— Ubij me, zakolji, samo me nemoj više mučiti... Te vapaje sam čuo kroz jauke, po naglasku sam znao da su naši — tim riječima Veselin Bojović iz Žabljaka opisuje mučenje Crnogoraca u splitskom logoru Lora, u Hrvatskoj.
On je jedini Crnogorac koji je kao devetnaestogodišnjak preživio 125 dana torture i zlostavljanja u Lori, ratne 1992. godine.
— Poslije te noći sam čistio taj blok C. Jedna ćelija je bila zatvorena… čistio sam krv, odsječeno uho i polni organ. Stražar Botić mi je rekao da su te noći mučeni moji zemljaci i da su sad u hladnjači — priča Bojović.
U Lori su od marta 1992. hrvatski vojni policajci 72. jedinice Hrvatske vojske zlostavljali i mučili civile i zarobljene pripadnike Jugoslovenske narodne armije (JNA), mahom srpske nacionalnosti, što je utvrđeno pravosnažnim presudama.
Za te ratne zločine — slučajevi Lora 1 (nad civilima) i Lora 2 (nad ratnim zarobljenicima) — Hrvatska je osudila osam vojnih policajaca na ukupno 60 godina zatvora.
Predmet Lora 3 i dalje je u fazi izviđaja.
Da se upravo slučaj stradanja tzv. „nikšićko-šavničke grupe“ vodi kao Lora 3, saopštilo je 2011. Županijsko državno odvjetništvo u Splitu.
Sudbina te grupe — 14 zarobljenih pripadnika rezervnog sastava JNA iz Crne Gore — ispituje se od 2007. godine.
I dalje nema optužnice.
Prema dostupnim podacima, u Lori su iz Crne Gore usmrćeni:
Dušan Barović, Luka Gazivoda, Borivoje Zirojević, Ranko Vujović, Dragoman Doknić, Dragan Jakovljević, Pavle Popović, Miloš Perunović, Ratko Simović, Neđeljko Janković, Miljan Šušić, Radivoje Petković, Radomir Vulić i Luka Adžić (razmijenjen u avgustu 1992. u teškom stanju, preminuo godinu kasnije u Nikšiću).
Njihovi posmrtni ostaci pronađeni su godinama kasnije na različitim lokacijama u Bosni i Hercegovini i sahranjeni u Crnoj Gori. Tijelo Miloša Perunovića nikada nije pronađeno.
<h2>&nbsp;Šta je Bojović preživio u Lori</h2>
Bojović je zarobljen kao vojnik JNA u proljeće 1992. na teritoriji BiH.
— Zarobili su me pripadnici Hrvatske vojske u Gabeli, blizu Čapljine. Poslije nekoliko dana odveli su nas u Loru. I šta sam tamo preživio — to niko ne može shvatiti. U nekim trenucima smrt je bila bolja, samo da se prekraju muke — kaže on.
Navodi da su u Lori u bloku C najbrutalnije mučeni momci iz „nikšićko-šavničke grupe“:
— Luka Adžić iz Nikšića je bio u tom bloku i ispričao mi je sve šta su im radili, a ja sam slušao njihove jauke i muke dvije-tri noći. Dijelila nas je samo pregrada...
Adžić je jedini iz grupe živ izašao iz logora — putem razmjene, u teškom psihofizičkom stanju, i preminuo je godinu kasnije.
— U Lori sam bezbroj puta bio premlaćen. Tukli su me i bejzbol palicama, mučili strujom. Odvedu me u tu prostoriju kao da se javim kući telefonom. I kreće mučenje... padam u nesvijest od bolova. To je improvizovani telefon: svežu mi žicu za prst, poliju vodom noge i zavrte... užasni bolovi — prisjeća se Bojović.
Opisuje i druga zlostavljanja:
— Kupali su nas gole hidrantom, tukli čim i ko stigne, gazili čizmama... Imam ožiljke i po licu.
— Od dasaka od sanduka za municiju kovao sam mrtvačke sanduke... dva sam napravio, zajedno sa zatvorenikom Čučkom iz okoline Čapljine...
Sjeća se i mučitelja:
— Najviše me je tukao upravnik Duić, ali bih prepoznao sve njih. I danas mi dolaze u san...
Vjeruje da je preživio jer ga je evidentirao Međunarodni crveni krst.
Dva puta je svjedočio u Crnoj Gori — 2012. i 2025. pred Specijalnim tužilaštvom — ali pravosudnog epiloga nema.
Zbog posljedica torture teško je narušenog zdravlja, a od države Crne Gore ne prima nikakvu naknadu:
— Živim od krampe i kanala koje kopam... Imam dvoje djece, dva studenta — kaže on.
<h2>Porodice stradalih traže pravdu</h2>
Među ubijenima je i 27-godišnji Nikšićanin Ratko Simović.
Njegova supruga Radmila kaže da država decenijama ćuti:
— Moj suprug je otišao na poziv države, koja ih nije zaštitila, niti je decenijama pominjala njihovu sudbinu, niti je tražila odgovornost...
— Za stradanje 14 momaka do danas nije pokrenuta zvanična istraga. Niko nije osuđen ni institucionalno ni moralno. Hrvatska nije priznala da je ratni zločin počinjen.
Primala je porodičnu invalidninu još od 1998:
— Taj iznos danas iznosi 538 eura. Nije se mijenjao od 2006.
<h2>&nbsp;Državni postupak sporo napreduje</h2>
Akcija za ljudska prava je saopštila da se od 2016. ispituju i sumnje u stradanje tzv. „barske grupe“ u Lori, ali bez rezultata.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je zahtijevao da se pitanje žrtava Lore uključi u međudržavne razgovore sa Hrvatskom.
Aneks Sporazuma o saradnji u procesuiranju ratnih zločina potpisan je 11. novembra 2025. i uvodi princip reciprociteta.
<h2>Pravnosnažne presude u slučajevima Lora 1 i Lora 2</h2>
Za zločine nad civilima i ratnim zarobljenicima osuđeni su:
• Tomislav Duić — 10 godina
• Emilio Bungur — 8 godina
• Tonči Vrhić — 10 godina
• Ante Gudić i Anđelko Botić — po 8 godina
• Davor Banić — 7 godina
• Miljenko Bajić — 4,5 godine
• Josip Bikić — 4 godine

