Violinistkinja Luna Kostadinović nakon osam godina sviranja u Crnogorskom simfonijskom orkestru ostala je bez posla. Odluku o tome da joj ugovor za radno mjesto tutti prva violina ne produže, kako joj je saopšteno iz pravne službe MCCG, donijeli su direktori te ustanove.
- Dan pred istek ugovora i nakon drugog upita pravnoj službi o dokumentaciji potrebnoj za produžavanje radne i boravišne dozvole, dobila sam odgovor od pravnice putem Viber poruke da su direktori odlučili da mi ne produže istu i da se za sve ostale informacije obratim njima - kaže violinistkinja za Portal Analitika.
<h2>Odluka bez znanja koncert-majstorice i šefa dirigenta</h2>
Kako dodaje, ova odluka je donesena bez ikakvog prethodnog objašnjenja, upozorenja, disciplinske kazne, poziva na razgovor ili bilo kakve naznake i razloga za ovakav postupak, kao i bez znanja koncert-majstorice i šefa dirigenta.&nbsp;
- Do danas, 20 dana kasnije, nisam dobila zvanično obavještenje o prekidu ugovora, kao ni zvanično ni nezvanično obrazloženje - kaže Kostadinović.
Kolege iz orkestra tvrde da su koncert-majstorica i šef dirigent uvijek navodili da je Kostadinović jedna od najboljih violinistkinja u orkestru i da pruža nemjerljivi doprinos njegovom razvoju.&nbsp;
Sagovornica Analitike navodi da je po važećoj sistematizaciji JU MCCG u sekciji prvih violina predviđeno 14 radnih mjesta, a trenutno je na ovoj poziciji zaposleno svega 10 muzičara.
- Za potrebe koncerata uglavnom se angažuju spoljni saradnici, koji zajedno sa ostalim spoljnim saradnicima na drugim pozicijama u orkestru nisu isplaćeni već mjesecima - tvrdi Kostadinović.
<h2>Bez posla nakon osam godina u orkestru</h2>
U orkestar je, kako kaže, došla 2017. godine na poziv tadašnjeg koncert-majstora s obzirom na deficit obrazovanog kadra u Crnoj Gori.&nbsp;
- Prepoznavši veliki potencijal ovog još uvijek “mladog” ansambla željela sam da svojim prethodnim iskustvom pokušam da doprinesem razvoju orkestra. Bila sam članica Beogradske filharmonije, orkestra Srpskog narodnog pozorišta i Vojvođanskih simfoničara i učesnica mnogih internacionalnih orkestarskih akademija i masterclass-ova na kojima sam sarađivala sa brojnim muzičarima svjetskog renomea - priča Kostadinović.
Nakon osam godina predanog rada u CSO, kaže, ovakva odluka bila je neočekivana uprkos, kako dodaje, prethodnim lošim procjenama i odlukama menadžmenta koje su, tvrdi, evidentno negativno uticale na razvoj orkestra i na opštu atmosferu i raspoloženje zaposlenih.
- Po mom mišljenju, ovo predstavlja poraz profesionalizma i istinskog zalaganja za kolektivni napredak zarad ličnih interesa upravljačke manjine koja nam je kao instituciji nametnuta, a ne odabrana - kaže Kostadinović.
<h2>Podrška kolega – peticijom do novog ugovora za Lunu</h2>
Ovim povodom, radnici su se obratili Savjetu Muzičkog centra tražeći da im obrazlože odluku za koju tvrde da izaziva nesigurnost kod muzičara i doprinosi lošoj atmosferi u samom orkestru. Kolege su pokrenule i peticiju da se Luni Kostadinović ponudi novi ugovor, a peticiju je potpisalo 39 zaposlenih.
- Podrška kolega je najbolji odraz zajedništva i kolektivne želje za neometanim razvojem jedne od krovnih kulturnih institucija države kao i jedinog simfonijskog orkestra u Crnoj Gori. Nakon predate peticije i sastanka sekcije prvih violina sa poslovnom direktoricom, održanog na inicijativu koncert-majstorice, još jednom je izostao bilo kakav odgovor direktora - ističe Kostadinović.
<h2>Ko je sljedeći</h2>
Prema informacijama kojima Analitika raspolaže ovo nije prvi slučaj raskidanja saradnje u ovoj ustanovi, a neki od otpuštenih radnika pravdu su potražili na sudu.
Prema riječima Lune Kostadinović, muzičari već godinama rade u neprijatnoj atmosferi u kojoj preovlađuju strah i nepoverenje prema direkciji, što se, dodaje, negativno odražava i na odnose unutar kolektiva, pa joj je, kaže, razumljivo da određeni broj kolega ne želi da se ističe i na taj način ugrozi svoje radno mjesto.
- Napominjem i da je u CSO trenutno zaposleno 19 muzičara sa istim ugovorom na određeno vrijeme od godinu dana i da se svi s pravom pitaju - ko je sljedeći - zaključuje Kostadinović.
<h2>Iz Muzičkog centra - muk</h2>
Iz Muzičkog centra Crne Gore nijesu odgovorili Portalu Analika ko je i iz kojih razloga donio odluku da se violinistkinji Luni Kostadinović ne produži ugovor. Javnost je ostala bez odgovora i na pitanja da li su tim povodom konsultovani koncert-majstor i šef dirigent, kako će se ova odluka odraziti na funkcionisanje CSO s obzirom na hronični nedostatak školovanih muzičara u Crnoj Gori, kao i hoće li razmotriti peticiju zaposlenih kojom se traži da se Kostadinović ponudi novi ugovor.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Violinistkinji CSO nije produžen ugovor, kolege traže njen povratak; Kostadinović: Poraz profesionalizma zarad ličnih interesa

