Vlada je danas na berzi u Londonu izdala 850 miliona eura vrijedne državne obveznice po kamatnoj stopi od 5,125 odsto.
Kako pišu "Vijesti", obveznice su izdate na period od sedam godina.
Ovaj novac će, prema ranijim najavama, biti iskorišćen za vraćanje starih dugova.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Vlada emitovala obveznice od 850 miliona eura

Aerodrom Hitrou će biti zatvoren tokom cijelog dana zbog velikog požara u obližnjoj električnoj trafostanici koja ga snabdijeva strujom, javlja BiBiSi (BBC).
Očekuje se da će aerodrom biti zatvoren večeras do 23:59 sati, prenosi rano jutros BBC.
Sa Hitroa, najprometnijeg aerodroma u Velikoj Britaniji, upozorili su na „značajne poremećaje” u narednim danima i savjetovali putnicima da ne putuju „ni pod kojim okolnostima” dok se aerodrom ponovo ne otvori.
Prema podacima sajta za praćenje letova Flightradar24, najmanje 1.351 let ka i sa Hitroa biće pogođen današnjim zatvaranjem.
Požar u trafostanici u Hejsu, zapadnom dijelu Londona, ostavio je hiljade domova bez struje i doveo do evakuacije oko 150 ljudi iz okolnih objekata.
Uzrok požara još nije poznat, navodi britanski javni servis.
<h2>Trafostanica i dalje gori</h2>
Prema informacijama Londonske vatrogasne brigade požar u električnoj trafostanici u Hejsu još nije ugašen.
- Dio transformatora unutar trafostanice i dalje gori - navodi se u objavi Londonske vatrogasne brigade.
Vatrogasci „neumorno rade“ na obuzdavanju požara, dodaje se u saopštenju.
- Kako ulazimo u jutarnje sate, očekuje se da će poremećaji postajati sve veći, te apelujemo na ljude da izbjegavaju ovo područje kad god je to moguće - navode oni.
Na mjesto incidenta poslato je deset vatrogasnih vozila i oko 70 vatrogasaca.

500x500

1250x600

1084x550

Zbog požara aerodrom Hitrou u Londonu zatvoren

Evropa hitno mora da se ponovo naoruža, a državama članicama mora biti omogućeno više fiskalnog prostora za značajan porast potrošnje na odbranu - izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen nakon sastanka evropskih lidera o podršci Ukrajini, a javila agencija <a href="https://www.reuters.com/world/europe/europe-must-urgently-rearm-eus-von-der-leyen-says-2025-03-02/">Rojters</a>.
London je domaćin ključnog samita evropskih lidera na kojem se razgovara o zaštiti i podršci Ukrajini u borbi protiv ruske invazije.
Fon der Lajen je dodala da je Evropa takođe trebalo da pokaže Sjedinjenim Državama da su spremne da brane demokratiju.
- Nakon dugog perioda nedovoljnih ulaganja, sada je od najveće važnosti da značajno povećamo investicije u odbranu tokom dužeg vremenskog perioda - rekla je ona novinarima nakon sastanka u Londonu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fsukob-bijele-kuce-sa-ukrajinom-podigao-uloge-za-danasnji-evropski-samit-u-londonu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Fon der Lajen: Evropa hitno mora da se ponovo naoruža

