Ukrajinski saveznici i predsjednik Volodimir Zelenski sastaće se u četvrtak u američkoj vojnoj vazdušnoj bazi Ramštajn u Njemačkoj kako bi razgovarali o nastavku podrške Kijevu u ratu s Rusijom.
Ramštajn je najveća vazdušna baza izvan Sjedinjenih Država i domaćin je sličnih sastanaka otkako je Rusija napala Ukrajinu prije gotovo tri godine, piše DPA.
Američki ministar odbrane Lojd Ostin pozvao je ministre odbrane i više vojne čelnike iz zemalja članica Ukrajinske kontaktne grupe na konferenciju.
Kao i na prethodnim sastancima u Ramštajnu, očekuju se i predstavnici zemalja koje nisu članice NATO-a.
Rusija vodi osvajački rat protiv susjedne Ukrajine od 24. februara 2022. Zapad podržava Kijev u njegovoj odbrani.
Ukrajinski zvaničnici strahuju da bi američka podrška Ukrajini mogla pasti nakon što novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp preuzme dužnost 20. januara, podsjeća DPA.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pomoć Ukrajini na dnevnom redu novog sastanka u njemačkoj bazi Ramštajn

Ministar odbrane Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Lojd Ostin &nbsp;naredio je raspoređivanje dodatnih razarača za odbranu od balističkih raketa, lovačke eskadrile i aviona tankera, kao i nekoliko bombardera dugog dometa B-52 na Bliskom istoku, navodi se u saopštenju Pentagona od 1. novembra.
Dodatno naoružanje biće raspoređeno ko znak upozorenja Iranu.
Nove snage počeće da pristižu u region u narednim mjesecima kako bi zamijenile udarnu grupu nosača aviona USS Abraham Linkoln na odlasku, rekao je portparol Pentagona general-major Pat Rajder u saopštenju.
Saopštenje dolazi tri nedjelje nakon što je američki predsjednik Džo Bajden rekao da je naredio Pentagonu da pošalje napredni protivraketni sistem THAAD i vojnike u Izrael kao dio napora SAD da pruži podršku Izraelu, kao svom savezniku, i izgradi položaje u istočnom Mediteranu.
- Ovi potezi pokazuju fleksibilnu prirodu globalnog odbrambenog stava SAD i sposobnost SAD da rasporede (svoje snage) širom svijeta u kratkom roku kako bi se suočili sa rastućim prijetnjama po nacionalnoj bezbjednosti - naveo je Rajder.
U saopštenju se dodaje i da ministar odbrane Lojd Ostin "nastavlja da jasno stavlja do znanja da će, ukoliko Iran, njegovi partneri ili njegovi proksiji iskoriste ovaj trenutak za gađanje američkog osoblja ili (ugrožavanje) interesa u regionu, Sjedinjene Države preduzeti sve neophodne mjere da odbrane" svoj narod.
Američki nuklearni bombarder B-52 više puta je bio raspoređen na Bliskom istoku kao upozorenje Iranu. Rajder nije precizirao koliko će letilica i brodova biti raspoređeno.
On je naveo da su potezi u skladu sa obavezama SAD u zaštiti američkih građana i američkih snaga na Bliskom istoku, odbrani Izraela i deeskalaciji putem odvraćanja i diplomatije.
Do najave Pentagona o raspoređivanju dodatnog naoružanja za odbranu na Bliskom istoku dolazi u jeku rata u Gazi između Izraela i Hamasa, koji su SAD i Evropska unija označile kao terorističku organizaciju i rata u Libnu između Izraela i Hezbolaha, koja se takođe nalazi na crnoj listi SAD-a, dok je EU sankcionisala samo naoružano krilo te organizacije, ne i političku stranku.
SAD insistiraju na prekidu vatre na Bliskom istoku, a više puta su zvaničnici te zemlje ponavljali da će braniti Izrael i nastaviti da štite američko i savezničko prisustvo u regionu.

