Ruska naftna kompanija Lukoil pristala je da proda većinu svoje strane imovine, ukupne vrijednosti oko 22 milijarde dolara, američkoj privatnoj investicionoj kompaniji Carlyle Group, uz odobrenje američke vlade.
Lukoil je saopštio da je sa Carlyle-om postigao dogovor o prodaji svoje jedinice Lukoil International GmbH, koja upravlja imovinom kompanije u inostranstvu, prenosi Capital.ba.
- Potpisani sporazum nije ekskluzivan za kompaniju i podliježe određenim prethodnim uslovima kao što je pribavljanje neophodnih regulatornih odobrenja, uključujući dozvolu Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država (SAD) za transakciju sa Carlyle-om - saopštio je Lukoil.
Sporazum ne uključuje imovinu u Kazahstanu, koja će ostati vlasništvo ruske naftne kompanije. Analitičari procjenjuju ukupnu stranu imovinu Lukoila na oko 22 milijarde dolara.
Nakon uvođenja sankcija SAD i Velike Britanije 15. oktobra, Lukoil je objavio namjeru da proda svoju stranu imovinu.
Lukoil je uključen u projekte u Azerbejdžanu, Kazahstanu, Uzbekistanu, Iraku, Egiptu, Kamerunu, Nigeriji, Gani, Meksiku, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Republici Kongo. Kompanija posjeduje rafinerije u Bugarskoj, Rumuniji i Holandiji, kao i mrežu od približno 2,5 hiljada benzinskih stanica u 19 zemalja.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Lukoil prodao glavninu imovine američkoj kompaniji

Američko Ministarstvo finansija produžilo je danas dozvolu za transakcije sa Lukoilom do 28. februara, navodi se u dokumentu Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država.
SAD su produžile svoju licencu za rad sa ruskom kompanijom Lukoil i njenim podružnicama za prodaju Lukoil International GmbH do 28. februara 2026. godine, navodi se u dokumentu Ministarstva finansija SAD, prenose RIA Novosti.
- Osim kako je predviđeno u stavu (d)... sve transakcije zabranjene Izvršnom naredbom (EO) 14024, koje su uobičajeno slučajne i neophodne za pregovore i izvršenje ugovora sa kompanijom Lukoil Oil, javnim akcionarskim društvom ili bilo kojim od njenih filijala za prodaju, raspolaganje ili prenos Lukoil International GmbH ("LIG") ili bilo kog entiteta u kojem LIG direktno ili indirektno posjeduje 50 odsto ili više svog udjela u kapitalu, pojedinačno ili zajedno... su dozvoljene do 12.01 časova po istočnom standardnom vremenu 28. februara 2026. godine - navodi se u dokumentu.
Ministarstvo finansija SAD je 22. oktobra uvelo sankcije protiv Lukoila i njegovih podružnica u kojima posjeduje udio veći od 50 odsto.
SAD su potom produžile licencu za poslovanje sa Lukoilom i njegovim podružnicama za prodaju Lukoil International GmbH do 17. januara 2026. godine.

