Predsjednik Brazila Luiz Inasio Lula da Silva danas je stavio veto na zakon koji bi njegovom prethodniku Žairu Bolsonaru mogao da smanji 27-godišnju zatvorsku kaznu zbog pokušaja puča protiv Lule 2023. godine.
Lula je tu odluku saopštio na ceremoniji u predsjedničkoj palati u Braziliji na treću godinu nemira Bolsonarovih pristalica koji su upali u zgrade federalne vlade i uništavali ih.
Senat Palamenta Brazila je zakon donio u decembru i mogao bi da zaobiđe Lulin veto, ali analitičari kažu da je to riskantno za poslanike, jer se približavaju opšti izbori u oktobru.
Lula, 80-godišnji ljevičar, predvodiće favorite na izborima, a konkurent će mu vjerovatno biti senator Flavio Bolsonaro, 44-godišnji sin krajnje desnog 70-godišnjeg bivšeg predsjednika koji je u zatvoru.
- Nemamo pravo da zaboravimo prošlost. Zato ne prihvatamo diktature - civilne ili vojne - rekao je Lula predstavnicima sve tri grane vlasti na ceremoniji povodom godišnjice nemira koja se slavi kao "Dan obnavljanja demokratije" i istakao da je u istoriji to "dan pobjede naše demokratije, pobjede nad onima koji su pokušali da zadobiju moć silom, ignorišući volju naroda iskazanu na izborima".
Lula je 2023. godine ostvario tijesnu pobjedu nad Žairom Bolsonarom kome je kasnije zabranjeno da se kandiduje do 2030. godine zbog zloupotrebe vlasti, a potom je i osuđen na 27 godina zatvora. Sudi mu se zbog još nekih nedjela.
Da Lula nije stavio veto, zatvorska kazna za pokušaj puča bi se spojila sa drugom što bi dovelo do smanjenja ukupne kazne, a Bolsonarovim saučesnicima bi zatvorske kazne bile skraćene za dvije trećine.
Bolsonarovi ljekari traže da on zbog lošeg zdravlja pređe iz zatvora u kućni pritvor. On ide po bolnicama još od 2018. godine kada ga je tokom predsjedničke kampanje nožem izboo jedan mentalno poremećeni čovjek.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Predsjednik Brazila stavio veto: Bolsonaru ne smanjuju zatvorsku kaznu

Predsjednik Brazila Luis Inasio Lula da Silva osudio je vojni napad SAD na susjednu Venecuelu i hapšenje svog venecuelanskog kolege Nikolasa Madura, nazvavši to prelaskom "neprihvatljive granice".
- Ovi postupci predstavljaju teško narušavanje suvereniteta Venecuele i još jedan izuzetno opasan presedan za cijelu međunarodnu zajednicu - poručio je Lula u objavi na mreži Iks.
Lula je ranije upozoravao da bi oružana intervencija u Venecueli bila "humanitarna katastrofa" i ponudio da Brazil posreduje u rješavanju sporova između država.

Lula da Silva: SAD prešle neprihvatljivu granicu

Brazil bi mogao da oporezuje američke tehnološke platforme, ako predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp ratifikuje carine na uvoz čelika i aluminijuma, piše Folha de S.Paulo.
Trampova mjera mogla bi direktno da utiče na Brazil koji je 48 odsto svog ukupnog izvoza, što je ekvivalentno 5,7 milijardi američkih dolara tokom prošle godine, usmjerio na američko tržište, prenosi B92.
Prema izvještaju, Vlada brazilskog predsjednika Luiz Inasio Lula da Silva nastoji da izbjegne otvoreni trgovinski sukob, ali priznaje potrebu za odgovorom.
Predloženi digitalni porez ciljao bi platforme kao što su Amazon, Gugl i Spotifaj.
Izvor je naglasio da se o toj mjeri raspravlja u okviru Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).
Porez bi navodno zaštitio brazilske industrijske sektore od povećanja troškova i ima podršku velikih predstavnika industrije.

