Rješavanje otvorenih pitanja sa Hrvatskom koordinira Ministarstvo vanjskih poslova, na čelu sa potpredsjednikom Vlade za međunarodne odnose i ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem. Jedan dio rješava se kroz kontinuirane aktivnosti resora u čijoj su nadležnosti, dok drugi dio podrazumijeva formiranje specijalizovanih tijela, poput komisija i mješovitih odbora.
<a href="https://www.pobjeda.me/clanak/ibrahimovic-ipak-na-celu-buduce-komisije-za-razgranicenje-sa-hrvatskom">Ovo je Pobjedi odgovoreno iz MVP-a</a> na pitanja o sastavu radnih tijela i aktivnostima koje ona sprovode u okviru bilateralnih pregovora naše zemlje sa nama susjednom članicom Evropske unije.
Nakon što je ministar odbrane Dragan Krapović (Demokrate) prošle sedmice izjavio kako će biti na čelu komisije koja će sa Hrvatskom pregovarati o budućnosti broda „Jadran“, Pobjeda je zatražila potvrdu ove informacije iz Vlade i iz MVP-a. Iz Vlade nam je tada pojašnjeno da, s obzirom na to da su bilateralni odnosi u nadležnosti resora diplomatije, odgovore na ova pitanja možemo dobiti iz tog ministarstva, ali i naveli da trenutno postoji više radnih tijela.
Poslije više od sedmice, Pobjeda je juče konačno dobila odgovore MVP o dinamici rješavanja otvorenih pitanja sa Hrvatskom.
<h2>Pomaci</h2>
- Cjelokupan proces rješavanja otvorenih pitanja sa Republikom Hrvatskom koordinira MVP, na čelu sa potpredsjednikom Vlade za međunarodne odnose i ministrom vanjskih poslova mr Ervinom Ibrahimovićem (Bošnjačka stranka), u čemu se ostvaruje intenzivna saradnja sa drugim nadležnim resorima i tijelima, a posebno vodeći računa o propisanim nadležnostima. U pogledu planirane dinamike za ovu godinu, očekuje se nastavak snažnog dijaloga sa susjednom Hrvatskom, koji će nesumnjivo dati doprinos ukupnom napretku Crne Gore u procesu evropskih integracija, uključujući i zatvaranje Poglavlja 31, za što su još ranije ispunjena završna mjerila – naveli su iz tog ministarstva.
Oni su podsjetili na veoma značajnu činjenicu kako su dvije zemlje tokom prošle godine zabilježile „vidan napredak u unapređenju bilateralnih odnosa i rješavanju otvorenih pitanja“. Kako su dodali, to je bio rezultat „kontinuirane i konstruktivne komunikacije na visokom i najvišem nivou, zasnovan na principima ravnopravnosti, otvorenosti i savezništva“.
- Iako je još mnogo posla pred nama, ostvareni pomaci, kojima je domaća javnost svjedočila, više su nego vidljivi. Napredak je prepoznat i od evropskih partnera, koji pozitivno gledaju na odgovoran pristup Crne Gore u ovom procesu, a što je i konstatovano u izvještaju Evropske komisije – istakli su iz MVP.
Osnovni mehanizam koordinacije rješavanja otvorenih pitanja su, kako su naveli, bilateralne političke konsultacije između Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore i Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske.
- Oni služe kao osnova za dogovor o njihovoj dinamici, uz jasno opredjeljenje da se svakom od njih pristupi temeljno i sa dužnom pažnjom, imajući u vidu njihovu kompleksnost i osjetljivost. Jedan dio ovih pitanja rješava se kroz kontinuirane aktivnosti resora u čijoj su nadležnosti, dok drugi dio, zbog specifičnosti i kompleksnosti određene materije, podrazumijeva formiranje specijalizovanih tijela, poput komisija i mješovitih odbora – precizirali su iz resora kojim rukovodi Ibrahimović.
Dalje su podsjetili kako je, nakon sedam godina pauze, obnovljen rad Međuvladinog mješovitog odbora za sprovođenje Sporazuma o zaštiti prava hrvatske manjine u Crnoj Gori i crnogorske manjine u Hrvatskoj. Njega čine predstavnici resora i manjina obje države.
Intenziviran je i rad Vladine komisije za nestala lica, formirane 13. decembra 2024. godine. U njenoj su nadležnosti pitanja koja se odnose na nestale sa teritorije Crne Gore u oružanim sukobima na prostoru bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. I ova tema biće predmet daljih razgovora sa hrvatskom stranom.
- Imajući u vidu suprotna stanovišta u odnosu na dato pitanje, u narednom periodu očekuje se i formiranje komisije koja će se baviti razmjenom argumentacije o Školskom brodu „Jadran“, na čijem će čelu biti ministar odbrane Krapović, a čiji će sastav biti dogovoren u komunikaciji resornog ministra sa potpredsjednikom Vlade Ibrahimovićem – naveli su iz MVP.
