Crnogorski analitičari kažu da predsjednik prosrpske crnogorske Demokratske narodne partije Milan Knežević mjesecima napada Hrvatsku po nalogu Alkesandra Vučića, a sve kako bi zavadio dva naroda - hrvatski i crnogorski. Jedna od bijednih laži koju Knežević ponavlja je ta da u logoru Morinj u Crnoj Gori nije bilo zlostavljanja, ni ubianja logoraša iz Hrvatske. No, crnogorski sud, logoraši i brojni mediji navode da su u tom mjestu počinjeni odvratni zločini nad Hrvatima, bilo je pretučenih, ubijenih... Jedan od onih koji je bio žrtva Morinja je hrvatski poznati glumac Nikša Kušelj, koji je 2020. govorio za Dubrovački vijesnik.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250106210128_cbfa742448ba8261970546a3307d9dba5ccad667659a73c1f26f9caaecc81898.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250106210128_cbfa742448ba8261970546a3307d9dba5ccad667659a73c1f26f9caaecc81898" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Nikša Kušelj"> <figcaption>Nikša Kušelj(Photo: Slobodna Dalmacija)</figcaption> </figure>  - Još u ljeto, negdje od polovine avgusta te 1991. godine, sve je bilo nekako pusto i prazno u Cavtatu. Osjećalo se nešto u vazduhu i sve je vuklo ka tome da će se uskoro nešto dogoditi – tim riječima Kušelj počinje svoju ratnu priču proživljenu te, u njegovim sjećanjima ne tako davne, 1991. godine. - Zapravo se najbolje sjećam tih prvih dana oktobra, kad je nas desetak, među kojima su bili moji tada najbolji prijatelji, čitava moja ekipa Ivica, Riki, Pepo, Baldo... ostali sami negdje na prvoj liniji. Nas je bilo samo desetak i bilo je nevjerovatno zaustaviti tako jednu armiju kad smo vidjeli koliko ih dolazi prema nama. Izbjegli smo smrt po nekoliko puta, a te datume smo počeli da slavimo kao rođendane. Neviđena sreća je bila da smo se se izvukli, a žao mi je da se zapravo nikad nismo više okupili u punom sastavu. Žao mi je zbog toga. Nakon toga je došao pad Konavala, pa Zvekovica... - priča Kušelj o prvim cavtatskim ratnim danima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250106210132_3cb649bdb6f8d093f5d0476d14df9c5b9d5d87ddda38c4610c18aa3b7ed9f3c2.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250106210132_3cb649bdb6f8d093f5d0476d14df9c5b9d5d87ddda38c4610c18aa3b7ed9f3c2" data-rendition-name="original" width="1280" height="1280" loading="lazy" alt="Morinj"> <figcaption>Morinj(Photo: Slobodna Dalmacija)</figcaption> </figure>  Malo ko zna da je i Nikša bio jedan od mnogih koji su završili u zloglasnom crnogorskom logoru Morinj, a o čemu prvi put govori. - Mislim da je to bilo na moj 20. rođendan, došli su do moje kuće, blokirali su susjedstvo tri vojnika i oficir. Tražili su da se predam. Sjećam se bila je puna kuća, svi moji. Tražili su da izađem vani i izašao sam. Na ispitivanju sam bio 4-5 dana. Tražili su od mene da pristanem na saradnju, da kažem gdje je oružje i te neke stvari kojih u stvari nije ni bilo. Tražili su, u stvari, da radiš da "otkucavaš" za njih da tako to kažem. Naravno, nisam pristao i završio sam u Morinju. I zapravo se sjećam svega iz logora. Najviše se sjećam ljudi, lica, rečenica. Već dugo vremena me nosi ta ideja da je to jedna više filmska priča čije segmente imam, a ne priča koju ću ovako nekome ispričati. Zapravo se dobro sjećam prvih večeri, sjećam se kontejnera, sjećam se Grge Miličevića koji je prvi rekao: "Ej neko nas čeka vanka". Sa mnom je bio Riki Kužnin, s njim sam išao zajedno u cijelu osnovnu školu, djetinjstvo sam proveo s njim i kada sam njega vidio bilo mi je dirljivo. Držao se odlično, bio je jako pametan i hrabar. S nama je bio i Vlaho Varamenta, mislim da je on bio najmlađi. Svi su se poprilično dobro držali. Bili su pribrani i nismo ulazili u bilo što a što bi oni mogli shvatiti kao izazivanje. Bilo je jako važno u tim nekim situacijama ne davati povoda, jer je povod mogao biti bilo što. Bilo je jako zvjerskog maltretiranja, bilo je i nekih stvari koje te obilježe za cijeli život - prisjeća se Nikša tih dana logora u Morinju koja se jednostavno ne daju izbrisati iz sjećanja, pa nastavlja:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250106210128_ead1a8d195100617396131f416325be59a1f00c2833954c317d11277d3e0e9c5.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250106210128_ead1a8d195100617396131f416325be59a1f00c2833954c317d11277d3e0e9c5" data-rendition-name="original" width="1273" height="949" loading="lazy" alt="Potpisi logoraša Morinja"> <figcaption>Potpisi logoraša Morinja(Photo: Slobodna Dalmacija)</figcaption> </figure>  - Ostanu ti sjećanja na prekrasne ljude koji su to podnijeli na nezaboravan način. Sjećam se Nika Šuljka i njegovog basa negdje iz kantuna i sjećam se kako je negdje pred kraj taj klesar, a zapravo umjetnik, napravio igraće karte od kartona, kojima su se potajice igrali. Sjećam se da ih je stalno pozivao na "Ženevsku konvenciju". Onda bi oni pomahnitali pa bi ga istukli, pa bi on opet spominjao Ženevsku, a oni bi ga ponovo pretukli, pa sve tako. Dok nisu odustali od njega - priča Kušelj. Na upit koliko je proživljeno u logoru u Morinju ostavilo traga, Kušelj kaže da ga je to "obilježilo na neki način za cijeli život". - Čovjek ni sam ne zna koliko može podnijeti, kolika je blizina toga koliko ga nešto može taknuti ili što se sve može dogoditi. Jedan dan je čudesno da se može izdržati, a kamoli još više. Meni je izgledalo kao da je trajalo godinama. Održe te ti ljudi, ti pogledi bliskih ljudi oko mene. Uz Rikija, tu su bili moji Cavtaćani dundo Ivo, don Antun, Šlanga, bili su tu Niko Šuljak, Mato Butigan, Vilson Kužnin, Vlaho Veramenta, Mato Dabo... Ostanu te veze, te rečenice, ti pogledi, neprocjenjivo. Čudna su ta sjećanja i niko ne želi zapravo kopati po njima. Nekih stvari se dobro sjećam, nekih mi se i nije dalo sjećati. Ali pamtim te neke vedre momente više su to neki jaki trenuci koji su te podsticali da izdržiš i ideš dalje. Znali smo da smo na pravoj stvari. Nije to bio vojni zatvor, bilo je tu i civila, a uslovi nezamislivi. Ljudi su mučeni, bilo je tu svega i svačega, fizičkih maltretiranja, ono što su neki ljudi izdržali je teško shvatljivo. S druge strane, zadivljen si zbog toga i mislim da niko od njih ne očekuje neko žaljenje i patetiku. Mislili su da se u Konavlima nalazi ne znam koliko vojnika i svega drugog. Međutim našli su nas, a mi smo bili dječaci, momci od dvadesetak godina koji smo čudom izbjegli nešto što je moglo biti – priča glumac.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250106210128_08f9a5c43abe29ced5f286e350b7c42e7b547c892184e9fe54374c793e077739.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250106210128_08f9a5c43abe29ced5f286e350b7c42e7b547c892184e9fe54374c793e077739" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="Morinj, logor"> <figcaption>Morinj, logor(Photo: Slobodna Dalmacija)</figcaption> </figure>  Pogledao je dokumentarni film crnogorske televizije o Morinju. Neke stvari su mu, kaže, bile dirljive. - Na primjer vidjeti ove moje, Rikija cijelog zaraslog u autobusu i mene. To mi je izgledalo kao iz nekog filma, praktički naša je mladost prekinuta u jednom trenutku, očekivali smo od tog ljeta najbolje, a sve je stalo u jednom trenutku. Poslije, svi smo se negdje vratili, ja sam otišao u Odred naoružanih brodova, neki su otišli u Konavosku bojnu, jedan u minobacače, dakle nismo bili zajedno. Prošli smo odlično, izvukli smo se iz Konavala, i dan-danas to izgleda nemoguće – prisjeća se Nikša.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