Pentagon najavio dodatno raspoređivanje oružja za odbranu na Bliskom istoku

Američki ministar odbrane Lojd Ostin potvrdio je da je Sjeverna Koreja poslala vojnike u Rusiju, dok je načelnik obavještajne službe Južne Koreje rekao da se 3.000 sjevernokorejskih vojnika nalazi u Rusiji.
Obučavaju se za upotrebu bgespilotnih letilica i drugog oružja prije nego što će biti raspoređeni na front.
Ostin je rekao novinarima da će to biti „veoma, veoma ozbiljno pitanje“, ako se te trupe uključe u rat u Ukrajini na strani Rusije i da će to imati uticaja u Evropi i Indo-pacifičkom regionu.
Južna Koreja je objavila da je prošle nedjelje 1.500 sjevernokorejskih vojnika poslato u Rusiju, dok je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ranije rekao da ima obavještajne podatke da se 10.000 vojnika Sjeverne Koreje sprema da se pridruži ruskim snagama.
SAD i NATO ranije nisu zvanično potvrdili prijavu slanja trupa Sjeverne Koreje, ali su upozorili na opasnost ako je to tačno. Rusija i Sjeverna Koreja su do sada negirale slanje trupa.
Direktor Nacionalne obaveštajne službe (NIS) Južne Koreje Čo Tae-jong rekao je poslanicima da je 1.500 sjevernokorejskih vojnika ušlo u Rusiju i da je njegova agencija procijenila da Sjeverna Koreja ima za cilj da pošalje ukupno 10.000 vojnika u Rusiju do decembra.
NIS je saopštio da je 3.000 sjevernokorejskih vojnika poslatih u Rusiju podijeljeno na više vojnih baza i da su na obuci.
Šef NIS je rekao da ruski instruktori imaju visoko mišljenje o moralu i fizičkoj snazi sjevernokorejskih vojnika, ali pretpostavljaju da će pretrpjeti teške gubitke jer im nedostaje razumijevanje modernog ratovanja.
Navodi se da Rusija regrutuje veliki broj prevodilaca da bi im pomogli da se snađu.
NIS je navodno otkrio znake da Sjeverna Koreja premješta na posebne lokacije i izoluje porodice vojnika izabranih da budu poslati u Rusiju.
Šef ukrajinskog vojno-obavještajnog direktorata Kirilo Budanov rekao je za onlajn vojni list „The War Zone“ da će sjevernokorejske trupe danas stići u rusku oblast Kursk da pomognu ruskim trupama u borbi protiv ukrajinskog upada koji traje od početka avgusta.
Sjeverna Koreja i Rusija, upletene u odvojene konfrontacije sa Zapadom, jačaju saradnju u posljednje dvije godine. U junu su potpisali odbrambeni sporazum kojim se od obije zemlje zahtijeva pružanje hitne vojne pomoći ako bilo koja od njih bude napadnuta.

