Pemijer Milojko Spajić kazao je da mu je žao što nije izabrano dvoje sudija Ustavnog suda, ali da se nada da će to pitanje biti riješeno brzo.&nbsp;
Spajić je, na konferenciji sa medije u Vili Gorica povodom posjete premijera Velikog Vojvodstva Luksemburga Luka Fridena, rekao i da će u decembru u Skupštinu ući više od 100 zakona.
Odgovarajući na pitanja novinara da li toliki broj zakona utiče na kvalitet tih zakonskih rješenja, Spajić je pojasnio da su svi zakoni prošli javnu raspravu i diskusiju sa Evropskom komisijom.
- Oni prolaze Odbore, i u dosta situacija radi se o malim izmjenama zakona. Nije to neka prezahtjevna materija - istakao je Spajić.&nbsp;
Odgovarajući na kritike Brisela nakon neizbora dodatnih članova Ustavnog suda, Spajić kaže da očekuje da će se brzo imenovati još dva člana, ali da je sud trenutno funkcionalan, i imaju kvorum.
- Žalim što nismo iskoristili priliku da imenujemo dva dodatna člana Ustavnog suda, ali to je demokratija. Morate da razgovarate sa parlamentom, da ubjeđujete parlament - istakao je Spajić, rekavši da očekuje da će do izbora doći u najskorijem mogućem roku.
Govoreći o kolektoru u Botunu, podcrtava da Vlada stoji iza Glavnog grada, i poziva mještane Botuna na razumijevanje.
Dolazak Fridena je, kaže Spajić, velika stvar za Crnu Goru.
- On je premijer države koja je po veličini veoma slična Crnoj Gori, ali imamo različite sudbine. Imamo toliko toga da naučimo od Luksemburga, i pokušaćemo da ih iskoristimo kao mentora, i kao nekoga ko treba da nam pomogne na našem evropskom putu - istakao je Spajić.
Premijer je kazao da je ovo "zadnja milja ulaska u EU".&nbsp;
- Imamo abicioznu agendu da zatvorimo sva poglavlja do kraja 2026. godine. Ništa nas neće omesti na tom putu, i u sljedećih 13 mjeseci uradićemo apsolutno sve, i neće biti te prepreke koja će nam se naći na EU putu - istakao je Spajić.
<h2>Friden: Glas Crne Gore snažno se čuje u EU</h2>
Velikog Vojvodstva Luksemburga Friden je rekao da se glas Crne Gore, oličen u djelu premijera i predsjednika države Jakova Milatovića snažno čuje u Evropi.
- Evropa ne može biti cjelovita bez Zapadnog Balkana - istakao je Friden, ali naglasio da ne stavljaju sve zemlje ZB u jednu košaru.
Čestitao je Crnoj Gori na koracima koje je &nbsp;preduzela u poslednjih par godina.&nbsp;
- Mogu da konstatujem da se CG mnogo promjenila. Došlo je do velikog napretka i nazire se svjetlo na kraju tunela, i svi zajedno moramo da zaljučimo to poslednje poglavlje ovog procesa - istakao je Friden, i dodao da se zemlje kandidatkinje ne mogu predugo držati u čekaonici.&nbsp;
Podržava ideju da se pregovori &nbsp;završe do kraja sljedeće godine.&nbsp;
- Svi napori koje ste vi preduzeli moraju biti prepoznati. Ohrabrujemo vas da preduzmete i ove posljednje korake - istakao je Friden.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Spajić: Očekujem uskoro izbor dvoje sudija US, u decembru će biti stotinu zakona u Skupštini

