Ukrajinski saveznici i predsjednik Volodimir Zelenski sastaće se u četvrtak u američkoj vojnoj vazdušnoj bazi Ramštajn u Njemačkoj kako bi razgovarali o nastavku podrške Kijevu u ratu s Rusijom.
Ramštajn je najveća vazdušna baza izvan Sjedinjenih Država i domaćin je sličnih sastanaka otkako je Rusija napala Ukrajinu prije gotovo tri godine, piše DPA.
Američki ministar odbrane Lojd Ostin pozvao je ministre odbrane i više vojne čelnike iz zemalja članica Ukrajinske kontaktne grupe na konferenciju.
Kao i na prethodnim sastancima u Ramštajnu, očekuju se i predstavnici zemalja koje nisu članice NATO-a.
Rusija vodi osvajački rat protiv susjedne Ukrajine od 24. februara 2022. Zapad podržava Kijev u njegovoj odbrani.
Ukrajinski zvaničnici strahuju da bi američka podrška Ukrajini mogla pasti nakon što novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp preuzme dužnost 20. januara, podsjeća DPA.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pomoć Ukrajini na dnevnom redu novog sastanka u njemačkoj bazi Ramštajn

Ministar odbrane Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Lojd Ostin &nbsp;naredio je raspoređivanje dodatnih razarača za odbranu od balističkih raketa, lovačke eskadrile i aviona tankera, kao i nekoliko bombardera dugog dometa B-52 na Bliskom istoku, navodi se u saopštenju Pentagona od 1. novembra.
Dodatno naoružanje biće raspoređeno ko znak upozorenja Iranu.
Nove snage počeće da pristižu u region u narednim mjesecima kako bi zamijenile udarnu grupu nosača aviona USS Abraham Linkoln na odlasku, rekao je portparol Pentagona general-major Pat Rajder u saopštenju.
Saopštenje dolazi tri nedjelje nakon što je američki predsjednik Džo Bajden rekao da je naredio Pentagonu da pošalje napredni protivraketni sistem THAAD i vojnike u Izrael kao dio napora SAD da pruži podršku Izraelu, kao svom savezniku, i izgradi položaje u istočnom Mediteranu.
- Ovi potezi pokazuju fleksibilnu prirodu globalnog odbrambenog stava SAD i sposobnost SAD da rasporede (svoje snage) širom svijeta u kratkom roku kako bi se suočili sa rastućim prijetnjama po nacionalnoj bezbjednosti - naveo je Rajder.
U saopštenju se dodaje i da ministar odbrane Lojd Ostin "nastavlja da jasno stavlja do znanja da će, ukoliko Iran, njegovi partneri ili njegovi proksiji iskoriste ovaj trenutak za gađanje američkog osoblja ili (ugrožavanje) interesa u regionu, Sjedinjene Države preduzeti sve neophodne mjere da odbrane" svoj narod.
Američki nuklearni bombarder B-52 više puta je bio raspoređen na Bliskom istoku kao upozorenje Iranu. Rajder nije precizirao koliko će letilica i brodova biti raspoređeno.
On je naveo da su potezi u skladu sa obavezama SAD u zaštiti američkih građana i američkih snaga na Bliskom istoku, odbrani Izraela i deeskalaciji putem odvraćanja i diplomatije.
Do najave Pentagona o raspoređivanju dodatnog naoružanja za odbranu na Bliskom istoku dolazi u jeku rata u Gazi između Izraela i Hamasa, koji su SAD i Evropska unija označile kao terorističku organizaciju i rata u Libnu između Izraela i Hezbolaha, koja se takođe nalazi na crnoj listi SAD-a, dok je EU sankcionisala samo naoružano krilo te organizacije, ne i političku stranku.
SAD insistiraju na prekidu vatre na Bliskom istoku, a više puta su zvaničnici te zemlje ponavljali da će braniti Izrael i nastaviti da štite američko i savezničko prisustvo u regionu.