Američki ministar odbrane: Sjeverna Koreja poslala trupe u Rusiju

Sjedinjene Američke Države zatražile su od Izraela da u narednih 30 dana poveća dostavu humanitarne pomoći Palestincima u Pojasu Gaze – ili se suoči sa smanjenjem američke vojne podrške u sukobu sa Hamasom, palestinskom militantnom organizacijom.
Američki državni sekretar Entoni Blinken i sekretar za odbranu Loyd Ostin prenijeli su u pismu izraelskim zvaničnicima zabrinutost zbog pogoršanja humanitarne situacije u Pojasu Gaze, tražeći, kako je navedeno, hitne i održive akcije vlasti – da bi se poboljšala situacija.
Blinken i Ostin su u pismu izraelskom ministru odbrane Joavu Galantu i ministru za strateška pitanja Ronu Dermeru ukazali na konkretne korake koje je Izrael potrebno da preduzme u roku od 30 dana.
Obuhvataju i dozvolu za ulazak u Pojas Gaze najmanje 350 kamiona sa pomoći kroz četiri dostupna prelaza i otvaranje petog, kao i privremeno obustavljanje sukoba da bi se omogućila isporuka pomoći.
Traži se i ukidanje naloga za evakuaciju palestinskih civila kada za time nema, kako je naznačeno, operativnih potreba, piše Glas Amerike (VOA).
- Neuspjeh u demonstraciji trajnoj posvećenost primjeni i održavanju mjera može imati implikacije na američku politiku i relevantne američke zakone - ukazano je u pismu američkih državnika.
Pominje se i američki zakon koji zabranjuje dostavljanje vojnih sredstava državama koje ometaju isporuku američke humanitarne pomoći.
U američkoj javnosti se tokom posljednje godine ukazivalo na mogućnost da je Izrael prekršio međunarodno humanitarno pravo koristeći američko oružje tokom vojne operacije u Pojasu Gaze.
Blinken i Ostin u pismu pominju memorandum američkog predsjednika Džoa Bajdena o nacionalnoj bezbjednosti kojim se od Stejt departmenta zahtijeva da informiše Kongres o tome krši li izraelska upotreba američkog naoružanja američko ili međunarodno pravo.
- Tokom nekoliko mjeseci, količina humanitarne pomoći koja je poslata u Pojas Gaze opala je za više od 50 odsto, a količina isporučena u septembru bila je najniža u bilo kojem mjesecu tokom prošle godine - upozorili su Blinken i Ostin.
Portparol Stejt departmenta Metju Miler potvrdio je autentičnost pisma, rekavši da je obraćanje američkih zvaničnika izraelskim vlastima trebalo da bude privatna diplomatska komunikacija.
Sjedinjene Države su mjesecima, čak i u vrijeme borbi protiv Hamasa, od Izraela zahtijevale da povećaju dostavu hrane, vode, medicinskih zaliha i goriva palestinskim civilima.
Napore su otežale krađe humanitarne pomoći militanata Hamasa, borbe u blizini punktova za istovar, kao i sporenja u vezi sa područjima sa kojih bi bili dopremljeni u Pojas Gaze.
Uprkos pozivima dijela članova Kongresa da se Izraelu obustavi vojna pomoć kao vid pritiska u svrhe postizanja primirja, Sjedinjene Države su nastavile snabdijevanje.
Protekle sedmice, američki predsjednik je Pentagonu naložio isporuku naprednih sistema protivraketne odbrane i raspoređivanje američkih vojnika koji će njima rukovali.
Zahtjev Sjedinjenim Država Izraelu da pospješi humanitarnu pomoć Palestincima upućen je u trenutku intenziviranja napada na ekstremiste Hezbolaha u Libanu i Hamasa u sjevernoj Gazi.
Hezbolah i Hamas, koje je SAD označio kao terorističke grupe, Iran finansijski i vojno podržava.
Takođe, Sjedinjene Države su se, protekle sedmice u Savjetu bezbjednosti založile da Izrael što prije treba da poboljša, kako je navedeno, katastrofalne uslove u kojima žive palestinski civili u Pojasu Gaze i prestane da intenzivira njihovu patnju ograničavanjem isporuka pomoći.

SAD daje Izraelu 30 dana da poveća pomoć Gazi ili riskira smanjenje vojne podrške

Američki ministar odbrane Lojd Ostin izjavio je da tokom sastanka Kontakt grupe za odbranu Ukrajine nije bilo riječi o mirovnom planu koji ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski namjerava da predstavi predsjedniku SAD Džozefu Bajdenu.
On je istakao da bi rat mogao da se završi veoma brzo ako ruski predsjednik Vladimir Putin odluči da povuče svoje trupe sa okupiranih teritorija u Ukrajini.
- Ovo je nešto što Putin može da okonča veoma brzo ako samo donese jednostavnu i ispravnu odluku da poništi ono što je uradio. Što se tiče apsolutne pobjede, zaista zavisi kako je definišete. Ukrajina je fokusirana na zaštitu svoje suverene teritorije - naveo je Ostin na konferenciji za novinare.
Šef Pentagona je izrazio uverenje da će plan pobede Zelenski predstaviti Bajdenu i drugim liderima „prvom prilikom“.
- Imao sam priliku da provedem neko vreme sa predsednikom Zelenskim, a sjetićete se da je Zelenski iznio svoje planove i ciljeve tokom uvodnih komentara. Ali što se tiče plana za pobjedu, o tome nismo razgovarali - rekao je Ostin, prenosi Interfaks Ukrajina.
On je ponovio da će partneri, uključujući Sjedinjene Američke Države, nastaviti da čine sve što je moguće da im pomognu u tome.
- Znate koji su ciljevi i zadaci Rusije – mi od samog početka znamo da žele da pripoje Ukrajinu jer ne vjeruju da je Ukrajina dobronamjerna zemlja - dodao je Ostin.
Američki ministar odbrane je rekao da misli da će se sukob na kraju riješiti za pregovaračkim stolom, ali da je teško predvidjeti kada će taj trenutak doći.
- Zbog toga ćemo nastaviti da radimo na tome da Ukrajinu stavimo u najbolju moguću poziciju kada i ako taj dan dođe u budućnosti - zaključio je šef Pentagona.

