U najpoznatijem muzeju na svijetu, Luvru, dogodio se novi incident nakon smjele pljačke dragulja koja je otkrila bezbjednosne propuste.
Otkriveno je da je prošlog mjeseca curenje vode oštetilo stotine knjiga u odjeljenju za egipatske starine u ovom pariškom muzeju, što je ukazalo na nove probleme u održavanju najposjećenijeg muzeja na svijetu.
Prema veb stranici La Tribune de l'Art, pogođeno je oko 400 rijetkih knjiga zbog lošeg stanja cijevi, dok odjel već godinama traži sredstva za zaštitu kolekcije.
Zamjenik administratora Luvra Fransis Stajnbok rekao je za BFM TV da je curenje zahvatilo jednu od tri prostorije biblioteke i da su oštećena djela uglavnom ona koja koriste egiptolozi, dok dragocjene knjige nisu pogođene.
Popravke su planirane za septembar 2026. godine.
Ovaj incident dolazi samo nekoliko sedmica nakon velike pljačke dragulja u muzeju u oktobru, kada su četvorica provalnika ukrala dragulje vrijedne 102 miliona dolara, otkrivajući ozbiljne bezbjednosne propuste.
Iako je nekoliko osoba uhapšeno u toku istrage o čuvenoj pljački, nakit još nije pronađen.
U novembru su strukturne slabosti dovele i do djelimičnog zatvaranja galerije s grčkim vazama.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Novi incident u Luvru: Oštećeno oko 400 rijetkih knjiga, otkriveni i novi propusti u muzeju

Tridesetosmogodišnja žena, čije ime nije saopšteno, optužena je za krađu u muzeju Luvr u Parizu, objavili su danas francuski mediji.
Ona je optužena za saučesništvo u organizovanoj krađi i kriminalnoj zavjeri, čiji je cilj izvršenje krivičnog djela, a sud joj je odredio pritvor, prenosi Fonet.
Žena je uhapšena ranije ove nedjelje sa još četvoricom ljudi, od kojih su dvojica i ranije optuživani za krađe i kriminalnu zavjeru.
Nakit vrijedan 88 miliona EUR ukraden je iz najposjećenijeg muzeja na svijetu 19. oktobra, a BBC je naveo da su četiri muškarca izvela munjevitu krađu usred dana.
Prema pisanju medija, dvojica navodnih lopova, koji su ranije uhapšeni, priznali su umiješanost.
Osumnjičeni za pljačku Luvra stigli su ukradenim mehaničkim liftom montiranim na vozilo, kako bi pristupili Galeriji Apolona preko balkona, blizu Sene.
Muškarci su koristili sjekač za diskove da bi otvorili vitrine u kojima se nalazio nakit.
Tužioci su rekli da su lopovi bili unutra četiri minuta i da su pobjegli na dva skutera koji su čekali napolju u devet sati i 38 minuta, prije nego što su prešli u automobile.
Nakit nije pronađen.
Od incidenta, mjere bezbjednosti su pooštrene oko francuskih kulturnih institucija, a Luvr je poslije pljačke prebacio neke od svojih najvećih dragocjenosti u Banku Francuske.

Za krađu u Luvru među optuženima i žena

Dvojica osumnjičenih za krađu francuskih krunskih dragulja iz muzeja Luvra priznala su umiješanost u pljačku i zadržana su u pritvoru, saopštilo je u srijedu pariško tužilaštvo. Tužilac je dodao da ukradeni dragulji još nisu u posjedu vlasti.
Dvojica osumnjičenih biće izvedeni pred istražnog sudiju i mogli bi biti stavljeni pod formalnu istragu kasnije u toku dana, rekla je tužiteljica Laure Beccuau na konferenciji za novinare.
Pljačka, koja je trajala svega sedam minuta, izazvala je veliku pažnju svjetske javnosti jer su lopovi pobjegli s draguljima vrijednim desetine miliona eura.
Dvojica muškaraca uhapšena su u subotu navečer i ispitivana 96 sati. Još dvojica osumnjičenih su i dalje u bijegu.
Prvi osumnjičeni (34) je državljanin Alžira, ranije evidentiran zbog prekršaja u saobraćaju. Identifikovan je zahvaljujući DNK uzorku pronađenom na jednom od skutera koji su koristili napadači.
Drugi osumnjičeni (39), iz Aubervilliersa u predgrađu Pariza, radio je kao ilegalni taksista i dostavljač. Policiji je poznat po teškim krađama, a njegova DNK pronađena je na staklu vitrine razbijene tokom pljačke, navodi tužiteljica.
- Nema ničega što bi ukazivalo da su počinitelji imali pomoć unutar muzeja - rekla je Beccuau.
U potragu je uključeno više od 100 istražitelja, koji su analizirali preko 150 DNK uzoraka i predmeta koje su lopovi ostavili na mjestu događaja, uključujući rukavice, kacige i reflektirajuće prsluke.
Jedan od osumnjičenih uhapšen je na aerodromu Charles de Gaulle dok je pokušavao napustiti zemlju letom za Alžir.
Ukradeni dragulji, među kojima je i smaragdna ogrlica sa više od 1.000 dijamanata koju je Napoleon poklonio svojoj drugoj supruzi, još nisu pronađeni. Procjenjuje se da nakit iz muzeja vrijedi oko 88 miliona eura.