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Svjedočenje preživjelog iz logora Lora o zločinima koji ni nakon 33 godine nijesu stigli do suda

Predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević položio je vijenac na spomenik stradalima u ratovima 90-ih u znak sjećanja na početak NATO bombardovanja prije 26. godina i tom prilikom izjavio da u gradu na čijem je čelu planira otvaranje muzeja posvećnog žrtvama logora Lora u Hrvatskoj.
Kovačević je kazao da od drugih &nbsp;zemalja treba da učimo kako se njeguje sjećanje na žrtve i da u tom kontekstu planira otvaranje muzeja žrtava logora Lora, jer se, kako je istakao, u Nikšiću trude da baštine kulturu sjećanja na one ljude koji su za ovu zemlju dali ono najvrednije što su imali i vojnici i civilne žrtve.
- Kao opština Nikšić imamo za budućnost planove da napravimo muzej žrtava Lore, koji bi, naravno, obuhvatao i priču o žrtvama iz Nikšićko-šavničke i Barske grupe, ali i svim onim žrtvama koje su u tim sistemima logora stradali i iz drugih krajeva. Vidimo da se ovih dana to pitanje tretira na jedan jako loš način. Mislimo da i Nikšić i Crna Gora na to treba da odgovore mnogo bolje- naglasio je Kovačević.
Istakao da je da se vidi kako druge zemlje postupaju kada su u pitanju njihove žrtve i da i Crna Gora treba da uči od njih.
- Ja sam skoro bio u Izraelu i vidio na koji se način oni odnose prema žrtvama Holokausta. Mislim da treba i mi da pamtimo i čuvamo od zaborava naše žrtve, kako, recimo one u Lori. Taj logor pominjemo zbog svega što je bilo u medijima prethodnih dana, ali to se odnosi i na one žrtve koje su stradale u NATO bombardovanju 1999. godine. Mislim da smo kao društvo odgovorni prema njima i da moramo to da pamtimo. Ne smijemo da dozvolimo da na njihova imena i na njihovu žrtvu padaju ljage, propaganda, nego da sve to gledamo onako kako su i naši preci gledali i pošteno čuvali sjećanje na sve one koji su kroz vjekove nosili luču slobode i za tu istu slobodu padali- naglasio je Kovačević.
Još jednom je u ime opštine Nikšić iskazao poštovanje svim žrtvama bombardovanja 1999. godine, svim vojnicima koji su branili tadašnju zemlju, a u Opštini Nikšić će, kako je kazao, i ubuduće gledati da čuvaju sjećanje na njih.