U toku je vanredni sastanak desetak evropskih lidera u Londonu kako bi unaprijedili bezbjednosnu saradnju i pružili veću podršku Ukrajini nakon susreta ukrajinskog predsjednika Volodomira Zelenskog i Donalda Trampa koji ga je optužio za nezahvalnost američkoj podršci.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fsukob-bijele-kuce-sa-ukrajinom-podigao-uloge-za-danasnji-evropski-samit-u-londonu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Britanski premijer Keir Starmer obratio se okupljenim čelnicima na samitu u Londonu poručujući da je riječ o trenutku koji se događa jednom u generaciji za sigurnost Evrope. Naglasio je da bi dobar mirovni ishod za Ukrajinu bio ključan i za stabilnost ostatka kontinenta.
Starmer je spomenuo i okupljene ispred Downing Streeta koji su aplauzima i povicima podrške dočekali ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. To, kako je kazao, pokazuje snagu osjećaja koje ljudi u Ujedinjenom Kraljevstvu imaju prema Ukrajini.
- U razgovorima posljednjih dana dogovorili smo se da će grupa nas raditi s Ukrajinom na planu za zaustavljanje borbi, a zatim ćemo o tome razgovarati s SAD-om i zajednički ga razvijati - naveo je on.
Dodao je da Rusija istovremeno priča o miru i nastavlja neumoljivu agresiju. Naveo je da je važno dogovoriti konkretne korake kako bi se postigao mir kroz snagu, na dobrobit svih.
Starmer je spomenuo i razgovor koji je ranije tokom dana održao s baltičkim saveznicima ističući da su i oni uključeni u traženje rješenja koje bi donijelo stabilnost Ukrajini i Evropi.
<h2>Protestanti u Londonu intonirali ukrajinsku himnu</h2>
Stotine protestanata započele su planirani skup ispred kancelarije britanskog premijera Keira Starmera u Downing Streetu intoniranjem ukrajinske himne.
Neposredno prije dolaska ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, u Lancaster House u Londonu stigao je predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa. Nekoliko minuta ranije pristigla je i italijanska premijerka Đorđa Meloni nakon što je ranije tokom dana održala sastanak s britanskim premijerom Keirom Starmerom u Downing Streetu.
Meloni je tom prilikom naglasila da se Zapad ne smije podijeliti. To je opisala kao vrlo važno u trenutnom geopolitičkom kontekstu.
Prije dolaska ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, u Lancaster House u Londonu stigao je predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa. Tu je i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i češki premijer Petr Fijala.&nbsp;

U toku sastanak evropskih lidera u Londonu

Crnogorska sopranistkinja Tamara Rađenović premijerno je nastupala sinoć u čuvenoj koncertnoj dvorani Kadogan hol (Cadogan Hall) u Londonu. U koncertu nazvanom "Vanvremenske priče od klasike do Holivuda" Rađenović je, kako se navodi u tekstu Ljiljane Pavićević koji je dostavljen našoj redakciji, izvela neke od klasičnih arija Đakomelija, Vivaldija, Lehara, ariju iz “Fausta”, “Tango za Roksanu” iz mjuzikla “Mulan ruž” i mnoge druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250219090256_e834ffcbb5ff6dea03362ecbcca10d188ff72b59df26051382e3fb8249d1c4b7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250219090256_e834ffcbb5ff6dea03362ecbcca10d188ff72b59df26051382e3fb8249d1c4b7" data-rendition-name="original" width="448" height="640" loading="lazy" alt="Poster koncerta Tamare Rađenović"> </figure>  Maestralnom nastupu Tamare Rađenovic doprinos su dali i Orion Simfonijski orkestar, kao i gosti večeri - virtouz na violini Robert Lakatos, dirigent Toni Prser i bariton Patrik Dau koji je izveo nekoliko arija sa našom operskom divom, čije su se muzičke vještine i nevjerovatni sopran stopili sa scenskim pokretima i glumačkim talentom. Tamaru Rađenović je prepoznao evropski Forbs (Forbes Europe) u kategoriji “30 ispod 30 u umjetnosti i kulturi”. Ambasadorka je Savjeta Evrope u kampanji "Blokiraj mržnju, dijeli ljubav" (“Block the hearted, share the love”), kojom se promoviše jedinstvo kroz muziku.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250219090256_8145f3096037e23ce4bb3c6b9c5a778bc094e4a5fe431e790cfaf5bb33ba0ed9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250219090256_8145f3096037e23ce4bb3c6b9c5a778bc094e4a5fe431e790cfaf5bb33ba0ed9" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Sa koncerta Tamare Rađenović"> <figcaption>Sa koncerta Tamare Rađenović(Photo: Ljiljana Pavićević)</figcaption> </figure>  Diplomirala je na poznatom Rojal koledž muzike u Londonu (Royal College of Music u Londonu), a dobila je i stipendiju za magistarske studije, gdje joj je mentor bila nadaleko poznata Monserat Kabalje (Montserrat Caballe), španska operska diva, omiljena Frediju Merkjuriju. Ta saradnja je dovela do gala nastupa u Zaragozi i Barseloni.&nbsp; Tokom svoje međunarodne karijere, sopranistkinja Rađenović nastupala je u mnogim evropskim gradovima, a imala je i dva solo nastupa u prestižnom Karnegi holu u Njujorku. Predstaviće se i zagrebačkoj publici u maju, a put će je odvesti i na solo nastupe u Japanu, dok će godinu zaokružiti tradicionalnim novogodišnjim koncertom na Kolarcu, u Beogradu.