thumbnail

Prosrpski političar iz Crne Gore iznio laž, hrvatski glumac ga poklopio potresnom ispoviješću: "Mučili ste me"

Prosrpski i proruski političari u Crnoj Gori pokušavaju iskoristiti sve čega se mogu sjetiti pa tako i završenih priča iz prošlosti ne bi li pogoršali i zaoštrili odnose Crne Gore i Hrvatske - ocijenila je bivša ministarka spoljnih i evropskih poslova i prva potpredsjednica Vlade Hrvatske Vesna Pusić za Antenu M, a nakon što je juče u Boki Kotorskoj obilježena 33. godišnjica formiranja logora Morinj.&nbsp;
Pusić je, komentarišući odnose Crne Gore i Hrvatske, kazala da ne smatra da ratovi 90-ih godina i dalje opterećuju odnose dvije države i da su ta pitanja postala istorija politikom koja je vođena nakon devedesetih godina,.
- To pitanje je odavno otišlo u istoriju, u prvom redu političkim potezima tadašnjih predsjednika Mesića i Đukanovića. Međutim, prosrpski i proruski političari u Crnoj Gori pokušavaju iskoristiti sve čega se mogu sjetiti pa tako i završenih priča iz prošlosti, ne bi li pogoršali i zaoštrili odnose Crne Gore i Hrvatske. Mislim da je to zato što oni, a naročito njihovi nalogodavci, povezuju dobre odnose s Hrvatskom sa crnogorskim ulaskom u NATO i, potencijalno, ulaskom u EU - kazala je Pusić.
Ističe da Hrvatska na sve moguće načine ignoriše ponašanje trenutne vlasti u Crnoj Gori.
- Budući da to treba po njihovom mišljenju spriječiti, koriste sve što mogu da unište odnose Crne Gore s jedinim susjedom koji je već pomogao za NATO, a eventualno bi mogao i za EU. Hrvatska je na početku reagovala suzdržano diplomatski, a sada uglavnom to ignoriše, jer je prilično jasno o čemu se tu radi - rekla je Pusić.

610x380

500x500

400x240

400x203

Pusić: Prosrpski i proruski političari u Crnoj Gori pokušavaju da iskoriste sve čega se sjete ne bi li pogoršali odnose sa Hrvatskom