Luksemburg je pokazao kako se jasnom vizijom i snažnim institucijama država pretvara u veliku evropsku priču o uspjehu. Crna Gora ima sličan potencijal, sa pet puta većom površinom i jasnim ciljem da postane članica Evropske unije. Naši najbliži partneri to vide i otvoreno podržavaju - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović tokom prve zvanične posjete premijera Velikog Vojvodstva Luksemburga Luka Fridena Crnoj Gori.
Posjeta premijera Fridena, kako se navodi u saopštenju, počela je radnom večerom u Vili Gorica.
- Susret na najvišem nivou potvrdio je snažno partnerstvo i veoma bliske odnose dvije države, zasnovane na povjerenju, zajedničkim vrijednostima i jasnoj evropskoj perspektivi Crne Gore. U otvorenom i sadržajnom razgovoru razmotrene su mogućnosti daljeg jačanja političkog dijaloga, produbljivanja ekonomske saradnje i ubrzanja evropskih integracija Crne Gore - ističu iz Kabineta predsjednika Crne Gore.
Friden je poručio da Luksemburg vidi Crnu Goru kao ozbiljnog partnera na evropskom putu.
- Luksemburg će nastaviti da snažno podržava put Crne Gore ka Evropskoj uniji i da jača saradnju zasnovanu na zajedničkim principima i prijateljstvu - istakao je Friden.&nbsp;
Milatović je naglasio da crnogorska dijaspora u Luksemburgu predstavlja most povjerenja, prijateljstva i saradnje, ali i veliku razvojnu šansu za Crnu Goru.
- Razmatrane su i mogućnosti intenziviranja ekonomske saradnje i ukazano da postoji značajan prostor za povećanje prisustva luksemburških kompanija u Crnoj Gori, uz poruku da stabilna, evropski orijentisana i ekonomski otvorena Crna Gora može da bude sigurna destinacija za nove investicije - navodi se u saopštenju.
Milatović je izrazio uvjerenje da će Luksemburg nastaviti da pruža snažnu podršku Crnoj Gori u ispunjavanju završnih obaveza iz evropske agende, posebno u oblastima vladavine prava i ekonomskog upravljanja.&nbsp;
- Istaknuto je da bi dodatno intenziviranje ekspertske i tehničke saradnje dodatno ubrzalo reformski proces i pripremu Crne Gore za punopravno članstvo u Evropskoj uniji. Potvrđeno je i da blisko savezništvo u okviru NATO-a i visoka usklađenost spoljnopolitičkih stavova Crne Gore i Luksemburga predstavljaju jasan signal zajedničkog opredjeljenja za stabilnost, mir i bezbjednost Evrope - ističu iz Kabineta predsjednika Crne Gore.
Prva zvanična posjeta Fridena Crnoj Gori predstavlja važan korak u daljem jačanju ukupnih odnosa dvije prijateljske države i, kako dodaju u saopštenju, još jednu potvrdu da Crna Gora ima ozbiljne partnere koji vjeruju da može da postane sljedeća evropska priča o uspjehu.

1250x600

1084x550

Milatović: Luksemburg vjeruje da je Crna Gora sljedeća evropska priča o uspjehu

Veliki vojvoda Gijom položio je danas zakletvu i stupio na prijesto Luksemburga na tradicionalnoj ceremoniji u Parlamentu kojoj su prisustvovali kraljevska porodica i šefovi nekih od evropskih država.
Živjeću život svog naroda, od kojeg ne želim da budem odvojen bilo kakvom preprekom. Dijeliću njihove radosti i patnje", rekao je Gijom u svom prvom govoru kao vladar citirajući govor iz 1919. velike vojvotkinje Šarlote, jedne od svojih prethodnica.
- Simbol principa slobode i jedinstva utvrđenih u našem Ustavu, monarhija je ostala - tada kao i sada - stalna referentna tačka i čvrsta podrška u vremenima krize“, rekao je Gijom, koji je položio zakletvu na Ustav Luksemburga pred 60 poslanika.
Veliki vojvoda Gijom (43), preuzeo je dužnost od svog oca Anrija (70) koji je abdicirao u njegovu korist pošto je u veoma simboličnoj ulozi vladara služio 25 godina u tom malom vojvodstvu u centru Evrope.
Kao i otac Anri, Gijom je obrazovan u Francuskoj, Švajcarskoj i britanskoj vojnoj akademiji Sendherst, a zatim je radio za belgijske, njemačke i španske firme.
S njim su na svečanosti bili supruga vojvotkinja Stefani od Lanoja rođena u Belgiji i sinovi princ Čarls (5) i princ Fransoa (2).
Gijom je sedmi veliki vojvoda od Luksemburga od 1890. godine kada je uspostavljena savremena monarhija.
Ceremonijama prisustvuju kraljevske porodice iz Holandije i Belgije, a novi veliki vojvoda će prirediti gala veče za goste među kojima će biti i predsjednici Francuske i Njemačke, Emanuel Makron i Frank Valter Štajnmajer.
Tokom vikenda Gijom će obaviti ritualni obilazak svoje zemlje i završiti ga misom sa nadbiskupom Žan-Klodom Olerišom u rimokatoličkoj katedrali Notr Dam Luksemburga.
Svečanosti povodom krunisanja planirane su širom zemlje do nedjelje.
Luksemburg je parlamentarna demokratija s velikim vojvodom kao šefom države, slično Velikoj Britaniji i Belgiji. Ima oko 700.000 stanovnika i posljednje je preostalo veliko vojvodstvo u svijetu.
Luksemburg je jedna od najmanjih zemalja Evropske unije, a najbogatija po BDP-u po glavi stanovnika, finansijska je sila i sjedište važnih institucija EU kao što je Evropski sud pravde i Evropska investiciona banka. U Luksemburgu su i sjedišta mnogih banaka iz zemalja evrozone, kompanija reosiguranja i menadžera hedž fondova i tržišta novca.