Novitet je i to što će se kroz posebno radno tijelo definisati i pitanje granica, koje su bile definisane posebnim bilateralnim sporazumom, odnosno Protokolom o privremenom graničnom režimu, potpisanim još 2002. godine.
- Uzevši u obzir nadležnosti propisane Zakonom o vanjskim poslovima, inicirano je formiranje komisije za obavljanje poslova razgraničenja i utvrđivanja državne granice, i za pripreme za zaključivanje međunarodnih ugovora o državnoj granici, na čijem čelu će - shodno odgovarajućem Zaključku Vlade - biti predstavnik MVP – rečeno je Pobjedi iz resora Ibrahimovića.
<h2>Otvorena pitanja</h2>
Podsjećamo, hrvatska vlada formirala je sredinom decembra komisiju za povrat broda „Jadran“ i sukcesiju vojne imovine, što smatraju jednim od preduslova da bi zatvorili Poglavlje 31, koje je Hrvatska našoj zemlji zaustavila još u decembru 2024. godine. U dokumentu o formiranju ovog radnog tijela navodi se i da je pitanje sukcesije vojne imovine, a naročito povrata broda „Jadran“, u skladu sa Ugovorom o pitanjima vojne sukcesije i da je to jedno od otvorenih pitanja o kojima se razgovara u bilateralnom dijalogu.
S obzirom na ovakvu poziciju Hrvatske, mnogi su najavu da će na čelu te komisije u našoj zemlji biti Krapović, komentarisali kao (ne)svjesno izazivanje novih nevolja.
S obzirom na brojne provokativne poteze kojima se Krapović „okitio“ u proteklih godinu i po, teško da se on može smatrati dobronamjernim. Njegove ekstremne aktivnosti su intenzivirane nakon što su šefovi diplomatija Crne Gore i Hrvatske, Ibrahimović i Gordan Grlić Radman 21. juna prošle godine potpisali dokument kojim je ozvaničena predaja objekta Doma kulture „Josip Marković“ hrvatskoj manjini u Tivtu. Prvo je Ministarstvo odbrane izdalo specijalne značke sa siluetom broda „Jadran“ i pokušalo da ih dijeli čak i na sjednici Vlade. Zatim je Krapović najavio da će ovaj brod biti zaštićen kao crnogorsko kulturno dobro (što se i pokušalo krajem prošle godine). Konačno, ministar vojni je „prijetio“ i uklanjanjem spomen-ploče na ulazu u nekadašnji logor u Morinju.
Da je Hrvatska spremna snažno diplomatski da odgovori na takve poteze, poznato je još od sredine 2024. godine, kada je u Skupštini Crne Gore usvojena Rezolucija o genocidu u Jasenovcu. Tada je Hrvatska odredila status „persona non grata“ liderima tri stranke vladajuće većine: predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću (Nova srpska demokratija), potpredsjedniku Vlade Aleksi Bečiću (Demokrate) i Milanu Kneževiću (Demokratska narodna partija).
Krajem iste godine, stigao je i non-pejper Hrvatske, kojim se Crna Gora poziva da obezbijedi „pravednu i dostojnu naknadu svima koji su bili zarobljeni u logorima u Crnoj Gori tokom Domovinskog rata. Traženo je da se potvrdi vlasništvo Hrvatske nad Školskim brodom „Jadran“, uključujući njegov povratak susjedima.
Kao tačka sporenja naveden je i odnos prema hrvatskoj nacionalnoj manjini u Crnoj Gori, uključujući prava na obrazovanje i povrat imovine. Od Crne Gore se očekuje „otklanjanje problema koji sprečavaju pomirenje i opstruiraju dobru saradnju dvije države“, jer je godinama izostajalo procesuiranje ratnih zločinaca od strane Crne Gore. Hapšenje Milorada Kovačevića u Zeti krajem prošle godine mogao bi se tumačiti kao dobar napredak u toj oblasti.
Nadalje, Hrvatska traži da se sazna sudbina njenih 14 nestalih građana, da logor u Morinju (i dalje) bude vidno obilježen, te da se razmotri promjena imena bazena u Kotoru, koji sada nosi ime Zorana Džimija Gopčevića, nekadašnjeg upravnika pomenutog logora.
Hrvatska očekuje onemogućavanje „pokušaja zloupotrebe hrvatske kulture i identiteta“, referirajući na kampanju uoči popisa 2023. godine kada su se pojavili bilbordi na kojima su brojne osobe iz Hrvatske prikazane kao pripadnici srpske kulture u Crnoj Gori. Nezaobilazna stavka je i definisanje granice dvije države na moru, pošto je i dalje na snazi pomenuti Protokol iz 2002. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Rješavanje svih otvorenih pitanja sa Hrvatskom koordinira Ibrahimović

ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje poziva instititucije Crne Gore da preuzmu punu odgovornost za ratne zločine počinjene u naše ime, a u obrazovni sistem uključe istinu o logoru Morinj i drugim ratnim zločinima.
Oni su podsjetili javnost Crne Gore, na postojanje logora u Morinju kod Kotora, formiranog 3.10.1991, u kojem je od 1991. do 1992. godine bilo zatvoreno više od 300 hrvatskih civila i ratnih zarobljenika.
- Oni su bili izloženi fizičkom i psihičkom mučenju, ponižavanju i nehumanim uslovima. Sudski procesi pred sudovima u Crnoj Gori rezultirali su osuđujućim presudama za nekolicinu čuvara logora, ali pravda nije potpuna. Za nalogodavce i one koji su planirali i organizovali logor nikada nije utvrđena odgovornost - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Aktivistkinje ANIME i ove godine podsjećaju da kultura sjećanja i odgovornosti nije samo pitanje pravde za žrtve, već i preduslov izgradnje mira u Crnoj Gori i regionu.&nbsp;
- Zaborav i relativizacija zločina čine da se zločini počinjeni u naše ime ponove - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Vjeruju, kako zaključuju, da kroz priznavanje i utvrđivanje odgovornost na svim nivoima možemo izgraditi društvo koje neće ponavljati zločine.