1250x600

Kovačević planira da u Nikšiću otvori muzej žrtava logora Lora

Organizacije za ljudska prava Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću iz Zagreba, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek i Akcija za ljudska prava iz Podgorice izrazile su protest zbog, kako rekli, netačnih izjava ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordana Grlića Radmana.
Na upit medija o tome šta je Hrvatska spremna da uradi da se rasvijetli stradanje 14 pripadnika Jugoslovenske narodne armije (JNA) u splitskom logoru „Lora“ Grlić Radman je rekao kako je „sve oko događanja u zatvoru u Lori procesuirano i presuđeno, te je u domenu pravosudnog postupanja, što niti je moguće, niti potrebno komentarisati.“ 
- Ministar nije u pravu. Tačno je da je pravosnažnim presudama utvrđeno kako su pripadnici 72. bojne vojne policije Hrvatske vojske civile i ratne zarobljenike dovedene bez ikakvog pravnog osnova ponižavali, psihički i fizički zlostavljali, mučili i tjelesno kažnjavali, sve do smrti nekih od njih. No, nažalost nisu istraženi ni presuđeni svi zločini počinjeni u Lori. Upozoravamo na zakašnjeli postupak stradanja crnogorskih ratnih zarobljenika uprkos postojanju svjedočenja o tome da su se zločini nad njima dogodili - navedeno je u saopštenju koje potpisuju organizacije za ljudska prava Documenta.
Podsjećaju da Županijsko državno odvjetništvo Split (ŽDOS) od 2007. godine istražuje stradanja zarobljenih vojnih rezervista iz Crne Gore koji su na hercegovačkom ratištu zarobljeni 1992. i sprovedeni u vojno-istražni centar Lora u Splitu. Radi se o četrnaest pripadnika tzv. nikšićko-šavničke grupe, čija su prava bila zaštićena Ženevskim konvencijama i zakonima Republike Hrvatske. 
- Bili su ratni zarobljenici, koji su u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom, zasluživali zaštitu od mučenja i ubijanja: Radivoje Petković, Neđeljko Janković, Miljan Šušić, Ratko Simović, Duško Barović, Borivoje Zirojević, Dragoman Doknić, Radomir Vulić, Miloš Perunović, Ranko Vujović, Pavle Popović, Dragan Jakovljević, Luka Gazivoda i Luka Adžić - stoji u saopštenju.
Dodaju da se taj postupak zbog krivičnih djela protiv međunarodnog krivičnog prava, ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika, nedavno napokon pomakao s mrtve tačke, zamolnicom za pružanje međunarodne pravne pomoći iz ŽDOS i saslušanjem Veselina Bojovića.
- Preživjeli crnogorski zarobljenik iz splitske Lore, koji je na tom mjestu 1992. godine i sam doživio teško zlostavljanje, bio je i svjedok mučenja i ubistava i drugih ratnih zarobljenika iz Crne Gore. On je tek u februaru ove godine dobio priliku za svjedočenjem u Podgorici, nakon zahtjeva iz ŽDOS - naglašeno je u saopštenju.
Iz organizacija za ljudska prava Documenta su kazali da je u predmetima za zločine u Lori, za stradanje i mučenje civilnih zarobljenika iz Hrvatske i ratnih zarobljenika iz Srbije, po komandnoj odgovornosti već osuđen Tomislav Duić, zapovjednik Vojno-istražnog centra Lora.
- Ta se komandna odgovornost mogla primijeniti i u slučaju crnogorskih ratnih zarobljenika, jer su brojna svjedočenja govorila o svirepom mučenju zatvorenika, takođe u Lori. Međutim, to se iz nepoznatih razloga nije dogodilo. Takođe, uopšte ne vidimo šta bi u postavljanju legitimnog pitanja o procesuiranju zločina u Lori od strane zainteresovanih medija, ličilo na 'narativ koji cilja na izjednačavanje agresora i žrtve', kako je ministar Grlić Radman takođe izjavio. Nesporne činjenice o napadu na Dubrovnik i zločinima od strane JNA ni na koji način ne utiču na činjenice o torturi u Lori. Neophodno je dokumentovati i procesuirati sve ratne zločine, u svakom pojedinom slučaju, bez obzira na to ko su bili izvršioci, a ko žrtve. Na to nas sve obavezuje vladavina prava - dodaje se u saopštenju.
Iz Documenta žale što Grlić Radman, umjesto, kako su rekli, ohrabrenja na nastavak procesuiranja zločina, svojim izjavom pokušava uticati na rad nadležnih institucija.
- Pozivamo ministra da u skladu sa sopstvenom izjavom kako je: 'dugogodišnji i nepromijenjeni stav Republike Hrvatske da u odnosima s Crnom Gorom treba pronaći rješenja otvorenih pitanja kroz bilateralni dijalog, u duhu dobrosusjedskih odnosa i na temelju međunarodnog prava', pozove na procesuiranje svih ratnih zločina što uključuje i istragu zločina počinjenih nad tzv. nikšićko-šavničkom grupom i drugih neistraženih zločina u Lori - rekli su iz Organizacije za ljudska prava Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću iz Zagreba, Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek i Akcije za ljudska prava iz Podgorice.