Novi vojvoda od Luksemburga položio zakletvu

Veliki vojvoda Gijom položio je danas zakletvu i stupio na prijesto Luksemburga na tradicionalnoj ceremoniji u Parlamentu kojoj su prisustvovali kraljevska porodica i šefovi nekih od evropskih država.
- Živjeću život svog naroda, od kojeg ne želim da budem odvojen bilo kakvom preprekom. Dijeliću njihove radosti i patnje- rekao je Gijom u svom prvom govoru kao vladar citirajući govor iz 1919. velike vojvotkinje Šarlote, jedne od svojih prethodnica i dodao da, kao simbol principa slobode i jedinstva utvrđenih u našem Ustavu, monarhija je ostala - tada kao i sada - stalna referentna tačka i čvrsta podrška u vremenima krize.
Položio je zakletvu na Ustav Luksemburga pred 60 poslanika.
Veliki vojvoda Gijom (43), preuzeo je dužnost od svog oca Anrija (70) koji je abdicirao u njegovu korist pošto je u veoma simboličnoj ulozi vladara služio 25 godina u tom malom vojvodstvu u centru Evrope.
Kao i otac Anri, Gijom je obrazovan u Francuskoj, Švajcarskoj i britanskoj vojnoj akademiji Sendherst, a zatim je radio za belgijske, njemačke i španske firme.
S njim su na svečanosti bili supruga vojvotkinja Stefani od Lanoja rođena u Belgiji i sinovi princ Čarls (5) i princ Fransoa (2).
Gijom je sedmi veliki vojvoda od Luksemburga od 1890. godine kada je uspostavljena savremena monarhija.
Ceremonijama prisustvuju kraljevske porodice iz Holandije i Belgije, a novi veliki vojvoda će prirediti gala veče za goste među kojima će biti i predsjednici Francuske i Njemačke, Emanuel Makron i Frank Valter Štajnmajer.
Tokom vikenda Gijom će obaviti ritualni obilazak svoje zemlje i završiti ga misom sa nadbiskupom Žan-Klodom Olerišom u rimokatoličkoj katedrali Notr Dam Luksemburga.
Svečanosti povodom krunisanja planirane su širom zemlje do nedjelje.
Luksemburg je parlamentarna demokratija s velikim vojvodom kao šefom države, slično Velikoj Britaniji i Belgiji. Ima oko 700.000 stanovnika i posljednje je preostalo veliko vojvodstvo u svijetu.
Luksemburg je jedna od najmanjih zemalja Evropske unije, a najbogatija po BDP-u po glavi stanovnika, finansijska je sila i sjedište važnih institucija EU kao što je Evropski sud pravde i Evropska investiciona banka. U Luksemburgu su i sjedišta mnogih banaka iz zemalja evrozone, kompanija reosiguranja i menadžera hedž fondova i tržišta novca.