1250x600

1084x550

Šef Pentagona: Rat može brzo da se završi ako Putin povuče trupe

Američki ministar odbrane Lojd Ostin izjavio je da tokom sastanka Kontakt grupe za odbranu Ukrajine nije bilo riječi o mirovnom planu koji ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski namjerava da predstavi predsjedniku SAD Džozefu Bajdenu.
On je istakao da bi rat mogao da se završi veoma brzo ako ruski predsjednik Vladimir Putin odluči da povuče svoje trupe sa okupiranih teritorija u Ukrajini.
- Ovo je nešto što Putin može da okonča veoma brzo ako samo donese jednostavnu i ispravnu odluku da poništi ono što je uradio. Što se tiče apsolutne pobjede, zaista zavisi kako je definišete. Ukrajina je fokusirana na zaštitu svoje suverene teritorije - naveo je Ostin na konferenciji za novinare nakon sastanka Kontakt grupe za odbranu Ukrajine u vazduhoplovnoj bazi Ramštajn u Njemačkoj.
Šef Pentagona je izrazio uvjerenje da će plan pobjede Zelenski predstaviti Bajdenu i drugim liderima „prvom prilikom“.
- Imao sam priliku da provedem neko vrijeme sa predsjednikom Zelenskim, a sjetićete se da je Zelenski iznio svoje planove i ciljeve tokom uvodnih komentara. Ali što se tiče plana za pobjedu, o tome nismo razgovarali - rekao je Ostin, prenosi Interfaks Ukrajina.
On je ponovio da će partneri, uključujući Sjedinjene Američke Države, nastaviti da čine sve što je moguće da im pomognu u tome.
- Znate koji su ciljevi i zadaci Rusije – mi od samog početka znamo da žele da pripoje Ukrajinu jer ne vjeruju da je Ukrajina dobronamjerna zemlja - dodao je on.
Američki ministar odbrane je rekao da misli da će se sukob na kraju riješiti za pregovaračkim stolom, ali da je teško predvidjeti kada će taj trenutak doći.
- Zbog toga ćemo nastaviti da radimo na tome da Ukrajinu stavimo u najbolju moguću poziciju kada i ako taj dan dođe u budućnosti -zaključio je šef Pentagona.

