Uništeno je još 8.227 paketa cigareta, nakon što je ljetos uništeno 130.003 paketa - saopštio je potpredsjednik Vlade Momo Koprivica ističući da su svi incidenti snimljeni i sačuvani na hard disku u Upravi carina.
Vladavina prava je, podvlači on, prioritet.
- Borba protiv šverca neće stati. Svi dokazi i saznanja o ranijim mahinacijama u Slobodnoj zoni Luka Bar - privilegije za švercerske firme, štetni ugovori, postupci bivših funkcionera i službenih lica - biće predati tužilaštvu i antikorupcijskim organima - naveo je Koprivica u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMomoKoprivica%2Fstatus%2F2015437800200380801&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kako je dodao, uništenjem švercovanog duvana štite se potrošači i budžet, jer raste legalna prodaja, pada crno tržište, a akcize se uplaćuju u državni budžet.
- Koordinaciono tijelo je izvršilo misiju. Uprava carina vraća povjerenje - rekao je Koprivica.
On je izrazio zahvalnost Upravi carina, Upravi policije, Luci Bar i Deponiji d.o.o., a posebno premijeru Milojku Spajicu na ukazanom povjerenju i snažnoj volji.
- Crna Gora sigurno ide ka EU - dodao je Koprivica.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Koprivica: Svi dokazi o ranijim mahinacijama u Slobodnoj zoni Luka Bar biće procesuirani

Samozapaljenje uglja u Luci Bar predstavlja problem sa aspekta sigurnosti, ekologije, odlaganja i procesa deponovanja uglja - kazao je za Primorski portal vještak iz oblasti zaštite od požara i eksplozija Radovan Popović. U Luci Bar, ispod Volujice, na operativnoj obali gdje se vrši pretovar rasutih tereta, došlo je do samozapaljenja uglja, a dim koji se pojavljuje &nbsp;od početka decembra izaziva zabrinutost građana Bara. Do sada iz Luke Bar se nisu oglasili ovim povodom. Vještak iz oblasti zaštite od požara i eksplozija navodi da je sklonost samozapaljenja uglja &nbsp;različita i zavisi od vrste uglja, prisutstva vlage, građe… Prema ranijem pisanju Primorskog portala, ugalj iz Indonezije preko Luke Bar pretovara se za potrebe Elektroprivredu Srbije (EPS). Ugalj, kao i mnoge druge materije, ima sklonost da apsorbuje gasove iz okoline. -Apsorcija &nbsp;je najintenzivnija u početku, odmah poslije vađenja uglja iz nalazišta. Apsorbovani kiseonik vrši oksidaciju organske materije u uglju, pri čemu se oslobađa temperatura pa se uglalj zagrijava. Kad ugalj dobije temperaturu u unutrašnjosti gomile, od oko 300 do 400 stepeni otpočinje proces gorenja - objasnio je vještak Popović. Prema njegovim riječima, česta je slika da se na velikim deponijama uglja vidi gorenje iz unutrašnjosti gomile, uz vidno oslobađenje produkata sagorijevanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121708124_c88475bb78173717ae8113ac56ef09675c09626376c929b16f6c39fdc7307a48.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121708124_c88475bb78173717ae8113ac56ef09675c09626376c929b16f6c39fdc7307a48" data-rendition-name="original" width="635" height="578" loading="lazy" alt="Luka Bar"> </figure>  - Veliki je problem sa gašenjem takvih deponija. Baš veliki i dosta teško se gasi. To zavisi od naslaga - kolika je deponija, koliko ima složenog uglja na toj deponiji. Svakako zavisi od količine uglja koja je uskladištena - objasnio je Popović. &nbsp;Međutim, prema njegovim riječima, ne mora ni da bude uvijek samopaljenje uglja. - Može da bude i ljudski nemar, prilikom skladištenja uglja. Ukoliko se &nbsp;opušak cigarete baci na uglj može da počne proces gorenja. jer je ta ugljena prašina generalno lako zapaljiva - ističe Popović. Činjenica je da dim tinja danima u Luci Bar. - Mora se držati pod kontrolom i uglavnom se drži pod kontrolom. Jedna od mjera je pretovar tog uglja, da se dođe u centar požara, da se pokuša ugasiti uz upotrebu velike količine vode. Ističem, dosta je teško gasiti &nbsp;ugljaj, dosta teško. Može se dislocirati na nekom prostoru gdje je bezopasan - kaže Popović. Ističe da deponovani ugalj mora imati određenu daljinu od drugih zapaljivih materija.&nbsp; - Mora imati neophodni stepen zaštite da ne dođe do prenošenja vatre. Ugalj tinjajuće gori sa malom količinom plamena, tako da je teško da može da ugrozi skladišta naftnih derivata ako nisu baš u neposrednoj blizini - navodi Popović &nbsp; Iz Luke Bar su uskratili javnost za informaciju da li su u proteklom periodu od kada je ugalj počeo da gori koristili termokamere koje mogu detektovati promjene u unutrašnjosti deponovanog uglja. - Posebnim instrumentima se mjeri temperatura u unutrašnjosti te gomile. Prati se i ako dođe do povećanja temperature, da se interveniše. &nbsp;Jedino razgrtanjem tih naslaga uglja, moglo bi se doći do žarišta. Sve zavisi gdje je žarište, je li počelo da tinja na površinskom dijelu ili unutrašnjem dijelu. Ukoliko je žarište u unutrašnjem dijelu, mora doći do razgrtanja, prebacivanja na druge lokacije - kazao je Popović. Preporučuje da je potrebno mjeriti stepen zagađenja vazduha i zbog zaposlenih i zbog građana koji ne rade u Luci Bar. Prema ranijem pisanju Primorskog portala, ugalj iz Indonezije &nbsp;preko Luke Bar pretovara se za potrebe Elektroprivredu Srbije (EPS). Ugovoreni posao predviđa pretovar 60.000 tona uglja.