Novi vladar Luksemburga položio zakletvu i stupio na prijesto

Sedam pažljivo odabranih startapova predstavljaća svoja rješenja iduće dvije sedmice u Luksemburgu, Belgiji i Holandiji, gdje ih očekuju prezentacije pred investitorima, sastanci sa partnerima i posjete vodećim inovacionim centrima - saopšteno je iz Digital Den-a.
Kako navode u saopštenju organizatori, u Luksemburgu zvanično počinje prvo izdanje evropskog startap programa Montenegro Technology and Startup Bridge Europe (MTSB Europe), događaja čiji je strateški partner Lovćen banka.
Inovativni timovića će naredne dvije sedmice predstavljati svoja rješenja i u Briselu, Amsterdamu, Ajndhovenu i Den Bošu.
- Program za cilj ima da omogući internacionalizaciju domaćih inovacija, povezivanje sa evropskom startap i investicionom scenom i pozicioniranje Crne Gore kao zemlje sa rastućim tehnološkim potencijalom - naveli su iz Digital Den-a.
Među učesnicima se, kako su precizirali, nalaze timovi iz zemalja regiona iz oblasti health-tech, travel-tech, greentech, medtech i HR tehnologija: YachtHe, Pet Travel Advisor, WhereToPark, SanyView (SYSQBIT), HashiMotto, 3DLoom i Benefiti.
- MTSB Europe je rezultat višemjesečne selekcije i pripreme, a predstavlja nastavak strateške misije Digital Den-a da crnogorskim startapovima obezbijedi pristup tržištima, mentorima i kapitalu van granica regiona - navodi se u saopštenju.
Podsjećaju da su startapovi koji učestvuju u MTSB Europe programu prethodno odabrani kao najperspektivniji u okviru Digital Den Pre-akceleracijskog programa, koji je realizovan uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Sedam crnogorskih startapova predstaviće rješenja investitorima i partnerima u Luksemburgu, Belgiji i Holandiji

Crnogorska dijaspora u Luksemburgu organizuje večeras proslavu povodom Dana nezavisnosti Crne Gore, na kojoj su se okupile brojne zvanice, političari iz Crne Gore, predsjednik opštine Petnjica Samir Agović i brojni iseljenici Crne Gore koji žive u Luksemburgu.&nbsp;
Tradicionalno se organizuje manifestacija povodom obilježavanja Dana nezavisnosti Crne Gore koju organizuju dva iseljenička društva Udruženja Luksemburg Montenegro i Zavičajni klub "Bihor".
Ismet Muhović, počasni predsjednik Udruženja Luksemburg Montenegro, ističe da je ova manifestacija još jedan dokaz povezanosti iseljeničkih udruženja sa zemljom maticom.
 
- Mi ne zaboravljamo nikada naš kraj i naše datume koje trebamo da obilježavamo u Crnoj Gori. Tako mi ovdje u Luksemburgu obilježavamo ovaj dan već 19 godina. Uz prisustvo mnogobrojnih naših iseljenika koji su došli ovdje privremeno, a ostali su ovako dugo, ali nikada ne zaboravljaju svoj kraj i svoju domovinu- kazao je Muhović.
Predsjednik Zavičajnog kluba "Bihor" Esko Halilović ističe da u pitanju jedna zaista velika svečanost koju redovno već 19 godina za redom organizuju u Luksemburgu. 
 &nbsp; 
 - Prisutni su brojni članovi crnogorske dijaspore, prisutna su ova dva udruženja. Raspoloženje je na nivou, ljubavi prema matici, prema zavičaju, to je ono što nas dovodi, što nas drži zajedno. Uspjeli smo da izgradimo jednu snažnu zajednicu ovdje u Luksemburgu, veoma uticajnu i potentnu što se tiče rada i rezultata rada, tako i po pitanju brojnih kulturnih aktivnosti. Mislim da je to i najbolji način da promovišemo i da afirmišemo Crnu Goru, njenu kulturu, istoriju, sa svim njenim specifičnostima i posebnostima. Mislim da su to naši ljudi iz dijaspore ovdje veoma, veoma dobro prihvatili- kazao je Halilović.