Šef Pentagona: Rat može brzo da se završi, ako Putin povuče trupe

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je u petak zapadne saveznike da ignorišu "crvene linije" Moskve i dopuste Kijevu da koristi oružje dugog dometa za napade na rusku teritoriju, dok je Vašington obećao Kijevu dodatnih 250 miliona dolara u naoružanju.
Zelenski se prvi put pojavio na redovnom okupljanju ukrajinskih saveznika u organizaciji Sjedinjenih Država u vazdušnoj bazi Ramštajn u Njemačkoj.
Nastojao je da predstavi opciju dalekometnih napada kao još jedan način pritiska na Rusiju da prekine invaziju koja traje već dvije i po godine, piše Rojters.
Zelenski je govorio u trenutku visokog rizika za ukrajinske snage koje su pokrenule iznenadnu ofanzivu na rusku oblast Kursk, dok su ruske snage fokusirane na zauzimanje grada Pokrovska u istočnoj Ukrajini, ključnog logističkog središta za ratne napore Kijeva.
- Moramo imati sposobnost dugog dometa ne samo na okupiranoj teritoriji Ukrajine već i na ruskoj teritoriji tako da Rusija bude motivisana da teži miru - rekao je Zelenski.
Američki ministar odbrane Lojd Ostin je ukazao na ofanzivu na Kursk kao primjer kako je Ukrajina radila na preuzimanju inicijative na frontu.
- Agresorska vojska Kremlja sad je u odbrambenom položaju na vlastitom terenu - rekao je Ostin.
Čini se da su Ostinove izjave usmjerene na šire napore Zapada da održi ukrajinsku kampanju odbijanja ruskih snaga sa svoje teritorije, uključujući najavu dodatnih 250 miliona dolara sigurnosne pomoći, prenio je Rojters.
Njemačka će Ukrajini isporučiti dodatnih 12 samohodnih haubica, rekao je njemački ministar odbrane Boris Pistorijus na marginama sastanka takozvane Ramštajn grupe zemalja koje Kijev snabdijeva oružjem.
Obraćajući se u petak novinarima u američkoj zračnoj bazi Ramštajn u zapadnoj Njemačkoj, Pistorius je rekao da će haubice doći iz industrije, a ne iz vojnih zaliha zemlje.
- Zloba (ruskog predsjednika Vladimira) Putina je duboka. Moskva nastavlja svoju ofanzivu na istoku Ukrajine, posebno oko Pokrovska -istakao je Lojd Ostin.
- Putin premješta svoje vojnike u Kursk, a Kremlj nastavlja da bombarduje ukrajinske gradove i gađa ukrajinske civile - dodao je.
Ostin je iznio statističke podatke o mrtvima u ratu i rekao da se procjenjuje da je više od 350.000 ruskih vojnika ubijeno ili ranjeno.
Kazao je i da su ukrajinske snage potopile, uništile ili oštetile 32 broda ruske mornarice i potisnule rusku crnomorsku flotu istočno.
Zelenski je dodao da je oko 6.000 ruskih vojnika ubijeno ili ranjeno u ukrajinskoj ofanzivi na Kursk.
- Danas kontrolišemo područje veće od 1.300 kvadratnih kilometara u oblasti Kursk i time je obuhvaćeno 100 naselja - rekao je Zelenski i dodao da su ruske snage napustile velik dio te teritorije.
- Pobjegli su kad su vidjeli da se naše snage približavaju - rekao je ukrajinski predsjednik.
Moskva, s druge strane, gađa gradove Ukrajine raketama i bespilotnim letilicama. Posljednjih dana je izvela neke od najvećih napada od početka rata.
Zelenski je pozvao predstavnike desetak zemalja na razgovorima u Ramštajnu da ispune obećanja da će snabdjeti Kijev dodatnom opremom za odbijanje vazdušnih napada.
- Značajan broj sistema protivvazdušne odbrane još nije isporučen - upozorio je Zelenski.
On bi u septembru trebalo da otputuje u Sjedinjene Države i nada se da će predsjedniku Džou Bajdenu predstaviti "plan pobjede".
Ruske snage, koje kontrolišu 18 odsto Ukrajine, postepeno napreduju na istoku. Kremlj je rekao da sad ne postoje uslovi za mirovne pregovore s Ukrajinom.