500x500

1084x550

Ministarstvo finansija SAD produžilo ovlašćenje za transakcije sa Lukoilom

Dok američki predsjednik Donald Tramp s jedne strane nudi ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu pregovore o miru u Ukrajini, s druge strane američko Ministarstvo finansija zadalo je možda najteži udarac ruskoj ratnoj mašineriji od početka invazije. Nove sankcije protiv naftnih giganata Rosnjefta i Lukoila ne samo da su Kremlju oduzele milijarde dolara mjesečno, već su i definitivno zatvorile vrata ruskom energetskom i političkom uticaju u jugoistočnoj Evropi. A najveći gubitnici nijesu samo u Moskvi, već i u Sofiji i Beogradu, piše Telegraph u svojoj analizi.
U Bugarskoj se dogodilo nešto što je još prije godinu izgledalo nezamislivo. Vlada je krajem novembra preuzela potpunu operativnu kontrolu nad rafinerijom Burgas, najvećom u zemlji i ključnim objektom u vlasništvu Lukoila. Za posebnog upravnika imenovan je Rumen Specov, bivši šef poreske uprave poznat po beskompromisnoj borbi protiv sive ekonomije.&nbsp;
- Lukoil je bio krunski dragulj ruskog uticaja u Bugarskoj. Čak i ako sjutra bude mir u Ukrajini, dugoročna ruska politika ide protiv Evrope. Zato smo morali prekinuti tu vezu - kaže Ruslan Stefanov iz Centra za proučavanje demokratije u Sofiji.
Predsjednik Rumen Radev pokušao je da stavi veto na zakon kojim se omogućava oduzimanje kontrole, ali ga je parlament nadglasao. Vašington je dao rok od šest mjeseci da se pronađe novi vlasnik koji nije povezan s Moskvom.
U Beogradu je situacija još dramatičnija, piše Telegraph. Rafinerija Pančevo, dio Naftne industrije Srbije (NIS), radi u „stanju mirovanja“.
Srpski predsjednik Aleksandar Vučić traži odlaganje sankcija od američkog Ministarstva finansija kako bi rafinerija preživjela zimu, ali istovremeno javno poručuje da će Rusima, ako dođe do nacionalizacije, „platiti najvišu moguću cijenu jer su nam prijatelji“.&nbsp;
- Sjedjeti na dvije stolice više nije moguće. Međunarodni poredak se preoblikuje pred našim očima. Na kraju će Srbija morati izabrati stranu, a ove sankcije jasno pokazuju koja strana pobjeđuje - upozorava Igor Novaković iz beogradskog Centra za međunarodne i bezbjednosne poslove (ISAC).
Prema analizi Kijevske škole ekonomije, sankcije Rosnjeftu i Lukoilu koštaju Rusiju između 2,5 i 5 milijardi dolara mjesečno – otprilike trećinu svih prihoda od izvoza nafte.&nbsp;
Izvoz u Kinu pao je na najniži nivo od februara 2022, dok su se popusti na rusku naftu u Indiji i Kini udvostručili. Moskva pokušava zaobići sankcije preko „nepoznatih“ trgovaca, ali analitičari procjenjuju da će, čak i ako se obim izvoza uskoro oporavi, cijena po barelu ostati trajno niža.&nbsp;
- Ovo je možda prvi put da Putin osjeća stvarni ekonomski pritisak koji može uticati na njegovu odluku o nastavku rata. Gubitak kontrole nad energijom u istočnoj Evropi nije samo finansijski — to je simbolički udarac u srce ideje o ruskoj sferi uticaja - kaže Emilija Zankina, bugarska politikološkinja sa Univerziteta Temple u Rimu.

1250x600

Gube kontrolu: Je li odzvonilo ruskoj dominaciji u ovom dijelu Evrope?

Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) pri američkom Ministarstvu finansija izdala je licencu kojom se dozvoljava da se transakcije vezane za prodaju međunarodne imovine kompanije Lukoil nastave do 13. decembra, prenosi RTS.&nbsp;
&nbsp;Kako je objavljeno četiri Lukoilove kompanije koje posluju u Bugarskoj dobile su licencu do 29. aprila.
&nbsp;Takođe, transakcije vezane za prodaju, održavanje i rad benzinskih pumpi kompanije u inostranstvu su dozvoljene do 13. decembra.
&nbsp;Ministarstvo je do 29. aprila odobrilo operacije u kojima učestvuju neke kompanije Lukoila u Bugarskoj: Lukoil Neftohim Burgas, Lukoil Bugarska, Lukoil Avijacija Bugarska, Lukoil Bulgaria Bunker, kao i strukture u kojima one posjeduju 50 odsto ili više akcija.
&nbsp;Licenca se odnosi i na operacije sa Rosnjeftom za projekat polja Karačaganak u Kazahstanu. Ranije su SAD dozvoljavale samo Kaspijskom konzorcijumu cjevovoda i Tengizševroilu da obavljaju operacije sa Lukoilom i Rosnjeftom.
&nbsp;Ruska naftna kompanija Lukoil saopštila je da pregovara sa više kupaca o prodaji svojih međunarodnih aktiva.
&nbsp;- Lukoil obavještava da su u toku pregovori o prodaji njegovih međunarodnih aktiva sa nekoliko potencijalnih kupaca. Konkretni dogovor biće objavljen nakon postizanja konačnih sporazuma i dobijanja potrebnih regulatornih odobrenja - saopšteno je iz kompanije.
&nbsp;Njeni predstavnici su kazali da se preduzimaju sve mjere kako bi se osigurao neprekidan rad preduzeća tokom procesa prodaje i prenosa imovine, spriječili poremećaji u snabdijevanju energijom i sačuvala radna mjesta.
&nbsp;Kompanija Gunvor objavila je u petak da povlači ponudu za kupovinu međunarodnih aktiva ruske nafte kompanije Lukoil.