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća pored spomen ploče delegacije Crne Gore i Hrvatske obilježile trideset i treću &nbsp;godišnjicu formiranja zloglasnog ratnog logora Morinj. Crnogorsku delegaciju predvodio je potpredsjendik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, a hrvatsku državni sekretar u Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova Frano Matušić. Obilježavanju godišnjice u prostoru nekadašnjeg logora, koji i dalje čuva Vojska Crne Gore, prisustvovali su mještani Kotora i Boke, bivši logoraši, te brojni ambasadori, predstavnici hrvatske nacioanlne manjine u Crnoj Gori i predsjednik HGI-ja Adrijan Vuksanović, kao i nekadašnji ministri Raško Konjević i Ranko Krivokapić, koji su zaslužni za postavljanje spomen ploče okrobra 2020 godine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241002151024_fe0c7f818e185349c8a0f823c37ff4aa712d83707d83962513c5d699c5bdd1d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241002151024_fe0c7f818e185349c8a0f823c37ff4aa712d83707d83962513c5d699c5bdd1d7" data-rendition-name="original" width="1200" height="628" loading="lazy" alt="Spomen ploča u Morinju"> </figure>  Logor Morinj, na području kotorske opštine, formirala je oktobra 1991. godine tadašnja JNA prilikom opsade Dubrovnika.&nbsp; Za zlostavljanje zarobljenih odlukom Apelacionog suda Crne Gore iz 2014. osuđene su četiri osobe - rezervni oficir, vojni policajac, kuvar i stražar - na ukupno 12 godina zatvora.&nbsp; To je je bila prva pravosnažna presuda za ratne zločine koju je izrekao jedan sud u Crnoj Gori. Uz to je sudskom odlukom Crnoj Gori naloženo da isplati 319.000 eura odštete za 13 hrvatskih državljana koji su bili zarobljeni u logoru. Za logor u Morinju još uvijek nije pokrenut proces komandne odgovornosti, a ovo mjesto stradanja hrvatskih zatvorenika je jedno odo otvorenih pitanja između Hrvatske i Crne Gore. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241002151028_3d0cf839cf960b349bcf27682b6bb414cd346bec44715097f9bae2d9446dd849.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241002151028_3d0cf839cf960b349bcf27682b6bb414cd346bec44715097f9bae2d9446dd849" data-rendition-name="original" width="800" height="761" loading="lazy" alt="Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade Crne Gore"> </figure>  -Žrtve logora Morinj su bile žrtve destruktivne politike iz ranih devedestih, politike koja je je urušila jedno vrijeme i sistem vrijednosti kojima se Crna Gora ponosila. S druge strane, moje prisustvo kao potpredjednika Vlade i ministra vanjskih poslova je dokaz da Crna Gora ne okreće glavu i ne žmuri na prošlost i da je je spremna da se suči sa prošlošću, koliko god to bio bolan i hrabar proces. To je dugotrajan proces, ali je jedini pravi put, davanje zaloga za budućnost i građenje dobrih susjedskih odnosa i građenje bolje budućnosti. Važno je napomenuti da će Crna Gora sve uraditi u narednom periodu na unapređenju odnosa sa prijateljskom državom Hrvatskom. Njeni predstavnici su danas ovdje i vjerujem da šaljemo snažnu poruku da smo spremni kao dvije prijateljske države da unaprjeđujemo naše odnose, da gledamo u budućnost . Hrvatsdka nam je bila partner u NATO integracijama sada nam je saveznik u NATO-u i partner na evropskom putu I vjerujem da ćemo brzo biti dvije prijateljske države u EU - poručio je Ibrahimović. Hrvatski državni seklretar u Ministarstvu vanjskih poslova Frano Matušić, podsjetio je da su neki logoraši u Morinju 1991. ubijeni, a mnogi od njih su završili kao invalidi zbog nehumanog tretmana. To je, prema njegovim riječima, bila velika žrtva kojom je “Hrvatska oslobodila svoje teritorije, prije svega zahvaljujući vojno redarstvenim akcijama Oluja i Bljesak”. -I naravno, postali smo punopravan član međunarodne zajednice, prizanti 15. siječnja 1992. godine. Ovdje su s nama danas i članovi diplomatskog zbora. Posebno se zahvaljujem potpredsjediku Vlade Crne Gore, Ibrahimoviću, ministru vanjskih poslova, koji su došli da s nama obilježe ovaj trenutak, te veleposlanici iz prijateljskih država EU. U tom smislu ovaj posjet je izuzetno važan za sve nas, a posebno za logoraše, koji su takođe položili vijenac i zapalili svijeću u sjećanje na one koji su s njima bili devedesetih godina. Treba podsjetiti javnost da je preko 350 hrvatskih zatočenika ovdje bilo, a kontekst je da je tzv. JNA počela napad na Duvbrovnik, upravo na jučerašnji dan, 1.10. što je grad Dubrovnik obilježio. Uz pomoć, na žalost, i crnogorskih rezervista, državljana Crne Gore i srpskih dobrovoljaca iz Trebinja u službi velikosrpske Miloševićeve agresije i osvajanja koja su se nakon Hrvatske nastavila u BIH, pa konačno i na Kosovu. Taj kontekst je vrlo jasan, sve je bilo u službi velikosrpske politike - ustvrdio je Matušić. On je takođe kostatovao da je veoma bitna činjenica što je Crna Gora danas partner Hrvatske, što je članica NATO i zemlja kandidatkinja za članstvo u EU.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241002151028_cc2cd691340ad2d636a8ee5e3b2e986c9fd1c289e237b8289f14e966f8ab4b88.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241002151028_cc2cd691340ad2d636a8ee5e3b2e986c9fd1c289e237b8289f14e966f8ab4b88" data-rendition-name="original" width="1600" height="910" loading="lazy" alt="Obilježavanje formiranja logora Morinj"> </figure>  Predsjednik HGI Adrijan Vuksanović je kazao da je radostan i ponosan zbog toga što na dostojanstven način obilježavaju sjećanje na žrtve ratnog logora Morinj i što hrvatska zajendica u Crnoj Gori učestvuje na aktivan način u svemu tome, njegujući kulturu sjećanja. -Ne možemo ići u budućnost ako se ne osvrnemo i ne procesuiramo na pravi način prošlost. Na žalost, u Crnoj Gori ima i onih koji bi dovodili u pitanje sve ono što se desilo u ratnom logoru Morinj. Ima i onih koji su skloni nekim drugim inetrpretacijama bliže povijesti. To su zapravo recidivi one politike koaj je dovela do agresije na Republiku Hrvatsku, koja je formirala ovdje logor. Naš zadatak je kao i prozapadne Crne Gore da damo politički i svaki drugi odgovor kako bi ova zemlja krenula naprijed – kazao je Vuksanović.&nbsp; Obilježavanje godišnjice organizovalo je prethodne tri godine Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore. Lani je to bilo 29. septembra jer je na taj dan prije 33 godine admiral JNA Vladimir Barović iz Crne Gore, počinio samoubistvo na Visu, suprostavljajući se bombardovanju primorskih gradova u Hrvatskoj. Za postavljanje spomen ploče žrtvama logora u Morinjui prije četiri godine zaslužni su tadašnji ministri Raško Konjević i Ranko Krivokapić, koji su takođe danas prisustvovali događaju a koji su, u vrijeme Vlade Ditana Abazovića, žestoko kritikovani od predstavnika ,,postavgustovske većine“ zbog tog postupka.&nbsp; Opština Kotor, pod vođtsvom predsjednika Vladimira Jokića je čak podnijela i krivičnu prijavu protiv ,,odgovornih za postavljanje spomen ploče u Morinju“. &nbsp;