500x500

Vještak za zaštitu od požara i eksplozija: Samozapaljenje uglja u Luci Bar predstavlja problem sa aspekta sigurnosti i ekologije

Crna Gora jača svoju ulogu u razvoju TEN-T mreže, posebno kroz unapređenje Luke Bar koja postaje ključno regionalno čvorište, kazao je ministar pomorstva Filip Radulović na ministarskom sastanku Transportne zajednice u Briselu.
Radulović je predstavio najvažnije rezultate Crne Gore u oblasti pomorstva i evropskih transportnih integracija.
- Pomorstvo je strateška poluga razvoja Crne Gore. Naš cilj je snažna i integrisana veza sa evropskom transportnom mrežom, a reforme koje sprovodimo unapređuju standarde, sigurnost i kvalitet usluga u korist građana i privrede - poručio je ministar Radulović.
Kroz WBIF sprovodi se projekat „Modernizacija Luke Bar“, vrijedan 1,6 miliona eura, koji obuhvata produbljivanje akvatorijuma radi prihvata većih brodova i obnovu lučke željezničke infrastrukture. Takođe, ovaj projekat doprinosi mogućnost praćenja toka robe, logističke procese ali i donosi odluke na bazi podataka iz realnog vremena.
Radulović je naglasio da Ministarstvo uvodi nacionalni Sistem za lučku zajednicu koji će povezati sve učesnike i ubrzati rad u lukama.
- Pripremili smo ključne zakone. Dobili smo zeleno svjetlo od EK za Zakon o sigurnosti pomorske plovidbe, iz Brisela čekamo mišljenje za Zakon o sprečavanju zagađenja mora sa brodova, dok ćemo naredne sedmice EK poslati na mišljenje i Zakon o lukama - poručio je Radulović.
Inače, ovo je prvi Zakon iz oblasti pomorstva koji je ikada poslat EK na provjeru usaglašenosti sa pravnom tekovinom EU, a samim tim i prvi pomorski akt koji je ikad dobio pozitivnu ocjenu EK.

Radulović: Modernizacija Luke Bar u fokusu crnogorske transportne politike

Luka Bar je ogroman potencijal naše države. Njeno jačanje znači jačanje ekonomije, otvaranje novih radnih mjesta i pozicioniranje Crne Gore kao važnog saobraćajnog i logističkog čvorišta u Crnoj Gori i region - ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović tokom radne posjete Baru.
On je, tokom obilaska Luke Bar, gdje se sastao sa izvršnim direktorom Ilijom Pješčićem i predsjednikom Odbora direktora Dušanom Masoničićem, naglasio da ova luka predstavlja jedan od ključnih državnih resursa i strateških potencijala Crne Gore.
Milatović je istakao da je neophodno &nbsp;strateško djelovanje države u nekoliko ključnih oblasti.&nbsp;
- U tom kontekstu, osvrnuo se i na odluku prethodnih vlasti da 30-godišnju koncesiju nad dijelom lučkog područja dodijele kompaniji Port of Adria, ocjenjujući da se takav potez pokazao strateški pogrešnim, naročito imajući u vidu da ta kompanija godinama posluje sa gubitkom, što onemogućava potpunu valorizaciju kapaciteta i razvojne mogućnosti Luke Bar - navodi se u saopštenju.
Milatović je poručio da se mora pronaći rješenje koje će biti u interesu i države i investitora, naglašavajući da se kao najbolje i dugoročno najkorisnije rješenje nameće ponovno objedinjavanje Luke Bar kroz kupovinu Port of Adria od strane države.&nbsp;
- Takav potez bio bi od posebnog značaja za razvoj kompletnog lučkog sistema, jer bi se obezbijedilo jedinstveno upravljanje, veća operativna efikasnost i optimalna iskorišćenost svih postojećih kapaciteta - ocijenio je Milatović.
Ukazao je na važnost boljeg organizovanja željezničkog prevoza tereta koji stiže u luku, kao ključne karike u lancu transporta i logistike.&nbsp;
- Važno je da svi akteri u sistemu budu snažno usmjereni na unapređenje operativnosti i konkurentnosti željezničkog teretnog saobraćaja. Neophodno je kontinuirano ulaganje u željezničku infrastrukturu, uz temeljnu rekonstrukciju pruge, posebno dijela koji povezuje Bar sa unutrašnjošću i regionalnim tržištima. Za ove procese potrebna je jasna državna vizija. Ako želimo da Luka Bar bude motor razvoja Bara i cijele Crne Gore, moramo strateški i dugoročno ulagati u transportne i logističke kapacitete - istakao je Milatović.
Dodaje da Luka Bar, zahvaljujući dubokom akvatorijumu, poziciji i raspoloživom prostoru, može postati jedan od najznačajnijih logističkih centara u regionu, uz adekvatnu podršku države i usklađeno djelovanje svih nadležnih institucija.
- Vrijeme je da Luka Bar zauzme mjesto koje zaslužuje – kao snažan, integrisan i konkurentan sistem koji doprinosi razvoju grada Bara i cijele Crne Gore - zaključio je Milatović.