I pored višegodišnjih upozorenja građana, saobraćajna situacija u Beranama i dalje je haotična, neuređena i opasna za sve učesnike u saobraćaju, upozorila je odbornica Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini opštine Berane i članica Glavnog odbora DPS-a, Mirjana Babić.
Kako navodi, kombinacija nedovoljno razvijene mreže lokalnih puteva i hroničnog nemara nadležnih službi – prije svega Komunalne policije i Uprave policije – dovela je do toga da nepropisno parkiranje postane svakodnevica u Beranama.
- Bahata vožnja, blokirani trotoari, gužve i bezakonje više nikoga ne iznenađuju. Ono što bi u uređenom sistemu bilo izuzetak – kod nas je postalo pravilo - poručila je Babić.
Podsjeća da je lokalna samouprava u više navrata bila upoznata s problemima u saobraćaju, te da su organizovani i sastanci sa predstavnicima nadležnih službi, ali da konkretnih rezultata nije bilo.
- Po već ustaljenom obrascu, njihova aktivnost se svela na poziranje pred kamerama i prikupljanje političkih poena, bez stvarnih promjena na terenu - ocijenila je.
Babić naglašava da je krajnje vrijeme da se prestane sa, kako kaže, praznim obećanjima i medijskom šaradom.
- Beranama ne treba još jedna fotografija sa 'sastanka o saobraćaju'. Beranama trebaju red, zakon i odgovorni ljudi. Vrijeme je za odgovornost. Vrijeme je da se stane na kraj praznim pričama - zaključila je Babić.