1250x600

1084x550

IBRAHIMOVIĆ: Crna Gora je spremna da se suči sa prošlošću

Iako je crnogorska policija vrlo brzo otkrila trojicu osumnjičenih za ubistvo Ilije Bogdanovića, činjenica da su ubice, lica sa kriminalnim dosjeima, iznajmile stan i boravile desetak dana na Cetinju otkriva da crnogorski bezbjednosni sektor uopšte nije bio u stanju da detektuje opasnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250429000456_fb556f4e44c21da8787b5070f00c88a4379dab21cb91e5d856242a5214944360.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250429000456_fb556f4e44c21da8787b5070f00c88a4379dab21cb91e5d856242a5214944360" data-rendition-name="original" width="745" height="433" loading="lazy" alt="BRZA, ALI POST FESTUM REAKCIJA: Čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović na press konferenciji"> <figcaption>BRZA, ALI POST FESTUM REAKCIJA: Čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović na press konferenciji(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Za sada nije poznato kada su tačno Mihailo Čolović, Dragan Ilić i Edi Balša Piralić iznajmili stan u kvartu koji Cetinjani nazivaju ,,Kongo”. Ne zna se i da li su imali jataka na Cetinju, ali je izvjesno da su bili vrlo precizno upućeni u namjere, ali i kretanje, Ilije Bogdanovića i da su za atentat izabrali čas kada nije bilo svjedoka. Prema informacijama Televizije E, o boravku sunjivih lica policija je obaviještena od građanke Cetinja kojima je trojac srpskih građana bio sumnjiv jer se vidjelo da nijesu u Prijestonicu došli ni turistički ni zbog nekog biznisa. KONTRAOBAVJEŠTAJNO SLJEPILO&nbsp; -Kako je moguće da, izvršioci ubistva pređu državnu granicu Crne Gore i Srbije, da nesmetano dođu na Cetinje, uzmu takozvani štek stan i budu tu jedan vremenski period. Siigurno da su ta lica morala imati jaku logistiku na Cetinju i da je neobično da to niko od operativca cetinjske policije nije primjetio -ocijenio je za ,,24 sata" na Televizije E Nikola Janjušević, bivši pomoćnik direktora Uprave policije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250429000456_8ae0797ddfff901350cc85ad80b3b7a5f2e3393b1ac8e96c5a426a44965eaedf.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250429000456_8ae0797ddfff901350cc85ad80b3b7a5f2e3393b1ac8e96c5a426a44965eaedf" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="BROJNA PITANJA ZA POLICIJU: Nikola Janjušević "> <figcaption>BROJNA PITANJA ZA POLICIJU: Nikola Janjušević(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Izvori naše televizije ističu da slučaj ubistva na Cetinju pokazuje da Agencija za nacionalnu bezbjednost, kao i cjelokupni bezbjednosni sektor, ne obavljaju kvalitetno kontraobavještajnu djelatnost. Za sada nema odgovora iz Agencije za nacionalnu bezbjednost ni iz Uprave policije da li su trojica ubica crnogorsku granicu prešli legalno ili ilegalno. Nije poznato i od koga su nabavili oružje. Ono što se sada zna je da su mnogi na Cetinju imali informaciju da se ,,nešto veliko sprema”.&nbsp; Zato su se neki istaknuti članovi kavačkog klana, iz predostrožnosti, sklonili se sa Cetinja sedam, osam dana prije ubistva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042901040_112c2de3a112c3984f4b37df249fcf3112060f22f1d8fd2a3eaf42fc410ca041.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025042901040_112c2de3a112c3984f4b37df249fcf3112060f22f1d8fd2a3eaf42fc410ca041" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt='NESMETANO DESETAK DANA NA CETINJU: Slika sa hapšenje Čolovića i Ilića u ,,štek" stanu'> <figcaption>NESMETANO DESETAK DANA NA CETINJU: Slika sa hapšenje Čolovića i Ilića u ,,štek" stanu(Photo: Dnevni list Dan)</figcaption> </figure>  NESMETANO PLANIRANJE ZLOČINA&nbsp; Trojica likvidatora koje je angažovao kriminalni klan mogli su nesmetano da djeluju, da uđu u Crnu Goru sa oružjem ili da nabave oružje od svojih jataka na Cetinju, a da sve to prođe bez ikakve reakcije obevještajnog sektora.&nbsp; -To je pokazatelj nemoći. Istovremeno, to je i zastrašujuće saznanje jer su kileri mogli da djeluju i na štetu neke osobe iz političkog ili javnog života Crne Gore i tako dovedu do svojevrsnog vanrednog stanja u Crnoj Gori – kazao je za Portale ETV i Televiziju E izvor iz vrha ANB-a. Prema informacijama Uprave policije treći osumnjičeni, Edi Balša Piralić, koji je sada u bjekstvu, bio je logistička podrška i Mihaiulu Čoloviću i Draganu Iliću. Ustanovljeno je da je koristio lažni identitet i da je često poutovao na relaciji Cetinje-Podgorica. Sva trojica osumnjičenih imaju bogatu kriminalnu prošlost u Srbiji i slove kao operativno interesantna lica.&nbsp; Kako su tri iskusna, organima gonjenja poznata kriminalca, mogla da borave neopaženo na Cetinju i pripemaju likvidaciju?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042901040_58210910f386342d91eada3ec4a4b9ee7aee50e111fba74b44e24d8a394559b5.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025042901040_58210910f386342d91eada3ec4a4b9ee7aee50e111fba74b44e24d8a394559b5" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="BEZ PODATAKA I BEZ REAKCIJE: Zgrada Agencije za nacionalnu bez bjdnost "> <figcaption>BEZ PODATAKA I BEZ REAKCIJE: Zgrada Agencije za nacionalnu bez bjdnost(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  BEZ PREVENTIVNOG DJELOVANJA Jedino logično objašnjenje svodi se na tvrdnju da je u potpunosti zakazala kontraobavještajna zaštita u Agenciji za nacionalnu bezbjednost.&nbsp; U ANB-u nijesu imali informaciju o prelasku granice pripadnika klanova. Nijesu imali ni saznanja od svojih kolega iz srpske Bezbjednosno informativne agencije. Kako ističu izvori Televizije E, BIA uopšte ne razmjenjuje povjerljive informacije o klanovima sa crnogorskom ANB, a posebno kada je u pitanju klan Luke Bojovića koji ima - nepisanu ali stvarnu - zaštitu režima Aleksandra Vučića.&nbsp; Očito je i da crnogorska policija ne dobija povjerljive informacije od kolega iz Srbije. Zato je bilo &nbsp;i nemoguće bilo kakvo preventivno djelovanje. Ali i vrlo moguće da se pripremaju i izvršavaju likvidacije širom Crne Gore. Samo na Cetinju šest ljdi je ubijeno za manje od godinu dana. Sve su to podaci koji upućuju na alarm, ali Demokrate Alekse Bečića, koje kontrolišu bezbjednosni sektor, zaokupljeni su – umjesto organizovanjem efikasnog rada – čistkama unutar crnogorske policije i eliminisanjem iskusnih, sposobnih policajaca. Neefikasnost policije je zakonomjerna posljedica takvih aktivnosti. Samo, moras e priznati: nijesu Bečićevi ljudi nešto novo izmislili. Dok su Dritan Abazović i Filip Adžić sređivali crnogorsku policiju, a Boris Milić čistio od Crnogoraca Agenciju za nacionalnu bezbjednost, u centru Podgorice, u blizini zgrade Vlade i Skupštine i Cenralne banke, prokopan je tunel do depoa Višeg suda. To je pravi pokazatelj nesposobnosti Crne Gore da brani svoje vitalne interese.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

KOLAPS: ANB bez kontraobavještajne aktivnosti, policija bez mogućnosti da preventivno djeluje

Podgoričkoj policiji danas je oko 18 sati prijavljeno da je nepoznati muškarac pucao iz startnog pištolja kod Stadiona Budućnosti u centru grada - potvrđeno je nezvanično Portalu ETV.
Prema našim saznanjima, muškarac je bio maskiran, a očevici tvrde da je pucao u pravcu kafića koji se nalaze na južnoj strani stadiona.
Policija, kako nam je nezvanično rečeno, radi na identifikaciji.
Zvanično se još nijesu oglašavali.

Muškarac pucao iz startnog pištolja kod Stadiona Budućnosti, policija radi na identifikaciji