Osumnjičeni za pljačku Luvra priznali umiješanost, odao ih DNK na predmetima

U okviru istrage o istorijskoj pljački u slavnom pariškom muzeju Luvr i nestanku neprocjenjivih kraljevskih dragocjenosti, u subotu uveče pokrenuta je hitna operacija.
Dvojica muškaraca privedena su i zadržana od strane policije, prenose franviski mediji.
Njih dvojica, porijeklom iz pariske regije, sumnjiče se da su bili dio tima od četiri pljačkaša koji su 19. oktobra provalili u najpoznatiji francuski muzej, koristeći kamion sa dizalicom. Opremljeni žutim prslucima i motociklističkim kacigama, lopovi su razbili prozor koji vodi do Apolonove galerije - dijela muzeja u kojem su izloženi dragulji Francuske krune, i uz pomoć reznih diskova odnijeli kraljevske dragocjenosti koje su pripadale više francuskih vladara, uključujući caricu Eugeniju, suprugu Napoleona III.
Francuski mediji prenose i da su pljačkaši imali pomoć iznutra. Navodno im je jedan čuvar pomogao, prenose Nezavisne.
Ministar unutrašnjih poslova Loran Nunjez izjavio je da je “protiv” postavljanja policijske stanice unutar Luvra, što je zatražila direktorka muzeja nakon spektakularne pljačke kulturnih dragocjenosti, u intervjuu koji će biti objavljen u listu La Tribune Dimanche.
Tokom svog saslušanja u srijedu pred Komisijom za kulturu Senata, Lorens de Kars, direktorka muzeja, rekla je da želi “da se obrati Ministarstvu unutrašnjih poslova da se razmotri mogućnost postavljanja policijske stanice unutar muzeja”.
- Protiv sam toga. Ako počnemo sa Luvrom, bićemo prisutni svuda. Trenutna policijska stanica je odmah pored Luvra. Čim je alarm aktiviran, policajci su bili tu za tri minuta - kazao je Nunjez.

Pljačka vijeka u Luvru: Privedeno dvoje osumnjičenih, imali pomoć iznutra

Luvr je, prema francuskom radiju RTL, premjestio neke od svojih najvrednijih dragulja u Banku Francuske nakon pljačke usred bijela dana prošle sedmice koja je otkrila ranjivost sigurnosnog sistema čuvenog muzeja.
Prema RTL-u, koji se poziva na neimenovane izvore, premještanje nekih dragocjenih predmeta iz Apolonove galerije muzeja, doma francuskih krunskih dragulja, obavljeno je u petak pod tajnom policijskom pratnjom.
Banka Francuske, koja čuva zlatne rezerve zemlje u ogromnom trezoru 27 metara ispod zemlje, nalazi se samo 500 metara od muzeja.
Lopovi su 19. oktobra iz muzejske kolekcije ukrali osam dragocjenih predmeta vrijednih oko 102 miliona dolara, otkrivši sigurnosne propuste kada su tokom radnog vremena pomoću dizalice razbili prozor na spratu i provalili u muzej. Uspjeli su pobjeći na motorima.
Vijest o pljački odjeknula je širom svijeta, izazvavši preispitivanje u Francuskoj o onome što su mnogi smatrali nacionalnim poniženjem.