Sjedinjene Države produžile licencu Lukoilu

Narodna skupština Bugarske je poništila veto predsjednika Rumena Radeva i ponovo usvojila amandmane na zakon u vezi imenovanja posebnog upravnika za imovinu ruskog Lukoila i drugih povezanih kompanija.
Hitni zakonski amandmani, koji su bili usvojeni krajem prošle sedmice daju budućem posebnom upravniku (kojeg imenuje država) široka ovlašćenja, uključujući mogućnost prodaje imovine kompanija, a njihovi postupci su izuzeti od sudske revizije.
Amandmane su usvojile vladajuće stranke GERB, DPS-Novi početak, BSP i ITN kao odgovor na sankcije koje su Sjedinjene Američke Države usvojile krajem oktobra protiv Lukoila i drugih ruskih kompanija zbog ruskog rata u Ukrajini.
Amandmani bi trebali stupiti na snagu 21. novembra i primjenjivaće se na sve kompanije povezane s ruskom kompanijom, koje imaju veliki udio u proizvodnji i skladištenju goriva u Bugarskoj.
Predsjednik Bugarske stavio je veto na amandmane, uz obrazloženje da izmjene zakona vode do “potkopavanja pravnog poretka u zemlji, suprotstavljajući se temeljnim evropskim pravnim normama i predstavljajući visok rizik za javne finansije”.
Lider GERB-a Bojko Borisov prije glasanja, je međutim, kazao kako garantuje da će Bugarska dobiti izuzeće od sankcija koje su nametnule Sjedinjene Američke Države, što je Mađarska već dobila.
Imenovanje specijalnog upravnika jedna je od opcija za osiguranje kontinuiranog rada rafinerije nafte Lukoil u Burgasu nakon što sankcije počnu da se primjenjuju 21. novembra.
Bojko Borisov je 12. novembra izjavio da je već izabrana osoba za poziciju specijalnog upravnika, ne precizirajući njegovo ime.
Nakon glasanja, predstavnici PP-DB ponovili su svoje zahtjeve za primjenu ozbiljnih kriterijuma pri odabiru specijalnog upravnika. Koalicija insistira na tome da on mora imati veliko međunarodno iskustvo u velikim kompanijama u slučaju eventualne pomoći Evropske komisije.
“Potreban je nacionalni akcioni plan. Hitno se mora tražiti pomoć i koordinacija od Evropske komisije”, rekao je Martin Dimitrov iz PP-DB.
Dodao je da je potrebno vratiti Bugarskoj svo gorivo koje je dio državnih rezervi, te da sve kompanije koje nisu ispunile uslove za dopunjavanje rezervi treba prisiliti da to učine što je prije moguće.
Usvojene amandmane oštro je kritikovala opozicija, koja je navela da se radi o “paničnim akcijama” i pokušaju da se imovina Lukoila u Bugarskoj stavi pod kontrolu Deljana Peevskog, koji je sankcionisan zbog korupcije.
Predsjednik Rumen Radev takođe je kritikovao promjene i izrazio sumnju da iza njih stoji neki drugi cilj.