Bivši visoki funkcioner Uprave policije Milovan Pavićević, početkom mjeseca, iz medija je saznao da je kavački klan još 2022. godine planirao njegovu likvidaciju. Dan kasnije, 4. aprila, obratio se ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću.
<h2>OPASNA PORUKA</h2>
Do danas odgovor nije dobio. Ono što se do sada zna je da je policija u sprovedenoj proceduri dobila informaciju od Europola, te da u momentu saznanja o pripremanju teškog krivičnog djela nije blagovremeno i zakonito reagovala po službenoj dužnosti - iako je bila u obavezi da to uradi.&nbsp;
Vasilije Rafailović u poruci šefu klana Radoju Zviceru, kazao je da planira da ubije Pavićevića.
,,Brate, neka me zovu Bajram a ne kako mi je ime, ne vratim li ovo, eto neću pitati smijem li ili ne, jer ovo što meni rade je nedopustivo… Ja nikad nikog nisam prvi dirao, niti uvaljivao, ni prevario, ni nikad ništa u životu nečasno nisam uradio i preko ovoga neću proći, ubiću Pavićevića, vidjećeš”, napisao je Rafailović.
<h2>ĆUTANJE POLICIJE</h2>
Ni ovako monstruozna, direktna poruka, nije izazvala reakciju u redovima policije. Neko iz bezbjednosnog sektora je, očigedno sa namjerom, četiri godine ćutao o informaciji da su životi njihovog dugogodišnjeg kolege i njegove porodice u opasnosti.
<blockquote>Ipak, ANB je na zahtjev bivšeg funkcionera Uprave policije Milovana Pavićevića, o procjeni ugroženosti njegove bezbjednosti, odgovorila djelimično i konstatovala da je prioritetna nadležnost Uprave policije da preduzme zakonom propisane mjere u konkretnom slučaju, saznaje nezvanično portal Standard.</blockquote>
Nije bilo reakcije čak ni zbog činjenice da se radi o vrhunskom profesionalcu koji je obavljao najodgovornije funkcije u policijskom sistemu sistemu zemlje. Preko svega se prećutno prešlo iako policija ima jasne i precizno definisane procedure u sličnim slučajevima.
Naime, prema pravilima i važećim propisima policija je bila dužna da upozna Pavićevića sa saznanjima i preduzme mjere preventivne zaštite do momenta eliminisanja konkretne opasnosti po njega i njegovu porodicu. Takođe i da upozna nadležno tužilaštvo kako bi se sproveo istražni postupak i prikupili dokazi radi krivično pravnog procesuiranja odgovornih ili zatvaranja predmeta ukoliko nema opasnosti po život potencijalno oštećenog.
<h2>MIMO ZAKONA I ETIKE</h2>
Odgovorni u Upravi policije bili su u zakonskoj, profesionalnoj i etičkoj obavezi da iniciraju postupak izrade procjene ugrožavanja bezbjednosti u realnom vremenu i u momentu saznanja za prijetnje prema svom zaposlenom službeniku i izvrše procjenu potrebe bezbjednosne zaštite i da u tom postupku sarađuju sa ANB i razmjenjuju potrebne informacije.
Ništa u slučaju prijetnji Milovanu Pavićeviću nije urađeno u skladu sa procedurama. Međutim, ovakvo flagrantno kršenje pravila i propisa dovoljno je da se pokrene postupak utvrđivanja zloupotrebe službenog položaja ovlašćenih službenika policije koje je dovelo u opasnost živote Milovana Pavićevića i njegove porodice.
Dodatnu sumnju u namjere pojedinih pripadnika Uprave policije podgrijava i činjenica da se već 24 dana od kada mu se Pavićević zvanično obratio ne oglašava ni ministar Danilo Šaranović.
<h2>KAD ANB ,,PRECRTA”</h2>
Sa druge strane, Agencija za nacionalnu bezbjednost, koja se tek u posljednje vrijeme, dolaskom Ivice Janovića, ogradila od prljave akcije kompromitovanja profesionalaca u policiji i formiranje partijske vojske Demokrata pod dirigentskom palicom Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića, reagovala je brzo.
Četiri dana nakon upita ANB je, kako piše portal Standard, uputila odgovor, ali je on Pavićeviću uručen tek deset dana kasnije. I to u otvorenoj koverti iako je službena pošta bila naslovljena na njega lično.
Ipak, ANB je na zahtjev bivšeg funkcionera Uprave policije Milovana Pavićevića, o procjeni ugroženosti njegove bezbjednosti, odgovorila djelimično i konstatovala da je prioritetna nadležnost Uprave policije da preduzme zakonom propisane mjere u konkretnom slučaju, saznaje nezvanično portal Standard.
Akcija protiv Pavićevića, koji je jedan od bivših visokih policijskih funkcionera protiv kojih su pokrenuti postupci na osnovu fingiranih procjena ANB, samo pokazuje na šta je sve spreman vrh bezbjednosnog sektora, kojim nezvanično rukovodi ideolog Demokrata i najbliži saradnik Alekse Bečića - Boris Bogdanović, kako bi uspostavio sistem poslušnika u bezbjednosnom sektoru kao zalog za očuvanje uticaja koji odavno nema izborni ekvivalent.

ANB neće da procjenjuje ugroženost Milovana Pavićevića

Na dan sahrane pape Franja društvenim mrežama kružio je snimak sa Trga Svetog Petra u Vatikanu, na kojem se tokom papinog govora vide brojne palestinske zastave.&nbsp;
Iako su pojedini korisnici društvenih mreža objavili ovaj snimak u kontekstu sahrane pape Franja, on je ipak nešto stariji od tog datuma i nije vezan za sahranu.
Papa Franjo je tokom pontifikata više puta javno osuđivao izraelske napade na Gazu, apelovao na prekid nasilja i isticao pravo Palestinaca na dostojanstven, slobodan život.
Ova vijest je naknadno ispravljena nakon što je <a href="https://www.klix.ba/redirect/250426083?url=https://www.raskrinkavanje.me/analiza/manipulacija-snimkom-palestinske-zastave-u-vatikanu-nisu-sa-papine-sahrane-vec-iz-2023/?utm_source=Klix" target="_blank">Raskrinkavanje.me</a> utrdilo da je snimak palestinskih zastava s Trga Svetog Petra u Vatikanu iz 2023. godine.
Izvinjavamo se čitaocima zbog objavljivanja prvobitne vijesti sa netačnom informacijom.&nbsp;

Na sahrani pape Franja nijesu bile istaknute zastave Palestine

Ilija Bogdanović (39) ubijen je večeras na Cetinju - potvrđeno je Portalu ETV. On je podlegao povredama u pucnjavi, koja se prema našim informacijama, desila dvadesetak minuta iza ponoći. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FApTeuLUS1Jk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Viša državna tužiteljka Irena Burić kazala je rano jutros na Cetinju da je obavila uviđaj na licu mjesta zajedno sa policijskim službenicima odjeljenja bezbjednosti Podgorica i Cetinje, a u prisustvu službenika Forenzičkog centra Danilovgrad.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250424060428_b0c07771f43c1cfb0f3479e8291c8249ae83222ee12b455af913962316c16280.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250424060428_b0c07771f43c1cfb0f3479e8291c8249ae83222ee12b455af913962316c16280" data-rendition-name="original" width="1571" height="867" loading="lazy" alt="Irena Burić"> <figcaption>Tužiteljka Irena Burić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Na licu mjesta izuzeti su tragovi koju će biti predmet daljih vještačenja. Ono što u ovom trenutku mogu da vam sopštim je da je došlo do upotrebe vatrenog oružja od, za sada, nepoznatnog isvršioca. Jedno lice je smrtno stradalo, a radi se o oštećenom I.B. &nbsp;Preduzimaju se sve mjere i radnje u cilju radnje u cilju utvrđivanja identiteta počinioca - kazala je tužiteljka. Iz Uprave policije rano jutros &nbsp;je saopšteno da je nepoznata osoba pucala u pravcu Bogdanovića u Ulici Vojvode Boža, te da je on u tom momentu bio u vozilu sa suprugom. Ona nije povrijeđena. - Večeras je nakon 20 minuta nakon ponoći na Cetinju u ulici Vojvode Boža došlo do upotrebe vatrenog oružja od strane nepoznatog lica u pravcu oštećenog lica I.B. (39) koji se u tom momentu kretao vozilom zajedno sa suprugom, nakon čega je od zadobijenih povreda I.B. preminuo u bolnici na Cetinju dok njegova supruga nije zadobila povrede - kazali su u policiji. Naglašavaju da je policija odmah blokirala lice mjesta, obavijestila državnog tužioca i preduzela uviđajne mjere i radnje na rasvjetljavanju svih oloknosti događaja. - Na raspolaganju službenicima Odjeljenja bezbjednosti Cetinje su upućeni službenici Regionalnog centra bezbjednosti ,,Centar", Sektora za borbu protiv kriminala, grupe za forenzička ispitivanja i pripadnici Specijalne jedinice policije - dodali su oni. Poručili su da će fazno i blagovremeno izvještavati javnost - nakon više informacija i preduzimanja mjera prvog zahvata.