Nakon "nacionalne sramote": Nakit iz Luvra prebačen u banku koja čuva rezerve 27 metara ispod zemlje

U toku je, kako je opisuju stručnjaci, „jedna od najvećih potjera u francuskoj istoriji“ nakon drske krađe krunskih dragulja iz Luvra. Specijalna policijska jedinica od 100 članova grozničavo radi na istrazi i u toku je „trka s vremenom“ kako bi pronašli neprocjenjive predmete, piše Sky News.
Dragulji koji su usred bijela dana ukradeni iz Luvra u Parizu procjenjuju se na oko 88 miliona eura, saopštili su danas pariski tužioci. Podsjetimo, u nedjelju su četiri lopova ukrala devet predmeta iz čuvenog pariskog muzeja dok je bio otvoren za posjetioce, pri čemu je jedan od ukradenih predmeta ispao i pronađen na mjestu događaja.
<h2>Što znamo o istrazi?</h2>
Pariski tužioci povjerili su istragu specijalizovanoj jedinici poznatoj kao BRB, koja se često bavi pljačkama visokog profila. Bivši oficir koji je služio u jedinici otkrio je da je upravo BRB vodio istragu o pljački Kim Kardašijan 2016. godine, kada je banda provalila u njen pariski stan, vezala je i pobjegla s nakitom vrijednim oko šest miliona dolara.
Paskal Skudlara, bivši član jedinice, pojasnio je da BRB ima oko 100 agenata, od kojih je više od deset specijalizovano za krađe u muzejima. Istražitelji pregledaju video-snimke, telefonske zapise i forenzičke dokaze, te razgovaraju s doušnicima.
Skudlara je rekao da BRB „može imati timove koji rade na tome 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici i to duže vrijeme“, dodajući kako je „100 odsto siguran“ da će lopovi biti uhvaćeni.
Detektiv za umjetnine Artur Brand, koji pomaže policiji širom Evrope, dodao je da će istražitelji pregledati i snimke nadzornih kamera sedmicama unazad u potrazi za sumnjivim osobama koje su možda izviđale galeriju.
<h2>Ko su počinioci?</h2>
Stručnjaci vjeruju da je samo mali krug kriminalaca sposoban izvijesti ovako drsku pljačku te da su vjerovatno već poznati policiji. Stručnjak za krađe umjetnina Entoni Amore izjavio je za Sky News da su počinioci „vjerovatno evropska kriminalna banda“.
Osim jednog od ukradenih predmeta – krune koja je pripadala carici Evženiji, supruzi Napoleona III – a koji je pronađen na mjestu događaja, francuska ministarka kulture Rašida Dati potvrdila je da je policija pronašla i „motocikle i registarsku tablicu“.
<h2>Htjeli su da zapale dizalicu, ali nijesu uspjeli</h2>
Pronađeni su i dokazi na dizalici koju su lopovi koristili da bi pristupili Galeriji Apolon na prvom spratu, gdje su dragulji bili izloženi.
- Takođe želim da odam priznanje čuvarima koji su spriječili da se dizalica zapali. Jedan od kriminalaca pokušao je da je zapali, ali su ga natjerali u bjekstvo - dodala je Dati.
<h2>Trka s vremenom</h2>
Detektiv za umjetnine Artur Brand upozorio je za Sky News da se vjerovatnoća pronalaska plijena u netaknutom stanju smanjuje svakim danom.
- Ovi krunski dragulji su toliko poznati da ih jednostavno ne možete prodati. Jedino što mogu da urade jeste da istope srebro i zlato, rastave dijamante, pokušaju ih izrezati. To je način na koji će vjerovatno zauvijek nestati - kazao je on.
Brand vjeruje da policija mora uhvatiti lopove u roku od sedmicu dana kako bi postojala nada da će dragulji biti pronađeni.
- Ako potraje duže, plijen je vjerovatno nestao i rastavljen. To je trka s vremenom - kazao je Brand.