Babić: Stanje haotično, vrijeme je za odgovornost a ne za prazna obećanja

Potpredsjednik Vlade Crne Gore za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić, podnio je zvaničnu inicijativu Upravnom odboru Policijske akademije u Danilovgradu da se naziv ove ustanove promijeni u: JU Viša stručna škola „Policijska akademija Slavoljub Šćekić“, u znak sjećanja i poštovanja prema pokojnom inspektoru Šćekiću, koji je izgubio život u borbi protiv kriminala, saopšteno je iz Kabineta Bečića.&nbsp;
- Dana 30. avgusta 2025. godine navršava se dvadeset godina od ubistva načelnika kriminalističke policije, inspektora Slavoljuba Šćekića, jednog od najčasnijih ljudi koje je crnogorska Policija ikada iznjedrila. Tog jutra, u ranim časovima, u naselju Tološi, pred svojom porodičnom kućom, brutalno je prekinut život čovjeka koji je nosio uniformu ne zbog privilegije, već zbog principa. Imao je samo 46 godina. Iza sebe je ostavio porodicu i kolege, ali i zavjet istini i pravdi, koji ni nakon dvadeset godina nije utihnuo - naglasio je Bečić.
U inicijativi se ističe da je profesionalni put Slavoljuba Šćekića bio oličenje svega onoga čemu treba da teži svaki pripadnik policije: zakonska dosljednost, lična hrabrost, etička nepokolebljivost i duboko ukorijenjeno poštovanje prema narodu i državi.&nbsp;
- Bio je policajac koji nije znao za pritisak, nije znao za strah, nije znao za kompromis s nepravdom. I baš zato, nije bio prihvatljiv onima koji su željeli državu po mjeri svojih interesa, a ne po mjeri zakona i građana. Slavoljub Šćekić nije stradao zato što je pogriješio, stradao je zato što je bio u pravu. I zato njegova smrt ne može biti zaboravljena, a njegovo ime ne može ostati van institucija koje odgajaju nove generacije ljudi koji treba da štite zakon - naveo je Bečić.&nbsp;
Bečić je još poručio da ime Slavoljuba Šćekića zaslužuje da stoji na ulazu u najvišu stručnu policijsku ustanovu u Crnoj Gori, kao svakodnevni podsjetnik budućim generacijama da časno nošenje uniforme ne počinje danom zaposlenja, nego danom kada odlučiš da istina vrijedi više od karijere.
- Zato, u društvu u kojem su granice između institucija i interesa decenijama bile mutne, Slavoljub Šćekić je bio razlika. I upravo zbog te razlike, stradao je. Zato vjerujem da bi promjena naziva JU Viša stručna škola „Policijska akademija“ u JU Viša stručna škola „Policijska akademija Slavoljub Šćekić“ predstavljala garanciju da Crna Gora zna da čuva uspomenu na one koji su dali život ne za vlast, već za zakon. Ne za poziciju, već za istinu. Njegovo ime bi svakom mladom polazniku akademije već pri samom ulasku postavljalo pitanje: Jesam li spreman da budem kao on? - istakao je Bečić.
Bečić je obraćanje javnosti, povodom predmetne inicijative, zaključio rekavši da je ova inicijativa poruka da država počinje tamo gdje se čuva čast onih koji su ginuli štiteći je. I da budućnost Policije mora da se gradi na temeljima onih koji su branili zakon i kada ih je to koštalo života.
Iz Kabineta navode da se predmetna inicijativa oslanja na član 76 stav 1 tačka 7 Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja kojim je propisano da Upravni odbor ustanove predlaže promjenu naziva i sjedišta ustanove, i član 19 stav 1 tačka 10 Statuta JU Viša stručna škola ,,Policijska akademija”.

Policijska akademija u Danilovgradu da nosi ime Slavoljuba Šćekića

Konačnim usvajanjem Zakona o Kreditno-garantnom fondu ostvarena je još jedna važna odluka za budućnost crnogorske ekonomije, ali i za sve one koji imaju ideju, a nemaju sredstva da je pokrenu - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
On je, na mreži Iks (X), rekao da je inicijativa za osnivanje Fonda potekla još dok je obavljao funkciju ministra ekonomskog razvoja, kao odgovor na stvarni problem s kojim se suočavaju mala i srednja preduzeća i preduzetnici koji nemaju imovinu da garantuju za kredit, a koje banke često ne žele da podrže. 
- Zato smo još tada predložili ovo zakonsko rješenje - da država stane iza njih i garantuje za dio kredita. Da se otvori prostor za šansu, umjesto da se vrata zatvaraju pred njima. Iako je ovo rješenje odavno trebalo da bude dio našeg ekonomskog sistema, pozdravljamo što je Vlada prepoznala njegov značaj, a Skupština usvojila - naveo je Milatović. 
Kreditno-garantni fond, kako je istakao, biće konkretna, živa podrška preduzetnicima. 
- Njegov cilj je jasan - da garantuje za dio kredita koji banke odobravaju malim i novim biznisima. Time se smanjuje rizik za banke, a otvaraju se vrata za nove ideje, startapove i male porodične firme. Ova mjera posebno je važna za mlade, žene u biznisu i sve koji žele da rade, a nemaju s čim da počnu - kazao je Milatović.
Usvajanje zakona je, prema njegovim riječima, poruka da država vjeruje u svoje ljude. 
- Da nije važno da imate sve odmah, već da imate ideju, volju i spremnost da radite. Za sve ostalo, sistem mora biti tu da vas podrži. Ponosni smo što se naša ideja razvila u konkretan zakon. Crna Gora mora naprijed. Vrijeme je za ekonomski preporod i bolju budućnost za sve - poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjakovmilatovic%2Fstatus%2F1951192522723566012%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović: Usvajanjem Zakona o Kreditno-garantnom fondu obezbijeđena podrška za sve koji imaju ideju, a nemaju sredstva