Grupa NVO: Grlić Radman nije u pravu, umjesto ohrabrenja na procesuiranje zločina, pokušava da utiče na rad nadležnih

Državno tužilaštvo Hrvatske odlučilo je da sasluša Veselina Bojovića, preživjelog crnogorskog zarobljenika iz splitskog logora Lora, koji je na tom mjestu 1992. godine doživio teško zlostavljanje i bio svjedok mučenja ili i ubistava ratnih zarobljenika iz Crne Gore, saopšteno je iz Akcije za ljudska prava (HRA). Bojović je trenutno na saslušanju u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) u Podgorici.
Do ovog koraka je došlo pošto su ova nevladina organizacija iz Podgorice i Documenta iz Zagreba, Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu dostavile dokumentarni film Televizije Nikšić Zlo proljeće ’92, u kojem je objavljen i njegov iskaz. 
HRA i Documenta pozdravili su ovaj korak ŽDOS s očekivanjem da će poslije 18 godina izviđanja konačno doći i do krivičnog gonjenja za mučenje zarobljenika iz Crne Gore, koji su od mučenja u Lori 1992. morali biti zaštićeni prema domaćem i međunarodnom pravu. 
- Bojović će biti saslušan danas, 13. februara, putem međunarodne pravne pomoći, u Specijalnom državnom tužilaštvu Crne Gore. To će biti drugi put da on daje iskaz crnogorskom Državnom tužilaštvu o mučenju u Lori. Prvi put je saslušan prije 12 godina, od strane državne tužiteljke Lidije Vukčević - navedeno je u saopštenju HRA.
Kako su kazali, zahtjev za Bojovićevo saslušanje ove nedjelje predstavlja prvi korak hrvatskog Državnog odvjetništva u izviđaju zlostavljanja crnogorskih ratnih zarobljenika u Lori koji je u posljednjih 12 godina poznat javnosti. Izviđaj je otvoren još 2007. godine, ali se, ističu u HRA, do danas pouzdano ne zna što se preduzimalo. 
- Uprkos obimnom dokaznom materijalu nepoznate sadržine, koji je crnogorsko državno tužilaštvo dostavilo Hrvatskoj 2012. godine, još nije došlo ni do otvaranja istrage, ni do optuženja bilo koga za mučenje o kome je svjedočilo više osoba. Prekretnicu u istrazi napravio je dokumentarni film Radio Televizije Nikšić, Zlo proljeće ‘92, koji su HRA i Documenta, u novembru 2023. godine dostavile ŽDOS. Uz to, dostavljena je i analiza dostupnih podataka, sa spiskom potencijalnih svjedoka i žrtava - stoji u saopštenju HRA.
U martu 2024. godine predstavnice ovih NVO održale su sastanak sa predstavnicama ŽDOS, na kojem su obaviještene da ŽDOS četiri mjeseca nije pristupilo dostavljenom materijalu iz tehničkih razloga. 
Odmah poslije tog sastanka, u saradnji sa direktorom RTV Nikšić Nikolom Markovićem, ŽDOS-u je dostavljen CD sa kompletnim dokumentarnim materijalom. 
Prema informacijama koje je Documenta nedavno dobila od ŽDOS, nakon što je pregledala film, zamjenica Županijske državne asddvokatice, Rene Laura, uputila je film policiji i zatražila poseban izvještaj. 
- Policija je izvršila analizu dostavljenog materijala i sastavila izvještaj o izjavama koje su upućivale na izvršenje zločina nad ratnim zarobljenicima. Advokatica Laura je zatim podnijela zamolnicu za međunarodnu pravnu pomoć, tražeći saslušanje svjedoka od nadležnih institucija u Crnoj Gori, među kojima i Veselina Bojovića - navedeno je u saopštenju.
