Dok američki predsjednik Donald Tramp s jedne strane nudi ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu pregovore o miru u Ukrajini, s druge strane američko Ministarstvo finansija zadalo je možda najteži udarac ruskoj ratnoj mašineriji od početka invazije. Nove sankcije protiv naftnih giganata Rosnjefta i Lukoila ne samo da su Kremlju oduzele milijarde dolara mjesečno, već su i definitivno zatvorile vrata ruskom energetskom i političkom uticaju u jugoistočnoj Evropi. A najveći gubitnici nijesu samo u Moskvi, već i u Sofiji i Beogradu, piše Telegraph u svojoj analizi.
U Bugarskoj se dogodilo nešto što je još prije godinu izgledalo nezamislivo. Vlada je krajem novembra preuzela potpunu operativnu kontrolu nad rafinerijom Burgas, najvećom u zemlji i ključnim objektom u vlasništvu Lukoila. Za posebnog upravnika imenovan je Rumen Specov, bivši šef poreske uprave poznat po beskompromisnoj borbi protiv sive ekonomije.&nbsp;
- Lukoil je bio krunski dragulj ruskog uticaja u Bugarskoj. Čak i ako sjutra bude mir u Ukrajini, dugoročna ruska politika ide protiv Evrope. Zato smo morali prekinuti tu vezu - kaže Ruslan Stefanov iz Centra za proučavanje demokratije u Sofiji.
Predsjednik Rumen Radev pokušao je da stavi veto na zakon kojim se omogućava oduzimanje kontrole, ali ga je parlament nadglasao. Vašington je dao rok od šest mjeseci da se pronađe novi vlasnik koji nije povezan s Moskvom.
U Beogradu je situacija još dramatičnija, piše Telegraph. Rafinerija Pančevo, dio Naftne industrije Srbije (NIS), radi u „stanju mirovanja“.
Srpski predsjednik Aleksandar Vučić traži odlaganje sankcija od američkog Ministarstva finansija kako bi rafinerija preživjela zimu, ali istovremeno javno poručuje da će Rusima, ako dođe do nacionalizacije, „platiti najvišu moguću cijenu jer su nam prijatelji“.&nbsp;
- Sjedjeti na dvije stolice više nije moguće. Međunarodni poredak se preoblikuje pred našim očima. Na kraju će Srbija morati izabrati stranu, a ove sankcije jasno pokazuju koja strana pobjeđuje - upozorava Igor Novaković iz beogradskog Centra za međunarodne i bezbjednosne poslove (ISAC).
Prema analizi Kijevske škole ekonomije, sankcije Rosnjeftu i Lukoilu koštaju Rusiju između 2,5 i 5 milijardi dolara mjesečno – otprilike trećinu svih prihoda od izvoza nafte.&nbsp;
Izvoz u Kinu pao je na najniži nivo od februara 2022, dok su se popusti na rusku naftu u Indiji i Kini udvostručili. Moskva pokušava zaobići sankcije preko „nepoznatih“ trgovaca, ali analitičari procjenjuju da će, čak i ako se obim izvoza uskoro oporavi, cijena po barelu ostati trajno niža.&nbsp;
- Ovo je možda prvi put da Putin osjeća stvarni ekonomski pritisak koji može uticati na njegovu odluku o nastavku rata. Gubitak kontrole nad energijom u istočnoj Evropi nije samo finansijski — to je simbolički udarac u srce ideje o ruskoj sferi uticaja - kaže Emilija Zankina, bugarska politikološkinja sa Univerziteta Temple u Rimu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Gube kontrolu: Je li odzvonilo ruskoj dominaciji u ovom dijelu Evrope?

Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) pri američkom Ministarstvu finansija izdala je licencu kojom se dozvoljava da se transakcije vezane za prodaju međunarodne imovine kompanije Lukoil nastave do 13. decembra, prenosi RTS.&nbsp;
&nbsp;Kako je objavljeno četiri Lukoilove kompanije koje posluju u Bugarskoj dobile su licencu do 29. aprila.
&nbsp;Takođe, transakcije vezane za prodaju, održavanje i rad benzinskih pumpi kompanije u inostranstvu su dozvoljene do 13. decembra.
&nbsp;Ministarstvo je do 29. aprila odobrilo operacije u kojima učestvuju neke kompanije Lukoila u Bugarskoj: Lukoil Neftohim Burgas, Lukoil Bugarska, Lukoil Avijacija Bugarska, Lukoil Bulgaria Bunker, kao i strukture u kojima one posjeduju 50 odsto ili više akcija.
&nbsp;Licenca se odnosi i na operacije sa Rosnjeftom za projekat polja Karačaganak u Kazahstanu. Ranije su SAD dozvoljavale samo Kaspijskom konzorcijumu cjevovoda i Tengizševroilu da obavljaju operacije sa Lukoilom i Rosnjeftom.
&nbsp;Ruska naftna kompanija Lukoil saopštila je da pregovara sa više kupaca o prodaji svojih međunarodnih aktiva.
&nbsp;- Lukoil obavještava da su u toku pregovori o prodaji njegovih međunarodnih aktiva sa nekoliko potencijalnih kupaca. Konkretni dogovor biće objavljen nakon postizanja konačnih sporazuma i dobijanja potrebnih regulatornih odobrenja - saopšteno je iz kompanije.
&nbsp;Njeni predstavnici su kazali da se preduzimaju sve mjere kako bi se osigurao neprekidan rad preduzeća tokom procesa prodaje i prenosa imovine, spriječili poremećaji u snabdijevanju energijom i sačuvala radna mjesta.
&nbsp;Kompanija Gunvor objavila je u petak da povlači ponudu za kupovinu međunarodnih aktiva ruske nafte kompanije Lukoil.

Sjedinjene Države produžile licencu Lukoilu

Narodna skupština Bugarske je poništila veto predsjednika Rumena Radeva i ponovo usvojila amandmane na zakon u vezi imenovanja posebnog upravnika za imovinu ruskog Lukoila i drugih povezanih kompanija.
Hitni zakonski amandmani, koji su bili usvojeni krajem prošle sedmice daju budućem posebnom upravniku (kojeg imenuje država) široka ovlašćenja, uključujući mogućnost prodaje imovine kompanija, a njihovi postupci su izuzeti od sudske revizije.
Amandmane su usvojile vladajuće stranke GERB, DPS-Novi početak, BSP i ITN kao odgovor na sankcije koje su Sjedinjene Američke Države usvojile krajem oktobra protiv Lukoila i drugih ruskih kompanija zbog ruskog rata u Ukrajini.
Amandmani bi trebali stupiti na snagu 21. novembra i primjenjivaće se na sve kompanije povezane s ruskom kompanijom, koje imaju veliki udio u proizvodnji i skladištenju goriva u Bugarskoj.
Predsjednik Bugarske stavio je veto na amandmane, uz obrazloženje da izmjene zakona vode do “potkopavanja pravnog poretka u zemlji, suprotstavljajući se temeljnim evropskim pravnim normama i predstavljajući visok rizik za javne finansije”.
Lider GERB-a Bojko Borisov prije glasanja, je međutim, kazao kako garantuje da će Bugarska dobiti izuzeće od sankcija koje su nametnule Sjedinjene Američke Države, što je Mađarska već dobila.
Imenovanje specijalnog upravnika jedna je od opcija za osiguranje kontinuiranog rada rafinerije nafte Lukoil u Burgasu nakon što sankcije počnu da se primjenjuju 21. novembra.
Bojko Borisov je 12. novembra izjavio da je već izabrana osoba za poziciju specijalnog upravnika, ne precizirajući njegovo ime.
Nakon glasanja, predstavnici PP-DB ponovili su svoje zahtjeve za primjenu ozbiljnih kriterijuma pri odabiru specijalnog upravnika. Koalicija insistira na tome da on mora imati veliko međunarodno iskustvo u velikim kompanijama u slučaju eventualne pomoći Evropske komisije.
“Potreban je nacionalni akcioni plan. Hitno se mora tražiti pomoć i koordinacija od Evropske komisije”, rekao je Martin Dimitrov iz PP-DB.
Dodao je da je potrebno vratiti Bugarskoj svo gorivo koje je dio državnih rezervi, te da sve kompanije koje nisu ispunile uslove za dopunjavanje rezervi treba prisiliti da to učine što je prije moguće.
Usvojene amandmane oštro je kritikovala opozicija, koja je navela da se radi o “paničnim akcijama” i pokušaju da se imovina Lukoila u Bugarskoj stavi pod kontrolu Deljana Peevskog, koji je sankcionisan zbog korupcije.
Predsjednik Rumen Radev takođe je kritikovao promjene i izrazio sumnju da iza njih stoji neki drugi cilj.