Pentagon najavio dodatno raspoređivanje oružja za odbranu na Bliskom istoku

Američki ministar odbrane Lojd Ostin potvrdio je da je Sjeverna Koreja poslala vojnike u Rusiju, dok je načelnik obavještajne službe Južne Koreje rekao da se 3.000 sjevernokorejskih vojnika nalazi u Rusiji.
Obučavaju se za upotrebu bgespilotnih letilica i drugog oružja prije nego što će biti raspoređeni na front.
Ostin je rekao novinarima da će to biti „veoma, veoma ozbiljno pitanje“, ako se te trupe uključe u rat u Ukrajini na strani Rusije i da će to imati uticaja u Evropi i Indo-pacifičkom regionu.
Južna Koreja je objavila da je prošle nedjelje 1.500 sjevernokorejskih vojnika poslato u Rusiju, dok je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ranije rekao da ima obavještajne podatke da se 10.000 vojnika Sjeverne Koreje sprema da se pridruži ruskim snagama.
SAD i NATO ranije nisu zvanično potvrdili prijavu slanja trupa Sjeverne Koreje, ali su upozorili na opasnost ako je to tačno. Rusija i Sjeverna Koreja su do sada negirale slanje trupa.
Direktor Nacionalne obaveštajne službe (NIS) Južne Koreje Čo Tae-jong rekao je poslanicima da je 1.500 sjevernokorejskih vojnika ušlo u Rusiju i da je njegova agencija procijenila da Sjeverna Koreja ima za cilj da pošalje ukupno 10.000 vojnika u Rusiju do decembra.
NIS je saopštio da je 3.000 sjevernokorejskih vojnika poslatih u Rusiju podijeljeno na više vojnih baza i da su na obuci.
Šef NIS je rekao da ruski instruktori imaju visoko mišljenje o moralu i fizičkoj snazi sjevernokorejskih vojnika, ali pretpostavljaju da će pretrpjeti teške gubitke jer im nedostaje razumijevanje modernog ratovanja.
Navodi se da Rusija regrutuje veliki broj prevodilaca da bi im pomogli da se snađu.
NIS je navodno otkrio znake da Sjeverna Koreja premješta na posebne lokacije i izoluje porodice vojnika izabranih da budu poslati u Rusiju.
Šef ukrajinskog vojno-obavještajnog direktorata Kirilo Budanov rekao je za onlajn vojni list „The War Zone“ da će sjevernokorejske trupe danas stići u rusku oblast Kursk da pomognu ruskim trupama u borbi protiv ukrajinskog upada koji traje od početka avgusta.
Sjeverna Koreja i Rusija, upletene u odvojene konfrontacije sa Zapadom, jačaju saradnju u posljednje dvije godine. U junu su potpisali odbrambeni sporazum kojim se od obije zemlje zahtijeva pružanje hitne vojne pomoći ako bilo koja od njih bude napadnuta.