Koncert sopranistkinje Tamara Rađenović u Londonu: Vanvremenske priče od klasike do Holivuda

Žena je preminula nakon pucnjave koja se u subotu uveče dogodila u Brentfordu, sjeverozapadnom dijelu Londona.
Metropolitanska policija saopštila je da su povrijeđena i dva muškarca, oba u 30-im godinama. Jedan je prevezen u bolnicu i u kritičnom je stanju, dok je drugi zadobio povrede koje nisu opasne po život.
Policija je pozvana na Gifford Road oko 21:15, gdje je pronađena povrijeđena žena u četrdesetim godinama. Preminula je na mjestu događaja, prenosi Index.hr.
Za sada niko nije uhapšen.
Nadinspektor Toni Džozeps iz Sjeverozapadne jedinice Metropolitanske policije, koja pokriva područje Brenta, izjavio je: "Ovo je zaista šokantan događaj koji je rezultirao smrću žene i ranjavanjem dvojice muškaraca. Razumijem zabrinutost koju će ovo izazvati u lokalnoj zajednici i širom Londona. Želim da uvjerim građane da tim iskusnih detektiva već intenzivno radi na rasvjetljavanju događaja od prošle noći, te na identifikaciji počinilaca ovog stravičnog čina nasilja."

Pucnjava u Londonu: Žena ubijena, dva muškarca ranjena

Hiljade ljudi protestovalo je danas u Londonu zbog zagađenih voda. Demonstranti su nosili plave zastave kako bi napravili "ljudsku rijeku".
Zagađenje voda postaje sve važnije pitanje u Velikoj Britaniji, zbog klimatskih promjena i nasljeđa privatizacije britanskih komunalnih preduzeća prije nekoliko decenija.
Privatne kompanije koje vode računa o vodama i kanalizaciji nisu uspjele da renoviraju svoju često jako staru infrastrukturu jer je stanovništvo naglo raslo.
Pravdaju se da im vlasti ne daju da povise račune za vodu kako bi imali finansije za renoviranje.
Curenja su česta, a tokom obilnih padavina kompanije ispuštaju kanalizaciju u rijeke, jezera i more.
Samo prošle godine je bilo više od 460.000 puta izlivanja, što je više od 50 odsto nego ranije, navodi Agencija za životnu sredinu.
Klimatske promjene pogoršavaju situaciju, jer su padavine sve intenzivnije.
Vlada Laburističke partije, izabrana u julu, predstavila je nacrt zakona o jačanju regulative i nametanju oštrijih kazni kompanijama za vodu odgovornim za zagađenje.
Demonstranti traže da se učini više.
Organizatori procjenjuju da je 15.000 ljudi učestvovalo u maršu duž rijeke Temze do parlamenta, a policija nije dala procjenu.