ANIMA: U obrazovni sistem da se uključi istina o logoru Morinj i drugim ratnim zločinima

Crnogorski analitičari kažu da predsjednik prosrpske crnogorske Demokratske narodne partije Milan Knežević mjesecima napada Hrvatsku po nalogu Alkesandra Vučića, a sve kako bi zavadio dva naroda - hrvatski i crnogorski. Jedna od bijednih laži koju Knežević ponavlja je ta da u logoru Morinj u Crnoj Gori nije bilo zlostavljanja, ni ubianja logoraša iz Hrvatske. No, crnogorski sud, logoraši i brojni mediji navode da su u tom mjestu počinjeni odvratni zločini nad Hrvatima, bilo je pretučenih, ubijenih... Jedan od onih koji je bio žrtva Morinja je hrvatski poznati glumac Nikša Kušelj, koji je 2020. govorio za Dubrovački vijesnik.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250106210128_cbfa742448ba8261970546a3307d9dba5ccad667659a73c1f26f9caaecc81898.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250106210128_cbfa742448ba8261970546a3307d9dba5ccad667659a73c1f26f9caaecc81898" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Nikša Kušelj"> <figcaption>Nikša Kušelj(Photo: Slobodna Dalmacija)</figcaption> </figure>  - Još u ljeto, negdje od polovine avgusta te 1991. godine, sve je bilo nekako pusto i prazno u Cavtatu. Osjećalo se nešto u vazduhu i sve je vuklo ka tome da će se uskoro nešto dogoditi – tim riječima Kušelj počinje svoju ratnu priču proživljenu te, u njegovim sjećanjima ne tako davne, 1991. godine. - Zapravo se najbolje sjećam tih prvih dana oktobra, kad je nas desetak, među kojima su bili moji tada najbolji prijatelji, čitava moja ekipa Ivica, Riki, Pepo, Baldo... ostali sami negdje na prvoj liniji. Nas je bilo samo desetak i bilo je nevjerovatno zaustaviti tako jednu armiju kad smo vidjeli koliko ih dolazi prema nama. Izbjegli smo smrt po nekoliko puta, a te datume smo počeli da slavimo kao rođendane. Neviđena sreća je bila da smo se se izvukli, a žao mi je da se zapravo nikad nismo više okupili u punom sastavu. Žao mi je zbog toga. Nakon toga je došao pad Konavala, pa Zvekovica... - priča Kušelj o prvim cavtatskim ratnim danima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250106210132_3cb649bdb6f8d093f5d0476d14df9c5b9d5d87ddda38c4610c18aa3b7ed9f3c2.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250106210132_3cb649bdb6f8d093f5d0476d14df9c5b9d5d87ddda38c4610c18aa3b7ed9f3c2" data-rendition-name="original" width="1280" height="1280" loading="lazy" alt="Morinj"> <figcaption>Morinj(Photo: Slobodna Dalmacija)</figcaption> </figure>  Malo ko zna da je i Nikša bio jedan od mnogih koji su završili u zloglasnom crnogorskom logoru Morinj, a o čemu prvi put govori. - Mislim da je to bilo na moj 20. rođendan, došli su do moje kuće, blokirali su susjedstvo tri vojnika i oficir. Tražili su da se predam. Sjećam se bila je puna kuća, svi moji. Tražili su da izađem vani i izašao sam. Na ispitivanju sam bio 4-5 dana. Tražili su od mene da pristanem na saradnju, da kažem gdje je oružje i te neke stvari kojih u stvari nije ni bilo. Tražili su, u stvari, da radiš da "otkucavaš" za njih da tako to kažem. Naravno, nisam pristao i završio sam u Morinju. I zapravo se sjećam svega iz logora. Najviše se sjećam ljudi, lica, rečenica. Već dugo vremena me nosi ta ideja da je to jedna više filmska priča čije segmente imam, a ne priča koju ću ovako nekome ispričati. Zapravo se dobro sjećam prvih večeri, sjećam se kontejnera, sjećam se Grge Miličevića koji je prvi rekao: "Ej neko nas čeka vanka". Sa mnom je bio Riki Kužnin, s njim sam išao zajedno u cijelu osnovnu školu, djetinjstvo sam proveo s njim i kada sam njega vidio bilo mi je dirljivo. Držao se odlično, bio je jako pametan i hrabar. S nama je bio i Vlaho Varamenta, mislim da je on bio najmlađi. Svi su se poprilično dobro držali. Bili su pribrani i nismo ulazili u bilo što a što bi oni mogli shvatiti kao izazivanje. Bilo je jako važno u tim nekim situacijama ne davati povoda, jer je povod mogao biti bilo što. Bilo je jako zvjerskog maltretiranja, bilo je i nekih stvari koje te obilježe za cijeli život - prisjeća se Nikša tih dana logora u Morinju koja se jednostavno ne daju izbrisati iz sjećanja, pa nastavlja:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250106210128_ead1a8d195100617396131f416325be59a1f00c2833954c317d11277d3e0e9c5.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250106210128_ead1a8d195100617396131f416325be59a1f00c2833954c317d11277d3e0e9c5" data-rendition-name="original" width="1273" height="949" loading="lazy" alt="Potpisi logoraša Morinja"> <figcaption>Potpisi logoraša Morinja(Photo: Slobodna Dalmacija)</figcaption> </figure>  - Ostanu ti sjećanja na prekrasne ljude koji su to podnijeli na nezaboravan način. Sjećam se Nika Šuljka i njegovog basa negdje iz kantuna i sjećam se kako je negdje pred kraj taj klesar, a zapravo umjetnik, napravio igraće karte od kartona, kojima su se potajice igrali. Sjećam se da ih je stalno pozivao na "Ženevsku konvenciju". Onda bi oni pomahnitali pa bi ga istukli, pa bi on opet spominjao Ženevsku, a oni bi ga ponovo pretukli, pa sve tako. Dok nisu odustali od njega - priča Kušelj. Na upit koliko je proživljeno u logoru u Morinju ostavilo traga, Kušelj kaže da ga je to "obilježilo na neki način za cijeli život". - Čovjek ni sam ne zna koliko može podnijeti, kolika je blizina toga koliko ga nešto može taknuti ili što se sve može dogoditi. Jedan dan je čudesno da se može izdržati, a kamoli još više. Meni je izgledalo kao da je trajalo godinama. Održe te ti ljudi, ti pogledi bliskih ljudi oko mene. Uz Rikija, tu su bili moji Cavtaćani dundo Ivo, don Antun, Šlanga, bili su tu Niko Šuljak, Mato Butigan, Vilson Kužnin, Vlaho Veramenta, Mato Dabo... Ostanu te veze, te rečenice, ti pogledi, neprocjenjivo. Čudna su ta sjećanja i niko ne želi zapravo kopati po njima. Nekih stvari se dobro sjećam, nekih mi se i nije dalo sjećati. Ali pamtim te neke vedre momente više su to neki jaki trenuci koji su te podsticali da izdržiš i ideš dalje. Znali smo da smo na pravoj stvari. Nije to bio vojni zatvor, bilo je tu i civila, a uslovi nezamislivi. Ljudi su mučeni, bilo je tu svega i svačega, fizičkih maltretiranja, ono što su neki ljudi izdržali je teško shvatljivo. S druge strane, zadivljen si zbog toga i mislim da niko od njih ne očekuje neko žaljenje i patetiku. Mislili su da se u Konavlima nalazi ne znam koliko vojnika i svega drugog. Međutim našli su nas, a mi smo bili dječaci, momci od dvadesetak godina koji smo čudom izbjegli nešto što je moglo biti – priča glumac.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250106210128_08f9a5c43abe29ced5f286e350b7c42e7b547c892184e9fe54374c793e077739.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250106210128_08f9a5c43abe29ced5f286e350b7c42e7b547c892184e9fe54374c793e077739" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="Morinj, logor"> <figcaption>Morinj, logor(Photo: Slobodna Dalmacija)</figcaption> </figure>  Pogledao je dokumentarni film crnogorske televizije o Morinju. Neke stvari su mu, kaže, bile dirljive. - Na primjer vidjeti ove moje, Rikija cijelog zaraslog u autobusu i mene. To mi je izgledalo kao iz nekog filma, praktički naša je mladost prekinuta u jednom trenutku, očekivali smo od tog ljeta najbolje, a sve je stalo u jednom trenutku. Poslije, svi smo se negdje vratili, ja sam otišao u Odred naoružanih brodova, neki su otišli u Konavosku bojnu, jedan u minobacače, dakle nismo bili zajedno. Prošli smo odlično, izvukli smo se iz Konavala, i dan-danas to izgleda nemoguće – prisjeća se Nikša.