Francuzi objavili kolika je vrijednost krunskih dragulja ukradenih iz Luvra

Spektakularna pljačka u Luvru izvedena je, naizgled, jednostavno – razbijen je prozor, ukradeni dragulji, a potom bijeg. Francuska javnost je u nevjerici, a sve češće se govori i o propustima u sistemu obezbjeđenja čuvenog muzeja.
Mnogi Francuzi su s nevjericom reagovali na vijest o krađi. 
 „To je nevjerovatno – da se kraljevski dragulji Francuske mogu tek tako odnijeti. Dovoljno je da neko dođe s dizalicom, razvali prozor – i to usred Pariza“, rekao je jedan mladić ispred Luvra.
I na francuskoj političkoj sceni vlada ogorčenje. Desničarska stranka Nacionalno okupljanje nazvala je ovaj događaj „poniženjem za Francusku“, dok je bivši predsjednik Fransoa Oland pomenuo mogućnost da iza krađe stoje organizatori iz inostranstva. Najpoznatiji francuski istoričar i poznavalac plemstva, Stefan Bern, slikovito je opisao značaj ukradenih dragulja: 
 „To je kao da su vam ukrali bakin nakit. To su francuski porodični dragulji.“
<h4>Ukradeni broševi, tijare i ogrlice – kruna im ispala na ulici</h4>
Ukradeno je ukupno osam komada nakita neprocjenjive vrijednosti: broševi, tijare i ogrlice s dijamantima i biserima iz vremena Luja XIV ili iz perioda francuskog carstva 19. vijeka. Istorijski nakit nalazio se u dvije vitrine na prvom spratu južnog krila Luvra.
Prema riječima ministra unutrašnjih poslova Lorana Njeza, provalnici su se pomoću dizalice popeli na balkon i sve obavili izuzetno brzo. Tokom bijega im je, međutim, ispala izuzetno vrijedna kruna carice Evgenije – na trotoar odmah pored Luvra. Kruna, ukrašena s više od hiljadu dijamanata, pritom je i djelimično oštećena.
„Cijela akcija trajala je sedam minuta. Pobegli su na motociklima. Očigledno su unaprijed precizno istražili sve detalje vezane za lokaciju. Bili su veoma vješti“, izjavio je ministar.
On je pojasnio da su četvorica kriminalaca stigla do muzeja na skuterima, koristili su dizalicu kako bi dospjeli do prostorije u kojoj je čuvan nakit, a zatim brusilicom razbili prozore i odnijeli dragulje, koje je ministar opisao kao „neprocjenjive“. Sva četvorica lopova bila su maskirana i nosila fluorescentne prsluke.
Na mjestu zločina ostavili su alat koji su koristili, a pokušaj da zapale vozilo s dizalicom pomoću benzina nije uspio. Nakon toga su pobjegli motorima prema autoputu.
<h4>„Muzeji su postali mete“</h4>
Francuska ministarka kulture Rašida Dati saopštila je da se radi o još jednom u nizu ciljnih napada na muzeje: 
 „Ovo su profesionalci. Organizovani kriminal sve više cilja na umjetnička djela. Muzeji su postali mete – Francuska posjeduje ogromno kulturno nasljeđe i blago neprocjenjive vrijednosti.“
Istovremeno, pojavile su se i kritike da nadležne kulturne institucije posljednjih godina nijesu dovoljno ulagale u Luvr. Još u februaru, direktorka muzeja Loran de Kar upozorila je da je „najveći muzej na svijetu u lošem stanju“.
<h4>Manjak osoblja u obezbjeđenju</h4>
Tada se uglavnom govorilo o oštećenjima zgrade, ali je, prema riječima sindikalistkinje Eliz Miler, došlo i do smanjenja broja zaposlenih u sektoru bezbjednosti. 
 „U posljednjih deset godina izgubljeno je 190 radnih mjesta u sektoru bezbjednosti – to je 15 odsto osoblja“, kazala je ona.
Sve se dešava u trenutku kada se Luvr, nakon pandemije, ponovo suočava s ogromnim prilivom posjetilaca. Samo prošle godine prodato je devet miliona ulaznica. Kada je muzej osamdesetih godina prošlog vijeka rekonstruisan i dobio staklenu piramidu, računalo se s upola manjim brojem posjetilaca.
Nakon provale, muzej je odmah zatvoren, a mnogi posjetioci koji su tog dana bili u blizini Luvra tek su iz medija saznali da su svjedočili jednoj od najspektakularnijih krađa umjetnina u novijoj francuskoj istoriji.