Dvije osobe su identifikovane i procesuirane zbog sumnje da su učestvovale u pokušaju ubistva izvršenom u junu 2023. godine na području Cetinja, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako navode, službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“, u saradnji sa Sektorom za borbu protiv kriminala i po nalogu Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, sproveli su opsežne aktivnosti koje su rezultirale procesuiranjem H.K. iz Berana i G.K. (ranije G.Đ.) iz Republike Srbije.
Prema sumnjama policije, H.K. i G.K. su 27. juna 2023. godine ujutro, u mjestu Zagrablje u opštini Cetinje, pomogli u pokušaju ubistva J.V. Ovaj slučaj, kako navode iz Uprave policije, tretira se kao dio sukoba organizovanih kriminalnih grupa.
- Osumnjičeni H.K. se već nalazi u UIKS-u, gdje izdržava pritvor zbog drugih teških krivičnih djela izvršenih tokom 2023. i 2024. godine, takođe povezanih sa kriminalnim grupama. Drugi osumnjičeni, G.K., državljanin Srbije, trenutno je nedostupan nadležnim organima i za njim se traga - saopšteno je iz policije.
Uprava policije ističe da se aktivnosti na rasvjetljavanju teških krivičnih djela nastavljaju nesmanjenim intenzitetom, s fokusom i na aktuelne i na slučajeve iz ranijih godina.

Procesuirane dvije osobe zbog pokušaja ubistva na Cetinju 2023. godine

U Crnoj Gori se, po svemu sudeći, rađa novi oblik cenzure — onaj koji ne dolazi iz institucija, već putem masovnih prijava i manipulacija algoritmima društvenih mreža. Meta: svi koji se usude da postave javno pitanja o postupcima i poslovanju Danijele Mujović, supruge gradonačelnika Saše Mujovića. Posljednji u nizu primjera jeste suspenzija naloga na mreži Iks (X) nakon što je Portal ETV, navodeći i taj profil kao izvor informacije, objavio informacije o firmi kojom upravlja Danijela Mujović. Iako su navodi u potpunosti zasnovani na javno dostupnim podacima sa platforme CompanyWall, profil m je suspendovan bez obrazloženja. I nije prvi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9" data-rendition-name="original" width="1206" height="1786" loading="lazy" alt="Danijela Mujović Mimformer"> </figure>  Društvene mreže, koje bi trebale biti platforme za slobodu izražavanja, postaju oružje za uklanjanje sadržaja koji je javno dostupan, precizan i ne vrijeđa nikog. Šokirani korisnici nazivaju ovakvo ponašanje “privatnom diktaturom” i “digitalnim progonima”, u kojima se bilo kakva kritika supruge gradonačelnika tretira kao prijetnja koja se mora ućutkati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025073010074_e5ae010d2f4aa85a96f8a1ae1cc3a2c2812b39174fcae8fc88b4047015f2c642.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025073010074_e5ae010d2f4aa85a96f8a1ae1cc3a2c2812b39174fcae8fc88b4047015f2c642" data-rendition-name="original" width="1206" height="1590" loading="lazy" alt="Danijela"> </figure>  Još drastičniji je slučaj poslanika Socijaldemokrata i funkcionera Evropskog saveza, Nikole Zirojevića. Njegovi privatni profili na Facebooku i Instagramu misteriozno su nedavno suspendovani neposredno nakon, kako sam navodi, “korektne komunikacije” sa Danijelom Mujović. Zirojević otvoreno sumnja na organizovanu kampanju digitalnog progona. – Gospođa koja je ozbiljno osilila treba da zna da mene ućutkati ne može. U narednom periodu, zbog ovakvih mučkih pokušaja da mi se stavi brnjica, udariću još jače. Njene i aktivnosti njenog supruga biće pod posebnom pažnjom – poručio je Zirojević. Ovo više nije izolovan incident, već uzorak. Opravdano se postavlja pitanje: da li se Crna Gora kreće ka modelu u kojem su gradonačelnik i njegova supruga izvan svakog oblika javne kritike? Ako je istina zabranjena, a pitanja kažnjiva — onda je riječ o sistemskoj cenzuri, a ne o “slučajnim suspenzijama”. I svi koji vjeruju u slobodu izražavanja treba da budu zabrinuti.