Bugarski parlament poništio veto predsjednika na zakon o preuzimanju ruskog Lukoila

Bugarski parlament je u petak usvojio zakonske izmjene kojima se velika rafinerija Lukoil na istoku zemlje stavlja pod državnu kontrolu poslije američkih sankcija ruskom naftnom gigantu.
SAD su prošlog mjeseca uvele sankcije protiv dva najveća ruska proizvođača nafte - državnog Rosnjefta i privatnog Lukoila – u pokušaju da izvrše pritisak na ruskog predsjednika Vladimira Putina da prihvati pregovore o završetku rata u Ukrajini.
Lukoil je u Bugarskoj vlasnik postrojenja Neftohim, najveće naftne rafinerije na Balkanu, u crnomorskom gradu Burgasu, od 1999. godine. Lukoil-Neftohim je takođe najveća bugarska kompanija.
Američke sankcije, koje stupaju na snagu 21. novembra, "efektivno će dovesti do obustave rada rafinerije... zbog odbijanja svih ugovornih strana da izvrše plaćanja kompanijama koje pripadaju Lukoilu", navodi se u nacrtu zakona koji je predložila vladajuća koalicija u Bugarskoj.
Prema tom dokumentu, može se imenovati poseban upravnik koji će ostvarivati pravo glasa akcionara. Upravnik bi mogao da proda akcije novom vlasniku, uz odobrenje vlade.
Zakon je usvojen izuzetno brzom procedurom, samo u roku od nekoliko sati. Zakonski amandmani su dodatno dodati na dnevni red, a zatim su izglasani bez rasprave oko 30 sekundi u parlamentarnom odboru za energetiku. Uslijedilo je ekspresno usvajanje u plenarnoj sali – i u prvom i u drugom čitanju.
Tokom debate, poslanici opozicije optužili su predlagače zakona da žure s njegovim donošenjem.
Takođe su osudili pravo posebnog upravnika da proda akcije rafinerije, navodeći da bi to moglo dovesti do pravnih postupaka protiv Bugarske.
Prošle nedjelje, bugarski poslanici su usvojili privremena ograničenja na izvoz naftnih derivata, uključujući i u druge članice Evropske unije, kako bi osigurali dovoljne zalihe nakon posljednjih američkih sankcija ruskom energetskom sektoru.
Zabrana obuhvata izvoz naftnih derivata, uključujući dizel i avionsko gorivo.
Izuzeci su dozvoljeni za punjenje i pretovar lokalnih i stranih brodova i aviona gorivom, kao i za snabdijevanje unutar EU oružanim snagama NATO-a ili oružanim snagama članica EU kada je to povezano sa zajedničkom bezbjednosnom i odbrambenom politikom bloka.

Bugarska usvojila zakon o preuzimanju kontrole nad rafinerijom ruskog Lukoila

Sjedinjene Američke Države (SAD) uvele su nove sankcije usmjerene na dvije najveće ruske naftne kompanije, Rosneft i Lukoil, u nastojanju da izvrše pritisak na Moskvu.
- Svaki put kad razgovaram s Vladimirom, vodim dobre razgovore, a onda oni ne vode nikuda. Jednostavno ne vode nikuda - rekao je predsjednik Donald Tramp nakon sastanka s glavnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom na kojem su razgovarali o mirovnim pregovorima.
Objava sankcija uslijedila je dan nakon što je Trump saopštio da će sastanak planiran s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Budimpešti biti odgođen na neodređeno vrijeme. Ranije, Rusija je pokrenula intenzivno bombardovanje Ukrajine u kojem je ubijeno najmanje sedam ljudi, uključujući djecu, prenosi SEEbiz.
Američki ministar finansija Skot Beset objasnio je da su nove sankcije potrebne zbog Putinovog odbijanja da okonča ovaj besmisleni rat. On je naveo da te naftne firme finansiraju "ratnu mašinu" Kremlja.
- Sada je vrijeme da se zaustavi ubijanje i za trenutni prekid vatre - poručio je Besent.
Govoreći uz Rutea u Ovalnom salonu, Tramp je kritikovao Putina da nije ozbiljan u vezi s postizanjem mira, napomenuvši da se nada da će ove sankcije pomoći u postizanju mira.&nbsp;
Paket sankcija nazvao je "ogromnim" i dodao da bi one mogle biti brzo povučene ako Rusija pristane zaustaviti rat. Rute je pohvalio uvođenje sankcija, rekavši da se "vrši veći pritisak" na Putina.&nbsp;
Ovaj potez dolazi u trenutku kada su ključne razlike između američkih i ruskih predloga za mir postale sve jasnije. Tramp je naznačio da je ključna tačka spoticanja odbijanje Moskve da prekine borbe duž trenutne linije fronta. Američki državni sekretar Marko Rubio izvijestio je da SAD i dalje žele sastanak s Rusijom.
Dvije ruske naftne firme izvoze 3,1 milion barela nafte dnevno. Rosneft je odgovoran za gotovo polovinu ukupne ruske proizvodnje nafte, što čini šest odsto globalne proizvodnje, prema procjenama britanske vlade.