Ukrajina nastavlja da traži podršku saveznika za upotrebu oružja dugog dometa

Ministarstvo pravde SAD otvorilo je danas federalnu istragu u vezi sa građanskim pravima povodom ubistva Aleksa Pretija, stanovnika Mineapolisa kojeg su prije šest dana usmrtili federalni agenti, rekli su zvaničnici savezne vlade.
- Tragamo za svime što bi moglo da baci svjetlost na ono što se desilo toga dana i u danima i sedmicama prije toga - rekao je novinarima zamjenik glavnog tužioca SAD Tod Blanš, koji nije objasnio zašto je ministarstvo odlučilo da sprovede ovakvu istragu u vezi sa ubistvom Pretija, ali ne i sa ubistvom Rene Gud koju je 7. januara takođe u Mineapolisu ubio pripadnik Službe za carine i imigracije (ICE).
Jedino je rekao da je odsjek za ljudska prava pri ministarstvu ne istražuje svako ubistvo koje počine pripadnici snaga reda i mira, i da moraju postojati okolnosti činjenice koje "opravdavaju istragu".
- Predsjednik Donald Tramp je više puta rekao: "Naravno, ovo je nešto što ćemo da istražimo" - rekao je Blanš u vezi sa ubistvom Pretija.
Ministarstvo unutrašnje bezbjednosti saopštilo je danas da će FBI voditi federalnu istragu Pretijevog ubistva.
Ministarka ovog resora Kristi Noem je sinoć najavila ovu promjenu, jer je prvobitno istragu, kako je ona govorila, trebalo da vodi njeno ministarstvo, to jest jedna njena agencija.
Portparolka ministarstva unutrašnje bezbjednosti Triša Meklaflin rekla je da će agencija za istrage unutrašnje bezbjednosti pomagati FBI-ju.
Još jedna agencija tog ministarstva, ona za carine i graničnu zaštitu, sprovodi svoju intentu istragu ubistva Pretija, u kojeg su pucala dva pripadnika Granične patrole.

Ministarstvo pravde SAD otvorilo civilnu istragu u vezi sa ubistvom Aleksa Pretija u Mineapolisu

Predsjednik Volodimir Zelenski poručio je da je novom ministru odbrane Mihailu Fedorovu povjerio tri ključna zadatka: jačanje protivvazdušne odbrane, rješavanje prakse prisilnog novačenja nazvane "busifikacija" te uređenje vojnih ugovora i nabavki.
Pojam "busifikacija" odnosi se na praksu nasilnog privođenja muškaraca u dobi za mobilizaciju na javnim mjestima i njihovog prevoženja autobusima u vojne kancelarije radi regrutacije. Ova metoda izazvala je veliku kontroverzu u Ukrajini, koja nastoji osigurati dodatne snage za odbranu od ruskih napada.
Zelenski je naglasio da je Mihailu Fedorovu, koji je ove godine prešao s funkcije ministra za digitalnu transformaciju na čelo Ministarstva odbrane Ukrajine, povjerio zadatak da uredi prisilnu mobilizaciju, ojača protivvazdušnu odbranu i riješi probleme s vojnim ugovorima.
- Postoje tri ključna zadatka koja sam postavio ministru odbrane Fedorovu. Prvi je zatvaranje neba. Zatvaranje neba je važno u svakom slučaju, bez obzira na to kako se situacija razvija. To je vrlo složeno, zato je prioritet broj jedan - rekao je Zelenski.
Tačka broj dva je, kako dodaje, riješiti pitanje busifikacije.
Kao trajni prioritet Zelenski je istakao nabavku dronova i artiljerije. Naveo je da se ranije smatralo kako bespilotne letilice mogu zamijeniti artiljeriju, ali da je sada jasno da Ukrajini trebaju i jedno i drugo.
- Razumijemo da je ovo složeno pitanje, projektili dugog dometa. artiljerija kratkog dometa, sama po sebi, više nije učinkovita. Zato što je zona djelovanja već veća, šira od mogućnosti projektila - dodao je Zelenski.
Ubrzo nakon posljednjeg imenovanja, Fedorov je upozorio na krizu ljudstva u Ukrajini, navodeći da se 2 miliona Ukrajinaca vodi kao traženo zbog izbjegavanja mobilizacije, dok je dodatnih 200.000 vojnika evidentirano kao odsutno bez odobrenja.

