ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje poziva instititucije Crne Gore da preuzmu punu odgovornost za ratne zločine počinjene u naše ime, a u obrazovni sistem uključe istinu o logoru Morinj i drugim ratnim zločinima.
Oni su podsjetili javnost Crne Gore, na postojanje logora u Morinju kod Kotora, formiranog 3.10.1991, u kojem je od 1991. do 1992. godine bilo zatvoreno više od 300 hrvatskih civila i ratnih zarobljenika.
- Oni su bili izloženi fizičkom i psihičkom mučenju, ponižavanju i nehumanim uslovima. Sudski procesi pred sudovima u Crnoj Gori rezultirali su osuđujućim presudama za nekolicinu čuvara logora, ali pravda nije potpuna. Za nalogodavce i one koji su planirali i organizovali logor nikada nije utvrđena odgovornost - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Aktivistkinje ANIME i ove godine podsjećaju da kultura sjećanja i odgovornosti nije samo pitanje pravde za žrtve, već i preduslov izgradnje mira u Crnoj Gori i regionu.&nbsp;
- Zaborav i relativizacija zločina čine da se zločini počinjeni u naše ime ponove - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Vjeruju, kako zaključuju, da kroz priznavanje i utvrđivanje odgovornost na svim nivoima možemo izgraditi društvo koje neće ponavljati zločine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

ANIMA: U obrazovni sistem da se uključi istina o logoru Morinj i drugim ratnim zločinima