Digitalna diktatura: Svaka kritika Danijele Mujović brutalno se briše sa mreža

Pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja ušli su danas, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, u prostorije Agencije za sprječavanje korupcije i izuzeli dio dokumentacije vezan za odluke vršioca dužnosti ASK-a Dušana Drakića i predsjednika Savjeta ASK-a Pavla Ćupića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, na osnovu više prijava čelnik ASK-a Drakić se tereti da je nereagovanjem na nezakonitosti načinio štetu budžetu u iznosu od 44 hiljada eura. Prijavom obuhvaćen je i predsjednik Savjeta Ćupić. &nbsp; Na upit Televizije E i Portala ETV, da se dobije zvanična informacija o razlozima ulaska SPO u Agenciju za sprječavanje korupcije, nije bilo odgovora ni iz Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalnog policijskog odjeljenja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025073119078_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025073119078_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b" data-rendition-name="original" width="2500" height="1785" loading="lazy" alt="VIŠE PRIJAVA PROTIV ČELNIKA ASK-A: Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora"> <figcaption>VIŠE PRIJAVA PROTIV ČELNIKA ASK-A: Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  DRAKIĆENA POTVRDA &nbsp; Potvrda je, iako posredna, stigla od vršioca dužnosti direktora ASK-a Dušana Drakića. &nbsp;Istakao je da ne želi da komenatriše, ali i napomenuo da dio Savjeta i dio zaposlenih, koji su bili dio prošlog menadžmenta podnose prijave. &nbsp; -Mi odgovaramo, u skladu sa tim prijavama i u skladu sa zakonom. I to je jedini komentar koji imamo. Bez reprekusija, bez ikakvog pritiska prema njima, bez želje da se nešto svetimo, svako ima pravo da iznese svoje sumnje za bilo koju stvar i mi smo tu da odgovorimo, odnosno da učinimo sve transparentnim i javnim - kazao je Drakić . Na ponovljeno pitanje što su službenici SPO izuzeli od dokumentacije Drakić je rekao da je ,,ovo jedino što može reći”. &nbsp; RAZLIČITI ARŠINI Za razliku od akcije tokom hapšenja direktorice Agencije za sprječavanje korupcije Jelene Perović, kada je angažovano više od dvadeset policajaca sa fantomkama i dugim cijevima, ovog puta potraga za dokumentacijom sprovedena je diskretno, bez spektakularnih objava za medije. &nbsp;&nbsp; &nbsp;Inače, Upravni sud &nbsp;je 16. maja poništio odluku Savjeta ASK-a kojom je Jelena Perović razriješena sa mjesta direktorice, a ta presuda objavljena je na sajtu ovoga suda 30. maja. ASK-u je naloženo da u ponovnom postupku donese novu, zakonitu odluku. &nbsp; &nbsp;Savjet je, međutim, smislio način kako da se riješe nevolje u koju su upali nezakonitim odlukama, pa su odlučili da sačekaju da Perović istekne mandat 24. jula i samim tim, kako oni smatraju, više ne moraju da brinu o presudi Upravnog suda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250731190712_1f3f8bf2a0ea886a6f907f14bfb11c4a7aaebb0a60c5f6e8ebfce9068ecc2ea5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250731190712_1f3f8bf2a0ea886a6f907f14bfb11c4a7aaebb0a60c5f6e8ebfce9068ecc2ea5" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="ZAKAŠNJELA SATISFAKCIJA: Jelena Perović"> <figcaption>ZAKAŠNJELA SATISFAKCIJA: Jelena Perović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  SATISFAKCIJA ZA JELENU PEROVIĆ &nbsp;- Odluka Savjeta ASK-a je potvrdila da je moja funkcija direktorice trajala do formalnog isteka petogodinjeg mandata, odnosno 24. jula. Upravni sud je poništio njihovu odluku o mom razrješenju kao nezakonitu, a samim tim prema Zakonu o upravnom sporu i Zakonu o upravnom postupku, koji propisuju pravne poslijedice poništene odluke, stanje se vraća u vrijeme prije donijete nezakonite odluke. Izvrtanje činjenica od predsjednika i dijela članova Savjeta je poslužilo svrsi - obmana javnosti zarad sada već ogoljenih političkih interesa, uklanjanje neistomišljenika, kako bi ASK u daljem radu prikrivao koruptivne radnje pojedinih javnih funkcionera i korupciju u javnim preduzećima – kategorična je Perović u nedavnoj izjavi za Portal ETV. Jelena Perović žrtva je brutalne odmazde proruskih i prosrpskih crnogorskih vlasti čiji je jedan od prioriteta još od njihove prve vlade nakon izbora 2020. godine bilo ne samo njeno uklanjanje iz Agencije, već i hapšenje. &nbsp; ULOGA SPECIJALNOG TUŽILAŠTVA &nbsp; Ideju je u djelo sprovelo Specijalno državno tužilaštvo ma čijem je čelu Vladimir Novović, a čija je supruga Lidija Novović preko Nevladine organizacije MANS godinama gonila Perović. Specijalno tužilaštvo nalog za njeno hapšenje izdalo je 17. aprila prošle godine, kada su u spektakularnoj akciji maskirani specijalci, sa dugim cijevima upali u ASK i sa lisicima na rukama izveli Perović. Tokom ove skandalozne akcije inspektori su u njenom porodičnom stanu maltretirali i njeno maloljetno dijete. Dva dana kasnije ona je puštena na slobodu, pošto je sud odbio zahtjev Specijalnog tužilaštva da joj se odredi pritvor. U novembru prošle godine protiv Perović je podignuta optužnica. Sudski postupak je u toku. Do koje granice doseže beskrupuloznost i bahatost i crnogorskih vlasti i njihovog glavnog specijalnog tužioca razobličio je upravo slučaj Jelene Perović - njen predmet u slučaju tužbe za nezakonito razrješenje svojevremeno dopao je u ruke Novovićeve supruge Lidije Novović, sutkinje Upravnog suda. Ipak, reagovao je predsjednik ovog suda Miodrag Pešić koji je usvojio zahtjev zastupnika Perović, advokata Nikole Martinovića za izuzeće Novović, koja je 10. oktobra ,,skinuta sa slučaja“. &nbsp;