1250x600

1084x550

Milatović: Vrijeme je da Luka Bar zauzme mjesto koje zaslužuje

U Luci Bar je u prvih devet mjeseci ove godine pretovareno ukupno 1,32 miliona tona tereta, što je pet odsto manje u odnosu na isti prošlogodišnji period, kada je brodski pretovar iznosio 1,39 miliona tona.
- Biznis planom za ovu godinu je za prvih devet mjeseci bio planiran brodski pretovar od 1,49 miliona tona, pa je na nivou realizacije od 89 odsto - navodi se u izvještaju menadžmenta o poslovanju za prvih devet mjeseci ove godine.
Kako se navodi, primjetan je pad brodskog pretovara rasutih i generalnih tereta, dok tečni bilježe povećanje u odnosu na uporedni period prošle godine.
Od ukupno pretovarenih 1,32 miliona tona, na rasute terete se odnosi 1,01 milion tona, na tečne 236,74 hiljade tona, a na generalne terete 71,88 hiljada tona.

Brodski pretovar za devet mjeseci 1,32 miliona tona

Počelo je dopremanje prvih djelova vjetrogeneratora iz Luke Bar na gradilište Vjetropark Gvozd, a početak montaže prve vjetrenjače se očekuje u ponedjeljak 20. oktobra.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251017091024_78c4da00c11135b9829df057fbb1629673d934bf489cc7ca6e8b28721d58f55a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251017091024_78c4da00c11135b9829df057fbb1629673d934bf489cc7ca6e8b28721d58f55a" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Počelo dopremanje prvih djelova vjetrogeneratora na gradilište Vjetropark Gvozd "> <figcaption>Počelo dopremanje prvih djelova vjetrogeneratora na gradilište Vjetropark Gvozd (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na gradilište je stigao i dio mašina, odnosno dizalice za montažu, dok se dopremanje lopatica očekuje iduće sedmice. Plan za montažu prve vjetrenjače je 1. novembar, ukoliko dozvole vremenski uslovi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251017091024_ab7b87696187cc54214b8833e26acd6155f7e88c4b834164b882ee60f517c349.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251017091024_ab7b87696187cc54214b8833e26acd6155f7e88c4b834164b882ee60f517c349" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="Počelo dopremanje prvih djelova vjetrogeneratora na gradilište Vjetropark Gvozd "> <figcaption>Počelo dopremanje prvih djelova vjetrogeneratora na gradilište Vjetropark Gvozd (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Građevinski radovi koje izvodi kompanija Bemax su završeni, ali su ostale dežurne ekipe koje su pripravne ukoliko bude bilo potrebe za intervenciju. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FXEZYuUR7Zug&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(FOTO i VIDEO) U toku dopremanje djelova vjetrogeneratora na gradilište Vjetropark Gvozd, početak montaže prve vjetrenjače planiran u ponedjeljak