Dan nezavisnosti Crne Gore u Luksemburgu: Ne zaboravljamo nikada našu domovinu

Nastavićemo da snažno promovišemo vrijednosti muiltilateralizma - poručio je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović na 134. sjednici Komiteta ministara Savjeta Evrope (SE), održanoj u Luksemburgu.
Generalni sekretar Alan Berse predstavio je prvi godišnji izvještaj za 2025. godinu pod nazivom „Prema novom demokratskom paktu“, koji se poklapa sa 75. godišnjicom Evropske konvencije o ljudskim pravima.
U trenutnom kontekstu višestrukih kriza, naglasio je potrebu za preusmjeravanjem djelovanja SE na jačanje demokratske sigurnosti. Ministar Ibrahimović je, u okviru debate na temu “Uloga SE u novom geopolitičkom kontekstu“, istakao da kompleksni geopolitički izazovi zahtijevaju zajedničke napore u cilju jačanja povjerenja, otpornosti i socijalne kohezije, te unaprjeđenja demokratske bezbjednosti kroz poštovanje ljudskih prava i vladavine prava.
- U tom pogledu, pozdravljamo ideju o Novom demokratskom paktu, kao okviru za odbranu naših zajedničkih vrijednosti - naveo je Ibrahimović.&nbsp;
Ukazao je na dinamiku procesa evropske integracije, potvrdivši čvrstu opredijeljenost naše države da postane članica Evropske unije do 2028. godine.
- Napredak i sveobuhvatne reforme omogućili su nam da ostvarimo značajne iskorake na putu ka EU, a taj cilj uživa gotovo jednoglasnu podršku naših građana. Savjet Evrope je, kroz svoje brojne mehanizme, prepoznat kao pouzdan partner u ovom procesu - naveo je on.
&nbsp;Osvrnuvši se na aktuelni geopolitički kontekst, s fokusom na rusku agresiju na Ukrajinu, podvukao je značaj poštovanja međunarodnog prava, suvereniteta, nezavisnosti i teritorijalnog integriteta svih država. -
- Crna Gora naglašava potrebu za pravednim mirom u Ukrajini i punom odgovornošću za zločine. Ukrajina zaslužuje našu punu podršku - poručio je ministar.
Naglasio je i da će Crna Gora predsjedavati Komitetu ministara SE u periodu 2026-2027, te podsjetio da se taj mandat podudara sa važnim nacionalnim jubilejima, 20 godina od obnove nezavisnosti, 10 godina članstva u NATO-u, kao i 20 godina od članstva u SE.
- Kao odgovorna država članica, nastavićemo da snažno promovišemo vrijednosti multilateralizma, kao i strateške ciljeve i principe Savjeta Evrope - poručio je on.
Šef crnogorske diplomatije se, danas u Luksemburgu, sastao i sa ministarkom vanjskih poslova i saradnje Monaka Izabel Bero-Amadi, a održan je i odvojeni trilateralni sastanak sa ministarkom Bero-Amadi i ministrom vanjskih poslova R. Moldavije Mihailom Popsoijem.&nbsp;
Kako je saopšteno iz MVP, u fokusu razgovora bila je koordinacija priprema tri države za predsjedavanje Komitetu ministara, razmotrene su mogućnosti za programsko usaglašavanje aktivnosti u cilju dodatnog unaprjeđenja saradnje i zajedničkog odgovora na aktuelne izazove, te razgovarano o oblastima koje će biti u fokusu predsjedavanja.
- Ministri vanjskih poslova su u Luksemburgu usvojilli niz specifičnih odluka koje se odnose na podršku Ukrajini, demokratiju i ulogu SE kao čuvara demokratskih vrijednosti, kao i aktivnosti sprovedene u protekle dvije godine, nakon Samita u Rejkjaviku. Usvojili su i Konvenciju o zaštiti životne sredine kroz krivično zakonodavstvo, Strategiju za zaštitu životne sredine sa pripadajućim Akcionim planom, kao i odluke koje se odnose na buduće aktivnosti u ovoj oblasti - naveli su u saopštenju.
Na kraju današnje ministarske sjednice, Luksemburg je predao predsjedavanje Komitetu ministara Republici Malti.