Bugarski parlament poništio veto predsjednika na zakon o preuzimanju ruskog Lukoila

Bugarski parlament je u petak usvojio zakonske izmjene kojima se velika rafinerija Lukoil na istoku zemlje stavlja pod državnu kontrolu poslije američkih sankcija ruskom naftnom gigantu.
SAD su prošlog mjeseca uvele sankcije protiv dva najveća ruska proizvođača nafte - državnog Rosnjefta i privatnog Lukoila – u pokušaju da izvrše pritisak na ruskog predsjednika Vladimira Putina da prihvati pregovore o završetku rata u Ukrajini.
Lukoil je u Bugarskoj vlasnik postrojenja Neftohim, najveće naftne rafinerije na Balkanu, u crnomorskom gradu Burgasu, od 1999. godine. Lukoil-Neftohim je takođe najveća bugarska kompanija.
Američke sankcije, koje stupaju na snagu 21. novembra, "efektivno će dovesti do obustave rada rafinerije... zbog odbijanja svih ugovornih strana da izvrše plaćanja kompanijama koje pripadaju Lukoilu", navodi se u nacrtu zakona koji je predložila vladajuća koalicija u Bugarskoj.
Prema tom dokumentu, može se imenovati poseban upravnik koji će ostvarivati pravo glasa akcionara. Upravnik bi mogao da proda akcije novom vlasniku, uz odobrenje vlade.
Zakon je usvojen izuzetno brzom procedurom, samo u roku od nekoliko sati. Zakonski amandmani su dodatno dodati na dnevni red, a zatim su izglasani bez rasprave oko 30 sekundi u parlamentarnom odboru za energetiku. Uslijedilo je ekspresno usvajanje u plenarnoj sali – i u prvom i u drugom čitanju.
Tokom debate, poslanici opozicije optužili su predlagače zakona da žure s njegovim donošenjem.
Takođe su osudili pravo posebnog upravnika da proda akcije rafinerije, navodeći da bi to moglo dovesti do pravnih postupaka protiv Bugarske.
Prošle nedjelje, bugarski poslanici su usvojili privremena ograničenja na izvoz naftnih derivata, uključujući i u druge članice Evropske unije, kako bi osigurali dovoljne zalihe nakon posljednjih američkih sankcija ruskom energetskom sektoru.
Zabrana obuhvata izvoz naftnih derivata, uključujući dizel i avionsko gorivo.
Izuzeci su dozvoljeni za punjenje i pretovar lokalnih i stranih brodova i aviona gorivom, kao i za snabdijevanje unutar EU oružanim snagama NATO-a ili oružanim snagama članica EU kada je to povezano sa zajedničkom bezbjednosnom i odbrambenom politikom bloka.