Luka Bar, nakon ulaska Crne Gore u Evropsku uniju, mogla bi postati privlačna za argentinske preduzetnike kao ulazna tačka na tržište EU, ocijenio je nerezidentni ambasador Argentine u Crnoj Gori Osvaldo Marsiko na sastanku sa potpredsjednikom Skupštine Borisom Pejovićem.
Pejović i Marsiko su razgovarali o unaprjeđenju bilateralnih odnosa, jačanju parlamentarne saradnje i razmjeni iskustava u oblasti evropskih i regionalnih integracija.
Kako je saopšteno iz Skupštine, Pejović je istakao dobre i prijateljske odnose između Crne Gore i Argentine, podsjetivši na istorijske veze i ulogu crnogorske dijaspore u Argentini, koja predstavlja važan most za dalji razvoj odnosa između dvije zemlje.
- On je naglasio da su evropske integracije strateški cilj Crne Gore, koji uživa široku podršku građana i svih političkih partija, bez obzira na njihove programske razlike - navedeno je u saopštenju Skupštine.
Ambasador Marsiko se saglasio sa ovim stavom, ističući da je kontinuitet spoljnopolitičkih prioriteta Crne Gore – nezavisno od promjena vlasti – važan pokazatelj njene političke zrelosti i stabilnosti. On je govorio o prednostima koje je proces regionalne ekonomske integracije, kroz MERCOSUR, donio državama Latinske Amerike.
Sagovornici su razmijenili mišljenja i o aktuelnoj političkoj situaciji u obje zemlje, te razgovarali o mogućnostima unaprjeđenja parlamentarne saradnje i razmjene delegacija između dva parlamenta.
- Sastanak je protekao u prijateljskoj atmosferi, uz obostrano izraženu spremnost za jačanje saradnje između Crne Gore i Republike Argentine - zaključili su u Skupštini.

Marsiko: Nakon ulaska Crne Gore u EU, Luka Bar bi mogla postati privlačna argetinskim preduzetnicima

Diplomirani pravnik Ilija Pješčić izabran je za vršioca dužnosti izvršnog direktora Luke Bar, saopštio je Odbor direktora te kompanije.
U Odboru direktora kažu da je Pješčić ovu funkciju u prethodne četiri godine uspješno obavljao, rukovodeći kompanijom u vrlo zahtjevnim i nepredvidivim poslovnim okolnostima.
– Kao i ostalim privrednim društvima u Crnoj Gori, tako i kompaniji “Luka Bar” ad u narednom periodu predstoje aktivnosti na usklađivanju organizacije, Statuta, organa i drugih akata, sa novim Zakonom o privrednim društvima, koji na snagu stupa 1. januara 2026. godine. Sve zakonske odredbe biće sprovedene u skladu sa zakonskim rokovima – navedeno je u saopštenju za javnost.
Imenovanjem Pješčića za vršioca dužnosti izvršnog direktora, kažu u Odboru direktora Luke Bar, nastavlja se kontinuitet uspješnog i pozitivnog poslovanja, redovnog izmirivanja svih obaveza prema državi i zapošljenima, kontinuitet započetih investicionih ciklusa i realizacije ugovorenih poslovnih aranžmana.
– Odbor direktora i izvršni menadžment će, kao i do sada, rukovođenje najvećom barskom kompanijom sprovoditi sa najvećom dozom odgovornosti i posvećenosti, što će vjerujemo i dokazati vrlo uspješan završetak još jedne poslovne godine – zaključeno je u saopštenju.

Ilija Pješčić v.d. izvršnog direktora “Luke Bar”

U barsku luku uplovila su dva kruzera. Luksuzni kruzer „Celebrity Ascent" jutros uplovio u barsku luku, na gat Port of Adria.
Uplovljavanje kruzera, jutros prije osam sati, privuklo je pažnju građana i turista. Na ovom kruzeru je oko 3.000 putnika.&nbsp;
Prema informacijama Primorskog portala iz kompanije „Boka Adriatic“ doo, koja obavlja pomorsko-agencijske poslove kruzer „Celebrity Ascent“ &nbsp;na vezu &nbsp;u vlasništvu Port of Adria će biti danas do 18 sati.
Sa kruzera „Celebrity Ascent“ danas je organizovanih 28 izleta na kojima će obići gradove na Crnogorskom primorju, kulturno-istorijske znamenitosti, nacionalni park Skadarsko jezero, uživati na gastronomskim i aktivnim izletničkim turama.
Jutros je u barsku luku, uplovio i kruzer „Belle del adriatique“ na kome je oko 200 turista, uglavnom iz Belgije. Iz Bara će isploviti oko 13 sati.
Bar je sve atraktivnija kruzing destinacija, zbog bogatog kulturno-istorijskog nasljeđa i osobenosti ponude: Stari grad Bar kao najveće arheološko nasljeđe na ovim prostorima, Park prirode Staru maslinu, agro turizam u zaleđu, prelijepe kanjone,morsku i jezersku obalu nacionalnog parka Skadarsko jezero. Na nepunih 30, odnosno 40 kilometara su stari gradovi Ulcinja, Budve…
Turistička organizacija Bar za svaki kruzer organizuje kulturni program na početku šetališta kralja Nikole u izvođenju KUD –a “Rumija”, a u ponudi su autentični proizvodi članova &nbsp;Klaster turizma i kreativne industrije.