Zelenski novom ministru odbrane Fedorovu zadao tri prioriteta, prvi cilj pojačati prisilnu mobilizaciju

Ruski zamjenik ministra vanjskih poslova Aleksandar Gruško izjavio je 30. januara da kontakti Moskve i Vašingtona o sporazumu START 3 nisu prekinuti, dok Rusija i dalje čeka odluku i službeni odgovor Sjedinjenih Američkih Država o produženju ograničenja.
Gruško je u razgovoru s novinarima naglasio da su već poslani svi signali i izjave u vezi sa Sporazumom o smanjenju strateškog ofanzivnog naoružanja START 3 između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država.
- Želimo da se ta temeljna ograničenja poštuju, rok nije postavljen. Ako Sjedinjene Američke Države izaberu drugačiji put, to za nas neće biti katastrofa, imamo vlastite programe koji će biti provedeni - prenijela je agencija RIA Novosti njegove riječi.
On je dodao da Moskva mirno reagira na sve izjave koje dolaze s američke strane.
S druge strane, zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov rekao je 26. januara da prijedlog Rusije Sjedinjenim Američkim Državama da ograničenja iz Sporazuma START budu produžena za godinu dana nakon 5. februara ostaje na snazi. Istovremeno je zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti Rusije Dmitrij Medvedev poručio da Sjedinjene Američke Države imaju rok do 5. februara da donesu odluku o produženju ovog sporazuma.
Portparolka Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova izjavila je 22. januara da Rusija još nije dobila zvaničan odgovor Sjedinjenih Američkih Država na prijedlog ruskog predsjednika Vladimira Putina o produženju sporazuma.
Navela je da se Moskva zbog toga može osloniti isključivo na javne izjave predsjednika SAD-a Donalda Trampa.

Rusi tvrde da se i dalje vode pregovori sa SAD-om o kontroli nuklearnog naoružanja

Venecijanska laguna suočava se s dramatičnom invazijom meduze Mnemiopsis leidyi, poznate i kao "morski orah", koja se razmnožila u ogromnim količinama.
Ona začepi ribarske mreže i proždire ključne djelove morskog lanca ishrane. Ova želatinozna životinja, porijeklom iz zapadnog Atlantika, najvjerovatnije je stigla u Jadran balastnim vodama teretnih brodova, a zatim brzo kolonizovala velike djelove venecijanske lagune, prenose Nezavisne.
Naučnici sa Univerziteta u Padovi i italijanskog Nacionalnog instituta za okeanografiju i primijenjenu geofiziku (OGS), u dvogodišnjem istraživanju objavljenom u časopisu Estuarine, Coastal and Shelf Science u januaru 2026. godine, utvrdili su da je ova vrsta sada rasprostranjena širom cijele lagune i da se nalazi na listi 100 najštetnijih invazivnih vrsta na svijetu.
Poznata je i po tome što jede sopstveno potomstvo. Međutim, glavna prijetnja ne leži u njenom izgledu, već u apetitu. Izuzetno je proždrljiva i hrani se ribljim jajima, larvama riba i planktonom - osnovnim elementima ekosistema lagune.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 133.3333%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FOGS.it%2Fposts%2F1760952951688989%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Otežava ribolov i smanjuje ulov</h2>
Ribari već prijavljuju ozbiljne probleme. Meduze uspiju da začepe mreže, što otežava ribolov i smanjuje ulov. Jadranska ribarska industrija, vrijedna milijarde eura i poznata po uzgoju školjki, dagnji i drugih morskih plodova, suočava se sa sve većim gubicima.
Naučnici upozoravaju da klimatske promjene dodatno pogoršavaju situaciju. Toplije vode i optimalan nivo saliniteta stvaraju idealne uslove za masovno razmnožavanje u kasno proljeće i tokom kasnog ljeta i rane jeseni.
- Tekuće klimatske promjene mogle bi stvoriti sve povoljnije uslove za ovu vrstu, povećavajući njeno prisustvo u velikim grupama i rizik za čitav ekosistem lagune - navode autori studije.
Ovo nije prvi invazivni uljez u Jadranu. Region se već bori sa eksplozijom populacije plavih rakova (Callinectes sapidus), još jedne atlantske vrste koja je takođe stigla balastnim vodama. Plavi rakovi kidaju školjke, dagnje i ribarske mreže, nanoseći milionske štete, prenosi Daily Mail.

Tag: lojd-ostin