Bugarska usvojila zakon o preuzimanju kontrole nad rafinerijom ruskog Lukoila

Sjedinjene Američke Države (SAD) uvele su nove sankcije usmjerene na dvije najveće ruske naftne kompanije, Rosneft i Lukoil, u nastojanju da izvrše pritisak na Moskvu.
- Svaki put kad razgovaram s Vladimirom, vodim dobre razgovore, a onda oni ne vode nikuda. Jednostavno ne vode nikuda - rekao je predsjednik Donald Tramp nakon sastanka s glavnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom na kojem su razgovarali o mirovnim pregovorima.
Objava sankcija uslijedila je dan nakon što je Trump saopštio da će sastanak planiran s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Budimpešti biti odgođen na neodređeno vrijeme. Ranije, Rusija je pokrenula intenzivno bombardovanje Ukrajine u kojem je ubijeno najmanje sedam ljudi, uključujući djecu, prenosi SEEbiz.
Američki ministar finansija Skot Beset objasnio je da su nove sankcije potrebne zbog Putinovog odbijanja da okonča ovaj besmisleni rat. On je naveo da te naftne firme finansiraju "ratnu mašinu" Kremlja.
- Sada je vrijeme da se zaustavi ubijanje i za trenutni prekid vatre - poručio je Besent.
Govoreći uz Rutea u Ovalnom salonu, Tramp je kritikovao Putina da nije ozbiljan u vezi s postizanjem mira, napomenuvši da se nada da će ove sankcije pomoći u postizanju mira.&nbsp;
Paket sankcija nazvao je "ogromnim" i dodao da bi one mogle biti brzo povučene ako Rusija pristane zaustaviti rat. Rute je pohvalio uvođenje sankcija, rekavši da se "vrši veći pritisak" na Putina.&nbsp;
Ovaj potez dolazi u trenutku kada su ključne razlike između američkih i ruskih predloga za mir postale sve jasnije. Tramp je naznačio da je ključna tačka spoticanja odbijanje Moskve da prekine borbe duž trenutne linije fronta. Američki državni sekretar Marko Rubio izvijestio je da SAD i dalje žele sastanak s Rusijom.
Dvije ruske naftne firme izvoze 3,1 milion barela nafte dnevno. Rosneft je odgovoran za gotovo polovinu ukupne ruske proizvodnje nafte, što čini šest odsto globalne proizvodnje, prema procjenama britanske vlade.

Tramp uveo sankcije Rosneftu i Lukoilu

Velika Britanija je u srijedu uvela mjere protiv dvije najveće ruske naftne kompanije, Lukoil i Rosnjeft, kao i za 51 tanker takozvane "flote u sjenci", u kako je navela, novom pokušaju da pooštri energetske sankcije i uguši prihode Kremlja.
Na Lukoil i Rosnjeft su primijenjeni britanski zakoni o sankcijama Rusiji zbog, kako navodi Vlada u Londonu, njihove uloge u podršci ruskoj vladi. Time podliježu mjerama kao što su zamrzavanje imovine, diskvalifikacije direktora, ograničenja transporta i zabrani britanskih fiducijarnih usluga.
Te dvije kompanije se smatraju strateški značajnim za Kremlj, saopštila je britanska Vlada, dodajući da su njihove aktivnosti od ekonomskog značaja za Rusiju, doprinoseći prihodima te države koji pomažu u održavanju njenog rata u Ukrajini.
- Uvodimo ciljane sankcije protiv dvije najveće naftne kompanije u Rusiji, Lukoila i Rosnjefta - rekla je britanska ministarka finansija Rejčel Rivs novinarima tokom posjete SAD.
- Istovremeno, pojačavamo pritisak na kompanije u trećim zemljama, uključujući Indiju i Kinu, koje nastavljaju da olakšavaju plasman ruske nafte na globalna tržišta - dodala je ona.
Ruska ambasada u Londonu saopštila je da će sankcije imati suprotan efekat destabilizacijom globalnih energetskih tržišta i povećanjem troškova za britanska preduzeća i potrošače.
- Suprotno glasnim uvjeravanjima britanskih lidera, ova ograničenja neće imati nikakvog uticaja na kurs ruske spoljne politike - navodi se u saopštenju ambasade.
Rivs je rekla da "nema mjesta za Rusiju na globalnim tržištima" i da će Velika Britanija preduzeti sve neophodne korake da spriječi Moskvu da finansira rat u Ukrajini.
Rosnjeft je vodeći proizvođač nafte u Rusiji, s oko 40 odsto ukupne proizvodnje zemlje, dok je Lukoil drugi najveći, ali je najviše izložen u inostranstvu od ruskih konkurenata.
Nove sankcije uvedene su i za 51 brod, uključujući 44 u okviru takozvane flote u sjenci, kao i pojedince i entitete u različitim sektorima, uključujući energetiku i odbranu.
Posljednje sankcije takođe uključuju sedam tankera za tečni prirodni gas i kineski terminal Beihai LNG, koji je uvozio teret iz sankcionisanog ruskog postrojenja Arktik LNG2, saopštila je Velika Britanija.
Najara, ruska rafinerija sa sjedištem u Mumbaju, Indija, takođe je među sankcionisanim kompanijama.
Rafinerija, čiji je najveći akcionar Rosnjeft i koju je već sankcionisala Evropska unija, muči se da održi poslovanje.
Nove mjere Velike Britanije smanjiće Rusiji dostupnost brodova i osiguranja brodova, pošto se neke količine ruske nafte i dalje transportuju i osiguravaju na svojim rutama ka Aziji preko kompanija sa sjedištem u Velikoj Britaniji, rekli su trgovci upoznati s prodajom ruske nafte.
To znači da će se još veći dio trgovine naftom Rusija preusmjeriti ka floti u sjenci, koja koristi osiguranje i usluge koje nisu sa Zapada, rekli su trgovci.
U floti u sjenci već ima više od 1.500 brodova, procjenjuju zapadni stručnjaci, tako da nema manjka brodova za transport ruske nafte.
Međutim, nekoliko kineskih i indijskih luka je već odbijalo da primi robu iz tankere iz flote u sjenci, što je dodatno zakomplikovalo prodaju ruske nafte.
Flota u sjenci je sve više meta sankcija Velike Britanije, SAD i EU otkako su uvedene sankcije Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
To je mreža starijih tankera za koje zvaničnici kažu da se koriste da bi se izbjegle sankcije na rusku naftu.