Hiljade ljudi na ulicama Londona protiv zagađenja vode

Više hiljada propalestinskih demonstranata izašlo je danas na ulice Londona, Pariza i Rima zahtijevajući hitan prekid vatre, samo nekoliko dana prije prve godišnjice napada Hamasa na Izrael.
Planirane su velike demonstracije u nekoliko evropskih gradova, a najveća okupljanja se očekuju od danas do ponedeljka 7. oktobra, na datum godišnjice kada je i planirano najviše protesta.
Oko podneva, hiljade ljudi okupilo se na Rasel skveru u centru Londona uz veliko prisustvo policije.
Neki od organizatora marša rekli su da planiraju da javno protestuju protiv kompanija i institucija za koje tvrde da su „saučesnici u izraelskim zločinima“, uključujući Barklis banku i Britanski muzej.
Dvije osobe su uhapšene, saopštila je londonska Metropoliten policija.
U Rimu se nekoliko hiljada demonstranata okupilo uprkos zabrani lokalnih vlasti koje su odbile da dozvole proteste u italijanskoj prijestonici, pozivajući se na bezbjednost. Demonstranti su uzvikivali „Sloboda Palestini, sloboda Libanu“.
Italijanske vlasti vjerovale su da je tajming današnjeg mitinga u Rimu rizikovao da napad 7. oktobra bude „veličan“. Ministar unutrašnjih poslova Mateo Pjantedosi je naglasio da je Evropa uoči godišnjice u visokoj pripravnosti na potencijalne terorističke napade.
U Berlinu je za nedjelju zakazan marš od Brandenburške kapije do Bebelplaca. Lokalni mediji javili su da su snage bezbjednosti upozorile na potencijalnu opasnost zbog obima protesta. Njemačke vlasti su ukazivale na porast antisemitskih i nasilnih incidenata posljednjih dana.
Na Filipinima je danas na desetine ljevičarskih aktivista protestovalo u blizini američke ambasade u Manili, gdje ih je policija spriječila da se približe diplomatskom kompleksu.
Policija u nekoliko zemalja upozorile su na povećan nivo pripravnosti u velikim gradovima, usred zabrinutosti da bi eskalacija sukoba na Bliskom istoku mogla da podstakne nove terorističke napade u Evropi ili da bi protesti mogli da prerastu u nasilne.
Francuska je takođe danas bila u stanju pripravnosti zbog protesta. Ranije ove nedjelje, ministar unutrašnjih poslova Bruno Retailo upozorio je regionalne prefekte zemlje, izražavajući zabrinutost zbog mogućih tenzija i rekavši da je prijetnja od terorizma velika.
Dana 7. oktobra prošle godine, Hamas je pokrenuo iznenadni napad na Izrael, ubivši 1.200 Izraelaca, uzevši 250 ljudi za taoce i pokrenuvši rat sa Izraelom koji je razbio veći dio Pojasa Gaze koji kontroliše Hamas.
Više od 41.000 Palestinaca je od tada ubijeno u Gazi, prema ministarstvu zdravlja Gaze.
Skoro 100 izraelskih talaca ostaje u Gazi, a vjeruje se da je manje od 70 živo. Izraelci su pogođeni napadima projektilma iz Irana i Hezbolaha, eksplozivnih bespilotnih letilice iz Jemena, smrtonosnim pucnjavama i ubodima nožem dok se region priprema za dalju eskalaciju.

Masovni propalestinski protesti na ulicama Londona, Pariza i Rima

Jevreji u Londonu dobili su posebnu autobusku liniju koja treba da im obezbijedi sigurnost.
Gradonačelnik Londona Sadik Kan pokrenuo je pilot-liniju na sjeveru grada s namjerom da pomogne Jevrejima da se osjećaju "bezbjedno dok putuju".
Autobusi će svakodnevno od sedam do 19 sati saobraćati između Stamford Hila u Hakniju i Golders Grina u Barnetu.
Jevrejske zajednice u tim djelovima Londona punih 16 godina podsticale su lokalne vlasti da nešto preduzmu.
- Čuli smo priče o londonskim Jevrejima koji ne napuštaju svoje domove jer su zabrinuti za bezbjednost. Ne želim da se bilo koji Londonac plaši da napusti kuću jer zazire od korišćenja javnog prevoza - naveo je Kan za BBC.
Policija objašnjava da su u Velikoj Britaniji krivična djela motivisana antisemitizmom povećana za gotovo 280 odsto od početka 2024. godine u odnosu na 2023.
Britanski mediji navode da će eksperimentalna autobuska linija za Jevreje koštati kompaniju "Londonski transport" više od tri miliona funti.