Kako su ukradeni francuski „porodični“ dragulji

Muzej Luvr u Parizu i danas je zatvoren, dok policija traga za lopovima koji su u nedjelju provalili u njega i ukrali nakit neprocjenjive vrijednosti.
Zvaničnici su kazali da tim od 60 istražitelja radi na teoriji da organizovana kriminalna grupa stoji iza krađe devet komada nakita, među kojima je i kruna sa više od hiljadu dijamanata koju su lopovi ispustili dok su bježali.
Prema riječima zvaničnika, lopovi su stigli oko devet sati i 30 minuta, ubrzo pošto je muzej otvoren, i izveli pljačku za samo sedam minuta.
Oni su parkirali kamion s merdevinama na izvlačenje ispod muzejske galerije Apolo, u kojoj se nalazi kolekcija carskog nakita, popeli se i iskoristili opremu za sječenje da bi ušli kroz prozor i otvorili vitrine.
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, na sajtu Luvra objavljeno je da, poslije pljačke u nedjelju, muzej i danas ostaje zatvoren za javnost.
Maskirani lopovi su u bijegu ispustili i oštetili krunu carice Evgenije, supruge Napoleona Trećeg, prekrivenu sa 1.354 dijamanta i 56 smaragda.
Francusko Ministarstvo kulture navelo je da osam neprocjenjivih komada nakita i dalje nedostaje.
Na listi koju su objavili nalazi se ogrlica od smaragda i dijamanata koju je Napoleon poklonio supruzi, carici Mariji-Lujzi.
Ukradena je i dijadema koja je nekada pripadala carici Evgeniji, ukrašena sa skoro dvije hiljade dijamanata, i ogrlica koja je nekada pripadala Mariji-Ameliji, posljednjoj kraljici Francuske.
Predsjednik aukcijske kuće Druo, Aleksandar Žikelo, rekao je da plijen nije moguće prodati u sadašnjem stanju.
Pljačka je ponovo pokrenula spor oko slabe bezbjednosti u francuskim muzejima, a ministar pravde Žerald Darmanen je danas priznao bezbjednosne propuste u zaštiti Luvra.
- Ono što je sigurno jeste da nijesmo uspeli, jer su ljudi mogli da parkiraju dizalicu za namještaj usred Pariza, popnu ljude za nekoliko minuta da ukradu neprocenjiv nakit, dajući Francuskoj užasan imidž - rekao je Darmanen za radio Frans inter.
Poslije nekoliko pljački francuskih muzeja posljednjih mjeseci, ministar unutrašnjih poslova Loran Nunjez je kazao da je njihovo obezbjeđivanje glavna slaba tačka.
- Čitava akcija je trajala samo sedam minuta i smatra se da ju je sproveo iskusan tim, vjerovatno stranci - rekao je Nunjez.
Iz Ministarstva kulture su rekli da je intervencija muzejskog osoblja primorala lopove da pobjegnu i ostave za sobom dio opreme korišćene u pljački.
To je prva krađa iz Luvra od 1998. godine, kada je ukradena slika Kamija Koroa koja više nikad nije viđena.

Luvr i danas zatvoren, policija traga za kradljivcima nakita

Francuski predsjednik Emanuel Makron izrazio je uvjerenje da će eksponati ukradeni iz Luvra biti pronađeni i da će počinioci biti izvedeni pred lice pravde.
Makron je napisao na platformi Iks (X) da je krađa počinjena u Luvru napad na cijenjeno kulturno i istorijsko nasljeđe Francuske.
Francuski predsjednik je naveo da se preduzimaju sve aktivnosti da počinioci budu uhvaćani, a eksponati vraćeni, kao i da sve korake predvodi pariško tužilaštvo.
Makron je istakao da će novi projekat za zaštitu Luvra, koji je pokrenut u januaru, omogućiti povećanu bezbjednost i da će garantovati očuvanje i zaštitu francuske kulture.
Lopovi koji su u nedjelju opljačkali pariški muzej Luvr ukrali su osam neprocjenjivih predmeta, a deveti koji su pokušali da ukradu pronađen je u muzeju, rekla je pariška tužiteljka Lor Beku.
Beku je u izjavi za televiziju BFM rekla da lopovi nisu ciljali niti ukrali svjetski poznati dijamant Regent, koji se nalazi u istoj galeriji u koju su upali, koji se procjenjuje da vrijedi više od 60 miliona dolara.
Ona je kazala da su, prema prvim izvještajima, u krađi u Luvru učestvovala četiri muškarca koji su imali "pokrivena" lica i pobjegli su "na snažnim skuterima". Tužiteljka je dodala da istražitelji imaju "snimke video nadzora iz muzeja i grada" i da mogu računati da će i građani sarađivati i pomagati u istrazi.
<h2>Šta je ukradeno?</h2>
- Jedan naš sugrađanin je, na primjer, prijavio pravosudnoj policiji činjenicu da se jedan od kriminalaca riješio žutog prsluka koji je nosio - kazala je Beku.
Dodaje da je utvrđeno da iz Luvra nedostaju ogrlica i minđuša iz kolekcije Mari-Luiz, ogrlica, par minđuša i tijara iz kolekcija kraljica Marije-Amelije i Hortenzije i četiri komada nakita iz kolekcije carice Eugenije.
Pljačka dragulja dogodila se u nedjelju ujutro u vrijeme otvaranja muzeja Luvr, zbog čega je donijeta odluka da se on zatvori za posjetioce iz vanrednih razloga.
Incident se navodno dogodio u trenutku kada su prvi posjetioci počeli da ulaze u muzej, nakon čega je odmah raspoređena policija, a posjetiocima izdato upozorenje da ne ulaze u muzej.