U Baru danas „Celebrity Ascent" i „Belle del adriatique“, planirano 28 izleta

"Da li biste mogli mirno gledati svoju djecu kako se šetaju i igraju pored postrojenja koje nosi oznaku najveće opasnosti od eksplozije, znajući da su se one već dešavale u razvijenim državama?"
Ovim pitanjem se advokatica Vesna Čejović, koja zastupa grupu građana i aktivista iz Bara, prije godinu i po obratila tadašnjem ministru energetike Saši Mujoviću.
Time je ukazala na opasnosti najavljene izgradnje terminala za tečni prirodni gas (LNG) i gasne termoelektrane u Luci Bar, stotinjak metara udaljenog od stambenih zgrada, škola, šetališta.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.625%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fopasne-igre-premijera-spajica-sa-sudbinom-bara-ili-projekat-za-buducnost&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Isto je ponovila aktuelnom ministru Admiru Šahmanoviću nakon što je 10. septembra sa japanskom energetskom kompanijom JERA potpisan Memorandum o saradnji za razvoj terminala i gasne elektrane.
Na ovo pitanje, koje u najkraćem ilustruje zabrinutost Barana, advokatica Čejović nije dobila odgovor - ni tada, ni danas.
- Prema evropskoj direktivi o izbjegavanju velikih industrijskih nesreća, ovakvi objekti svrstani su u prvu kategoriju opasnosti od eksplozija - ističe Čejović u izjavi za Radio Slobodna Evropa.
Za stanovnike Bara, primorskog grada sa nešto više od 40.000 stanovnika, dodatno je alarmantno što je grad u najosjetljivjoj seizmički aktivnoj zoni, što izgradnju ovakvih objekata čini potencijalno katastrofalnom.
O ovoj temi raspravljano je u lokalnom parlamentu a, kako je rekao predsjednik opštine Bar Dušan Raičević, Crna Gora nema vrednijih resursa od prostora te da je on eksplicitno protiv izgradnje terminala.
<h2>Vlade uporno potpisuju, građani uporni u otporu</h2>
Planovi o izgradnji terminala u Luci Bar, u kojem bi se skladištio a potom distribuirao gas ka Evropi, počeli su početkom 2020. godine.
Tada je još na vlasti bila Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića, koja je iste godine izgubila trodecenijsku vlast.
Vlasti koje su ih naslijedile, ostale su pri istoj namjeri.
Tako je 2023. godine Vlada Dritana Abazovića potpisala memorandum sa američkim kompanijama Enerflex i Wethington, bez javne rasprave.
Projekat je opravdavan "smanjenjem zavisnosti od ruskog gasa" i predstavljan kao strateški energetski interes.
Nakon potpisivanja, Raičević je predstavnicima američkih kompanija poručio da je u pitanju odluka koja određuje sudbinu grada i da za Bar nije prihatljivo da o tome odlučuje Vlada već građani na referendumu.
- Želite da turisti koji dolaze kruzerima u Bar gledaju u termoelektranu - pitao je Raičević.
RSE je poslala upit ovim američkim kompanijama o planovima. Odgovor na konkretne pomake i planirani početak radova 2025. nije stigao.
SAD je najveći proizvođač nafte i tečnog gasa u svijetu.
I evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji je par mjeseci kasnije kazao da je EU spremna da sarađuje s Crnom Gorom na razvoju LNG terminala u Baru, targetirajući ga kao potencijalno regionalno energetsko čvorište.
Ta podrška nikada nije formalizovana ali je izjava naišla na osude dijela stručne javnosti i civilnog sektora.
Ujedno, podrška fosilnim gorivima, u koje spada i tečni gas, u suprotnosti je sa Evropskom zelenom agendom i ciljevima dekarbonizacije do 2050. i sa planom RePower 2030, koji predviđa smanjenje korišćenja gasa za 50 odsto.
Uprkos protivljenjima, Vlada Milojka Spajića i japanska energetska kompanija JERA potpisale su 10. septembra ove godine Memorandum o razumijevanju na istu temu.
- Japanska firma i Ministarstvo sprovešće studiju izvodljivosti, koja će obuhvatiti tehničku, komercijalnu i finansijsku održivost LNG terminala i gasne elektrane, uključujući analizu više potencijalnih lokacija - kazali su iz Vlade.