Ibrahimović: Nastavićemo da snažno promovišemo vrijednosti muiltilateralizma

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić tokom susreta sa predsjednikom parlamenta Velikog Vojvodstva Luksemburg Klodom Viselom, posvetio je dio razgovora izmjeni Zakona o državljanstvu navodeći da to predstavlja problem za našu dijasporu.
- Poseban segment razgovora posvećen je temi naše brojne iseljeničke zajednice u Luksemburgu, te je konstatovano da aktuelni Zakon o državljanstvu, kojim se oduzima državljanstvo Crne Gore ukoliko osoba prihvati državljanstvo druge države, predstavlja potencijalni problem za našu dijasporu, potencijalno otvarajući mogućnost osporavanja crnogorskog državljanstva za one iseljenike koji su stekli državljanstvo Luksemburga nakon što je ovaj zakon stupio na snagu - saopšteno je iz Skupštine.
Prema njihovim riječima, dva predsjednika su se saglasila da je neophodno da dvije zemlje njeguju veze koje se prvenstveno ogledaju upravo u ovim ljudima, te da bi izmjena politike državljanstava bila korak u pravom smjeru.
- U tom kontekstu, predsjednik Visel je naglasio da je i Luksemburg imao slične restriktivne zakone, te da je njihovim uklanjanjem prije 20 godina stvorena mnogo bolja društvena slika i da je izmjena tih zakonskih rješenja uticala mnogo na kvalitet života u toj zemlji - kazali su u Skupštini.
On je zaključio da će sa zadovoljstvom posjetiti Crnu Goru u narednom periodu i da će naša zemlja imati punu stručnu podršku kolega iz parlamenta Luksemburga po svim pitanjima, pa tako i po pitanju eventualne izmjene ovog zakonskog rješenja.
- Luksemburg, sa približnim brojem stanovnika kao Crna Gora, predstavlja pravi primjer uspjeha i evropskog životnog standarda kome težimo - poručio je Mandić.
Oni su se sastali prilikom Konferencije predsjednika parlamenata zemalja članica Evropske unije koja se održava u Budimpešti.
Iz Skupštine je saopšteno da je Mandić tokom razgovora istakao važnost kontinuirane podrške Luksemburga Crnoj Gori na njenom putu ka Evropskoj uniji.
- Predsjednik Mandić je naglasio da Crna Gora, zahvaljujući uspješno pripremljenoj Reformskoj agendi, ima mogućnost da iskoristi 383,4 miliona eura iz evropskih fondova, te da je nedavni ulazak Crne Gore u sistem SEPA omogućio brža i efikasnija finansijska plaćanja - naveli su u saopštenju.
Posebno je, kako su istakli, ukazano na značajne rezultate ostvarene krajem 2024. godine, kada je Crna Gora zatvorila tri važna pregovaračka poglavlja sa EU. Cilj je, kako je saopšteno, da se do kraja 2026. zatvore sva pregovaračka poglavlja i da Crna Gora postane prva naredna članica Evropske unije 2028. godine.

Mandić sa Viselom: Zakon o državljanstvu predstavlja potencijalni problem za našu dijasporu

Košarkašice Crne Gore izborile su danas osmi uzastopni plasman na Eurobasket. Tako su u završnom kolu kvalifikacija, u meču u Baru, protiv Luksemburga slavile rezultatom 86:53.
Nataša Mek večeras je predvodila našu selekciju sa 15 poena, Marija Leković dodala je 14, Jovana Pašić i Dragana Živković po 12, a Bojana Kovačević 10.
Amanda Kejhil je u timu Luksemburga imala najbolji učinak sa 13 poena.

Košarkašice izborile osmi uzastopni plasman na Eurobasket

Ženska košarkaška reprezentacija Crne Gore poražena je večeras od Luksemburga 71:49, u utakmici trećeg kola H grupe kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. 
 
To je prvi poraz crnogorskih košarkašica u kvalifikacijama, nakon dva startna trijumfa protiv Bosne i Hercegovine u Sarajevu 91:70 i Švajcarske u Igalu 85:61. 
 
Luksemburg je zabilježio treći trijumf. 
 
Crna Gora je, osim početnih 4:0, konstantno bila u zaostatku, a na nešto manje od sedam minuta do poluvremena prvi put je razlika bila dvocifrena. 
 
Luksemburg je do velikog odmora stigao i do plus 18 (46:28). 
 
U trećoj četvrtini je bilo minus 25, potom i maksimalnih 29 (67:38). 
 
Najefikasnija u pobjedničkoj selekciji bila je 
Amanda Bruk Kejhič sa 32 poena. 
 
U crnogorskoj selekciji dvocifrene su bile 
Dragana Živković sa 16 i Bojana Kovačević sa 11 poena. 
 
Crna Gora će kvalifikacije nastaviti u nedjelju u Baru duelom sa Bosnom i Hercegovinom.

Ubjedljiv poraz crnogorskih košarkašica u Luksemburgu

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: luksemburg