Makron: Ukradeni eksponati iz Luvra biće pronađeni, a počinioci kažnjeni

Francuska ministarka kulture Rašida Dati potvrdila je da je pronađen jedan od komada nakita koji su jutros ukradeni iz muzeja Luvr.
To je javila televizija TF1. Riječ je o, kako su prenijeli mediji, kruni carice Eugenije.
Predmet je pronađen u blizini mjesta pljačke. Tamošnja štampa pretpostavlja da je on ispao lopovima u toku bijega.
Dati je navela da se trenutno procjenjuje njegova vrijednost.
Podsjetimo, iz Luvra je ukupno ukradeno manje od 10 dragocjenosti. Pljačka dragulja dogodila se jutros, u vrijeme otvaranja Muzeja Luvr, zbog čega je donijeta odluka da se on zatvori za posjetioce.
Ministarka kulture kazala je da je vrijednost predmeta nepocjenjiva. Prema njenim riječima, umjetnička djela su danas na meti organizovanog kriminala, kao i muzeji.
Incident se navodno dogodio u trenutku kada su prvi posjetioci počeli da ulaze u muzej, nakon čega je odmah raspoređena policija.

Pronađen jedan komad ukradenog nakita iz Luvra

Strahuje se da su stotine ljudi poginule ili nestale nakon pokušaja prelaska Sredozemnog mora, a u posljednjih deset dana prijavljeno je više brodoloma nakon perioda lošeg vremena, saopštila je u ponedjeljak Agencija Ujedinjenih nacija za migracije.
- Konačan broj žrtava mogao bi biti znatno veći, što je oštar podsjetnik da ova ruta ostaje najsmrtonosniji migracijski koridor na svijetu - saopštila je Međunarodna organizacija za migracije (IOM).
Potvrđeno je da su tri osobe, uključujući djevojčice bliznakinje stare oko godinu dana, stradale na Lampedusi u Italiji, nakon operacije potrage i spašavanja broda koji je isplovio iz Sfaksa u Tunisu, navodi IOM. Prema riječima njihove majke iz Gvineje, koja je preživjela, djevojčice su preminule od hipotermije. Jedan muškarac je takođe umro od istog uzroka, dodaje se u saopštenju.
Preživjeli sa istog broda kazali su da je u isto vrijeme isplovio i drugi brod, ali da nikada nije stigao na odredište te da njegova sudbina ostaje nepoznata, saopštio je IOM.
Prema podacima IOM-a, tokom proteklih deset dana, usljed snažne mediteranske oluje izazvane ciklonom Hari, vjeruje se da je nestalo više plovila, a stotine ljudi vode se kao nestale. Potrage su dodatno otežane zbog loših vremenskih uslova.
Agencija provjerava i iskaz preživjelog sa drugog broda, kojeg je spasio komercijalni brod u blizini Malte, o brodolomu u kojem je najmanje 50 ljudi nestalo ili stradalo. Odvojeno, strahuje se da je 51 osoba poginula nakon brodoloma kod Tobruka u Libiji, saopštio je IOM.