Tramp uveo sankcije Rosneftu i Lukoilu

Velika Britanija je u srijedu uvela mjere protiv dvije najveće ruske naftne kompanije, Lukoil i Rosnjeft, kao i za 51 tanker takozvane "flote u sjenci", u kako je navela, novom pokušaju da pooštri energetske sankcije i uguši prihode Kremlja.
Na Lukoil i Rosnjeft su primijenjeni britanski zakoni o sankcijama Rusiji zbog, kako navodi Vlada u Londonu, njihove uloge u podršci ruskoj vladi. Time podliježu mjerama kao što su zamrzavanje imovine, diskvalifikacije direktora, ograničenja transporta i zabrani britanskih fiducijarnih usluga.
Te dvije kompanije se smatraju strateški značajnim za Kremlj, saopštila je britanska Vlada, dodajući da su njihove aktivnosti od ekonomskog značaja za Rusiju, doprinoseći prihodima te države koji pomažu u održavanju njenog rata u Ukrajini.
- Uvodimo ciljane sankcije protiv dvije najveće naftne kompanije u Rusiji, Lukoila i Rosnjefta - rekla je britanska ministarka finansija Rejčel Rivs novinarima tokom posjete SAD.
- Istovremeno, pojačavamo pritisak na kompanije u trećim zemljama, uključujući Indiju i Kinu, koje nastavljaju da olakšavaju plasman ruske nafte na globalna tržišta - dodala je ona.
Ruska ambasada u Londonu saopštila je da će sankcije imati suprotan efekat destabilizacijom globalnih energetskih tržišta i povećanjem troškova za britanska preduzeća i potrošače.
- Suprotno glasnim uvjeravanjima britanskih lidera, ova ograničenja neće imati nikakvog uticaja na kurs ruske spoljne politike - navodi se u saopštenju ambasade.
Rivs je rekla da "nema mjesta za Rusiju na globalnim tržištima" i da će Velika Britanija preduzeti sve neophodne korake da spriječi Moskvu da finansira rat u Ukrajini.
Rosnjeft je vodeći proizvođač nafte u Rusiji, s oko 40 odsto ukupne proizvodnje zemlje, dok je Lukoil drugi najveći, ali je najviše izložen u inostranstvu od ruskih konkurenata.
Nove sankcije uvedene su i za 51 brod, uključujući 44 u okviru takozvane flote u sjenci, kao i pojedince i entitete u različitim sektorima, uključujući energetiku i odbranu.
Posljednje sankcije takođe uključuju sedam tankera za tečni prirodni gas i kineski terminal Beihai LNG, koji je uvozio teret iz sankcionisanog ruskog postrojenja Arktik LNG2, saopštila je Velika Britanija.
Najara, ruska rafinerija sa sjedištem u Mumbaju, Indija, takođe je među sankcionisanim kompanijama.
Rafinerija, čiji je najveći akcionar Rosnjeft i koju je već sankcionisala Evropska unija, muči se da održi poslovanje.
Nove mjere Velike Britanije smanjiće Rusiji dostupnost brodova i osiguranja brodova, pošto se neke količine ruske nafte i dalje transportuju i osiguravaju na svojim rutama ka Aziji preko kompanija sa sjedištem u Velikoj Britaniji, rekli su trgovci upoznati s prodajom ruske nafte.
To znači da će se još veći dio trgovine naftom Rusija preusmjeriti ka floti u sjenci, koja koristi osiguranje i usluge koje nisu sa Zapada, rekli su trgovci.
U floti u sjenci već ima više od 1.500 brodova, procjenjuju zapadni stručnjaci, tako da nema manjka brodova za transport ruske nafte.
Međutim, nekoliko kineskih i indijskih luka je već odbijalo da primi robu iz tankere iz flote u sjenci, što je dodatno zakomplikovalo prodaju ruske nafte.
Flota u sjenci je sve više meta sankcija Velike Britanije, SAD i EU otkako su uvedene sankcije Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
To je mreža starijih tankera za koje zvaničnici kažu da se koriste da bi se izbjegle sankcije na rusku naftu.