Ilija Bogdanović ubijen u pucnjavi, sa njim u kolima bila supruga

Progon politički nepodobnih u policiji se mora nastaviti, po svaku cijenu i bez odgađanja. Tako glasi ključna poruka koju su funkcioneri Demokrata, prije svega duo Aleksa Bečić i Boris Bogdanović poslali ministru Danilu Šaranoviću i čelniku policije Lazaru Šćepanoviću. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423150444_5b12108372d0b2ac08d9d6c767659d4144ad9b2b61b3da9a3fec253431deb6a4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250423150444_5b12108372d0b2ac08d9d6c767659d4144ad9b2b61b3da9a3fec253431deb6a4" data-rendition-name="original" width="780" height="470" loading="lazy" alt="PLANSKO ELIMINISANJE NEPODOBNIH: Danilo Šaranović, Aleksa Bečić i Lazar Šćepanović"> <figcaption>PLANSKO ELIMINISANJE NEPODOBNIH: Danilo Šaranović, Aleksa Bečić i Lazar Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Iako stižu prve prijave zbog brojnih nezakonitosti, premda je zvanična Podgorica počela da dobija nezgodna pitanja od crnogorskih zapadnih partnera, vrh Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor žestoko insistiraju na novim disciplinskim postupcima. Televizija E je izvijestila o skandaloznim postupcima koji su, bez realnog osnova, &nbsp;pokrenuti protiv sedam iskusnih policijskih starješina koji imaju i do trideset godina službe na veoma odgovornim pozicijama. &nbsp; Sada su, Šaranović i Šćepanović zahtijevali od načelnika nove slučajeve progona. Ali i degradacije policijskih službenika kojis e raspoređuju na niža mjesta bez ikakvog obrazloženja. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423150448_37acf76f3e1948d55f16f23018bab65f3d292fb50d0d7ce5b73a5614f62e8608.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250423150448_37acf76f3e1948d55f16f23018bab65f3d292fb50d0d7ce5b73a5614f62e8608" data-rendition-name="original" width="957" height="1044" loading="lazy" alt="EKIPA: Šćepanović i Glavatović (u sredini)"> <figcaption>EKIPA: Šćepanović i Glavatović (u sredini)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prvi koji je spremno odgovorio na nove zahtjeve vrha policije bio je Igor Glavatović, načelnik Odjeljenja za podršku organizacionim jedinicama policije, unapređenje rada policije i analitiku. &nbsp; I odmah su se na spisku našli petorica iskusnih policijskih službenika, koji su u karijeri zauzimali odgovorna mjesta u policijskoj hijerarhiji. &nbsp; SPISAK NEPODOBNIH &nbsp; Na listi za novi politički odstrijel se nalaze sljedeći policijski službenici: Tihomir Goranović, glavni policijski inspektor, bivši načelnik CB Nikšić; Darko Mađarić, bivši komandir nikšićke policije; Vasko Aković, diplomirani oficir policije, glavni policijski inspektor, bivši načelnik regionalnog centra &nbsp;granične policije za regiju ,,Centar”; Darko Ćorac, diplomirani oficir policije, glavni policijski inspektor,bivši načelnik CB Budva i Siniša Jokić, glavni policijski inspektor, bivši načelnik CB Budva i bivši načelnik regionalnog centra granične policije za regiju ,,Jug”. Svi ovi visoki polIcijski rukovodioci raspoređeni u odjeljenju načelnika Igora Glavatovića. Rješenjima vršioca dužnosti Šćepanovića nezakonito su degradirani i diskriminisani u obavljanju rukovodećih poslova sa stečenim oficirskim zvanjima. Svi oni su upućeni da rade izvršne, analitičke poslove kao rukovodioci u policiji. Da stvari budu još gore, pobrojenim policijskim službenicima rukovode kadrovi sa kupljenim diplomama i nižim policijskim zvanjima. TARGETIRANJE PROFESIONALACA &nbsp; Da je riječ o profesionalcima, pokazuje i slučaj Veska Akovića, bivšeg načelnika centra ,,Sjever” koji je svojevremeno direktoru Uprave policije Zoranu Brđaninu podnio ostavku zbog skandala sa nezakonitim, mimo procedura, slijetanjem helikoptera koji je vozio patrijarha Porfirija. &nbsp; Slična je situacija i sa ostalim targetiranim policijskim službenicima, od Goranovića, Mađarića do Ćorca i Jokića Da su neki odavno na meti srpskih političkih stranaka, pokazuje i slučaj Todora Goranovića i Darka Mađarića. Protiv njih je Demokratska narodna partija Milana Kneževića 2021. godine pokrenula peticiju da se uklone sa pozicija. &nbsp; I svi su sada na meti progona koji krši i etičke standarde i zakone Crne Gore. Advokati targetiranih policijskih službenika upozoravaju na makar najmanje četiri nezakonitosti u postupanju načelnika Glavatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423150456_235448f4947bc302e9e931cb2c8b46cab0bc187d367ed5dbcf018f7218be34da.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250423150456_235448f4947bc302e9e931cb2c8b46cab0bc187d367ed5dbcf018f7218be34da" data-rendition-name="original" width="696" height="462" loading="lazy" alt="ZAVJERA VRHA: Zgrada Uprave policije u Podgorici"> <figcaption>ZAVJERA VRHA: Zgrada Uprave policije u Podgorici(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  DISCIPLINSKI POSTUPCI &nbsp; Načelnik Glavatović, koji je predložio bezbjednosne provjere za kolege sa spiska koji mu je dostavio Šćepanović, morao je – shodno zakonu - da te iste kolege neposredno obavijesti o ishodu provjera, da su dobili engativne provjere i da će protiv njih pokrenuti disciplinski postupak. Prije pokretanja disciplinskog postupka, načelnik je bio dužan da saopšti policijskim službenicima precizno koji im se disciplinski prekršaj stavlja na teret i da im se dostavi odluka o razlozima za pokretanje postupka. Takpođe, načelnik je obavezan da izjavu na zapisnik pol sl dostavi uz svoj predlog za pokretanje postupka disciplinskom tužiocu. Dakle: kada donosi rješenja o rasporedu, načelnik Glavatović je bio dužan da vodi računa kad vrši raspored pol službenika, da njegove odluke budu zakonite, transparentne, bez diskriminacije i mobinga. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423150452_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250423150452_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24" data-rendition-name="original" width="1440" height="894" loading="lazy" alt="PLAN ČIŠĆENJA POLITIČKI NEPODOBNIH: Potpis Lazara Šćepanovića"> <figcaption>PLAN ČIŠĆENJA POLITIČKI NEPODOBNIH: Potpis Lazara Šćepanovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;,,ZNAČKA” JE OZNAČENA &nbsp; Svi dostupni podaci dokazuju da je takozvana akcija kodnog imena ,,Značka”, koju sprovode Šaranović i Šćepanović suštinski je politički motivisana i da su targetirani uglavnom ljudi bez mrlje u dosjeima, koji se izjašnjavaju kao Crnogorci. &nbsp; Pri tom, riječ o ljdima koji su, u većini slučajeva završili policijsku akademiju ili vojne akademije, kao i pravni fakultet smjera kriminalistika. Takođe, većina targetiranih ima impresivno iskustvo na različitim operativnim i rkovodnim poslovima. Brojni su nagrađivani, a stručno su se usavršavali u saradnji sa partnerskim službama bezbjednosti država NATO-a. &nbsp; I, kako je Televizija E u nekoliko navrata izvijestila, novi kadar koji su izabrali Šaranović i Šćepanović su, većinom, problematičlnih profesionalnih referenci. Često i sa kupljenim diplomama, i a sa vrlo jasnim vezama sa prosrpskim partijama na vlasti, kao i sa Crkvom Srbije. Službenici koji su bili ovih dana na raspravi u kadrovskoj službi MUP-a, svi su u zapisnik unijeli da su prijedlozi koje potpisuju Igor Glavatović i Lazar Šćepanović - nezakoniti i u suprotnosti sa pravilima službe. Istovremeno su i naglasili da im se ovakvim aktivnostima nanosi šteta, ali i policijskom sistemu. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li to Demokrate Alekse Bečića i Borisa Bogdanovića, koji sada vode ovu nezakonitu igru, uopšte brine. Sve dok su dio parlaemntarne većine, misle da im je sve dozvoljeno. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Novih pet službenika na listi nepodobnih Šaranovića i Šćepanovića