Studija će, kako se dodaje, pružiti konkretne podatke o isplativosti i budućem razvoju oblasti tečnog gasa u Crnoj Gori.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1966038400638882033%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1966038400638882033%7Ctwgr%5E6a374fc15afa59bd1f857d4ba905c11f515d0d75%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
I ovaj Memorandum je potpisan bez javne rasprave, konsultacija s građanima i saglasnosti lokalne samouprave.
U međuvremenu usvojen je Prostorni plan Crne Gore do 2040. godine, koji nije predvidio izgradnju gasne termoelektrane i LNG infrastrukture u Luci Bar.
Za RSE iz Ministarstva energetike nisu komentarisali protivljenje više desetina ekoloških organizacija i eksperata ovom projektu.
Bez odgovora je ostalo i pitanje zašto se insistira na nečemu što ne predviđa Prostorni plan Crne Gore do 2040. godine.
- Legitimno je da svaki investitor izražava interesovanje da plasira projekte i time rješava sopstvene probleme. Ali je nelegitimno i nezakonito da naše vlasti prihvataju ovakvu vrstu projekata - kaže Čejović.
Iz japanske kompanije nisu za RSE objasnili kako su izabrali Crnu Goru kao potencijalnu lokaciju, kad planiraju izradu studije, niti kako će iskomunicirati sa zabrinutom lokalnom zajednicom.
Analitičari u Japanu navode da su kompanije poput Jere suočene s padom potražnje i izazovom plasmana viškova i da zemlja ulazi u period prekomjerne ponude LNG-a, zbog čega traže alternativna tržišta uključujući Balkan.
Čejović citira nalaze Instituta za ekonomiju energetike iz Amerike, koji je ukazao da je zbog problema prevelikog broja LNG terminala u svijetu, a posebno u Japanu, došlo do drastičnog smanjenja potražnje LNG-a.
- Predviđa se da će već naredne godine, Japan biti suočen sa velikim problemima plasmana LNG-a, zbog čega se oni usmjeravaju na alternativna tržišta - rekla je ona.
<h2>Šta je LNG terminal i zašto je opasan?</h2>
LNG terminali služe za prijem, skladištenje i pretovar prirodnog gasa ohlađenog kako bi se pretvorio u tečno stanje.
Prema važećim evropskim standardima, LNG terminali se svrstavaju u postrojenja prve kategorije opasnosti od eksplozije, zbog ekstremno visokog pritiska i zapaljivosti gasa u tečnom i gasovitom stanju.
- U slučaju bilo kakve tehničke greške ili ljudske nepažnje, prirodnih nepogoda ili seizmičkih aktivnosti posljedice mogu biti katastrofalne: eksplozije, požari, ljudske žrtve - ukazuje advokatica Čejović.
U svijetu ima oko 60 LNG terminala i većina njih nije izgrađena na obalama gradova, već na plutajućim platformama u moru, kilometrima daleko od naseljenih zona, upravo da bi se smanjio rizik po ljude i okolinu.
U slučaju Luke Bar, planirani terminal bio bi na svega nekoliko stotina metara od stambenih zgrada, škole, doma zdravlja, šetališta.
- Takva postrojenja jednostavno se ne rade i po EU direktivi ne smiju da se rade blizu naselja, javnih saobraćajnica, javnih površina dostupnih građanima, a to još manje u trusnim područjima - kaže Čejović.
Prema njenim riječima, ekonomski efekti su beznačajni, s obzirom na negativan uticaj na turizam, cijene nekretina i ostalu privredu.
<h2>Kakva su iskustva ostalih zemalja?</h2>
Primjeri iz Evrope pokazuju da LNG terminali često izazivaju otpor građana i ne rade punim kapacitetom.
U Italiji, sa 8.000 kilometara obale, postoje tri LNG terminala od kojih jedan radi sa oko 90 odsto kapaciteta, dok druga dva koriste manje od 50 procenata.
Najnoviji, izgrađen prošle godine, biće izmješten naredne zbog masovnih protesta građana.
U Grčkoj, koja ima 13.600 kilometara obale, jedini LNG terminal radio je sa svega 12 odsto kapaciteta.
Novi terminal, koji je prošle godine pušten u rad, finansira EU, a nalazi se 17 kilometara od obale, na otvorenom moru. Radio je dva mjeseca, nakon čega je zbog tehničkih problema prestao sa radom. Navodno, treba ponovo da se pusti u rad, ali samo sa 25 odsto kapaciteta.
Hrvatska, sa 6.000 kilometara obale, ima jedan terminal na ostrvu Krk. I njegovo postavljanje je naišlo na otpor mještana i lokalne vlasti, koji tvrde da je projekat nametnut bez njihovog pristanka.
Nasuprot tome, Crna Gora ima 100 kilometara obale i samo pet primorskih opština.