Bojović je u filmu svjedočio o brutalnom zlostavljanju Crnogoraca u Lori. Prema njegovom iskazu, jedan od neposrednih izvršitelja zločina u Lori bio je upravnik logora, Tomislav Duić, od koga je i on dobijao najviše batina. Za glavnog neposrednog izvršioca torture nad Lukom Adžićem, rezervistom iz Nikšića, Bojović imenuje Tanju Duić, tadašnju Duićevu suprugu. 
- Opisuje da je mučenje vršeno tako što je Duićeva Adžića bacala pod noge, gazila, uvlačila u kućicu za pse, tjerala da reži dok drugi zatvorenici na njega laju. Od strane čuvara primorani su da se bodu noževima, da jedni druge šamaraju, jer ako ne udare dovoljno jako, dobijali bi udarce pendrecima, dok su im žice improvizovanog telefona priključivali na polni organ, gdje se prilikom zavrtanja stvarala indukcija. Bojović svjedoči i o mučenju u bloku C, nakon koga je vidio sasvim krvave prostorije, jedno otkinuto uho i polni organ. Napominje da mu je tom prilikom tadašnji stražar u Lori Anđelko Botić rekao da su njegovi „zemljaci sad u hladnjači“ (od Luke Adžića je saznao da su oni pripadali nikšićko-šavničkoj grupi JNA) - navedeno je u saopštenju HRA.
HRA i Documenta ponovo apeluju na ŽDOS da nakon svih ovih godina, proširi istragu i konačno procesuira odgovorne za mučenje i stradanje crnogorskih vojnika u Lori, uključujući i Veselina Bojovića. 
Podsjećaju, ŽDOS od 2007. godine istražuje stradanja zarobljenih vojnih rezervista iz Crne Gore koji su na hercegovačkom ratištu zarobljeni 1992. i sprovedeni u vojno-istražni centar „Lora“ u Splitu.
Radi se, kako kažu, o četrnaest pripadnika tzv. nikšićko-šavničke grupe, čija su prava štitila Ženevske konvencije i zakoni Hrvatske. 
Bili su ratni zarobljenici, koji su, u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom, zasluživali zaštitu od mučenja i ubijanja: Radivoje Petković, Neđeljko Janković, Miljan Šušić, Ratko Simović, Duško Barović, Borivoje Zirojević, Dragoman Doknić, Radomir Vulić, Miloš Perunović, Ranko Vujović, Pavle Popović, Dragan Jakovljević, Luka Gazivoda i Luka Adžić. 
- Međunarodni crveni krst je od njih četrnaestorice, u Lori evidentirao samo Luku Adžića, koji je u avgustu 1992. godine razmijenjen u veoma teškom psihofizičkom stanju. Godinu dana kasnije umro je u Nikšiću. Posmrtni ostaci druge dvanaestorice pronađeni su na različitim lokacijama u Bosni i Hercegovini kod Duvna, Mostara i Trebinja. Tijelo Miloša Perunovića još nije pronađeno. Što se tiče stradanja pripadnika tzv. barske grupe, konkretno Safeta Barundžije, Dragutina Vujačića, Ilije Moračanina, Slobodana Pejakovića, Zorana Radovića i Petra Sekulovića, za koje se takođe vjeruje da su prošli kroz Loru, SDT u Crnoj Gori vodi izviđaj od 2016. godine - navedeno je u saopštenju HRA.
Osim komunikacije s Ministarstvom odbrane Crne Gore, tužilaštvima iz regiona, Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove iz Haga i analize prikupljenih informacija, u predmetu, ističu u HRA, nema konkretnih rezultata.
- Tek je 2022. godine zatraženo utvrđivanje boravišta određenog broja osoba, nakon čega je formiran istražni tim. Izviđaj je u toku, o daljim radnjama SDT nije detaljnije izvještavalo. Dodatno, SDT u ovom predmetu istražuje i stradanje Radomira Vulića, koji je bio član nikšićko-šavničke grupe, jer se i njegovo ime našlo na dopisu Udruženja boraca ratova od 1990. godine Crne Gore, na osnovu kog je ovaj predmet formiran, i u tom dijelu dolazi do preklapanja istražnih radnji s onima koje preduzima ŽDOS u Splitu - zaključeno je u saopštenju.