Velika Britanija uvela sankcije ruskim kompanijama Lukoil i Rosnjeft

U kapitalnom državnom budžetu za narednu godinu predviđena su sredstva za dva projekta u Herceg Novom, a riječ je o drugoj fazi projekta revitalizacije tvrđave Španjola i adaptaciji Dječijeg odjeljenja Instituta u školski objekat. Lokalna uprava ima mogućnost da amandmanski doda i projekat izgradnje olimpijskog bazena.
Predsjednik Opštine Stevan Katić podsjeća da je u toku realizacija nekoliko kapitalnih projekata koje finansira država, kao i da je lokalna uprava kandidovala još 15-ak.
– Za 2026. godinu ubačena su dva nova projekta, a to je, na prijedlog Ministarstva kulture, druga faza revitalizacije tvrđave Španjola i na predlog Ministarstva prosvjete, rekonstrukcija Dječijeg odjeljenja, odnosno izgradnja škole u Igalu. To je dobra vijest, da se konačno uđe u tu značajnu realizaciju, koju Igalo čeka duže od 50 godina – navodi on.
U okviru projekta izgradnje škole u Igalu, kako objašnjava Katić, resorno ministarstvo formiralo je komisiju, u kojoj učestvuju i predstavnici lokalne uprave, a sastanci se redovno održavaju.
– Trenutno se rade dodatna istraživanja i ispitivanja, kako bi se nakon toga ušlo u samo projektovanje, odnosno rekonstrukciju te zgrade za potrebe škole. Trenutno se kao mogućnost razmatra to je da se i onaj sportski blok Instituta „Dr Simo Milošević“ uvrsti kroz neku narednu fazu za potrebe škole, kako bi se taj dio objekta koristio za potrebe fizičke kulture. To je onaj dio gdje se nalazi sportska hala i gdje je urušeni bazen – priča on.
Katić vjeruje da će Institut i država iznaći zajedničko rješenje, kako bi taj prostor bio iskoristio u nekoj narednoj fazi za potrebe te buduće škole u Igalu.
Jedan od najznačajnijih projekata koji bi mogli da se nađu u budžetu države za narednu godinu je i olimpijski bazen, navodi Katić.
– Mislim da bi taj projekat trebalo da se nađe u budžetu države za 2026. godinu kroz amandmansko djelovanje, jer smo kroz razgovor sa predstavnicima Vlade i &nbsp;resornih ministarstva dogovorili da taj projekat zajednički finansiraju Opština i država. Mislim da je to prihvaćeno sa njihove strane i optimista sam da će se naći u budžetu za 2026. godinu i da konačno Herceg Novi dobije bazen kakav i zaslužuje – istakao je Katić.
Za potrebe adaptacije Dječijeg odjeljenja u budžetu za narednu godinu opredjeljeno je 14,5 miliona eura, a za drugu fazu revitalizacije tvrđave Španjola tri miliona.