Prosrpski političar iz Crne Gore iznio laž, hrvatski glumac ga poklopio potresnom ispoviješću: "Mučili ste me"

Prosrpski i proruski političari u Crnoj Gori pokušavaju iskoristiti sve čega se mogu sjetiti pa tako i završenih priča iz prošlosti ne bi li pogoršali i zaoštrili odnose Crne Gore i Hrvatske - ocijenila je bivša ministarka spoljnih i evropskih poslova i prva potpredsjednica Vlade Hrvatske Vesna Pusić za Antenu M, a nakon što je juče u Boki Kotorskoj obilježena 33. godišnjica formiranja logora Morinj.&nbsp;
Pusić je, komentarišući odnose Crne Gore i Hrvatske, kazala da ne smatra da ratovi 90-ih godina i dalje opterećuju odnose dvije države i da su ta pitanja postala istorija politikom koja je vođena nakon devedesetih godina,.
- To pitanje je odavno otišlo u istoriju, u prvom redu političkim potezima tadašnjih predsjednika Mesića i Đukanovića. Međutim, prosrpski i proruski političari u Crnoj Gori pokušavaju iskoristiti sve čega se mogu sjetiti pa tako i završenih priča iz prošlosti, ne bi li pogoršali i zaoštrili odnose Crne Gore i Hrvatske. Mislim da je to zato što oni, a naročito njihovi nalogodavci, povezuju dobre odnose s Hrvatskom sa crnogorskim ulaskom u NATO i, potencijalno, ulaskom u EU - kazala je Pusić.
Ističe da Hrvatska na sve moguće načine ignoriše ponašanje trenutne vlasti u Crnoj Gori.
- Budući da to treba po njihovom mišljenju spriječiti, koriste sve što mogu da unište odnose Crne Gore s jedinim susjedom koji je već pomogao za NATO, a eventualno bi mogao i za EU. Hrvatska je na početku reagovala suzdržano diplomatski, a sada uglavnom to ignoriše, jer je prilično jasno o čemu se tu radi - rekla je Pusić.

Pusić: Prosrpski i proruski političari u Crnoj Gori pokušavaju da iskoriste sve čega se sjete ne bi li pogoršali odnose sa Hrvatskom