Strahuje se da su stotine ljudi nestale ili poginule pokušavajući preći Sredozemno more prethodnih deset dana

Potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj, i funkcioner DNP-a Milun Zogović kazao je u emisiji "Naglas" na TVCG da pitanja normiranja srpskog jezika kao službenog, pitanja izmjena i dopuna zakona o državljanstvu, te zakona o državnim simbolima kako bi trobojka bila normirana kao narodna zastava za DNP nikad nijesu gubila na značaju i aktuelnosti.
On je hronolški obuhvatio niz događaja u prošlosti, podsjećajući da nakon što su predstavnici Vlade Crne Gore u UN podržali usvajanje Rezolucije u Srebrenici, DNP je tražila usvajanje Rezolucije o Jasenovcu i tražila od većine da se otvori dijalog o "srpskom" pitanju.
- Nakon toga došlo je do rekonstrukcije vlade, i ja sam u emisiji "Budimo budni" na TVCG, prošle godine otvorio ova pitanja - istakao je Zogović.
Kaže da Knežević i dalje smatra da je "dio Vlade krvav".
Zogović kaže da bi DNP i da nije bilo Botuna otvorila identitetska pitanja, jer je to najavljeno i ranije.
- Knežević je predložio izlazak iz Vlade. Mi smo donijeli odluku da damo šansu dijalogu, i inicijativi. Ako bude negativnog odgovora na tu inciijativu, naš odgovor će biti izlazak iz Vlasti, i tu neće imati mjesta priči da Milan Knežević nije održao riječ - istakao je Zogović.
Govoreći o akciji policije u Botunu, krajem prošle godine, Zogović kaže da je sva Crna Gora gledala "traumatične" scene iz tog sela.
- Pitanje je ko je donio odluku da policija reaguje, posebno imajući u vidu da su građani Crne Gore blokirali puteve, u nekim slučajevima i po nekoliko mjeseci. U Botunu je uhapšeno 50 mještana. Možete zamisliti kako bi se situacija odvijala da su kojim slučajem Botunjani pružali aktivni otpor - istakao je Zogović.
Zogović je stava da se mora ispoštovati demokratska volja mještana Zete.
- Gospodin Saša Mujović je bio u Zeti, sa Vladimirom Bulatovićem i Mihailom Asanovićem, i građanima Botuna obećao, da se kolektor neće graditi u Botunu - istakao je Zogović, i upitao Mujovića kada je tačno, i zašto promijenio taj stav...
Nakon što na ova pitanja odgovori, gospodin Mujović i mještani Botuna treba da sjednu da razgovaraju, uz napomenu da isključivost nije dobra ni za jednu ni za drugu stranu.

Zogović: Knežević i dalje smatra da je dio Vlade "krvav", ako odgovor bude negativan, izlazimo iz Vlade