Crnogorski analitičari kažu da predsjednik prosrpske crnogorske Demokratske narodne partije Milan Knežević mjesecima napada Hrvatsku po nalogu Alkesandra Vučića, a sve kako bi zavadio dva naroda - hrvatski i crnogorski. Jedna od bijednih laži koju Knežević ponavlja je ta da u logoru Morinj u Crnoj Gori nije bilo zlostavljanja, ni ubianja logoraša iz Hrvatske. No, crnogorski sud, logoraši i brojni mediji navode da su u tom mjestu počinjeni odvratni zločini nad Hrvatima, bilo je pretučenih, ubijenih... Jedan od onih koji je bio žrtva Morinja je hrvatski poznati glumac Nikša Kušelj, koji je 2020. govorio za Dubrovački vijesnik.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250106210128_cbfa742448ba8261970546a3307d9dba5ccad667659a73c1f26f9caaecc81898.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250106210128_cbfa742448ba8261970546a3307d9dba5ccad667659a73c1f26f9caaecc81898" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Nikša Kušelj"> <figcaption>Nikša Kušelj(Photo: Slobodna Dalmacija)</figcaption> </figure>  - Još u ljeto, negdje od polovine avgusta te 1991. godine, sve je bilo nekako pusto i prazno u Cavtatu. Osjećalo se nešto u vazduhu i sve je vuklo ka tome da će se uskoro nešto dogoditi – tim riječima Kušelj počinje svoju ratnu priču proživljenu te, u njegovim sjećanjima ne tako davne, 1991. godine. - Zapravo se najbolje sjećam tih prvih dana oktobra, kad je nas desetak, među kojima su bili moji tada najbolji prijatelji, čitava moja ekipa Ivica, Riki, Pepo, Baldo... ostali sami negdje na prvoj liniji. Nas je bilo samo desetak i bilo je nevjerovatno zaustaviti tako jednu armiju kad smo vidjeli koliko ih dolazi prema nama. Izbjegli smo smrt po nekoliko puta, a te datume smo počeli da slavimo kao rođendane. Neviđena sreća je bila da smo se se izvukli, a žao mi je da se zapravo nikad nismo više okupili u punom sastavu. Žao mi je zbog toga. Nakon toga je došao pad Konavala, pa Zvekovica... - priča Kušelj o prvim cavtatskim ratnim danima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250106210132_3cb649bdb6f8d093f5d0476d14df9c5b9d5d87ddda38c4610c18aa3b7ed9f3c2.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250106210132_3cb649bdb6f8d093f5d0476d14df9c5b9d5d87ddda38c4610c18aa3b7ed9f3c2" data-rendition-name="original" width="1280" height="1280" loading="lazy" alt="Morinj"> <figcaption>Morinj(Photo: Slobodna Dalmacija)</figcaption> </figure>  Malo ko zna da je i Nikša bio jedan od mnogih koji su završili u zloglasnom crnogorskom logoru Morinj, a o čemu prvi put govori. - Mislim da je to bilo na moj 20. rođendan, došli su do moje kuće, blokirali su susjedstvo tri vojnika i oficir. Tražili su da se predam. Sjećam se bila je puna kuća, svi moji. Tražili su da izađem vani i izašao sam. Na ispitivanju sam bio 4-5 dana. Tražili su od mene da pristanem na saradnju, da kažem gdje je oružje i te neke stvari kojih u stvari nije ni bilo. Tražili su, u stvari, da radiš da "otkucavaš" za njih da tako to kažem. Naravno, nisam pristao i završio sam u Morinju. I zapravo se sjećam svega iz logora. Najviše se sjećam ljudi, lica, rečenica. Već dugo vremena me nosi ta ideja da je to jedna više filmska priča čije segmente imam, a ne priča koju ću ovako nekome ispričati. Zapravo se dobro sjećam prvih večeri, sjećam se kontejnera, sjećam se Grge Miličevića koji je prvi rekao: "Ej neko nas čeka vanka". Sa mnom je bio Riki Kužnin, s njim sam išao zajedno u cijelu osnovnu školu, djetinjstvo sam proveo s njim i kada sam njega vidio bilo mi je dirljivo. Držao se odlično, bio je jako pametan i hrabar. S nama je bio i Vlaho Varamenta, mislim da je on bio najmlađi. Svi su se poprilično dobro držali. Bili su pribrani i nismo ulazili u bilo što a što bi oni mogli shvatiti kao izazivanje. Bilo je jako važno u tim nekim situacijama ne davati povoda, jer je povod mogao biti bilo što. Bilo je jako zvjerskog maltretiranja, bilo je i nekih stvari koje te obilježe za cijeli život - prisjeća se Nikša tih dana logora u Morinju koja se jednostavno ne daju izbrisati iz sjećanja, pa nastavlja:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250106210128_ead1a8d195100617396131f416325be59a1f00c2833954c317d11277d3e0e9c5.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250106210128_ead1a8d195100617396131f416325be59a1f00c2833954c317d11277d3e0e9c5" data-rendition-name="original" width="1273" height="949" loading="lazy" alt="Potpisi logoraša Morinja"> <figcaption>Potpisi logoraša Morinja(Photo: Slobodna Dalmacija)</figcaption> </figure>  - Ostanu ti sjećanja na prekrasne ljude koji su to podnijeli na nezaboravan način. Sjećam se Nika Šuljka i njegovog basa negdje iz kantuna i sjećam se kako je negdje pred kraj taj klesar, a zapravo umjetnik, napravio igraće karte od kartona, kojima su se potajice igrali. Sjećam se da ih je stalno pozivao na "Ženevsku konvenciju". Onda bi oni pomahnitali pa bi ga istukli, pa bi on opet spominjao Ženevsku, a oni bi ga ponovo pretukli, pa sve tako. Dok nisu odustali od njega - priča Kušelj. Na upit koliko je proživljeno u logoru u Morinju ostavilo traga, Kušelj kaže da ga je to "obilježilo na neki način za cijeli život". - Čovjek ni sam ne zna koliko može podnijeti, kolika je blizina toga koliko ga nešto može taknuti ili što se sve može dogoditi. Jedan dan je čudesno da se može izdržati, a kamoli još više. Meni je izgledalo kao da je trajalo godinama. Održe te ti ljudi, ti pogledi bliskih ljudi oko mene. Uz Rikija, tu su bili moji Cavtaćani dundo Ivo, don Antun, Šlanga, bili su tu Niko Šuljak, Mato Butigan, Vilson Kužnin, Vlaho Veramenta, Mato Dabo... Ostanu te veze, te rečenice, ti pogledi, neprocjenjivo. Čudna su ta sjećanja i niko ne želi zapravo kopati po njima. Nekih stvari se dobro sjećam, nekih mi se i nije dalo sjećati. Ali pamtim te neke vedre momente više su to neki jaki trenuci koji su te podsticali da izdržiš i ideš dalje. Znali smo da smo na pravoj stvari. Nije to bio vojni zatvor, bilo je tu i civila, a uslovi nezamislivi. Ljudi su mučeni, bilo je tu svega i svačega, fizičkih maltretiranja, ono što su neki ljudi izdržali je teško shvatljivo. S druge strane, zadivljen si zbog toga i mislim da niko od njih ne očekuje neko žaljenje i patetiku. Mislili su da se u Konavlima nalazi ne znam koliko vojnika i svega drugog. Međutim našli su nas, a mi smo bili dječaci, momci od dvadesetak godina koji smo čudom izbjegli nešto što je moglo biti – priča glumac.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250106210128_08f9a5c43abe29ced5f286e350b7c42e7b547c892184e9fe54374c793e077739.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250106210128_08f9a5c43abe29ced5f286e350b7c42e7b547c892184e9fe54374c793e077739" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="Morinj, logor"> <figcaption>Morinj, logor(Photo: Slobodna Dalmacija)</figcaption> </figure>  Pogledao je dokumentarni film crnogorske televizije o Morinju. Neke stvari su mu, kaže, bile dirljive. - Na primjer vidjeti ove moje, Rikija cijelog zaraslog u autobusu i mene. To mi je izgledalo kao iz nekog filma, praktički naša je mladost prekinuta u jednom trenutku, očekivali smo od tog ljeta najbolje, a sve je stalo u jednom trenutku. Poslije, svi smo se negdje vratili, ja sam otišao u Odred naoružanih brodova, neki su otišli u Konavosku bojnu, jedan u minobacače, dakle nismo bili zajedno. Prošli smo odlično, izvukli smo se iz Konavala, i dan-danas to izgleda nemoguće – prisjeća se Nikša.