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća pored spomen ploče delegacije Crne Gore i Hrvatske obilježile trideset i treću &nbsp;godišnjicu formiranja zloglasnog ratnog logora Morinj. Crnogorsku delegaciju predvodio je potpredsjendik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, a hrvatsku državni sekretar u Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova Frano Matušić. Obilježavanju godišnjice u prostoru nekadašnjeg logora, koji i dalje čuva Vojska Crne Gore, prisustvovali su mještani Kotora i Boke, bivši logoraši, te brojni ambasadori, predstavnici hrvatske nacioanlne manjine u Crnoj Gori i predsjednik HGI-ja Adrijan Vuksanović, kao i nekadašnji ministri Raško Konjević i Ranko Krivokapić, koji su zaslužni za postavljanje spomen ploče okrobra 2020 godine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241002151024_fe0c7f818e185349c8a0f823c37ff4aa712d83707d83962513c5d699c5bdd1d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241002151024_fe0c7f818e185349c8a0f823c37ff4aa712d83707d83962513c5d699c5bdd1d7" data-rendition-name="original" width="1200" height="628" loading="lazy" alt="Spomen ploča u Morinju"> </figure>  Logor Morinj, na području kotorske opštine, formirala je oktobra 1991. godine tadašnja JNA prilikom opsade Dubrovnika.&nbsp; Za zlostavljanje zarobljenih odlukom Apelacionog suda Crne Gore iz 2014. osuđene su četiri osobe - rezervni oficir, vojni policajac, kuvar i stražar - na ukupno 12 godina zatvora.&nbsp; To je je bila prva pravosnažna presuda za ratne zločine koju je izrekao jedan sud u Crnoj Gori. Uz to je sudskom odlukom Crnoj Gori naloženo da isplati 319.000 eura odštete za 13 hrvatskih državljana koji su bili zarobljeni u logoru. Za logor u Morinju još uvijek nije pokrenut proces komandne odgovornosti, a ovo mjesto stradanja hrvatskih zatvorenika je jedno odo otvorenih pitanja između Hrvatske i Crne Gore. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241002151028_3d0cf839cf960b349bcf27682b6bb414cd346bec44715097f9bae2d9446dd849.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241002151028_3d0cf839cf960b349bcf27682b6bb414cd346bec44715097f9bae2d9446dd849" data-rendition-name="original" width="800" height="761" loading="lazy" alt="Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade Crne Gore"> </figure>  -Žrtve logora Morinj su bile žrtve destruktivne politike iz ranih devedestih, politike koja je je urušila jedno vrijeme i sistem vrijednosti kojima se Crna Gora ponosila. S druge strane, moje prisustvo kao potpredjednika Vlade i ministra vanjskih poslova je dokaz da Crna Gora ne okreće glavu i ne žmuri na prošlost i da je je spremna da se suči sa prošlošću, koliko god to bio bolan i hrabar proces. To je dugotrajan proces, ali je jedini pravi put, davanje zaloga za budućnost i građenje dobrih susjedskih odnosa i građenje bolje budućnosti. Važno je napomenuti da će Crna Gora sve uraditi u narednom periodu na unapređenju odnosa sa prijateljskom državom Hrvatskom. Njeni predstavnici su danas ovdje i vjerujem da šaljemo snažnu poruku da smo spremni kao dvije prijateljske države da unaprjeđujemo naše odnose, da gledamo u budućnost . Hrvatsdka nam je bila partner u NATO integracijama sada nam je saveznik u NATO-u i partner na evropskom putu I vjerujem da ćemo brzo biti dvije prijateljske države u EU - poručio je Ibrahimović. Hrvatski državni seklretar u Ministarstvu vanjskih poslova Frano Matušić, podsjetio je da su neki logoraši u Morinju 1991. ubijeni, a mnogi od njih su završili kao invalidi zbog nehumanog tretmana. To je, prema njegovim riječima, bila velika žrtva kojom je “Hrvatska oslobodila svoje teritorije, prije svega zahvaljujući vojno redarstvenim akcijama Oluja i Bljesak”. -I naravno, postali smo punopravan član međunarodne zajednice, prizanti 15. siječnja 1992. godine. Ovdje su s nama danas i članovi diplomatskog zbora. Posebno se zahvaljujem potpredsjediku Vlade Crne Gore, Ibrahimoviću, ministru vanjskih poslova, koji su došli da s nama obilježe ovaj trenutak, te veleposlanici iz prijateljskih država EU. U tom smislu ovaj posjet je izuzetno važan za sve nas, a posebno za logoraše, koji su takođe položili vijenac i zapalili svijeću u sjećanje na one koji su s njima bili devedesetih godina. Treba podsjetiti javnost da je preko 350 hrvatskih zatočenika ovdje bilo, a kontekst je da je tzv. JNA počela napad na Duvbrovnik, upravo na jučerašnji dan, 1.10. što je grad Dubrovnik obilježio. Uz pomoć, na žalost, i crnogorskih rezervista, državljana Crne Gore i srpskih dobrovoljaca iz Trebinja u službi velikosrpske Miloševićeve agresije i osvajanja koja su se nakon Hrvatske nastavila u BIH, pa konačno i na Kosovu. Taj kontekst je vrlo jasan, sve je bilo u službi velikosrpske politike - ustvrdio je Matušić. On je takođe kostatovao da je veoma bitna činjenica što je Crna Gora danas partner Hrvatske, što je članica NATO i zemlja kandidatkinja za članstvo u EU.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241002151028_cc2cd691340ad2d636a8ee5e3b2e986c9fd1c289e237b8289f14e966f8ab4b88.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241002151028_cc2cd691340ad2d636a8ee5e3b2e986c9fd1c289e237b8289f14e966f8ab4b88" data-rendition-name="original" width="1600" height="910" loading="lazy" alt="Obilježavanje formiranja logora Morinj"> </figure>  Predsjednik HGI Adrijan Vuksanović je kazao da je radostan i ponosan zbog toga što na dostojanstven način obilježavaju sjećanje na žrtve ratnog logora Morinj i što hrvatska zajendica u Crnoj Gori učestvuje na aktivan način u svemu tome, njegujući kulturu sjećanja. -Ne možemo ići u budućnost ako se ne osvrnemo i ne procesuiramo na pravi način prošlost. Na žalost, u Crnoj Gori ima i onih koji bi dovodili u pitanje sve ono što se desilo u ratnom logoru Morinj. Ima i onih koji su skloni nekim drugim inetrpretacijama bliže povijesti. To su zapravo recidivi one politike koaj je dovela do agresije na Republiku Hrvatsku, koja je formirala ovdje logor. Naš zadatak je kao i prozapadne Crne Gore da damo politički i svaki drugi odgovor kako bi ova zemlja krenula naprijed – kazao je Vuksanović.&nbsp; Obilježavanje godišnjice organizovalo je prethodne tri godine Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore. Lani je to bilo 29. septembra jer je na taj dan prije 33 godine admiral JNA Vladimir Barović iz Crne Gore, počinio samoubistvo na Visu, suprostavljajući se bombardovanju primorskih gradova u Hrvatskoj. Za postavljanje spomen ploče žrtvama logora u Morinjui prije četiri godine zaslužni su tadašnji ministri Raško Konjević i Ranko Krivokapić, koji su takođe danas prisustvovali događaju a koji su, u vrijeme Vlade Ditana Abazovića, žestoko kritikovani od predstavnika ,,postavgustovske većine“ zbog tog postupka.&nbsp; Opština Kotor, pod vođtsvom predsjednika Vladimira Jokića je čak podnijela i krivičnu prijavu protiv ,,odgovornih za postavljanje spomen ploče u Morinju“. &nbsp;