SPO ušao u ASK, provjeravaju dokumentaciju o odlukama Drakića i Savjeta Agencije

Crnogorske vlasti raspisale su nacionalu i međunarodnu potjernicu za lažnim američkim diplomatom Stevanom Simijanovićem, optuženim za flasifikovanje isprava, i to nakon dvije godine i devet mjeseci od podizanje optužnog prijedloga i čak četiri godine i pet mjeseci nakon što je on februara 2021. uhapšen u Nikšiću a potom nesmetano napustio Crnu Goru preko Graničnog prelaza Dobrakova - potvrđeno je Portal ETV iz Osnovnog suda u Nikšiću. - Uprava policije obavijestila je postupajućeg sudiju da je raspisala nacionalnu i međunarodnu potjernicu za okrivljenim Stevanom Simijanovićem, pri čemu sud ukazuje da se protiv okrivljenog vodi postupak za krivično djelo falsifikovanje isprave iz člana 412 stav 2 u vezi stava 1 Krivičnog zakonika Crne Gore – navodi se u odgovorima predsjednice Osnovnog suda Sanje Nikić dostavljenim Portalu ETV. Iz suda ukazuju da je rješenjem Osnovnog suda od 24. juna usvoje prijedlod Osnovnog državnog tužilašta da se optuženom sudi u odsustvu. Na pitanja Portala ETV, da li nam mogu saopštiti da li je održano ročište 16. jula saopšteno nam je da jeste da je prisustvovao tužilac i branilac Simijanovića po službenoj dužnosti i da su predstavljeni materijalni dokazi. - Kako nije bilo saglasnosti stranaka da se pročitaju iskazi službenika Uprave policije saslušanih u prethodnom postupku, sud je donio rješenje da će se naredno ročište glavnog pretresa održati 29. septembra – navodi se u odgovorima predsjednice Osnovnog suda u Nikić. Podsjećamo, Simijanović je, nakon političkih promjena 2020. godine, u Crnoj Gori napravio čvrste konekcije sa liderom URE Dritanom Abazovićem, tadašnjim potpredsjednikom Vlade, ali i sa kontroverznim biznismenom Miodragom Dakom Davidovićem. Osim ovih veza, lažni američki doiplomata je u Ministarstvu odbrane kojim je rukovodila Olivera Injac pregovarao o uvozu oružja jedne američke kompanije na čijem su čelu Rusi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730110756_f2c492b36657c3c5f99d3475d85904f1f24a8fc3d61fa9c6aa033fcfc7e21410.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250730110756_f2c492b36657c3c5f99d3475d85904f1f24a8fc3d61fa9c6aa033fcfc7e21410" data-rendition-name="original" width="900" height="586" loading="lazy" alt="Miodrag Daka Davidović"> <figcaption>Miodrag Daka Davidović(Photo: NP)</figcaption> </figure>  Boravak Simijanovića i srpske „zavetnice“ Olge Havrilov u Podgorici, u hotelu Ambasador, plaćala je URA. On je uhapšen odmah nakon sastanka sa Davidovićem koji je održan u sjedištu kompanije Neksan, a tada je kod njega pronađen lažni diplomatski pasoš SAD. Tokom boravka u Crnoj Gori Simijanović je, prema Skaj komunikacijama koje je objavio portal Librtas u junu prošle godine, dogovarao i poslove šverca cigareta. Njegov zadatak je bio da nagovori Davidovića da što prije uđu u lanac krijumčarenja cigareta, a ako mu to ne uspije, da ga „pritisne“ preko Abazovića. U skaj komunikacija osim Abazovića koji ima nadimak ,,Kudravi“ „Maradona“, pominje i Daka Davidović pod kodnim imenom, Vampir“. Nakon objave transripata, uhapšen je Ilija Vasović nekadašnji šef kriminalističke policije u Baru. Protiv njega je podignuta optužnica i u toku je postupak i on je kategorično negirao navode optužnice. Ostali akteri i njihove uloge za sada nijesu bili „interesantne“ Specijalnom državnom tužilaštvu ali su nakon podizanja optužnice protiv Vasovića saopštili da nastavljaju istragu i da njegovom procesuiranjem nije stavljena tačka na taj slučaj.