Prosrpski političar iz Crne Gore iznio laž, hrvatski glumac ga poklopio potresnom ispoviješću: "Mučili ste me"

Prosrpski i proruski političari u Crnoj Gori pokušavaju iskoristiti sve čega se mogu sjetiti pa tako i završenih priča iz prošlosti ne bi li pogoršali i zaoštrili odnose Crne Gore i Hrvatske - ocijenila je bivša ministarka spoljnih i evropskih poslova i prva potpredsjednica Vlade Hrvatske Vesna Pusić za Antenu M, a nakon što je juče u Boki Kotorskoj obilježena 33. godišnjica formiranja logora Morinj.&nbsp;
Pusić je, komentarišući odnose Crne Gore i Hrvatske, kazala da ne smatra da ratovi 90-ih godina i dalje opterećuju odnose dvije države i da su ta pitanja postala istorija politikom koja je vođena nakon devedesetih godina,.
- To pitanje je odavno otišlo u istoriju, u prvom redu političkim potezima tadašnjih predsjednika Mesića i Đukanovića. Međutim, prosrpski i proruski političari u Crnoj Gori pokušavaju iskoristiti sve čega se mogu sjetiti pa tako i završenih priča iz prošlosti, ne bi li pogoršali i zaoštrili odnose Crne Gore i Hrvatske. Mislim da je to zato što oni, a naročito njihovi nalogodavci, povezuju dobre odnose s Hrvatskom sa crnogorskim ulaskom u NATO i, potencijalno, ulaskom u EU - kazala je Pusić.
Ističe da Hrvatska na sve moguće načine ignoriše ponašanje trenutne vlasti u Crnoj Gori.
- Budući da to treba po njihovom mišljenju spriječiti, koriste sve što mogu da unište odnose Crne Gore s jedinim susjedom koji je već pomogao za NATO, a eventualno bi mogao i za EU. Hrvatska je na početku reagovala suzdržano diplomatski, a sada uglavnom to ignoriše, jer je prilično jasno o čemu se tu radi - rekla je Pusić.

Pusić: Prosrpski i proruski političari u Crnoj Gori pokušavaju da iskoriste sve čega se sjete ne bi li pogoršali odnose sa Hrvatskom