Američki ministar odbrane: Sjeverna Koreja poslala trupe u Rusiju

Sjedinjene Američke Države zatražile su od Izraela da u narednih 30 dana poveća dostavu humanitarne pomoći Palestincima u Pojasu Gaze – ili se suoči sa smanjenjem američke vojne podrške u sukobu sa Hamasom, palestinskom militantnom organizacijom.
Američki državni sekretar Entoni Blinken i sekretar za odbranu Loyd Ostin prenijeli su u pismu izraelskim zvaničnicima zabrinutost zbog pogoršanja humanitarne situacije u Pojasu Gaze, tražeći, kako je navedeno, hitne i održive akcije vlasti – da bi se poboljšala situacija.
Blinken i Ostin su u pismu izraelskom ministru odbrane Joavu Galantu i ministru za strateška pitanja Ronu Dermeru ukazali na konkretne korake koje je Izrael potrebno da preduzme u roku od 30 dana.
Obuhvataju i dozvolu za ulazak u Pojas Gaze najmanje 350 kamiona sa pomoći kroz četiri dostupna prelaza i otvaranje petog, kao i privremeno obustavljanje sukoba da bi se omogućila isporuka pomoći.
Traži se i ukidanje naloga za evakuaciju palestinskih civila kada za time nema, kako je naznačeno, operativnih potreba, piše Glas Amerike (VOA).
- Neuspjeh u demonstraciji trajnoj posvećenost primjeni i održavanju mjera može imati implikacije na američku politiku i relevantne američke zakone - ukazano je u pismu američkih državnika.
Pominje se i američki zakon koji zabranjuje dostavljanje vojnih sredstava državama koje ometaju isporuku američke humanitarne pomoći.
U američkoj javnosti se tokom posljednje godine ukazivalo na mogućnost da je Izrael prekršio međunarodno humanitarno pravo koristeći američko oružje tokom vojne operacije u Pojasu Gaze.
Blinken i Ostin u pismu pominju memorandum američkog predsjednika Džoa Bajdena o nacionalnoj bezbjednosti kojim se od Stejt departmenta zahtijeva da informiše Kongres o tome krši li izraelska upotreba američkog naoružanja američko ili međunarodno pravo.
- Tokom nekoliko mjeseci, količina humanitarne pomoći koja je poslata u Pojas Gaze opala je za više od 50 odsto, a količina isporučena u septembru bila je najniža u bilo kojem mjesecu tokom prošle godine - upozorili su Blinken i Ostin.
Portparol Stejt departmenta Metju Miler potvrdio je autentičnost pisma, rekavši da je obraćanje američkih zvaničnika izraelskim vlastima trebalo da bude privatna diplomatska komunikacija.
Sjedinjene Države su mjesecima, čak i u vrijeme borbi protiv Hamasa, od Izraela zahtijevale da povećaju dostavu hrane, vode, medicinskih zaliha i goriva palestinskim civilima.
Napore su otežale krađe humanitarne pomoći militanata Hamasa, borbe u blizini punktova za istovar, kao i sporenja u vezi sa područjima sa kojih bi bili dopremljeni u Pojas Gaze.
Uprkos pozivima dijela članova Kongresa da se Izraelu obustavi vojna pomoć kao vid pritiska u svrhe postizanja primirja, Sjedinjene Države su nastavile snabdijevanje.
Protekle sedmice, američki predsjednik je Pentagonu naložio isporuku naprednih sistema protivraketne odbrane i raspoređivanje američkih vojnika koji će njima rukovali.
Zahtjev Sjedinjenim Država Izraelu da pospješi humanitarnu pomoć Palestincima upućen je u trenutku intenziviranja napada na ekstremiste Hezbolaha u Libanu i Hamasa u sjevernoj Gazi.
Hezbolah i Hamas, koje je SAD označio kao terorističke grupe, Iran finansijski i vojno podržava.
Takođe, Sjedinjene Države su se, protekle sedmice u Savjetu bezbjednosti založile da Izrael što prije treba da poboljša, kako je navedeno, katastrofalne uslove u kojima žive palestinski civili u Pojasu Gaze i prestane da intenzivira njihovu patnju ograničavanjem isporuka pomoći.

SAD daje Izraelu 30 dana da poveća pomoć Gazi ili riskira smanjenje vojne podrške