Brazil bi mogao oporezovati američke tehnološke platforme

Ambasada Narodne Republike Kine u Crnoj Gori sinoć je u podgoričkom tržnom centru Big Fashion organizovala proslavu Festivala proljeća – Lunarne Nove godine.
Mnogobrojne posjetioce na početku svečanosti pozdravio je ambasador NR Kine u Crnoj Gori Čen Sijufeng, koji je ukazao na značaj obilježavanja Kineske Nove godine u Crnoj Gori.
– Festival proljeća je najznačajniji tradicionalni praznik kineskog naroda za porodično okupljanje, oproštaj od starog i doček novog. Ovaj praznik je 2024. zvanično uvršten na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine, čime je radost Kineske Nove godine prešla planine i mora i postala kulturna svetkovina koju dijeli cijeli svijet. Kroz niz tradicionalnih kineskih kulturnih običaja, gastronomije i talenata učenika Instituta Konfucije želimo sa vama podijeliti ovu radost i harmoniju, te učiniti da kinesko-crnogorsko prijateljstvo u ovoj snažnoj prazničnoj atmosferi postane još dublje. 2026. godina je godina konja po kineskom starom lunarnom kalendaru. U kineskoj kulturi, konj simbolizuje napredak, izdržljivost i marljivost. – Energiju od zmaja i konja – doživljavamo kao simbol vitalnosti, dok – biti prvi naprijed – predstavlja hrabrost da juri ispred drugih. Ove vrline su živi odraz kineskog visokokvalitetnog razvoja, ali se istovremeno prirodno podudaraju sa herojskim duhom i težnjom ka slobodi koje crnogorski narod tradicionalno povezuje sa simbolikom konja. Godina Konja dolazi u punom zamahu. Kinesko-crnogorska saradnja, takođe, hvata povoljan vjetar i ulazi u novu fazu razvoja – poručio je Nj.E. Čen Sijufeng.
Ambasador je podsjetio da se 2026. godine obilježava 20. godišnjica uspostavljanja diplomatskih odnosa između Kine i Crne Gore.
– Dvadeset godina od rasta do zrelosti, dvadeset godina zajedničkog puta rame uz rame. Naše dvije zemlje dosljedno se drže principa međusobnog poštovanja, povjerenja i uzajamne koristi, postavši primjer odnosa između država različitih društvenih sistema i različite veličine. Od skoro deset miliona bezbjednih prolazaka vozila na prioritetnoj dionici autoputa Bar–Boljare, do projekta rekonstrukcije mosta na Tari kojim će se junački mostovi ponovo vratiti u život, svaki korak praktične saradnje je čvrst, postojan i ispunjen toplinom – istakao je Čen Sijufeng.
On je naglasio da je tokom proteklih dvadeset godina važan segment crnogorsko-kineskih odnosa bila povezanost među ljudima.
– Ovo prijateljstvo teče kroz sve intenzivnije kulturne i ljudske razmjene. Godine 2025. broj kineskih turista koji su posjetili Crnu Goru premašio je 80.000, uz rast od više od 34 odsto na godišnjem nivou. Ovom prilikom, iskreno pozivam što veći broj prijatelja iz Crne Gore da iskoriste bezvizni režim, da dođu u Kinu, da je obiđu i dožive, te da osjete dubinu kineske civilizacije i iskuse dinamičan razvoj savremenih tehnoloških inovacija. Srdačno vas pozivam da naredne godine dođete u Kinu i praznike provedete zajedno s nama, da doživite jedan istinski, autentični kineski doček Nove godine – saopštio je Sijufeng.
Proslavi je prisustvovala i ministarka kulture i medija dr Tamara Vujović, koja je ukazala na važnost kulturne saradnje između Kine i Crne Gore.
– Saradnja Crne Gore i Narodne Republike Kine u oblasti kulture temelji se na čvrstim sporazumima i programima razmjene. Od prvog sporazuma o saradnji 2008. godine, pa do izvršnog programa saradnje od 2017. do 2020. godine, dvije zemlje kontinuirano jačaju saradnju u oblasti obrazovanja i umjetnosti. Ministarstvo kulture Crne Gore redovno je učestvovalo na forumima i događajima u organizaciji Narodne Republike Kine, podržavajući razmjenu umjetnika, plesnih i muzičkih programa, kao i vizuelnih umjetnosti. Crna Gora njeguje prijateljske i bratske veze sa gradovima širom svijeta, a posebno su značajne veze koje crnogorski gradovi imaju sa kineskim gradovima – istakla je ministarka.
Ona je podsjetila i na infrastrukturnu saradnju dvije države.
– Riječ je o projektima koji imaju veliku ulogu u povezanosti i razvoju naše zemlje, uključujući izgradnju dionice autoputa Bar–Boljare, čiji je prioritetni segment izrađen uz angažman kineske kompanije i finansiran kroz inicijativu Pojas i put. Kineske kompanije ostaju aktivne u daljim fazama izgradnje saobraćajne mreže, bulevara Jaz–Tivat i nastavka autoputa Bar–Boljare – dodala je Vujović.
Nakon zvaničnih obraćanja uslijedio je umjetnički program crnogorskih i kineskih mladih talenata, kroz koji je publiku vodila Alisa Bogdanović, pobjednica svjetskog takmičenja Kineski most u poznavanju kineskog jezika za učenike srednjih škola.
– Takmičenja u kojima sam učestvovala i čitav moj put sa kineskim jezikom su mi mnogo toga donijeli. Uspjela sam da kroz taj put shvatim ko sam i šta želim, te da odredim svoju budućnost. Naučila sam mnogo toga, osim jezika upoznala sam se sa kineskom kulturom i srećna sam što sam u životu imala priliku da se susretnem sa takvom kulturom – kazala je Bogdanović.
U okviru proslave, posjetioci su imali priliku da učestvuju u interaktivnim igrama, osvoje nagrade, upoznaju se sa tehnikama izrade papirnih ukrasa i kaligrafijom, kao i da degustiraju kineske specijalitete koje je pripremio šef kuhinje Ambasade NR Kine u Podgorici, Li Jiping.