Podgoričanin Danilo Mandić, bratanić i tjelohranitelj predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, koji je u subotu veče ranio dvije osobe, nije zapošljen u Upravi policije – potvrđeno je Portalu ETV iz više izvora. Prema informacijama našeg medija, Mandić nije radno angažovan ni u Skupštini jer nije mogao proći bezbjednosne protokole s obzirom na njegov dosje i da se u, evidencijama službi, tretira kao bezbjednosno interesantna osoba. Danilo Mandić je, kako je nezvanično saopšteno Portalu ETV, bio angažovan kao privatno obezbjeđenje njegovom stricu Andriji Mandiću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421170412_4fe8abf198431a17da1ba5f8cf8d263a9fbb5bc709fcd46576c1f8529e104575.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250421170412_4fe8abf198431a17da1ba5f8cf8d263a9fbb5bc709fcd46576c1f8529e104575" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="OSIM HAPŠENJA, NEMA DODATNIH PODATAKA: Policija ćutala nakon pokušaja dvostrukog ubistva "> <figcaption>OSIM HAPŠENJA, NEMA DODATNIH PODATAKA: Policija ćutala nakon pokušaja dvostrukog ubistva(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>ZVANIČNO ĆUTANJE</h2> Osumnjičeni je u noći između subote i neđelje oko 3. 40, na raskrsnici Ulice Marka Miljanova i bulevara Ivana Crnojevića vozilom prepriječio put dvojici sugrađana i ispalio više hitaca u njihovom pravcu i zadobili su povrede nogu. Mandić je pobjega nakon pucnjava da bi se kasnije dobrovoljno predao. Njemu je nakon saslušanja određeno zadržavanje od 72 sata zbog krivičnog djela teško ubistvo u pokušaju. &nbsp; I dok Uprava policije ćuti duže od dva dana, kolaju dvije verzije: da je Mandić bio službenim vozilo Skupštine, odnosno da je upravljao autom koje je Uprava imovine oduzela u nekim predmetima gdje je pokrenuta finansijska istraga. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421170412_235448f4947bc302e9e931cb2c8b46cab0bc187d367ed5dbcf018f7218be34da.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250421170412_235448f4947bc302e9e931cb2c8b46cab0bc187d367ed5dbcf018f7218be34da" data-rendition-name="original" width="696" height="462" loading="lazy" alt="ZVANIČNA TIŠINA: Zgrade Uprave policije "> <figcaption>ZVANIČNA TIŠINA: Zgrade Uprave policije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Portal ETV je uputio pitanja Skupštini i Upravi policije o zaposlenju Mandića, ali odgovore nijesmo dobili. Od Skupštine smo tržili da nam saopšte i da li je subotu veče neko bio skupštinskim vozilom „na radnom zadatku“ i ukoliko jeste na kojem. U ovom slučaju mnogo pitanja se nameće. Mandić je višestruki povratnik, registrovan u krivičnoj i prekršajnoj evidenciji Uprave policije. Upravo zbog istorije osuda nije mogao – osim protivni zakonu i protokolima – da bude zaposlen u Upravi policije i Skupštini Crne Gore. <h2>DA LI JE ANDRIJA MANDIĆ ZLOUPOTRIJEBIO FUNKCIJU?</h2> Sagovornici Portala ETV iz bezbjednosnog sektora, smatraju da je Andrija Mandić, koristeći političku funkciju i porodični odnos, privatno i bez procedure angažovao sinovca da mu bude lično obezbjeđenje, što takođe predstavlja kršenje zakona i procedura države Crne Gore. Naime, predsjednika Skupštine kao štićenu ličnost obezbjeđuje Uprava policije. Preciznije: Sektor za posebne namjene, Odsjek za obezbjeđenje štićenih ličnosti i objekata. Tu su, kako naši izvori ističu, procedure jasne i ne dozvoljavaju samovoljno ponašanje štićenih ličnosti. Postavlja se pitanje da li je Andrija Mandić zloupotrijebio svoja ovlašćenja, resurse Skupštine i službeno vozilo, ako ga je ustupio na korišćenje neovlašćenom licu. Saznanja Portala ETV ukazuju da je Danilo Mandić imao ilegalno oružje, pištolj kalibra 9 milimetara, koji nije predao policiji kada se došao u CB Podgorica sa advokatom. Izvori iz Centra bezbjednosti Podgorica govore i da policija nije pretresla porodične kuće Mandića u Zagoriču, kako ni druge objekte i vozila koja koristi Danilo Mandić. To je bila obaveza za ovako teško krivična djelo jer je &nbsp;osumnjičeni - povratnik.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421170416_ec48fa537b23ef837636172cfdbc5356c19b2ca7b2f994e62c60094d94c17662.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250421170416_ec48fa537b23ef837636172cfdbc5356c19b2ca7b2f994e62c60094d94c17662" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="POD ZAŠTITOM: Andrija Mandić i Milan Knežević"> <figcaption>POD ZAŠTITOM: Andrija Mandić i Milan Knežević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>OPTUŽBE I KONTRAOPTUŽBE &nbsp;</h2> Do sada se nije oglasio predsjednik Skupštine Andrija Mandić koji bi trebalo da objasni angažman svog sinovca i da li je bio skuštinskim vozilom. Ranija hapšenja sinovca ocjenjivao je politički motivisanim, međutim, do sada nema reakcije. Andrija Mandić je 2012. godine optužio Agenciju za nacionalnu bezbjednost „ da je umiješana u pokušaj ubistva njegovog bratanića“. Iz ANB su tada demantovali te tvrdnje kao ,,potpuno neutemeljene i politikanske“. Mandić je na konferenciji za medije saopštio da njegov sinovac nije imao nikakvih sukoba kada su njega i tadašnjeg člana glavnog i izvršnog odbora Nove srpske demokratije (NSD) Radosava Jokića napale dvije osobe iz Zagoriča – Mišo Vešović i Danilo Vukićević. -Razlog što su oni to učinili je moja politička aktivnost vezana za pokretanje parlamentarne istrage i utvrđivanje činjenica oko korupcije prilikom prodaje Telekoma – kazao je tada Mandić. &nbsp; <h2>PODEBLJI POLICIJSKI DOSJE &nbsp;</h2> Ima Danila Mandića u više navrata bilo je na stupcima crne hronike. Za njim je policija 2022. godine tragala zbog sumnje da je 27. februara te godine napao policijskog službenika koji je zaustavio vozilo u kojem je Danilo Mandić bio suvozač. Kada je policija tražila legitimaciju od Mandića, on je počeo da ih vrijeđa, a zatim nasrnuo na jednog od njih. &nbsp; Nakon drskog obraćanja policajcima oni su ga upozorili , ali je nastavio da ih vrijeđa i ometa u vršenju službene radnje. Kada su policajci tražili da izađe iz vozila Mandić je odgurno službenika policije i krenuo da ga udari. Uspio je da uzme ključeve i pobjegao je. Takođe, Mandić se u januaru 2021. godine predao polciji, nakon četiri mjeseca skrivanja. Potraživan je zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Pištolj je dobio od strica Andrije Mandića. U avgustu 2020. godine došlo je do tuče u jednom podgoričkom lokalu, Mandić je tada pištoljem prijetio P. K. i njegovom drugu &nbsp;F. F. koji je uspio da mu oduzme oružje i preda ga obezbjeđenju kafića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421170420_202ee204c50b72d3b768f3a10bc77ae5e220384038907d1edc8db20b64970e14.webp" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250421170420_202ee204c50b72d3b768f3a10bc77ae5e220384038907d1edc8db20b64970e14" data-rendition-name="original" width="1200" height="1035" loading="lazy" alt='PIŠTOLJ KOGA NEMA: Model ,,France " 7,65 mm'> <figcaption>PIŠTOLJ KOGA NEMA: Model ,,France " 7,65 mm(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U pitanju je bio pištolj &nbsp;„frans polis“ kalibra 7,65 milimetara koji je imao metak u cijevi. Istragom je utvrđeno da je pištolj registrovan na treću osobu, kuma Andrije Mandića, koji mu ga je, kako je rekao u policiji, ustupio prije nekoliko godina. Tokom saslušanja, Andrija Madić je u polciiji potvrdio da je lično preuzeo pištolj od svog kuma, da to nije prijavio, kao i da je pištolj držao u svojoj kući u Zagoriču, a potom pištolj predao svom sinovcu?! Danilo Mandić je hapšen i 2019. godine zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija. Policija je u julu te godine kontrolisala Mandića koji je bio u društvu bezbjednosno interesantne osobe N. B. Tada je N. B. Pokušao da izbjegne kontroli i da pobjegne. Odbacio je pištolj „crvena zastava M-70“ sa šest komada municije kalibra 7, 65 milimetara.