Američki ministar odbrane Lojd Ostin izjavio je da tokom sastanka Kontakt grupe za odbranu Ukrajine nije bilo riječi o mirovnom planu koji ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski namjerava da predstavi predsjedniku SAD Džozefu Bajdenu.
On je istakao da bi rat mogao da se završi veoma brzo ako ruski predsjednik Vladimir Putin odluči da povuče svoje trupe sa okupiranih teritorija u Ukrajini.
- Ovo je nešto što Putin može da okonča veoma brzo ako samo donese jednostavnu i ispravnu odluku da poništi ono što je uradio. Što se tiče apsolutne pobjede, zaista zavisi kako je definišete. Ukrajina je fokusirana na zaštitu svoje suverene teritorije - naveo je Ostin na konferenciji za novinare.
Šef Pentagona je izrazio uverenje da će plan pobede Zelenski predstaviti Bajdenu i drugim liderima „prvom prilikom“.
- Imao sam priliku da provedem neko vreme sa predsednikom Zelenskim, a sjetićete se da je Zelenski iznio svoje planove i ciljeve tokom uvodnih komentara. Ali što se tiče plana za pobjedu, o tome nismo razgovarali - rekao je Ostin, prenosi Interfaks Ukrajina.
On je ponovio da će partneri, uključujući Sjedinjene Američke Države, nastaviti da čine sve što je moguće da im pomognu u tome.
- Znate koji su ciljevi i zadaci Rusije – mi od samog početka znamo da žele da pripoje Ukrajinu jer ne vjeruju da je Ukrajina dobronamjerna zemlja - dodao je Ostin.
Američki ministar odbrane je rekao da misli da će se sukob na kraju riješiti za pregovaračkim stolom, ali da je teško predvidjeti kada će taj trenutak doći.
- Zbog toga ćemo nastaviti da radimo na tome da Ukrajinu stavimo u najbolju moguću poziciju kada i ako taj dan dođe u budućnosti - zaključio je šef Pentagona.

1250x600

1084x550

Šef Pentagona: Rat može brzo da se završi ako Putin povuče trupe

Američki ministar odbrane Lojd Ostin izjavio je da tokom sastanka Kontakt grupe za odbranu Ukrajine nije bilo riječi o mirovnom planu koji ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski namjerava da predstavi predsjedniku SAD Džozefu Bajdenu.
On je istakao da bi rat mogao da se završi veoma brzo ako ruski predsjednik Vladimir Putin odluči da povuče svoje trupe sa okupiranih teritorija u Ukrajini.
- Ovo je nešto što Putin može da okonča veoma brzo ako samo donese jednostavnu i ispravnu odluku da poništi ono što je uradio. Što se tiče apsolutne pobjede, zaista zavisi kako je definišete. Ukrajina je fokusirana na zaštitu svoje suverene teritorije - naveo je Ostin na konferenciji za novinare nakon sastanka Kontakt grupe za odbranu Ukrajine u vazduhoplovnoj bazi Ramštajn u Njemačkoj.
Šef Pentagona je izrazio uvjerenje da će plan pobjede Zelenski predstaviti Bajdenu i drugim liderima „prvom prilikom“.
- Imao sam priliku da provedem neko vrijeme sa predsjednikom Zelenskim, a sjetićete se da je Zelenski iznio svoje planove i ciljeve tokom uvodnih komentara. Ali što se tiče plana za pobjedu, o tome nismo razgovarali - rekao je Ostin, prenosi Interfaks Ukrajina.
On je ponovio da će partneri, uključujući Sjedinjene Američke Države, nastaviti da čine sve što je moguće da im pomognu u tome.
- Znate koji su ciljevi i zadaci Rusije – mi od samog početka znamo da žele da pripoje Ukrajinu jer ne vjeruju da je Ukrajina dobronamjerna zemlja - dodao je on.
Američki ministar odbrane je rekao da misli da će se sukob na kraju riješiti za pregovaračkim stolom, ali da je teško predvidjeti kada će taj trenutak doći.
- Zbog toga ćemo nastaviti da radimo na tome da Ukrajinu stavimo u najbolju moguću poziciju kada i ako taj dan dođe u budućnosti -zaključio je šef Pentagona.