Za školu u Igalu i tvrđavu Španjola skoro 18 miliona u kapitalnom budžetu

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je sedam saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba teže povrijeđena, a jedna lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da su u Podgorici evidentirane četiri saobraćajne nezgode, Kotoru dvije i u Nikšiću jedna.
Izdato je 680 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 76 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela četiri para registarskih tablica.

Za dan sedam saobraćajki, povrijeđene dvije osobe

Službenici Regionalnog centra bezbjednosti “Sjever” izvršili su ciljane kontrole na teritoriji opština Plav, Kolašin i Rožaje i tom prilikom je pronađena određena količina cigareta.
U Kolašinu i Rožajama su, u odnosu na oduzete cigarete, izrečene novčane kazne od 1.500 eura, dok će se za oduzete cigarete u Plavu postupajući tužilac naknadno izjasniti o pravnoj kvalifikaciji djela.
Osim toga, u Beranama je realizovana akcija “Tragač” u sklopu koje je kontrolisano 255 vozila i pregled 105 osoba. Sankcionisana su 22 vozača zbog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.
- Oduzeta su dva vozila, 8.000 eura, kao i drugi predmeti poput noževa, sprejeva sa nadražujućim dejstvom, te druga podesna sredstva i predmeti - saopšteno je iz Uprave policije.
Tokom akcije “Tragač” izvršena je i operativno taktička mjera “Racija” u okviru koje je kontrolisano oko 50 osoba.
- Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti “Sjever” nastavljaju da preduzimaju pojačane aktivnosti iz svoje nadležnosti u saradnji sa drugim relevantnim službama, u cilju sveobuhvatnog pristupa i odgovora na sva nezakonita djelovanja u našem društvu - poručeno je iz policije.

Akcija policije na sjeveru: Oduzete cigarete, dva vozila, 8.000 eura, sankcionisana 22 vozača...

Nacionalni parkovi u Sjedinjenim Američkim Državama dodali su rođendan aktuelnog predsjednika te zemlje Donalda Trampa, 14. jun na listu dana u kojima je posjeta dozvoljena bez plaćanja ulaznica, istog datuma kada se obilježava i Dan zastave, saopštila je Nacionalna socijalna služba (NPS).
Dani bez ulaznica u nacionalnim parkovima SAD su promijenjeni i više ne uključuju Dan Martina Lutera Kinga mlađeg i Dan nacionalne nezavisnosti - Džuntint, koji se obilježava 19. juna u znak sjećanja na kraj ropstva u SAD, samo nekoliko nedjelja nakon što je Trampova administracija objavila da će povećati naknade za posjetioce koji nisu američki državljani ili stalni stanovnici, prenosi CBS njuz.
Administracija bivšeg američkog predsjednika Džozefa Bajdena ranije je proglasila Dan Martina Lutera Kinga mlađeg i Dan nacionalne nezavisnosti za dane bez plaćanja ulaznica za nacionalne parkove, prenosi Tanjug.
Većina dana kada je slobodan ulaz u nacionalne parkove u SAD je patriotske prirode, uključujući Dan predsjednika (16. februar), Dan sjećanja (25. maj), vikend Dana nezavisnosti (3-5. jul), Dan ustava (17. septembar) i Dan veterana (11. novembar). 110. rođendan Nacionalne službe parkova (25. avgust) i rođendan predsjednika Teodora Ruzvelta (27. oktobar), koji se smatra osnivačem Nacionalne službe parkova, takođe su slobodni dani.
Oni koji nisu državljani ili stanovnici SAD i dalje će morati da plate ulaznice i odgovarajuće takse za nerezidente na te datume, saopštila je Nacionalna socijalna služba.
Oko 100 od 400 nacionalnih parkova u zemlji naplaćuje ulaznicu, a cijene variraju u zavisnosti od parka.
Trampova administracija je ranije ove nedjelje objavila da će svaki posjetilac koji nije državljanin SAD ili stalni stanovnik morati da plati naknadu od 100 dolara u 11 popularnih parkova.