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća pored spomen ploče delegacije Crne Gore i Hrvatske obilježile trideset i treću &nbsp;godišnjicu formiranja zloglasnog ratnog logora Morinj. Crnogorsku delegaciju predvodio je potpredsjendik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, a hrvatsku državni sekretar u Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova Frano Matušić. Obilježavanju godišnjice u prostoru nekadašnjeg logora, koji i dalje čuva Vojska Crne Gore, prisustvovali su mještani Kotora i Boke, bivši logoraši, te brojni ambasadori, predstavnici hrvatske nacioanlne manjine u Crnoj Gori i predsjednik HGI-ja Adrijan Vuksanović, kao i nekadašnji ministri Raško Konjević i Ranko Krivokapić, koji su zaslužni za postavljanje spomen ploče okrobra 2020 godine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241002151024_fe0c7f818e185349c8a0f823c37ff4aa712d83707d83962513c5d699c5bdd1d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241002151024_fe0c7f818e185349c8a0f823c37ff4aa712d83707d83962513c5d699c5bdd1d7" data-rendition-name="original" width="1200" height="628" loading="lazy" alt="Spomen ploča u Morinju"> </figure>  Logor Morinj, na području kotorske opštine, formirala je oktobra 1991. godine tadašnja JNA prilikom opsade Dubrovnika.&nbsp; Za zlostavljanje zarobljenih odlukom Apelacionog suda Crne Gore iz 2014. osuđene su četiri osobe - rezervni oficir, vojni policajac, kuvar i stražar - na ukupno 12 godina zatvora.&nbsp; To je je bila prva pravosnažna presuda za ratne zločine koju je izrekao jedan sud u Crnoj Gori. Uz to je sudskom odlukom Crnoj Gori naloženo da isplati 319.000 eura odštete za 13 hrvatskih državljana koji su bili zarobljeni u logoru. Za logor u Morinju još uvijek nije pokrenut proces komandne odgovornosti, a ovo mjesto stradanja hrvatskih zatvorenika je jedno odo otvorenih pitanja između Hrvatske i Crne Gore. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241002151028_3d0cf839cf960b349bcf27682b6bb414cd346bec44715097f9bae2d9446dd849.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241002151028_3d0cf839cf960b349bcf27682b6bb414cd346bec44715097f9bae2d9446dd849" data-rendition-name="original" width="800" height="761" loading="lazy" alt="Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade Crne Gore"> </figure>  -Žrtve logora Morinj su bile žrtve destruktivne politike iz ranih devedestih, politike koja je je urušila jedno vrijeme i sistem vrijednosti kojima se Crna Gora ponosila. S druge strane, moje prisustvo kao potpredjednika Vlade i ministra vanjskih poslova je dokaz da Crna Gora ne okreće glavu i ne žmuri na prošlost i da je je spremna da se suči sa prošlošću, koliko god to bio bolan i hrabar proces. To je dugotrajan proces, ali je jedini pravi put, davanje zaloga za budućnost i građenje dobrih susjedskih odnosa i građenje bolje budućnosti. Važno je napomenuti da će Crna Gora sve uraditi u narednom periodu na unapređenju odnosa sa prijateljskom državom Hrvatskom. Njeni predstavnici su danas ovdje i vjerujem da šaljemo snažnu poruku da smo spremni kao dvije prijateljske države da unaprjeđujemo naše odnose, da gledamo u budućnost . Hrvatsdka nam je bila partner u NATO integracijama sada nam je saveznik u NATO-u i partner na evropskom putu I vjerujem da ćemo brzo biti dvije prijateljske države u EU - poručio je Ibrahimović. Hrvatski državni seklretar u Ministarstvu vanjskih poslova Frano Matušić, podsjetio je da su neki logoraši u Morinju 1991. ubijeni, a mnogi od njih su završili kao invalidi zbog nehumanog tretmana. To je, prema njegovim riječima, bila velika žrtva kojom je “Hrvatska oslobodila svoje teritorije, prije svega zahvaljujući vojno redarstvenim akcijama Oluja i Bljesak”. -I naravno, postali smo punopravan član međunarodne zajednice, prizanti 15. siječnja 1992. godine. Ovdje su s nama danas i članovi diplomatskog zbora. Posebno se zahvaljujem potpredsjediku Vlade Crne Gore, Ibrahimoviću, ministru vanjskih poslova, koji su došli da s nama obilježe ovaj trenutak, te veleposlanici iz prijateljskih država EU. U tom smislu ovaj posjet je izuzetno važan za sve nas, a posebno za logoraše, koji su takođe položili vijenac i zapalili svijeću u sjećanje na one koji su s njima bili devedesetih godina. Treba podsjetiti javnost da je preko 350 hrvatskih zatočenika ovdje bilo, a kontekst je da je tzv. JNA počela napad na Duvbrovnik, upravo na jučerašnji dan, 1.10. što je grad Dubrovnik obilježio. Uz pomoć, na žalost, i crnogorskih rezervista, državljana Crne Gore i srpskih dobrovoljaca iz Trebinja u službi velikosrpske Miloševićeve agresije i osvajanja koja su se nakon Hrvatske nastavila u BIH, pa konačno i na Kosovu. Taj kontekst je vrlo jasan, sve je bilo u službi velikosrpske politike - ustvrdio je Matušić. On je takođe kostatovao da je veoma bitna činjenica što je Crna Gora danas partner Hrvatske, što je članica NATO i zemlja kandidatkinja za članstvo u EU.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241002151028_cc2cd691340ad2d636a8ee5e3b2e986c9fd1c289e237b8289f14e966f8ab4b88.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241002151028_cc2cd691340ad2d636a8ee5e3b2e986c9fd1c289e237b8289f14e966f8ab4b88" data-rendition-name="original" width="1600" height="910" loading="lazy" alt="Obilježavanje formiranja logora Morinj"> </figure>  Predsjednik HGI Adrijan Vuksanović je kazao da je radostan i ponosan zbog toga što na dostojanstven način obilježavaju sjećanje na žrtve ratnog logora Morinj i što hrvatska zajendica u Crnoj Gori učestvuje na aktivan način u svemu tome, njegujući kulturu sjećanja. -Ne možemo ići u budućnost ako se ne osvrnemo i ne procesuiramo na pravi način prošlost. Na žalost, u Crnoj Gori ima i onih koji bi dovodili u pitanje sve ono što se desilo u ratnom logoru Morinj. Ima i onih koji su skloni nekim drugim inetrpretacijama bliže povijesti. To su zapravo recidivi one politike koaj je dovela do agresije na Republiku Hrvatsku, koja je formirala ovdje logor. Naš zadatak je kao i prozapadne Crne Gore da damo politički i svaki drugi odgovor kako bi ova zemlja krenula naprijed – kazao je Vuksanović.&nbsp; Obilježavanje godišnjice organizovalo je prethodne tri godine Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore. Lani je to bilo 29. septembra jer je na taj dan prije 33 godine admiral JNA Vladimir Barović iz Crne Gore, počinio samoubistvo na Visu, suprostavljajući se bombardovanju primorskih gradova u Hrvatskoj. Za postavljanje spomen ploče žrtvama logora u Morinjui prije četiri godine zaslužni su tadašnji ministri Raško Konjević i Ranko Krivokapić, koji su takođe danas prisustvovali događaju a koji su, u vrijeme Vlade Ditana Abazovića, žestoko kritikovani od predstavnika ,,postavgustovske većine“ zbog tog postupka.&nbsp; Opština Kotor, pod vođtsvom predsjednika Vladimira Jokića je čak podnijela i krivičnu prijavu protiv ,,odgovornih za postavljanje spomen ploče u Morinju“. &nbsp;