Raspisana nacionalna i međunarodna potjernica za Simijanovićem

Prema najnovijim istraživanjima agencije IPSOS, koja je analizirao Portal ETV, povjerenje građana u premijera Milojka Spajića drastično je opalo – sa 14 odsto u februaru na svega 10 odsto u julu.
Ovaj pad dolazi u trenutku kada sve više građana i medija ističe da Spajić ne ispunjava svoja politička obećanja. Njegove ranije izjave o projektima, investicijama i rješenjima – koje je obećavao gotovo u svakom obraćanju – sve češće se na društvenim mrežama dijele kao primjer nerealizovanih planova. Na Spajićev sve gori rejting sigurno utiče i stanje u državi i to što aktuelna vlast žmuri na nagomilane problema građana.
Iako je formalno “najpouzdaniji” političar, Spajiću danas vjeruje tek 10 odsto ispitanika. Zabrinjavajuće je da čak 33 odsto građana ne vjeruje nijednom političaru, dok 16 odsto ne zna kome da vjeruje.
Drugo mjesto po povjerenju zauzeo je bivši predsjednik države Milo Đukanović sa 6 odsto. Na trećem mjestu po povjerenju, sa po 5 odsto nalaze se Dritan Abazović, Milan Knežević i predsjednik države Jakov Milatović.
Poređenja radi, u februaru je Spajić uživao povjerenje 14 odsto građana, a iza njega su tada bili Đukanović (6,1%), Abazović i Knežević, dok je Milatović bio na petom mjestu.
Građani očigledno sve jasnije prepoznaju raskorak između političkih obećanja i stvarnosti. Povjerenje nestaje, a prazne riječi više ne prolaze.

Tag: luna-kostadinovic

Violinistkinji CSO nije produžen ugovor, kolege traže njen povratak; Kostadinović: Poraz profesionalizma zarad ličnih interesa

Babić: Stanje haotično, vrijeme je za odgovornost a ne za prazna obećanja

Policijska akademija u Danilovgradu da nosi ime Slavoljuba Šćekića

Milatović: Usvajanjem Zakona o Kreditno-garantnom fondu obezbijeđena podrška za sve koji imaju ideju, a nemaju sredstva

Procesuirane dvije osobe zbog pokušaja ubistva na Cetinju 2023. godine

PRATITE TVe UŽIVO