Zbog sigurnosti: Za Jevreje posebna autobuska linija u Londonu

Kako je saopšteno iz Ministarstva zdravlja, ministar dr Vojislav Šimun, uručio je ključeve sanitetskog i dostavnog vozila zaposlenima u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore, čime je dodatno unaprijeđena mobilnost i operativna spremnost službe hitne pomoći.&nbsp;
Događaju su prisustvovali i direktor Zavoda prim. mr sci. dr med. Vuk Niković, pomoćnik direktora dr Miloš Šaponjić i direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore dr Vuk Kadić.
Za nabavku sanitetskog vozila izdvojeno je, kak navode, 62.613,87 eura sa PDV-om, dok je za dostavno vozilo opredijeljeno 23.570,80 eura sa PDV-om.&nbsp;
- Sredstva je obezbijedio Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore čime se potvrđuje opredijeljenost države da kontinuirano ulaže u modernizaciju zdravstvenog sistema i unapređenje uslova rada medicinskog osoblja. Sanitetsko vozilo, opremljeno savremenom medicinskom opremom, poboljšaće transport pacijenata u hitnim situacijama, dok će dostavno vozilo olakšati logističku podršku - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore Prim. Mr sci. dr med. Vuk Niković poručio je da je proces usvajanja standarda savremene urgentne medicine je u Zavodu počeo 2021. godine.
- Osavremenjavanje voznog parka, savremeno opremljena vozila hitne medicinske pomoći su uslov za pružanje hitne medicinske pomoć u kojoj je vrijeme najvažniji faktor. Zavod će prvi put od osnivanja specijalni broj 124 snimati u svim jedinicama HMP i po prvi put će imati serversku salu u kojoj će se pored servera za snimanje broja 124 nalaziti server za Telelemedicinu, Indeks - Crnogorski protokol prijema kućnih posjeta i umrežice se svi aparati, ekg, monitori i defibrilatori na teritoriji države, a sredstva su obezbijeđena iz EU projekta IPA RACE 2 u iznosu od oko 700.000 eura. Posvećeno stvaranje uslova za rad medicinskih radnika je najvažniji dio agende rada i razvoja ove ustanove što je stavlja u red ustanova od bitnog značaja za zdravstveni sistem države Crne Gore. U ovom vrlo odgovornom procesu bez podrške Ministarstva zdravlja i Fonda za zdravstveno osiguranje cjelokupni proces bi bio nemoguć jer je Zavod deceniju i više bio zapuštena zdravstvena ustanova - izjavio je Niković.
Ministar zdravlja, dr Vojislav Šimun kazao je da se kontinuiranim ulaganjima u Zavod za hitnu medicinsku pomoć na cijeloj teritoriji države potvrđuje posvećenost zdravstvenih vlasti, ali i menadžmenta da ovaj važan segment zdravstvene zaštite dostigne nivo savremenih usluga urgentne medicine.
- Zalaganjem i jasnom vizijom menadžmenta, kao i domaćinskim upravljanjem sredstvima, pacijenti mogu biti sigurni da će usluge u jedinicama hitne pomoći biti na najvišem nivou, a ljekari i medicinsko osoblje imati uslove za rad kakvi priliče ovoj profesiji. Oni koji su prvi na terenu u slučaju nesreća i hitnih zbrinjavanja ugroženih pacijenata moraju, prije svega, biti sigurni i obezbijeđeni neophodnim standardima sopstvene bezbjednosti da bi cijeli proces imao pozitivan i uspješan ishod - poručio je Šimun.
Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, dr Vuk Kadić, rekao je da je za kupovinu novog sanitetskog vozila, dostavnog vozila i opreme za snimanje broja 124 na teritoriji cijele države, u svih 24 jedinice hitne pomoći, Fond opredijelio ukupno 136,420.38 eura iz budžeta za 2024. godinu.
- Fond za zdravstveno osiguranje nastaviće da pruža podršku zdravstvenim ustanovama širom zemlje, kako bi se građanima obezbijedila najbolja moguća zdravstvena usluga, a zaposlenima bolji uslovi za rad. To su ključni prioriteti naše institucije i tome će ostati posvećeni i u narednom periodu - zaključio je Kadić.
Ministar zdravlja i direktori, dodaju, obišli su i radove na serverskoj sali, gdje je u toku instalacija sistema za snimanje svih poziva ka broju 124 na teritoriji Crne Gore.&nbsp;
- Po prvi put od osnivanja Zavoda, biće ispunjena zakonska obaveza snimanja poziva ka hitnoj pomoći, a podaci će se čuvati u sigurnoj bazi. Za nabavku opreme za snimanje razgovora izdvojeno je 49.849,58 eura, koje je obezbijedio Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Nova vozila i savremenija tehnoligija za efikasniju hitnu i medicinsku pomoć

Gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković saopštio je da će narednih dana uputiti inicijativu za održavanje hitne sjednice Skupštine Prijestonice posvećene dinamici realizacije zaključaka koji se odnose na tragediju u kojoj je 1. januara ove godine Aco Martinović ubio 13 sugrađana.
- Veoma nezadovoljan reakcijom dijela državnih organa, smatram neophodnim da se Skupština Prijestonice odredi prema dinamici realizacije donesenih zaključaka - naveo je Đurašković u objavi na Fejsbuku.
Skupština Prijestonice donijela je na sjednici 10. januara zaključke povodom tragedije koja se 1. januara dogodila na Cetinju. 
 
Prvi zaključak odnosi se na podnošenje ostavki ili smjene rukovodstva bezbjednosnog sektora - koordinatora Biroa za operativnu koordinaciju organa obavještajno bezbjednosnog sektora, ministra unutrašnjih poslova i direktora Uprave policije. 
 
Skupština Prijestonice zatražila je tada od nadležnih državnih institucija sprovođenje nezavisne međunarodne istrage i forenziku (rekonstrukciju događaja) sa ciljem utvrđivanja personalne odgovornosti i konkretnih propusta u radu bezbjednosnog sektora. 
 
Oni su od tražili jasno utvrđivanje, taksativno navođenje i dostavljanje izvještaja o (ne)preduzetim radnjama, (ne)podnešenim predlozima zakonskih rješenja, podzakonskih akata, odluka i mjera iz oblasti za koju je nadležan bezbjedonosni sektor države u periodu od 12. avgusta 2022. do 1. januara ove godine. 
 
Skupština Prijestonice zatražila je od Uprave policije i nadležnih državnih institucija iz sektora bezbjednosti da, bez odlaganja, izrade procjenu trenutne bezbjednosne situacije na Cetinju koja će, između ostalog, sadržati informaciju o tome da li se građanima garantuje bezbjednost. 
 
Lokalni parlament tražio je i dostavljanje izvještaja o tome da li su porodice žrtava tragedije u naselju Medovina od Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i bezbjednosnih službi dobile odgovarajući tretman i da li su inicijative koje su pokrenute dobile odgovore u zvaničnoj formi. 
 
U jednom od zaključaka traži se i pokretanje postupka da Odjeljenje bezbjednosti Cetinje preraste u Centar bezbjednosti, kroz nužno i neodložno potrebno jačanje kadrovskih i tehničkih kapaciteta. 
 
Skupština Prijestonica zatražila je od MUP-a pozicioniranje u Prijestonici regionalnog centra, stacionara, baze ili sjedište odgovarajućeg specijalnog policijskog odjeljenja. 
 
Jedan od zaključaka odnosi se na obezbjeđivanje adekvatnog broja policijskih službenika na teritoriji Cetinja i uvođenje kvartovskih policajaca/policajaca u zajednici, sa posebnom pažnjom na obrazovne i zdravstvene istitucije, uzimajući u obzir bezbjednosnu situaciju, u skladu sa standardima i praksom Evropske unije. 
 
- Skupština Prijestonice zahtijeva da MUP, u saradnji sa Prijestonicom, na teritoriji cijelog grada uspostavi savremeni sistem video nadzora - navodi se u zaključcima.

Đurašković: Veoma sam nezadovoljan reakcijom dijela državnih organa, iniciraću hitnu sjednicu