IBRAHIMOVIĆ: Crna Gora je spremna da se suči sa prošlošću

Crnogorski reprezentativac Marko Perović danas je i zvanično postao član Atletiko Madrida.
On je u Madrid stigao iz Almerije, kao pozajmljen igrač, sa opcijom otkupa ugovora.
- Veoma sam srećan i uzbuđen što započinjem novo poglavlje u ovom sjajnom klubu - kazao je Perović za sajt Atletika.
Perović će u početku igrati za drugi tim "jorgandžija", koji se tamčiči u Trećoj ligi.
On je ove sezone igrao šest mečeva za Almeriju u La Ligi 2.
Dva meča odigrao je i u Kupu Kralja.
Za reprezentaciju Crne Gore odigrao je četiri meča.

Marko Perović i zvanično u Atletiku

Crnogorski košarkaš Petar Popović igraće do kraja sezone za Perspektivu Iliriju, nakon što je sporazumno raskinuo ugovor sa Igokeom.
Dvadesetdevetogodišnji bek u Iliriju dolazi sa ozbiljnim iskustvom regionalne košarke i jasnim profilom igrača koji može da donese stabilnost, prje svega u defanzivi.
Najveći dio karijere vezao je za KK Budućnost, gdje je igrao i kao bek, ali i kao plej pa čak i na poziciji trojke.
Sa "plavo-bijelima" je osvojio titulu ABA lige, bio jedan od igrača od zadatka tadašnjeg trenera Aleksandra Džikića.
Nosio je dresove FMP-a i Igokee.
Visina, iskustvo i izraženo razumijevanje igre razlozi su zbog kojih u Iliriji vjeruju da su dobili igrača koji može da napravi razliku u nastavku sezone i da donese dodatni kvalitet timu iz Ljubljane u njihovoj prermijernoj sezoni u ABA ligi.