Šef Pentagona: Rat može brzo da se završi, ako Putin povuče trupe

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je u petak zapadne saveznike da ignorišu "crvene linije" Moskve i dopuste Kijevu da koristi oružje dugog dometa za napade na rusku teritoriju, dok je Vašington obećao Kijevu dodatnih 250 miliona dolara u naoružanju.
Zelenski se prvi put pojavio na redovnom okupljanju ukrajinskih saveznika u organizaciji Sjedinjenih Država u vazdušnoj bazi Ramštajn u Njemačkoj.
Nastojao je da predstavi opciju dalekometnih napada kao još jedan način pritiska na Rusiju da prekine invaziju koja traje već dvije i po godine, piše Rojters.
Zelenski je govorio u trenutku visokog rizika za ukrajinske snage koje su pokrenule iznenadnu ofanzivu na rusku oblast Kursk, dok su ruske snage fokusirane na zauzimanje grada Pokrovska u istočnoj Ukrajini, ključnog logističkog središta za ratne napore Kijeva.
- Moramo imati sposobnost dugog dometa ne samo na okupiranoj teritoriji Ukrajine već i na ruskoj teritoriji tako da Rusija bude motivisana da teži miru - rekao je Zelenski.
Američki ministar odbrane Lojd Ostin je ukazao na ofanzivu na Kursk kao primjer kako je Ukrajina radila na preuzimanju inicijative na frontu.
- Agresorska vojska Kremlja sad je u odbrambenom položaju na vlastitom terenu - rekao je Ostin.
Čini se da su Ostinove izjave usmjerene na šire napore Zapada da održi ukrajinsku kampanju odbijanja ruskih snaga sa svoje teritorije, uključujući najavu dodatnih 250 miliona dolara sigurnosne pomoći, prenio je Rojters.
Njemačka će Ukrajini isporučiti dodatnih 12 samohodnih haubica, rekao je njemački ministar odbrane Boris Pistorijus na marginama sastanka takozvane Ramštajn grupe zemalja koje Kijev snabdijeva oružjem.
Obraćajući se u petak novinarima u američkoj zračnoj bazi Ramštajn u zapadnoj Njemačkoj, Pistorius je rekao da će haubice doći iz industrije, a ne iz vojnih zaliha zemlje.
- Zloba (ruskog predsjednika Vladimira) Putina je duboka. Moskva nastavlja svoju ofanzivu na istoku Ukrajine, posebno oko Pokrovska -istakao je Lojd Ostin.
- Putin premješta svoje vojnike u Kursk, a Kremlj nastavlja da bombarduje ukrajinske gradove i gađa ukrajinske civile - dodao je.
Ostin je iznio statističke podatke o mrtvima u ratu i rekao da se procjenjuje da je više od 350.000 ruskih vojnika ubijeno ili ranjeno.
Kazao je i da su ukrajinske snage potopile, uništile ili oštetile 32 broda ruske mornarice i potisnule rusku crnomorsku flotu istočno.
Zelenski je dodao da je oko 6.000 ruskih vojnika ubijeno ili ranjeno u ukrajinskoj ofanzivi na Kursk.
- Danas kontrolišemo područje veće od 1.300 kvadratnih kilometara u oblasti Kursk i time je obuhvaćeno 100 naselja - rekao je Zelenski i dodao da su ruske snage napustile velik dio te teritorije.
- Pobjegli su kad su vidjeli da se naše snage približavaju - rekao je ukrajinski predsjednik.
Moskva, s druge strane, gađa gradove Ukrajine raketama i bespilotnim letilicama. Posljednjih dana je izvela neke od najvećih napada od početka rata.
Zelenski je pozvao predstavnike desetak zemalja na razgovorima u Ramštajnu da ispune obećanja da će snabdjeti Kijev dodatnom opremom za odbijanje vazdušnih napada.
- Značajan broj sistema protivvazdušne odbrane još nije isporučen - upozorio je Zelenski.
On bi u septembru trebalo da otputuje u Sjedinjene Države i nada se da će predsjedniku Džou Bajdenu predstaviti "plan pobjede".
Ruske snage, koje kontrolišu 18 odsto Ukrajine, postepeno napreduju na istoku. Kremlj je rekao da sad ne postoje uslovi za mirovne pregovore s Ukrajinom.