1250x600

IBRAHIMOVIĆ: Crna Gora je spremna da se suči sa prošlošću

Šef Odborničkog kluba DPS u Skupštini Glavnog grada, Andrija Klikovac, reagovao je na uvredljive komentare predsjednika Opštine Pljevlja, Daria Vraneša, upućene direktorici CIN-CG Milki Tadić-Mijović, koju je, parafrazirajući Njegoševe stihove, nazvao „babom“ i „vješticom“.
Klikovac se na mreži X obratio poslaniku Pokreta Evropa sad i Vranešovom koalicionom partneru, Gordanu Stojoviću:
- Poslaniče Stojoviću, pošto se gotovo svakog dana zalažete za članstvo Crne Gore u EU, možete li objasniti koalicionom partneru iz Pljevalja Vranešu da nije civilizovano, niti u skladu sa evropskim vrijednostima, da novinarku naziva vješticom? Ili ipak ne smijete od straha da vas četnički vojvoda Mandić ne bi politički disciplinovao? - poručio je Klikovac.
Podsjetimo, nakon što je Tadić-Mijović javno kritikovala Vranešove interpretacije istorijskih događaja, predsjednik Opštine Pljevlja odgovorio je uvredama, što je izazvalo niz oštrih reakcija u javnosti.

Klikovac Stojoviću: Objasnite Vranešu da nije civilizovano nazivati novinarku „vješticom“ – ili se plašite političke discipline?