Popović novi košarakaš Ilirije

Ne moraš mijenjati granice da bi promijenio državu! Politika tzv. „srpskog sveta“ u potpunoj je suprotnosti s evropskim vrijednostima, jer se ne može graditi politika na negiranju jedne nacije, jedne države i njenog identiteta - poručila je specijalna savjetnica ministra vanjskih poslova Hrvatske Vanda Babić Galić gostujući u emisiji Građanski ugao na Televiziji E.
Srbi u Crnoj Gori, kako je naglasila, imaju svoja prava i slobode, no istovremeno postoji i temeljna obveza svake manjine da djeluje u interesu države u kojoj živi.
- S politikama „srpskog sveta“ nije moguće ući u Evropsku uniju. U interesu je svima da Crna Gora, sa svojim vrijednostima i identitetom, takva kakva jeste, postane dio evropske porodice. Crna Gora pripada zapadnom svijetu - jasna je Babić Galić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLnjFrvuJvHY&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Babić Galić: S politikama „srpskog sveta“ nije moguće ući u EU, Crna Gora pripada zapadnom svijetu

Zajednica opština Crne Gore (ZOCG) uputila je Parlamentu amandman na Predlog zakona o dopuni Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kako bi bila korigovana odredba važećeg zakonskog teksta kojom se propisuju koeficijenti za obračun zarada gradonačelnika i predsjednika opština, a koja je već osporena pred Ustavnim sudom.
Prema osporenoj odredbi, koeficijenti za zaradu gradonačelnika i predsjednika opštine propisani su u rasponu od 15,56 do 21,62, u zavisnosti od broja stanovnika u lokalnoj samoupravi. U Zajednici opština ocijenjeno je da rješenje koje utvrđuje različitu zaradu u zavisnosti od broja stanovnika, pri identičnim poslovima, ovlašćenjima i odgovornostima na najznačajnijim pozicijama u opštini, predstavlja grubu povredu ustavnog načela ravnopravnosti i jednakosti građana pred Ustavom i zakonom.
– Napominjemo da je predsjednik opštine inokosni izvršni organ koji ima iste nadležnosti u svakoj opštini bez obzira na broj stanovnika, kao i personalizovanu krivičnu, prekršajnu, materijalnu i svaku drugu odgovornost za obavljanje funkcije. Stoga je sporni koeficijent za obračun njegove zarade ne samo protivustavan, već i krajnje neobjektiviziran. Ovo iz razloga što je koeficijent predsjednika opštine do 10.000 stanovnika izjednačen sa koeficijentom člana Disciplinske komisije ili zamjenika šefa kabineta predsjednika Vlade, a koeficijent predsjednika opštine koja ima od 10.000 do 50.000 stanovnika (17,29) sa koeficijentom docenta na univerzitetu, uz napomenu da je ovaj koeficijent značajno manji od koeficijenta ljekara specijaliste ili sekretara DIK-a. Takođe, njegov koeficijent u opštini koja ima preko 100.000 stanovnika izjedanačen je sa koeficijentom naučnog savjetnika ili predsjednika Upravnog suda. U tu grupu spada i koeficijent gradonačelnika Glavnog grada koji čini trećinu Crne Gore – navodi se u obrazloženju amandmana.
Predlog Zajednice je da se uvede jedinstven koeficijent za obračun zarada gradonačelnika/predsjednika opštine nezavisno od broja stanovnika, u visini koeficijenata za obračun zarade ministara i poslanika.
– Ovo iz razloga što predsjednik opštine predlaže i izvršava lokalnu politiku u velikom broju različitih upravnih oblasti iz nadležnosti opštine, dok ministar vrši slične poslove u okviru ograničenog broja svojih resora. Iz ovog se može zaključiti da predsjednik opštine ima veći obim raznorodnih nadležnosti u odnosu na ministra, te je izjednačavanje njihovih koeficijenata opravdano – stoji u obrazloženju.
Budući da važećim zakonom nisu utvrđeni koeficijenti ostalih lokalnih funkcionera i visoko-rukovodnog kadra, već se određuju na opsnovu instrukcija Ministarstva finansija, ovim amandmanom su predloženi odgovarajući koeficijenti, čime se stvara pravna sigurnost, jer se isključuje primjena različitih instrukcija i mišljenja.
Amandman sadrži i odredbu po kojoj nadležni organ lokalne samouprave koja nije u mogućnosti da obezbijedi dovoljno sredstava za isplatu zarada u skladu sa zakonom, može da umanji koeficijente do 20 odsto.
Predlog zakona je na dnevnom redu sjednice Skupštine zakazane za 2. februar, a u dopisu koji je generalna sekretarka ZOCGMišela Manojlovićuputila predsjedniku ParlamentaAndriji Mandićuizražava se očekivanje da poslanici prepoznaju značaj ovog pitanja i u skladu sa svojim nadležnostima predlože amandman koji im je dostavljen.

Tag: logor-morinj