Ukrajina nastavlja da traži podršku saveznika za upotrebu oružja dugog dometa

Institut za javno zdravlje Crne Gore podsjeća roditelje da je HPV vakcinacija za djecu oba pola uzrasta od 9 do 14 godina i dalje jedan od prioriteta u okviru Programa imunizacije. U ovom uzrastu vakcina je najdjelotvornija i pruža najbolju zaštitu. “Poseban apel upućujemo roditeljima djece rođenoj 2010. godine, koja su tokom sistematskih pregleda u IX razredu osnovne škole prošlog proljeća propustila vakcinaciju. Institut za javno zdravlje Crne Gore u saradnji sa domovima zdravlja na nivou cijele Crne Gore, u cilju omogućavanja dodatnog pristupa vakcinaciji, će do kraja godine organizovati i posebne termine tokom vikenda”, navodi se u saopštenju. HPV vakcina je, isitču, bezbjedna, jednostavna i efikasna mjera zaštite od HPV infekcije – virusa koji može izazvati više vrsta karcinoma i genitalne bradavice. U Crnoj Gori se, kako navode, primjenjuje devetovalentna HPV vakcina (Gardasil9®), a troškove vakcinacije u potpunosti pokriva državni zdravstveni sistem, bez dodatnog plaćanja za osiguranike. “Vakcinacija protiv HPV-a je najdjelotvorniji način da se spriječe bolesti koje se razvijaju godinama, često bez simptoma. Rana zaštita donosi najveću korist, ali i kasnija vakcinacija ima značajan efekat, naročito kod osoba koje se nijesu mogle vakcinisati ranije”, navode iz IJZCG. Sve dodatne informacije o HPV vakcinaciji dostupne su na zvaničnom sajtu Instituta za javno zdravlje Crne Gore <a href="https://www.ijzcg.me/me/hpv">www.ijzcg.me/hpv</a>, putem Instagram profila @ijz.cg, Facebook stranice Institut za javno zdravlje Crne Gore, kao i putem telefona 067/086-815 ili e-mail adrese imunizacije@ijzcg.me.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213111240_b6a402d0c083ab3e762336311efc3989f765b751cc7ad63186ded5279ac9e366.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251213111240_b6a402d0c083ab3e762336311efc3989f765b751cc7ad63186ded5279ac9e366" data-rendition-name="original" width="675" height="846" loading="lazy" alt="dokument"> </figure>

Dodatni termini za HPV vakcinaciju do kraja godine

Zapadnoevropske zemlje tajno kupuju ruske energente, istovremeno licemjerno kritikujući Mađarsku koja ih kupuje otvoreno, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.
- Zapadnoevropske zemlje su licemjerne i rade isto, samo žele to da sakriju. Zamislite, izvoz prirodnog tečnog gasa iz Rusije u Evropsku uniju oborio je istorijski rekord u prvoj polovini ove godine. Mađarska ne kupuje nijedan kubni metar ruskog prirodnog tečnog gasa, nula. To znači da ga kupuju zapadni Evropljani - rekao je Sijarto u intervjuu za RT.
Prema njegovim riječima, zemlje Zapadne Evrope takođe su povećale uvoz ruskih energenata preko trećih zemalja.
Sijarto je više puta izjavljivao da Zapadna Evropa ponosno tvrdi da je odustala od ruske nafte, ali zapravo nastavlja da je kupuje preko trećih zemalja.
Prema njegovim riječima, to dokazuje da antiruske sankcije EU "odlično funkcionišu".&nbsp;
Ministar je takođe isticao da Rusija ne može biti isključena iz međunarodne trgovine i da oni koji to tvrde zapravo skriveno trguju sa njom više nego što bi se moglo i pomisliti.
Moskva je više puta govorila da će se izboriti sa sankcionim pritiskom koji Zapad godinama pojačava, ističući da Zapadu nedostaje hrabrosti da prizna neuspjeh restrikcija, prenosi b92.
Slične ocjene o ograničenoj efikasnosti antiruskih mjera sve češće se čuju i u samim zapadnim zemljama.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin ranije je izjavio da je politika obuzdavanja i slabljenja Rusije dugoročna strategija Zapada i da su sankcije nanijele ozbiljan udarac cjelokupnoj svjetskoj ekonomiji.&nbsp;
Prema njegovim riječima, glavni cilj Zapada je pogoršanje života miliona ljudi.