Na Trampov rođendan neće se plaćati ulaznice u nacionalne parkove SAD-a

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Privremeno obustavljene blokade na Kruševom ždrijelu: "Naša mala pobjeda tek korak ka onome što će se desiti kroz sudske i druge procese"

06.12.
12:56h
Kada mi je čuvena Ana Vuković pročitala dio krivične prijave MUP-a RCG, koju je potpisao onomad Dževad Kožar, a odobrio Rajko Malović, u kojoj je pisalo da sam Moldavku S.Č. kupio u Baru za 2000 maraka (malo li je) od Bajrama Orahovca, vjerujte mi na riječ, manje sam bio iznenađen od onoga što sam čuo juče.
Kada su mi dvojica specijalnih tužilaca nakon što je saslušan posljednji svjedok u krivičnom predmetu protiv Ubović Ranka i Ivanović Vladana i nakon što sam im kazao da obavijeste sudije da je otpao pritvorski osnov, kazali - citiram:
"A, ne, postoje i neki uslovni razlozi za njega".
Dakle, drage kolege, na znanje vam.
Da postoje razlozi za pritvor i van norme iz člana 175 ZKP. Čisto da ste upućeni.
Dobro, nigdje nikada zakoni svjetski to ne pominju, ali smo ih juče uveli.
Koji ti je pritvorski osnov, pita pritvorenik cimera u Spužu. Ovaj odgovara - uslovni.
Onda onome ko je postavio pitanje ne bude dobro. Iako je, recimo, po zanimanju šumar.
Priznajem.Na mah sam pomislio da su Ubović i Ivanović možda tražili da ostanu i kad osnov određen rješenjem o određivanju pritvora otpadne.
Jednostavno, dopalo im se. I sljedstveno tome, ne izlazi otud.
Meni je iskreno samo jedno žao. A to je što pristojni, obrazovani i uljudni momci koji znaju svoj posao - tako olako bez neke, gaje kod sebe nagon koji zbog funkcije koje obnašaju može da bude pretežak za ljude.
Ili to zavisi - ko su ljudi. Ko je čovjek.
Ugodi zakonu - a ne nekim ljudima. Makar bili Demokrate.
P.S: Pekić u "Kako upokojiti vampira" napisa "Najbolje ideje se često dave u odvratnom mulju lojalnog odobravanja".
I jedna digresija za P.S.2: 
Pročitao sam juče saopštenje za javnost B. Bogdanovića oko Aca Mijajlovića i protesta povodom masakra na Cetinju i iznova se sjetih Kundere: "Na Vroclavskom trgu jedan čovjek povraća. Potpuno te razumijem, dobaci mu prolaznik".

Uslovni razlog za pritvor

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević pozvao je potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića da primi na razgovor mještane Botuna koji danima protestuju protiv gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Knežević je jutros pozvao sve Zećane da krenu ka Botunu, navodeći da policija očigledno priprema intervenciju time što je zaustavila saobraćaj za teretna vozila.
Međutim, ubrzo su se oglasili iz policije apelujući da se ne unosi panika među građanima i pojašnjavajući da njihove aktivnosti nemaju veze sa situacijom u Botunu, već da sprovode akciju kodnog naziva "Šljunak u cilju sprječavanja nelegalne ekploatacije i prevoza pijeska.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fup-nakon-knezeviceve-objave-ne-plasirati-neprovjere-informacije-sprovodimo-plansku-akciju&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ipak, u Botunu se okupio veliki broj građana, a među njima je i lider DNP-a koji je okupljenim novinarima pokazao dopis upućen krajem avgusta v.d. direktora policije Lazaru Šćepanoviću, a koji je, navodi, ostao bez odgovora.
- Nema laži, nema prevare u Zeti. S potpisima građana Botuna 28. avgust,a na svetac, uputili smo poziv gospodinu Šćepanoviću s potpisima građana Botuna. Tri mjeseca je prošlo, pa da živi u Pekingu, a da su Botunjani pješke krenuli, sreli bi se dosad - naglasio je Knežević.
On je pitao Šćepanovića da li Botunjani zaslužuju da budu primljeni na razgovor? 
- A, pošto vidimo da ih ignoriše gospodin Milojko Spajić, kao i Šćepanović, prinuđeni smo da zamolimo gospodina Bečića da ih primi na razgovor, jer je naš Zećanin, i da porazgovara s ovim ljudima - kako bi splasnule tenzije - poručio je Knežević.
Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište.
Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja.
Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti.
Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta.
– Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on.
Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost.
Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić.
– Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić.
Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Tag: lukoil