Spajićeva Vlada ne odustaje od gasnog terminala u Baru uprkos protivljenjima

Speleolozi slovenačkog kluba "Kostanjevica na Krki" nakon punih 60 godina traganja uspjeli su da dođu do velikog otkrića - probili su se do podzemnog toka rijeke Studene i otkrili veliki sistem jama sa pećinskim nakitom i dvoranama visokim više desetina metara.
Brane Čuk, sekretar kluba, za slovenačke medije je rekao da novootkrivene pećine imaju komore koje su visoke nekoliko desetina metara i dugačke oko 50 metara, dok se najveći speleotem (pećinski ukrasi) poklapa sa najvećim u Kostanjevičkoj pećini.
Kako je istakao, pećinski sistem je najvjerovatnije povezan sa Kostanjevičkom pećinom jer rijeka Studena teče dva kilometra od ulaza u pećinu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FKJKostanjevicanaKrki%2Fposts%2F908488194849077%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovo su bili snovi više generacija speleologa - dodali su iz kluba koji aktivno djeluje još od 1964. godine
Članovi su decenijama fokusirali napore na istraživanje 2,5 kilometra duge Kostanjevičke pećine, ali su ih u daljem napredovanju zaustavljala duboka jezera i sifoni.
Zbog toga su donijeli odluku da u sistem pokušaju ući sa vrha, preko provalija na planini Gorjanci.
Ključni trenutak dogodio se prije četiri godine, kada su u snijegu uočili rupu iz koje je izbijao topli vazduh. Jamu su nazvali "Gorjanc" i postepeno je istraživali, ali su prije dvije godine ostali bez prolaza za dalje napredovanje.
Nova nada pojavila se 17. januara ove godine kada su u nastavku jame otkrili velike dvorane, a samo sedmicu dana kasnije uslijedio je najveći uspjeh - pronalazak kanjona rijeke Studene na dubini od 305 metara, ispunjenog slapovima i bočnim kanalima.
Čuk procjenjuje da je novootkriveni sistem vjerovatno duži od same Kostanjevičke pećine i da predstavlja najveći jamski kompleks u najdubljem dijelu Dolenjske.

(FOTO) Veliki podzemni kompleks u Sloveniji: Dvorane visoke desetine metara i spektakularni pećinski nakit

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da neće dozvoliti obnovu Gaze prije potpune demilitarizacije, niti će pristati na uspostavljanje palestinske države, ističući da će politički i bezbjednosni interesi Izraela biti ispunjeni.
Netanjahu je govorio povodom druge faze plana američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu, naglašavajući da će izraelski politički i bezbjednosni interesi biti u potpunosti zadovoljeni.
- Sada smo fokusirani na završetak dvije preostale misije: zaplijenu oružja Hamasa i potpunu demilitarizaciju Gaze, uključujući uklanjanje oružja i tunela - rekao je Netanjahu.
U nastavku je odbacio ideju o prisustvu međunarodnih snaga u Pojasu Gaze.
- Čujem da se pominje dovođenje turskih i katarskih vojnika u Gazu. Ni to se neće desiti. Kako sam se dogovorio s predsjednikom Trampom, postoje samo dvije mogućnosti: ili će se to ostvariti na lakši ili na teži način, ali u svakom slučaju – to će se dogoditi - poručio je Netanjahu.
Dodao je da neće prihvatiti rješenje koje podrazumijeva palestinsku državnost, navodeći da se „to nije dogodilo i da se neće dogoditi“.
- Mislim da svi znate da sam ja osoba koja je, zajedno sa svojim kolegama u vladama koje sam predvodio, više puta spriječila uspostavljanje palestinske države. Ni danas ni sjutra to nećemo dozvoliti - zaključio je Netanjahu.

Netanjahu: Nema obnove Gaze prije razoružanja, niti prihvatanja palestinske države