DRŽAVNI SKANDAL: Kako je Danilo Mandić, koji ima kriminalni dosje, mogao da čuva predsjednika parlamenta i nabavlja oružje?

Nezavisna odbornica u nikšićkom paralmentu, politikološkinja Tatjana Knežević Perišić našla se na brutalnom mizoginom, vulgarnom udaru na društvenim mrežama Fejsbuk i Instagram na kojima je objavljen montirani video zapis kako se ona navodno ljubi sa poglavarom Crnogorske pravoslavne crkve mitropolitom Mihailom.&nbsp;
Ona je juče podnijela krivičnu prijavu policiji u Nikšiću, u kojoj je istakla da je 13. aprila preko aplikacije mesindžer dobila link objave na Fejsbuk grupi „10000 Crnogoraca“ sa montiranim video zapisom, a koji je preuzet sa Fejsbuk stranice „Autokefalna Crnogorska pravoslavna crkva“.
- Taj sramni video uradak je usmjeren direktno protiv mene kao žene, izvrgava me ruglu i sramoti i vrijeđa moja vjerska osjećanja – istakla je ona u prijavi.&nbsp;
Od policije zahtijeva da preduzmu „sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti“ i da podnesu „odgovarajuće prijave protiv administratora grupe '10000 Crnogoraca', kao i protiv Miloša Baroša koji je jedan od administratora te grupe koja je prenijela objavu“.
- Smatram da se sve ovo radi zbog mog političkog djelovanja kao nezavisne odbornice u Skupštini opštine Nikšić, kao i zbog mojih vjerskih uvjerenja, jer sam ja vjernik Crnogorske pravoslavne crkve i suverenista koji 30 godina javno iznosi stavove po tim pitanjima – zaključila je ona u krivičnoj prijavi.
Komentari na Fejsbuk stranicama i Instagramu na kojima je objavljen montirani video zapis ogavni su, ponižavajući, vrijeđaju i njeno i dostojanstvo mitropolita Mihaila, kao i Crnogorsku pravoslavnu crkvu.
Knežević Perišić i ranije je bila izložena napadima i prijetnjama na društvenim mrežama zbog svog javnog djelovanja, ali i represiji aktuelnih vlasti. U više navrata pozivana je u policiju na informativne razgovore nakon što je kao predsjednica Patriotsko-komitskog saveza bila jedna od organizatorki višednevnih građanskih protesta na Bogetićima, nadomak Nikšića, zbog najave tadašnje Vlade da će izmijeniti odluku o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom. Policija joj je na vrata porodičnog doma kucala i u kasnim večernjim satima sa nalogom da dođe u policijske prostorije na informativni razgovor.
Zbog protesta na Bogetićima završila je i na sudu, po tužbi vojnog oficira Radomira Čanjka, odnosno zbog komentara na Fejsbuku u kojima je razobličila njegove neistinite tvrdnje o incidentu koji se dogodio na protestu, a u kojem je on povrijeđen. Branila se sama i prvostepeno dobila spor.
Knežević Perišić našla se i na sramnom spisku, za crnogorske vlasti nepodobnih, aktivistkinja i aktivista, takozvanoj mapi radikalnih i vjerskih ekstremista/kinja Balkanske istraživačke mreže (BIRN) u novembru 2022. godine. Mapa je povučena, a Knežević Perišić je pred bosanskohercegovačkim sudom prvostepeno dobila spor zbog klevete, koji je pokrenula protiv ove nevladine medijske organizacije.&nbsp;
Ovako prljav, ogavan napad kojem je sada izložena na društvenim mrežama ranije nije doživjela. &nbsp;
Javni prostor u Crnoj Gori godinama je zagađen najodvratnijim komentarima, ali i prijetnjama na račun žena iz javnog života. Žene su izložene užasnim mizoginim, seksističkim, šovinističkim napadima, a sve češće i montiranim fotografijama i video zapisima.
Sakriveni iza lažnih imena na društvenim mrežama pojedinci i pojedinke vode najprljavije kampanje protiv hrabrih žena koje se bez zadrške i straha bore za svoja uvjerenja, za vrijednosti, ljudska prava, politička uvjerenja. U kukavičkim napadima, najčešće sakriveni iza anonimnosti, kreatori najogavnijih mogućih sadržaja primarno atakuju na integritet žena koje su im meta.
Prije nekoliko dana, takođe na mreži Fejsbuk, odvratnom napadu izložena je i direktorica NVO MANS Vanja Ćalović Marković. Stranica „Narodna sloga“ na kojoj je objavljen prljavi sadržaj u međuvremenu je izbrisana, a povezuje se sa jednom od vladajućih partija – Pokretom Evropa sad, premijera Milojka Spajića.
Tužilaštvo je samoinicijativno formiralo predmet u slučaju vulgarnog napada na Ćalović Marković, a ogavni atak na civilnu aktivistkinju osudile su brojne nevladine organizacije, kao i političke partije.

Tag: logor-morinj