HRA: Saslušanje Veselina Bojovića prekretnica u istrazi nad ratnim zarobljenicima u Lori

Delegacija crnogorskog Ministarstva odbrane učestvuje na Međunarodnoj izložbi i konferenciji pomorske odbrane (DIMDEX) u Dohi, saopštili su iz tog resora, dodajući da prisustvo tom događaju potvrđuje opredijeljenost Crne Gore za praćenje globalnih trendova u odbrambenom sektoru.
Iz Ministarstva odbrane su rekli da crnogorsku delegaciju, koja na događaju učestvuje na poziv potpredsjednika Savjeta ministara i državnog ministra za pitanja odbrane Katara Saouda bin Abdulrahmana bin Hasana bin Alija Al Thanija, predvodi državni sekretar Marko Marković.
Kako su naveli, delegacija će posjetiti štandove renomiranih međunarodnih kompanija i upoznaće se sa najnovijim dostignućima i inovacijama u oblasti vojne industrije.
- S obzirom na to da je modernizacija Mornarice VCG jedan od prioriteta u razvoju sveukupnih odbrambenih kapaciteta, a od značaja je i za regionalnu, jadransku i mediteransku bezbjednost, prisustvo na ovom prestižnom međunarodnom događaju predstavlja jedinstvenu priliku za uspostavljanje kontakata sa ekspertima i liderima iz sektora odbrane - kaže se u saopštenju.
Iz Ministarstva su rekli da se Marković sastao sa Al Thanijem na marginama izložbe.&nbsp;
Marković je naveo da je zadovoljan zbog poziva za učešće na sajmu i prilike za sastanak, ističući da je ovo prvi put da delegacija Ministarstva odbrane učestvuje na DIMDEX-u.&nbsp;
On je naglasio da Crna Gora i Katar imaju prijateljske odnose, kao i da postoji prostor za unapređenje bilateralne odbrambene saradnje u budućnosti.&nbsp;
- Takođe, istakao je doprinos Katara u pogledu regionalne stabilnosti, sa fokusom na partnerstvo sa NATO savezom kroz učešće u Istanbulskoj inicijativi za saradnju - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Al Thani je poručio da je Katar spreman za dalji razvoj saradnje sa Crnom Gorom u oblasti odbrane, prepoznajući ulogu Crne Gore kao pouzdane NATO članice i lidera u procesu evropskihU integracija.&nbsp;
- Iskazao je posvećenost Katara jačanju partnerstva sa NATO savezom, kao glavnim preduslovom za efikasno suočavanje sa aktuelnim bezbjednosnim izazovima koji potiču iz svih pravaca i domena - navodi se u saopštenju.
Iz Ministarstva su rekli da DIMDEX, koji se održava svake druge godine, spada među vodeće međunarodne događaje u oblasti pomorske odbrane.&nbsp;
- Kombinovanjem izložbenog i konferencijskog dijela, sajamska manifestacija prezentuje najnovija dostignuća u sektoru odbrane. Predstavnici brojnih kompanija iz odbrambene industrije predstaviće svoje proizvode i inovacije, dok će konferencijski dio pružiti platformu za diskusiju o budućnosti pomorske odbrane i razmjenu stručnih mišljenja - ističe se u saopštenju.
Navodi se da je učešćem delegacije Ministarstva odbrane na DIMDEX-u još jednom potvrđena opredijeljenost Crne Gore za praćenje globalnih trendova u odbrambenom sektoru, razvoj nacionalnih kapaciteta i jačanje kredibiliteta na međunarodnoj sceni.