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani granice u slučaju najgoreg scenarija, odnosno potpunog kolapsa vlasti u Teheranu, objavio je Middle East Eye (MEE).
Prema navodima MEE-a, visoki zvaničnici turskog Ministarstva vanjskih poslova su u četvrtak, na zatvorenom sastanku u parlamentu, informisali poslanike da Ankara priprema više mogućih scenarija u vezi s Iranom. Te informacije su ovom portalu prenijela dvojica učesnika sastanka.
<h2>„Tampon-zona“</h2>
Jedan od izvora naveo je da su turski zvaničnici koristili termin „tampon-zona“ kako bi opisali namjeru Ankare da učini sve što je moguće da spriječi novi talas izbjeglica da uđe u zemlju.
Drugi učesnik sastanka, međutim, istakao je da taj izraz nije eksplicitno korišćen, iako je izražena spremnost da se preduzmu mjere izvan uobičajenih procedura.
– U suštini, kazali su da smatraju kako sve moguće mjere na iranskoj strani granice treba preduzeti kako bi oni koji bi eventualno krenuli tokom migracija tamo i ostali – rekao je drugi izvor.
Tursko Ministarstvo odbrane je ranije ovog mjeseca saopštilo da je Ankara dodatno ojačala bezbjednost duž granice s Iranom, duge 560 kilometara, kroz tehnološki unaprijeđen sistem fizičkih barijera.
Mjere uključuju 203 elektrooptičke kule, 43 kule s liftovima, modularni betonski zid u dužini od 380 kilometara, kao i 553 kilometra odbrambenih kanala.
Ministarstvo je navelo i da su pogranična područja pod stalnim nadzorom izviđačkih i nadzornih sistema, uključujući dronove i avione.
Jedan turski medij objavio je da su tokom istog sastanka zvaničnici obavijestili poslanike da je tokom nedavnih krvavih protesta protiv vlasti u Iranu poginulo oko 4.000 ljudi, dok je više od 20.000 ranjeno.
Protesti su izbili zbog naglog rasta inflacije i snažnog pada vrijednosti iranske valute, a zatim su se brzo proširili širom zemlje. Iako je bilo nasilnih incidenata od strane dijela demonstranata, više istraga i snimaka ukazuje na to da su vlasti u Teheranu koristile nesrazmjernu silu kako bi ugušile proteste. Istovremeno je uvedena i blokada interneta.
<h2>Američko vojno jačanje u regionu</h2>
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je u petak za televiziju da se Ankara protivi bilo kakvoj stranoj intervenciji u Iranu i pozvao američku administraciju da krizu rješava diplomatskim putem.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp u početku je zaprijetio Teheranu zbog nasilnog gušenja protesta, ali je kasnije poručio da je otvoren za razgovore s iranskim rukovodstvom.
Ipak, Vašington razmatra mogućnost preciznih udara na „visokorangirane“ iranske zvaničnike i vojne komandante koje smatra odgovornima za smrt demonstranata, rekao je za MEE jedan zvaničnik iz Zaliva upoznat s internim razgovorima.
Tokom posljednjih dana Sjedinjene Američke Države rasporedile su borbene avione, sisteme protivvazdušne odbrane i ratne brodove u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, čime je Donaldu Trampu data opcija napada na visoke iranske zvaničnike.
Jačanje vojne prisutnosti, kako se čini, dostiže vrhunac. U ponedjeljak je nosač aviona USS Abraham Lincoln uplovio u vode Bliskog istoka.
<h2>Moguće posljedice</h2>
Turske vlasti su svjesne posljedica operacija promjene režima i ratova, imajući u vidu destabilizujuće efekte američke invazije na Irak 2003. godine, kao i, u novije vrijeme, građanskog rata u Siriji od 2011. do 2024. godine.
Ti sukobi doveli su do dolaska stotina hiljada izbjeglica u Tursku, što je dodatno opteretilo ključne sektore poput energetike i trgovine.
Tursko društvo ostaje izrazito osjetljivo na prisustvo izbjeglica, naročito oko 2,7 miliona Sirijaca, od kojih se mnogi sada vraćaju u Siriju nakon pada režima Bašara al-Asada.
Middle East Eye je u junu izvijestio da turski zvaničnici procjenjuju kako bi potpuni rat između Izraela i Irana mogao gurnuti i do milion iranskih izbjeglica ka turskoj granici.
Izvori su tada naveli da je malo vjerovatno da bi Ankara prihvatila bilo kakve izbjeglice, osim onih kojima je neophodna hitna humanitarna pomoć.
MEE je takođe objavio da Turska više neće primjenjivati politiku „otvorenih vrata“ prema susjednim državama u slučaju novih izbjegličkih talasa. Iranski državljani trenutno mogu ulaziti u Tursku bez vize.
Dodatni problem koji komplikuje ove planove jeste prisustvo azerbejdžanskih Turaka u Iranu, kojih prema procjenama ima najmanje 12 miliona.
Još nije jasno kako bi Ankara reagovala u slučaju masovnog dolaska pripadnika ove zajednice na granicu, što bi moglo izazvati snažan unutrašnji pritisak da im se omogući ulazak u zemlju.

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani

Kuba će "propasti" u bliskoj budućnosti, jer ova karipska zemlja više ne dobija naftu iz Venecuele, izjavio je predsjednik SAD Donald Tramp.
- Kuba će uskoro propasti. Kuba je zaista zemlja koja je veoma blizu propasti. Znate da su dobijali novac od Venecuele. Dobijali su naftu od Venecuele. Više je ne dobijaju - rekao je Tramp novinarima, prenosi Srna.
Portal Politico pisao je prošle sedmice da Trampova administracija razmatra uvođenje potpune blokade uvoza nafte na Kubu da bi podstakla promjenu vlasti u toj zemlji.
Tramp je ranije ovog mjeseca rekao da će zaustaviti dotok nafte i novca iz Venecuele na Kubu.

Tag: luka-bar