Informativnu emisiju 24 sata večeras uređuje i vodi Itana Kaluđerović.
Gost emisije biće Nikola Lunić iz Savjeta za strateške politike, koji će govoriti o geopolitičkim odnosima i bezbjednosnim izazovima u regionu.
U večerašnjem izdanju donosimo:
- Poruke građana Cetinja koji protestuju na Kruševom Ždrijelu, upućene odborniku cetinjskog parlamenta
- Reakcije i osude uvredljivih napada na novinarku Milku Tadić Mijović
- Analizu ekonomskih i trgovinskih odnosa Francuske i Kine i njihovog uticaja na globalnu politiku
Gledajte 24 sata, večeras na Televiziji E od 19 sati.

Informativna emisija "24 sata": Gost Nikola Lunić

Ministarstvo javnih radova započinje izgradnju novog sportskog i rekreativnog kompleksa u opštini Tuzi.
- Kompleks će biti izgrađen u podnožju brda iznad šetališta kod Dečića. Projektom je planirano dječije igralište savremenog koncepta, izgradnja fudbalskog terena za rekreativne i sportske aktivnosti, kao i košarkaškog terena. Urediće se i parkovski prostor sa zelenilom, pješačkim stazama i zonama za odmor, navodi se u saopštenju MJR.
Realizacijom projekta građani, a posebno najmlađi, dobiće nove uređene javne površine za igru, sport i boravak na otvorenom.

Tuzi dobijaju novo dječije igralište i moderne sportske terene

Crnogorski PEN centar ocjenjuje da kontinuirani javni nastupi predsjednika Opštine Pljevlja, Darija Vraneša, odavno prevazilaze okvire demokratskog političkog djelovanja i prerastaju u sistematsku promociju istorijskog revizionizma, nacionalističke isključivosti i javnog nasilja prema svakome ko izrazi kritički stav.
Kako se ističe u saopštenju, Vraneš je ponovo posegnuo za prekrajanjem istorijskih činjenica, nastojeći da ideološke konstrukcije predstavi kao istorijsku istinu – što predstavlja obrazac političkog djelovanja zasnovanog na falsifikovanju činjenica, mitologizaciji i ignorisanju naučno potvrđenih izvora.
Nakon što je novinarka Milka Tadić-Mijović reagovala na njegove navode, Vraneš je odgovorio uvredama, zloupotrebljavajući pritom stihove Gorskog vijenca. Time je, kako navode iz PEN centra, pokazao spremnost da koristeći književni kanon kao sredstvo simboličkog nasilja, posegne za mizoginim i uvredljivim rječnikom, umjesto za argumentima i dijalogom.
Iz PEN centra smatraju da takva retorika ne predstavlja književnu referencu, već nastavak matrice političkog ponašanja koja podsjeća na obrasce iz devedesetih godina, kada je slična ideološka propaganda doprinijela ratovima, progonima i stradanjima u regionu.
- Za ovakvo ponašanje predsjednika Opštine Pljevlja danas političku odgovornost direktno snose Vlada Crne Gore i Pokret Evropa sad, koji ga, iz afere u aferu, iz uvrede u uvredu, štite i zadržavaju na funkciji - &nbsp;ističe Crnogorski PEN centar.
Oni upozoravaju da je posebno zabrinjavajuće što se ovakvi incidenti događaju dok Crna Gora vodi pregovore sa Evropskom unijom u oblastima vladavine prava, ljudskih prava i slobode medija.
Zbog toga Crnogorski PEN centar zahtijeva:
1️. Hitnu i nedvosmislenu osudu izjava Darija Vraneša od strane Vlade Crne Gore;
2️. Konkretne političke posljedice, a ne formalna oglašavanja bez efekta;
3️. Prestanak institucionalne zaštite koju mu pružaju vladajuće partije.
PEN centar je iskazao punu solidarnost sa svim novinarkama, novinarima i javnim djelatnicima koji trpe pritiske i uvrede zbog profesionalnog rada.
- Normalizacija istorijskog revizionizma, mizoginije i javnih napada na žene predstavlja otvoreno urušavanje temelja demokratskog društva — uz prećutnu saglasnost onih koji danas drže vlast - zaključuje se u saopštenju.

Crnogorski PEN centar: Vlada štiti revizionizam i mizoginiju

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: logor-morinj