3 odsto na 0,38 odsto budžeta, kao i povećanja izdvajanja za oblasti zaštite lica sa invaliditetom, ključni kriterijumi i procedure finansiranja ostaju prepušteni podzakonskim aktima. Time se pravna sigurnost zamjenjuje trenutnom voljom izvršne vlasti, što otvara prostor za arbitrarna tumačenja i produbljuje zavisnost sektora od izvršne vlasti jer se ta akta mogu mijenjati brzo i bez uključenja javnosti ili potrebne skupštinske većine. Zabrinutost izaziva i trend jačanja nadzornih i kontrolnih mehanizama nad radom nevladinih organizacija, jer se institucionalni okvir razvija više u pravcu ograničavanja nego osnaživanja civilnog sektora. Posebno su problematične mjere koje se, pod izgovorom usklađivanja sa međunarodnim preporukama, poput onih koje daje MONEYVAL, mogu tumačiti i primjenjivati na način koji proizvodi efekat pritiska, obeshrabrivanja i zastrašivanja. Na primjer, insistiranje na strogim provjerama osnivača NVO i prijetnje automatskim brisanjem iz registra zbog administrativnih propusta ne doprinose uređenju sistema, već mogu imati efekat eliminacije manjih i ranjivijih organizacija. Pritisci na civilni sektor kroz normativne inicijative nose i pokušaje da se kritičko djelovanje učini finansijski rizičnim, konkretno kroz izmjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Takve prakse šalju opasnu poruku da se borba za transparentnost, odgovornost i vladavinu prava nastoji učiniti preskupom, umjesto da se podstiče kao društveno poželjna i demokratski neophodna aktivnost. - CGO podsjeća da NVO sektor ne traži privilegovan status, već predvidiv, stabilan i pravičan institucionalni okvir u kojem zakoni važe jednako za sve, a ne selektivno kao instrument pritiska. Put ka EU ne može se graditi metodama prisile i disciplinovanja neistomišljenika, a NVO sektor ostaje jedan od ključnih korektiva vlasti i nezaobilazan stub demokratskog razvoja. U vremenu kada se prostor za kritičko i nezavisno djelovanje dodatno sužava, očuvanje i jačanje NVO postaje suštinsko pitanje demokratske stabilnosti i društvenog razvoja Crne Gore, a za to primarnu odgovornost nose donosioci odluka- zaključuje se u saopštenju.

Tag: magarece-godine