Velika Britanija uvela sankcije ruskim kompanijama Lukoil i Rosnjeft

Članice Delegacije Skupštine Crne Gore u Parlamentarnoj skupštini Mediterana (PAM), poslanica Zoja Bojanić–Lalović i zamjenica člana Delegacije Bojana Pićan, učestvovale su na Drugom zasijedanju Ženskog parlamentarnog foruma PAM-a, održanom od 26. do 28. januara u Abu Dabiju, čiji je domaćin bio Parlament Ujedinjenih Arapskih Emirata. Forum je okupio više od 200 delegata iz euro-mediteranskog i zalivskog regiona, kao i predstavnike Azije, Latinske Amerike i Afrike, uključujući podsaharsku regiju. Učesnici su bili predstavnici nacionalnih parlamenata, parlamentarnih skupština i partnera PAM-a, međunarodnih institucija i humanitarnih organizacija, kao i diplomatskih misija i ambasada.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260130120140_d467522a68feafaed2cbbe911b4528bd4f3b4d9cd9c58d68371634dd00e10c42.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260130120140_d467522a68feafaed2cbbe911b4528bd4f3b4d9cd9c58d68371634dd00e10c42" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="abu dabi"> </figure>  Skup je otvorila potpredsjednica Saveznog nacionalnog vijeća Ujedinjenih Arapskih Emirata i predsjednica Ženskog parlamentarnog foruma PAM-a, Mariam Bin Tenaje, istakavši da je osnaživanje žena jedan od ključnih prioriteta PAM-a i preduslov za izgradnju inkluzivnih i kohezivnih društava u mediteranskom prostoru i šire. U okviru svečane ceremonije otvaranja, predsjednik Saveznog nacionalnog vijeća UAE Sakr Gobaš naglasio je dugoročnu viziju ove zemlje zasnovanu na inkluzivnom upravljanju i društvenoj koheziji, poručivši da osnaživanje žena predstavlja temeljni stub nacionalnog razvoja i društvene otpornosti. Predsjednik Parlamentarne skupštine Mediterana Đulio Ćentemero pozvao je učesnike da obaveze preuzete na međunarodnom nivou pretoče u konkretne zakonodavne mjere, adekvatna budžetska izdvajanja i efikasan nadzor nad njihovom primjenom, naglasivši značaj uloge žena u ostvarivanju održivog mira, prosperiteta i socijalne pravde. U uvodnom dijelu Foruma obratili su se i brojni visoki zvaničnici i predstavnici parlamenata, među kojima su bili predsjednici i potpredsjednici parlamentarnih domova Bosne i Hercegovine, Azerbejdžana, Maroka, Ujedinjenog Kraljevstva, kao i predstavnici Interparlamentarne unije i institucija UAE zaduženih za rodnu ravnopravnost i socijalni razvoj. Drugi Ženski parlamentarni forum PAM-a bio je organizovan kroz četiri tematske cjeline, posvećene osnaživanju žena u ekonomiji i politici, podršci u oblastima obrazovanja, zdravstva i zaštite životne sredine, ulozi žena u borbi protiv terorizma i nasilnog ekstremizma, te problemu seksualnog i rodno zasnovanog nasilja povezanog sa terorizmom. Govoreći na drugoj sesiji Foruma, poslanica Zoja Bojanić–Lalović istakla je da istorijsko nasljeđe Crne Gore potvrđuje ključnu ulogu žena u društvenom, kulturnom i obrazovnom razvoju, naglašavajući da je njihovo osnaživanje danas strateški imperativ za ekonomski napredak i evropsku integraciju. „Kroz istoriju Crne Gore žene su bile prosvjetiteljke, nosioci društvenih promjena i graditeljke dijaloga. One su rušile stereotipe i oblikovale generacije koje razmišljaju slobodno i odgovorno. Ovo nasljeđe u potpunosti odražava vrijednosti PAM-a – inkluzivnost, saradnju i razvoj fokusiran na čovjeka“, poručila je Bojanić–Lalović. Dodala je da Crna Gora kroz PAM aktivno doprinosi regionalnom dijalogu, te izrazila zadovoljstvo što će naša država biti domaćin 20. jubilarne Plenarne sjednice PAM-a, koja će biti održana od 6. do 8. maja u Budvi, u godini obilježavanja dvije decenije od obnove državnosti. Na marginama Foruma, delegacija Skupštine Crne Gore sastala se sa predsjednicom Ženskog parlamentarnog foruma PAM-a Mariam Bin Tenaje, kada su potvrđeni zajednički prioriteti u oblasti osnaživanja žena i jačanja njihove uloge u političkom, ekonomskom i društvenom životu. Tom prilikom je istaknuta važnost kontinuirane saradnje među državama članicama. Poslanica Bojanić–Lalović dala je i intervju za italijanski medij Media Duemila, na poziv Komunikacionog tima PAM-a, čime je doprinijela većoj vidljivosti aktivnosti Foruma i PAM-a, kao i promociji kampanja usmjerenih na borbu protiv dezinformacija, govora mržnje, trgovine ljudima i krijumčarenja migranata.