Sijufeng: Kinesko-crnogorska saradnja ulazi u novu fazu razvoja

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen poručila je danas da mir u Ukrajini mora biti pod uslovima Kijeva.
- U Kijevu deseti put od početka rata. Da ponovimo da Evropa stoji uz Ukrajinu, finansijski, vojno i tokom ove surove zime. Da podvučemo našu kontinuiranu posvećenost pravednoj borbi Ukrajine. I da pošaljemo jasnu poruku i ukrajinskom narodu i agresoru: nećemo odustati dok se ne uspostavi mir. Mir pod ukrajinskim uslovima - napisala je fon der Lajen na mreži X, nakon što je stigla u Kijev sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom, kako bi pružila podršku Ukrajini na četvrtu godišnjicu od početka ruske agresije na ovu zemlju.
Košta je po dolasku u Kijev u objavi na mreži X poručio da je potrebna „zajednička odlučnost da se obezbijedi pravedan i trajan mir u Ukrajini".
Četvrta godišnjica početka rata u Ukrajini navršava se danas, pri čemu se sukobi na bojnom polju nastavljaju uporedo sa trilateralnim mirovnim pregovorima koje je pokrenuo američki predsjednik Donald Tramp.

Fon der Lajen: Mir u Ukrajini isključivo pod uslovima Kijeva

Za<a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/nematicna-drzava"> Portal Analitika </a>piše Adnan Čirgić
Naivnima je 2020. godine izgledalo nevjerovatno da jedan musliman i Albanac može biti politički velikosrbin. Ne velim da je Dritan Abazović to (bio) po ubjeđenju, no po učinku. A sve što je učinio sa skupinom svojih ljudi jasno ukazuje da je riječ o izvršitelju zadataka srpske službe.
Ne velim ni da je Kenana politički velikosrbin po ubjeđenju. Ali je ona, i cipcijela partija kojoj pripada, po svemu što čini izvršitelj zadataka srpske službe kojoj je cilj, od Garašanina naovamo, pripajanje Crne Gore Srbiji.
Istina, nijesu ni Kenana ni Bošnjačka stranka izjavili da Crnu Goru treba pripojiti Srbiji. Ali jesu dio vladajuće koalicije četničkoga vojvode Mandića. I jesu dio iste političke strukture koja brutalno ruši ustavno definisano građansko ustrojstvo crnogorske države, dio strukture koja sve više uvodi u javni diskurs nekakvu državu narodâ potiskujući instituciju građanina. Najnovije otkriće bošnjačkih piona srpske politike u Crnoj Gori jeste bestidno priznanje da ovo nije matična država Bošnjaka u Crnoj Gori.
Sva je Crna Gora gotovo ćutke prije 20-ak godina prihvatila kampanju po kojoj su crnogorski muslimani neviđenom brzinom postali Bošnjaci, čak i onđe đe ih nikad nije bilo i đe se nikad nijesu tako zvali. Taj je proces prihvaćen najprije zbog toga što je tadašnja bošnjačka politička elita na svakome koraku demonstrirala privrženost Crnoj Gori.
Prihvatajući velikosrpski koncept po kojem je religijska pripadnost odlučujući faktor nacionalne pripadnosti, koncept koji je razbio bosansku državu, prešlo se na razbijanje crnogorske države. To razbijanje može donijeti nesumnjive (premda kratkoročne) beneficije bošnjačkoj političkoj eliti koja se toga sramotnoga posla prihvatila, ali nikakvo dobro neće donijeti onima koje ta "elita" navodno predstavlja - Bošnjacima u Crnoj Gori. A ni Bošnjacima u Bosni.