Crnogorska delegacija na konferenciji pomorske odbrane u Kataru

Pred vijećem Apelacionog suda kojim će predsjedavati sudija Predrag Tabaš 3. marta biće razmatrana žalba Specijalnog državnog tužilaštva koja je izjavljena na oslobađajuću presudu u slučaju koji je u javnosti poznat kao stanovi.
Svi optuženi 16. maja prošle godine oslobođeni su optužbi usljed nedostatka dokaza da su kao članovi Komisije za rješavanje stambenih pitanja Vlade koja je postojala od 2016. do 2020. godine zloupotrijebili službeni položaj. Presudu je izrekla sutkinja Višeg suda Vesna Kovačević.
Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv nekadašnjih ministara i funkcionera Predraga Boškovića, Sanje Vlahović, Suada Numanovića, Ivana Brajovića, Osmana Nurkovića, Budimir Šegrt, Dragice Sekulć, Suzana Prebilović, Jelene Radonjić, Damira Šehovića, Aleksandra Jovićevića i šefa kabineta predsjednika Crne Gore Dražena Miličkovića.
U obrazloženju prvostepene presude navedno je da je sud cijenio sve dokaze i utvrdio da je Specijalno državno tužilaštvo tokom postupka ključne dokaze predložilo u formi običnih kopija, bez ovjere nadležnog organa ili potvrde njene vjerodostojnosti. Predloženi dokazi, prema stavu prvostepenog vijeća, ne ispunajavaju standard potrebne dokazne vrijednosti u krivičnom postupku i s obzirom da ti dokazi predstavljaju jedini osnov optužbe, sud nije mogao zaključiti da su optuženi izvršili krivično djelo van razumne sumnje.
U obrazloženju se navodi da je Bošković bio predsjednik Komisije za stambena pitanja Vlade a ostali optuženi su bili članovi tog tijela.
Sutkinja Kovačević je istakla da optuženi u odbranama nijesu negirali da su donosili Odluke o rješavanju stambenih pitanja funkcionerima ali da su to činili poštujući odredbe čl. 28 čl. 30 i čl.30 a Odluke o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera.
Ona je ukazala i da su optuženi naveli da su odluke donosili isključivo poštujući zaključke Vlade CG koji su predhodili donošenju navedenih Odluka a da je za njih zaključak Vlade imao obavezujući karakter.

Slučaj stanovi pred Apelacionim sudom 3. marta

Osnovni sud na Cetinju saopštio je da je prošle godine, u odnosu na priliv, riješeno 97,63 odsto svih predmeta.
U radu je prošle godine bilo 2.338 predmeta, od čega je u 2025. primljeno 1.648 predmeta, a prenijeto je iz prethodne godine 690 predmeta. Od marta 2025. godine u sudu je radilo troje sudija.
- Sagledavajući u cjelini rezultate rada suda u 2025. godini, izvodi se zaključak da je ažurnost suda na visokom nivou i pored smanjenog broja sudija. Primjera radi, u 2023. godini riješeno je 98,89 odsto od ukupnog priliva predmeta, a te godine je u sudu radilo pet sudija - navedeno je u saopštenju Osnovnog suda na Cetinju.
Kako su rekli, i pored smanjenog broja sudija za skoro 50 odsto Osnovni sud u Cetinju je ostvario odlične rezultate u 2025. godini.