Sijarto: Tajno kupuju rusku naftu, a nas kritikuju

U okviru manifestacije Decembarska umjetnička scena – DEUS 2025, Umjetnička škola za muziku i balet „Vasa Pavić“ prirediće koncert u nedjelju, 14. decembra, u Velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“, sa početkom u 20 sati.
Riječ je o tradicionalnom kulturnom programu koji okuplja najznačajnije ustanove i umjetnike Glavnog grada, a na koncertu će se predstaviti učenici osnovnog i srednjeg muzičkog obrazovanja Umjetničke škole „Vasa Pavić“.
Publici će se predstaviti Hor PJ Tološi (IV–VI razred), pod dirigentskom palicom Ljiljane Raičević, uz klavirsku saradnju Ane Pavićević, kao i brojni solisti na violini, klaviru, flauti, gitari, harmonici, saksofonu i violončelu, koje su pripremali renomirani profesori ove ustanove.
Poseban dio programa čini i nastup Orkestra harmonika, kojim će dirigovati Irena Merdović.
Program koncerta obuhvata djela različitih stilskih epoha i muzičkih izraza, a publika će imati priliku da čuje kompozicije Johanesa Bramsa, Frederika Šopena, Jana Sibeliusa, Gabrijela Forea, Filipa Glasa, Darijusa Milhoa, kao i savremenih autora.
Ulaz je slobodan.

Učenici muzičke škole nastupaju u KIC-u „Budo Tomović“

Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ – Odjeljenja bezbjednosti Berane rasvijetlili su krivično djelo iz oblasti ekološkog kriminala i Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama podnijeli krivičnu prijavu protiv N.F. (61) iz Berana, zbog sumnje da je počinio krivično djelo šumska krađa.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, policijski službenici su u pilani u vlasništvu N.F., koja se nalazi na teritoriji opštine Berane, pronašli čamovu građu ukupne zapremine 10,93 kubna metra. Nakon toga preduzete su mjere i radnje u cilju utvrđivanja porijekla navedene građe, o čemu je obaviještena i Uprava za gazdovanje šumama i lovištima.
Postupajući po obavještenju, nadležni inspektori Uprave za gazdovanje šumama i lovištima identifikovali su mjesto sječe drvne građe u reonu planine Jelovice, nakon čega su policijski službenici nastavili sa daljim aktivnostima u ovom predmetu.
O svim preduzetim radnjama upoznat je nadležni državni tužilac, koji je naložio da se protiv N.F. podnese krivična prijava zbog sumnje da je izvršio navedeno krivično djelo.
Sumnja se da je nelegalnom sječom čamove građe pričinjena materijalna šteta Upravi za gazdovanje šumama i lovištima u iznosu od oko 2.750 eura.
Iz Uprave policije poručuju da će nastaviti sa aktivnostima na otkrivanju, sprečavanju i suzbijanju krivičnih djela kojima se uništavaju i devastiraju prirodna dobra od opšteg značaja, u skladu sa nacionalnim prioritetima u borbi protiv ekološkog kriminala.
Uprava policije je, ujedno, pozvala i druge nadležne institucije zadužene za zaštitu šuma i sprovođenje obaveza koje proizlaze iz parlamentarnog nadzora u oblasti uzgoja, zaštite i kontrole sječe šuma, da daju puni doprinos očuvanju biodiverziteta i sprečavanju nezakonitih aktivnosti u šumarstvu, naglašavajući da policija u ovim procesima ima prvenstveno represivnu ulogu.

Berane: Krivična prijava zbog ekološkog kriminala

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: lojd-ostin