Insistiranje na tome da je jezik crnogorskih Bošnjaka bosanski nema utemeljenja u realnosti jer svi znamo razlikovati po jeziku stanovnika Bosne (po kojoj je taj jezik dobio ime) od stanovnika Crne Gore, ali na osnovu toga jezika ne možemo znati nacionalnu pripadnost stanovnika Crne Gore ni Bosne. Ne možemo jer svi bosanski štokavci govore bosanskim jezikom kao što svi crnogorski štokavci govore crnogorskim jezikom.
Stoga kad bošnjačka kulturna elita u Crnoj Gori insistira na RTV emisijama na bosanskome jeziku ona ne čini ništa drugo do ono što Dodik čini u Bosni - razbija sopstvenu državu ispunjavajući ciljeve beogradske agende.
Kad Kenana kaže da je matična država crnogorskih Bošnjaka Bosna i Hercegovina, ona čini isto što i razna velikosrpska kulturna udruženja koja sluđuju crnogorske Srbe kako im je Srbija matična država, a Aleksandar Vučić predśednik svih Srba. Ona time implicitno poručuje da ima nečega lošega i neprihvatljivoga u tome ako neki musliman smatra Crnu Goru svojom državom ili ako nedajbože vjeruje u sopstveno crnogorsko porijeklo.
Nesuvisla naručena ispomoć što je Kenani stigla iz Bosne kojom se tolkuje da je cio crnogorski śever sve do 1912. godine bio zapravo država Bosna razotkriva stvarne namjere Bošnjačke stranke i onima što ne žele vjerovati u njih.
Tvrdnja da je śever Crne Gore do 1912. bio dio bosanske države odista je prava senzacija. Jer po tome tumačenju Crna Gora krajem XIX i početkom XX vijeka nije vodila oslobodilačke ratove s osmanskom no s bosanskom vojskom, nije potpisivala ugovore s Portom no s nekakvom vladom u Sarajevu za koje se dosad vjerovalo da je u to doba i samo bilo pod upravom Beča. Mora da su tada stanovnici donjih krajeva kad krenu na śever, do Kolašina ili Bijeloga Polja recimo, govorili: Odoh malo do u Bosnu.
Ako će, kao i svaki put dosad, i ovaj tekst biti povod za orkestriranu propagandnu paljbu botova Vučićeve posluge u Bošnjačkoj stranci, ako će biti i izvrnut naglavačke, predstavljen kao nacionalistički, asimilatorski ili naručen, opet se nije mogla prećutati ogavna propaganda čiji je cilj sluđivanje i otuđivanje crnogorskih građana.
Jer što bismo praštali Kenani i Ervinu ono što ne praštamo vojvodi Andriji. Oni su kolege na istome zadatku, u istoj vlasti, s istim ciljem da budemo nacionalno (kad već ne možemo i teritorijalno) obilježeni kao ovce u planini da se kojim slučajem ne bismo pomiješali.

Nematična država

Crnogorski poslanici danas nastavljaju s radom. Na dnevnom redu, između ostalog biće, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o Ustavnom sudu, o Sudskom savjetu i sudijama.
Poslanici će raspravljati i o : Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o Državnom tužilaštvu, Prijedlogu zakona o javnim izvršiteljima i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima.
Nakon toga, nastaviće se Sjednica Petog vanrednog zasijedanja. Na dnevnom redu biće Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o arbitraži.
Sjednica bi trebalo da počne u 11 sati.

Tag: luiz-inasio-lula-da-silva