Osnovni sud na Cetinju: Riješeno 97,63 odsto predmeta, od marta radilo troje sudija

Učesnici panela "Može li Evropa da brani samu sebe" Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu saglasili su se da postoje tenzije unutar Sjevernoatlanstske alijanse (NATO), ali da se one mogu prevazići dijalogom, kao i da se ne sme dozvoliti da Ukrajina bude kolateralna šteta debate o Grenlandu.
Generalni sekretar NATO Mark Rute poručio je da trenutno u Alijansi postoje tenzije, ali toga je bilo i ranije - navodeći kao primjer Grčku i Tursku.
- Neću to komentarisati, ali jedni način da se te tenzije reše je diplomatija - rekao je Rute i naglasio da vjeruje da će se pitanje Grenlanda riješiti na prijateljski način, jer glavno pitanje nije to arktičko ostrvo, već Ukrajina.
Dok mi ovdje razgovaramo, ruski dronovi i projektili napadaju energetsku infrastrukturu Ukrajine, predočio je Rute.
Rute je rekao da je od 1949. godine NATO alijansa evropskih država, Sjedinjenih Američkih Država i Kanade, koji je važan za odbranu ne samo Evrope, već i SAD, Arktirka i Atlantika.
Rute je rekao da je NATO sjevernoatlantska alijansa i da već tu ima mnogo posla, pa se ne bi izjašnjavao o američkom Odboru za mir u Gazi i nečemu što je van Atlantika.
On je, na ponovljeno pitanje o tenzijama između članica Alijanse, rekao da svi treba da budu uvereni da se radi na tome "iza scene, bez javnosti i bez komentara o Grenlandu".
- Jedini način je smislena diplomatija. Arktik i tu je Donald Tramp u pravu. Rusija i Kina pojačavaju akcije na Arktiku, od osam država koje imaju prava, sedam su članice NATO - rekao je Rute.
Rute je predočio i da evropske zemlje unutar NATO ne bi izdvajale pet odsto za odbranu da nije bilo Donalda Trampa.
Predsjednik Poljske Karol Navrocki ocijenio je da je NATO stabilan, solidan, dodajući da su Sjedinjene Države najvažniji bilateralani partner Poljske.
On je iznio očekivanje da će problemi između partnera u Alijansi biti riješeni na diplomatski način, jer je Grenland strateška tačka u geopolitičkoj borbi sa Rusijom.
Na pitanje o planu B ako ne bude dogovora o tom ostrvu, Navrocki je dodao da ipak veruje u diplomatiju, NATO, i saradnju unutar Evropske unije.
Navrocki je, govoreći o tome da li je Ukrajina koletarlna šteta pitanja Grenlanda, naglasio da je to pitanje važno za Poljsku i istočno krilo NATO.
- Problem oko Grenlanda ne znači da ne mislimo o Ukrajini, podržavamo je. Zadovoljan sam, jer se, iako možda sporo, krećemo ka miru. Ne plašim se da smo zbog Grenlanda zaboravili na Ukrajinu - naglasio je on.
Predsjednik Finske Aleksander Stub rekao je da Mark Rute može da smiri tenzije oko Grenlanda i unutar Alijanse, navodeći da su u transatlanstkim odnosnima odnosi direktni i komunikacioni kanali dobri.
- Imamo različite faze - deeskalacije i eskalacije ka deesklaciji - dodao je on i naglasio da Evropa može da se brani, ali nije precizirao da li to može da učini i bez učešća SAD.
- Moramo da razumemo da se ratovi vode na bojnom polju, ali se dobijaju kod kuće - rekao je Stub iznoseći kapacitete finske vojske, pripremljenosti za odbranu, ali ne samo vojske već i civila i njihove zaštite.
Stub ističe i da se ratovi ne vode procentima, već sposobnostima za odbranu.
Govoreći o ruskoj invaziji na Ukrajinu, Stub je ukazao da je to to strateški neuspjeh ruskog predsjednika Vladimira Putina.
- Ono što je Rusija postigla u četiri godine je da uzme 20 odsto ukrajinske teritorije sa milion žrtava, unuštenom ekonomijom, a brine me ruska nevoljnost da okonča taj rat. Sa druge strane, Putin je učinio da se NATO proširi, da povećamo izdvajanja za odbranu i da se Ukrajina okrene Evropi - konstatovao je Stub.
Predsjednica Evropske investicione banke Nadia Kalvinjo rekla je da je EU super sila u istraživanjima, univerzitetima, tehnologiji, ali do sada nije to bio slučaj u odbrani, jer je EU pre svega projekat mira.
- Treba nam vremena za to, ali i tada treba težiti mirovnim rješenjima, multilateralnosti, zajedničkom prosperitetu i stabilnosti, jer to od nas očekuju naša djeca i unuci - naglasila je Kalvinjo.

Tag: logor-lora