Delegacija Skupštine Crne Gore učestvovala na Drugom zasijedanju Ženskog parlamentarnog foruma PAM-a u Abu Dabiju

Baranka Dž.H.(47) uhapšena je zbog krivičnog djela razbojnička krađa, saopšteno je iz Uprave policije (UP).&nbsp;
Policija je postupila po prijavi zapošljene u jednom prodajnom objektu, koja je navela da je na svom radnom mjestu fizički napadnuta od strane nepoznatog ženske osobe.
Službenici OB Bar, kako se navodi se usaopštenju, su u kratkom roku identifikovali i locirali žensko lice osumnjičeno za krivično djelo razbojnička krađa.
- Nakon izvršenog uviđaja, službenici Interventne jedinice policije su u kratkom roku, u naselju Bjeliši, locirali osumnjičeno lice Dž. H. (47) iz Bara. Prilikom pregleda kod imenovane je pronađena perika, novac u iznosu od 45 eura, kao i dvije falsifikovane novčanice od po 50 eura, odštampane samo sa jedne strane - navodi se u saopštenju UP.&nbsp;
Dž. H. je, kako se sumnja, navedeno krivično djelo počinila na način što je u prodajnom objektu cigarete platila upotrebom falsifikovane novčanice u apoenu od 50 eura.&nbsp;
- Tom prilikom je, u namjeri da zadrži prisvojene stvari i vraćeni kusur, zamahivala skalpelom u pravcu oštećene, kojom prilikom joj je oštetila dio garderobe. Nakon sprovedene kriminalističke obrade, policijski službenici su, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru, lišili slobode Dž. H., zbog sumnje da je počinila krivično djelo razbojnička krađ - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Uhapšena Baranka osumnjičena za razbojničku krađu