Poglavlje 32 bavi se finansijskim nadzorom koji sprovodi državna unutrašnja revizija, a odnosi se prvenstveno na praćenje realizacije budžetskih sredstava – rekla je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata" na Televiziji E, novinarka Jadranka Rabrenović.
Zatvaranje Poglavlja 32 odnosi se na finansijski nadzor, što, kako navodi Rabrenović, podrazumijeva jaku unutrašnju kontrolu, a to do sada u Crnoj Gori, kada je riječ o unutrašnjoj reviziji, nije bio slučaj, pa su rezultati bili porazni.
Dodaje da je suština unutrašnje revizije praćenje efikasnog trošenja budžetskih sredstava, po čemu se državna revizija razlikuje od komercijalne.
- Treba jačati eksternu reviziju, prije svega Državnu revizorsku instituciju. Treba voditi računa da se ne zloupotrebljavaju evropski fondovi, da nam se ne bi desilo kao u Hrvatskoj da nam dvije trećine ministara hapsi Europol. Na kraju, posljednja stvar koju podrazumijeva to poglavlje je zabrana falsifikovanja euro novčanica. Jako je bitna unutrašnja kontrola, unutrašnja revizija, koju su do sada sve institucije i veća preduzeća izbjegavala - rekla je Rabrenović.
Rabrenović navodi da je Zakonom o unutrašnjoj reviziji određeno da cijeli proces bude pod ingerencijom Ministarstva finansija – od licenciranja revizora do različitih savjeta za reviziju.
Ističe da je svako zatvaranje poglavlja korak bliže Evropskoj uniji, što je veliki benefit za građane Crne Gore koji su, kako kaže, u nadpolovičnom procentu zainteresovani za proces pristupanja Evropskoj uniji.
- Doduše, u Crnoj Gori postoji dosta jaka politička struja koja već pokazuje na različite načine da ne smatra da bi Crna Gora trebalo da uđe sama u Evropsku uniju, već da bi možda mogla da uđe zajedno sa još nekim. Međutim, i dalje imamo nadpolovičnu zainteresovanost građana Crne Gore za članstvo u Evropskoj uniji, tako da dovođenje u red javnih finansija i kontrola trošenja evropskog novca definitivno donose benefite građanima - istakla je Rabrenović.
Smatra da su fiskalni programi Evropa sad 1 i Evropa sad 2 bili u skladu sa EU direktivama, te podsjeća da su i druge evropske države postupale slično, poput Hrvatske, koja je naglo povećala minimalnu i prosječnu penziju, kao i minimalnu i prosječnu zaradu, na način sličan onome koji je primijenjen u Crnoj Gori.
Rabrenović navodi da je u drugim evropskim zemljama praksa godišnje usklađivanje plata sa stopom inflacije ili, kako kaže, da određene struke dobiju povećanje kroz dogovor sa zaposlenima.
- Ove godine u Njemačkoj, koja je posebno osjetila krizu izazvanu Trampovom politikom, nije bilo većih povećanja plata osim onih u skladu sa inflacijom – sve plate su povećane za tri odsto, jer je takva bila inflacija. A mi nijesmo pratili te tokove. Iako smo imali benefite – zaduživanje i emitovanje obveznica, što je bilo omogućeno politikom Evropske centralne banke i upumpavanjem novca – to se nije odrazilo na građane. Zato su Evropa sad 1 i Evropa sad 2 bile iznuđene mjere koje su se morale sprovesti - naglasila je Rabrenović.
Kaže da je već glomazna administracija dodatno uvećana, što, prema njenim riječima, ne bi mogla da izdrži ni mnogo bogatija država, jer se zapošljavaju partijski kadrovi, a isplaćuju se i funkcionerske naknade čak i godinu dana nakon prestanka funkcije.
Dodaje da je to naročito izraženo zbog velikog broja partija u Vladi, te da se političari trude da što više, kako kaže, uzmu i za sebe i za partiju, iako su to sredstva svih građana.
- Evo, ovi iz DNP-a najavljuju izlazak iz Vlade, ali ćemo im opet morati isplaćivati plate, kao i onima iz gradske vlasti, još godinu dana. Kao prvo, te zakone treba mijenjati - poručila je Rabrenović.
Podsjeća da se zakoni koji se brzo usvajaju u Skupštini često kasnije mijenjaju podzakonskim aktima, te da se takvom praksom Crna Gora ne približava Evropskoj uniji, već postoji opasnost da se i zatvorena poglavlja, zbog neimplementacije, ponovo otvore.
- Ova administracija je čak ažurnija u prihvatanju evropskih propisa od prethodne, ali ukoliko se oni ne budu primjenjivali, poglavlja mogu ponovo biti otvorena. Ne bismo smjeli da budemo u tom riziku. Ne znam koliko su konstituenti ove vlasti toga svjesni i koliko je svima njima zaista stalo da Crna Gora uđe u Evropsku uniju. Trenutno smo u opasnoj situaciji. Smatram da bi Crnoj Gori bilo najbolje u Evropskoj uniji – ona se od svih republika bivše Jugoslavije najbolje snalazila u zajedničkoj državi, dok su druge bile nezadovoljne iz različitih razloga. Crnogorcima je bilo dobro, i vjerujem da bi se jednako dobro snašli i u Evropskoj uniji - zaključila je Rabrenović.

Rabrenović: Nije svim konstituentima vlasti stalo da Crna Gora uđe sama u EU i to je opasna situacija

U naletu ledenog olujnog talasa širom Sjedinjenih Američkih Država (SAD) stradalo je najmanje 18 ljudi u više saveznih država, prenijeli su danas američki mediji.
Gotovo četiri hiljade letova danas je otkazano ka ili iz SAD-a, pri čemu su najteže pogođeni aerodromi u Bostonu i Njujorku, pokazuju podaci sajta FlightAware.
Prema navodima ABC njuza, od petka je zbog zimske oluje otkazano više od 20 hiljada letova. &nbsp;
Samo u nedjelju otkazano je više od 11 hiljada letova, što je najveći broj dnevnih otkazivanja još od pandemije korona virusa, prema podacima kompanije Sirium, prenosi Tanjug.
Očekuje se da će letovi danas biti obnovljeni na aerodromu Ronald Regan u Vašingtonu, nakon što je aerodrom u nedjelju obustavio celokupan saobraćaj zbog zimske oluje.

Tag: luvr