Na međunarodnom džudo turniru „Trofej Beograda“ koji je u dva dana okupio 805&nbsp;
takmičara iz 62 kluba iz šest zemalja, takmičari džudo kluba Ippon ukupno su osvojili 14 medalja od čega osam zlatnih, četiri srebrne i dvije bronzane.&nbsp;
Mladi džudisti Ippona potvrdili su svoj kvalitet na ovom prestižnom turniru koji slovi za jedan od najjačih u regionu.
Zlatne medalje su osvojili:&nbsp;
1. Hana Šturanović - poletarka +43kg
2. Iva Matunović - mlađa pionirka 32kg
3. Maša Vukićević - mlađa pionirka 52kg
4. Helena Krtolica - starija pionirka 36kg
5. Vanja Guzina - mlađa kadetkinja 57kg, kadetkinja 57kg (dvije zlatne)
6. Milorad Tadić - mlađi kadet 50kg
7. Milan Barović - mlađi kadet 46kg
Srebrne medalje su osvojili:&nbsp;
1. Marija Simić - kadetkinja 44kg
2. Rajko Tadić - poletarac 34kg
3. Miodrag Tadić - mlađi pionir 34kg
4. Milorad Tadić - stariji pionir 50kg&nbsp;
Dvije bronzane medalje je osvojio Petar Čvorović. Jednu u kategoriji do 50 kg u uzrastu starijih pionira a drugu u istoj težinskoj kategoriji ali u uzrastu mlađih kadeta.&nbsp;
- Prezadivoljan sam načinom na koji su se naši takmičari borili. Osvojiti 3. mjesto u ukupnom plasmanu sa samo 13 takmičara i biti odmah iza domacih klubova Zvezde i Partizana koji su nastupili sa 50-60 takmičara, je nešto što potvrđuje da smo na pravom putu i ohrabruje nas da nastavimo jos jače. Iskoristio bih priliku da se zahvalim našim generalnim sponzorimo kompaniji Bemax koji su snosili sve troškove nastupa naše ekipe u Beogradu - rekao je predsjednik kluba i trener Srđan Mrvaljević.&nbsp;
Takmičare su predvodili treneri Srđan Mrvaljević i Predrag Stanjević.

Za Ippon 14 medalja na džudo turniru „Trofej Beograda“

Ministar javne uprave, Marash Dukaj, formirao je Radni tim za izradu koncepta Zakona o lokalnim izborima, saopšteno je iz tog Vladinog resora.
Tim će, kako navode, na osnovu Informacije o stanju u jedinicama lokalne samouprave u pogledu efekata postojećeg izbornog sistema na ostvarivanje prava građana na lokalnu samoupravu, koju je Vlada Crne Gore usvojila, na 74. sjednici održanoj 27. marta 2025. godine, raditi na izradi koncepta Zakona o lokalnim izborima.&nbsp;
- Članovi Tima su istaknuti predstavnici državnih institucija, nevladinog sektora, kao i akademske zajednice: prof.dr Đorđije Blažić, prof.dr Srđan Darmanović, Zlatko Vujović (CEMI), Dragan Koprivica (CDT), Nikola Mugoša Predsjednik Državne izborne komisije, Ivan Šikmanović savjetnik Predsjednika Crne Gore, dok će ispred Ministarstva javne uprave u radu Tima učestvovati državni sekretar Dragiša Janjušević i v.d. generalne direktorice za lokalnu samoupravu Nina Blažić- navodi se u saopštenju.
Na današnjem prvom sastanku ovog Radnog tima, izz MJU ističu da su se svi članovi složili da je od izuzetne važnosti da se u Crnoj Gori osmisli zakonsko rješenje, koje će osigurati deblokadu političkog sistema u jedinicama lokalne samouprave.&nbsp;
- Reforma lokalnog nivoa vlasti je ključna u evropskom integracionom procesu. Ona biračima daje neposrednu moć u odlučivanju, koja im i pripada. Naša rješenja biće usmjerena na neposredan izbor predsjednika opštine, otvorene izborne liste, neposredan izbor organa mjesne zajednice, održavanje lokalnih izbora u jednom danu i rješavanje svih postojecih problema u pojedinim opštinama - naveo je ministar Dukaj.
Na današnjem sastanku, dodaju, članovi Tima su analizirali postojeći pravni okvir, kao i utvrdili dinamiku rada i usaglasili ostale pojedinosti dalje saradnje na ovom važnom poslu.
- Čvrsto vjerujem da će ovaj stručni Radni tim, Odbor za sveobuhvatnu reformu, kao i svi poslanici, i riječju i djelom, dati doprinos da Crna Gora što prije uspostavi mehanizam efikasnog izbornog procesa u skladu sa najboljim praksama i mehanizmima EU - zaključio je Dukaj.
Nakon izrade, koncept Zakona o lokalnim izborima, biće dostavljen Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu Skupštine Crne Gore.

Dukaj: Reforma lokalnog nivoa vlasti ključna u evropskom integracionom procesu

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: london