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore, &nbsp;Anđela Jakšić-Stojanović, zajedno sa Jusufom Almazruijem, otpravnikom poslova Ambasade Ujedinjenih Arapskih Emirata u Crnoj Gori, posjetila je Osnovnu školu „Štampar Makarije“ u Podgorici, povodom svečanog otvaranja EdTech laboratorije u ovoj obrazovnoj ustanovi.
Otvaranje laboratorije dio je šire inicijative Kalifa fondacije (Khalifa Foundation) iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, koja je donirala savremenu tehnološku opremu za ukupno četiri EdTech laboratorije u školama širom Crne Gore. Pored OŠ „Štampar Makarije“ u Podgorici, donacija obuhvata i Osnovnu školu „Dušan Bojović“ u Nikšiću, Srednju stručnu školu u Bijelom Polju, kao i Osnovnu školu „Pavle Rovinski“ u Podgorici.
Donirana oprema biće korišćena za unapređenje digitalnih kompetencija učenika i nastavnika, kao i za jačanje tehnoloških kapaciteta obrazovnih ustanova, u skladu sa savremenim trendovima i potrebama digitalnog društva. Projekat predstavlja značajan doprinos modernizaciji obrazovnog sistema Crne Gore i stvaranju uslova za kvalitetnije, inovativnije i inkluzivnije obrazovanje.
Ministarka Jakšić-Stojanović izrazila je zahvalnost Kalifa fondaciji i Ambasadi Ujedinjenih Arapskih Emirata na vrijednoj donaciji i kontinuiranoj podršci razvoju obrazovanja u Crnoj Gori, ističući da su ovakve inicijative od ključnog značaja za pripremu mladih generacija za izazove budućnosti.
Otpravnik poslova Ambasade UAE, Jusuf Almazrui, naglasio je posvećenost Ujedinjenih Arapskih Emirata jačanju bilateralne saradnje sa Crnom Gorom, posebno u oblasti obrazovanja, inovacija i razvoja ljudskih potencijala.
Otvaranjem EdTech laboratorija potvrđena je zajednička opredijeljenost Crne Gore i UAE ka unapređenju znanja, digitalne pismenosti i tehnološke osposobljenosti mladih, kao temelja održivog društvenog i ekonomskog razvoja.

MPNI: Jačanje saradnje Crne Gore i UAE kroz podršku digitalizaciji obrazovanja

Sinoćni javni nastup direktora policije u emisiji „Načisto“ predstavlja teško profesionalno i institucionalno posrnuće, kao i novo kršenje Kodeksa policijske etike. Time što se javno pohvalio da je on lično autor jučerašnjeg saopštenja i dodatno, bez ikakvih dokaza, iznio ozbiljne sumnje na račun sudske grane vlasti, direktor policije je postupao neprincipijelno, nestručno, nepravedno, nepristojno i nekorektno, suprotno članu 6 i članu 9 Kodeksa, poručuje za <a href="https://www.antenam.net/clanak/radulovic-iznosenje-sumnji-da-je-neko-iz-suda-obavijestio-optuzenog-o-presudi-bez-ijednog-dokaza-je-opasno-targetiranje-institucije">Antenu M</a> advokat Veselin Radulović.
- Iznošenje sumnji da je neko iz suda navodno obavijestio optuženog o presudi, bez ijedne činjenice, dokaza ili pokrenute procedure, nije hrabrost niti odlučnost, već opasno targetiranje institucije i pokušaj zamjene sopstvene odgovornosti insinuacijama. Takvo ponašanje nije u skladu sa ovlašćenjima policije, niti sa elementarnim standardima stručnosti i profesionalne uzdržanosti koje mora imati prvi čovjek policije, ističe Radulović.
Posebno je, kaže, zabrinjavajuća poruka da direktor neće podnijeti ostavku jer bi to navodno izazvalo „vatromet iz zgrade Bemaksa“.
- Time je policijski sistem personalizovan do krajnje mjere, uz implicitnu poruku da bez jednog čovjeka policija ne može da funkcioniše. To nije dokaz snage, već nenamjerno priznanje institucionalne slabosti, jer sistem koji toliko zavisi od jedne ličnosti – bio to makar i Lazar Šćepanović – nije reformisan, već duboko ranjiv, apostrofira advokat.
Umjesto preuzimanja odgovornosti za očigledan operativni propust, javnost je, dodaje, dobila mješavinu nepodnošljive samohvale, teorija bez dokaza i politički obojenih poruka, što dodatno urušava povjerenje u policiju kao profesionalnu i neutralnu instituciju.
- Ovakav nastup ne štiti policiju od kritike. Naprotiv, produbljuje sumnju da se odgovornost svjesno izbjegava, a da se autoritet funkcije koristi za pritisak na druge grane vlasti i prebacivanje odgovornosti za sopstvene propuste.
U konačnom, ovo nije samo problem jednog nastupa, već simptom kontinuiteta neodgovornosti na vrhu policije i bezbjednosnog sektora, gdje se umjesto samokontrole i profesionalne odgovornosti bira konfrontacija, insinuacija i personalizacija moći. Takvo ponašanje je nespojivo sa standardima demokratskog društva i vladavine prava, zaključio je Radulović.

Tag: lukoil