— Ubij me, zakolji, samo me nemoj više mučiti... Te vapaje sam čuo kroz jauke, po naglasku sam znao da su naši — tim riječima Veselin Bojović iz Žabljaka opisuje mučenje Crnogoraca u splitskom logoru Lora, u Hrvatskoj.
On je jedini Crnogorac koji je kao devetnaestogodišnjak preživio 125 dana torture i zlostavljanja u Lori, ratne 1992. godine.
— Poslije te noći sam čistio taj blok C. Jedna ćelija je bila zatvorena… čistio sam krv, odsječeno uho i polni organ. Stražar Botić mi je rekao da su te noći mučeni moji zemljaci i da su sad u hladnjači — priča Bojović.
U Lori su od marta 1992. hrvatski vojni policajci 72. jedinice Hrvatske vojske zlostavljali i mučili civile i zarobljene pripadnike Jugoslovenske narodne armije (JNA), mahom srpske nacionalnosti, što je utvrđeno pravosnažnim presudama.
Za te ratne zločine — slučajevi Lora 1 (nad civilima) i Lora 2 (nad ratnim zarobljenicima) — Hrvatska je osudila osam vojnih policajaca na ukupno 60 godina zatvora.
Predmet Lora 3 i dalje je u fazi izviđaja.
Da se upravo slučaj stradanja tzv. „nikšićko-šavničke grupe“ vodi kao Lora 3, saopštilo je 2011. Županijsko državno odvjetništvo u Splitu.
Sudbina te grupe — 14 zarobljenih pripadnika rezervnog sastava JNA iz Crne Gore — ispituje se od 2007. godine.
I dalje nema optužnice.
Prema dostupnim podacima, u Lori su iz Crne Gore usmrćeni:
Dušan Barović, Luka Gazivoda, Borivoje Zirojević, Ranko Vujović, Dragoman Doknić, Dragan Jakovljević, Pavle Popović, Miloš Perunović, Ratko Simović, Neđeljko Janković, Miljan Šušić, Radivoje Petković, Radomir Vulić i Luka Adžić (razmijenjen u avgustu 1992. u teškom stanju, preminuo godinu kasnije u Nikšiću).
Njihovi posmrtni ostaci pronađeni su godinama kasnije na različitim lokacijama u Bosni i Hercegovini i sahranjeni u Crnoj Gori. Tijelo Miloša Perunovića nikada nije pronađeno.
<h2>&nbsp;Šta je Bojović preživio u Lori</h2>
Bojović je zarobljen kao vojnik JNA u proljeće 1992. na teritoriji BiH.
— Zarobili su me pripadnici Hrvatske vojske u Gabeli, blizu Čapljine. Poslije nekoliko dana odveli su nas u Loru. I šta sam tamo preživio — to niko ne može shvatiti. U nekim trenucima smrt je bila bolja, samo da se prekraju muke — kaže on.
Navodi da su u Lori u bloku C najbrutalnije mučeni momci iz „nikšićko-šavničke grupe“:
— Luka Adžić iz Nikšića je bio u tom bloku i ispričao mi je sve šta su im radili, a ja sam slušao njihove jauke i muke dvije-tri noći. Dijelila nas je samo pregrada...
Adžić je jedini iz grupe živ izašao iz logora — putem razmjene, u teškom psihofizičkom stanju, i preminuo je godinu kasnije.
— U Lori sam bezbroj puta bio premlaćen. Tukli su me i bejzbol palicama, mučili strujom. Odvedu me u tu prostoriju kao da se javim kući telefonom. I kreće mučenje... padam u nesvijest od bolova. To je improvizovani telefon: svežu mi žicu za prst, poliju vodom noge i zavrte... užasni bolovi — prisjeća se Bojović.
Opisuje i druga zlostavljanja:
— Kupali su nas gole hidrantom, tukli čim i ko stigne, gazili čizmama... Imam ožiljke i po licu.
— Od dasaka od sanduka za municiju kovao sam mrtvačke sanduke... dva sam napravio, zajedno sa zatvorenikom Čučkom iz okoline Čapljine...
Sjeća se i mučitelja:
— Najviše me je tukao upravnik Duić, ali bih prepoznao sve njih. I danas mi dolaze u san...
Vjeruje da je preživio jer ga je evidentirao Međunarodni crveni krst.
Dva puta je svjedočio u Crnoj Gori — 2012. i 2025. pred Specijalnim tužilaštvom — ali pravosudnog epiloga nema.
Zbog posljedica torture teško je narušenog zdravlja, a od države Crne Gore ne prima nikakvu naknadu:
— Živim od krampe i kanala koje kopam... Imam dvoje djece, dva studenta — kaže on.
<h2>Porodice stradalih traže pravdu</h2>
Među ubijenima je i 27-godišnji Nikšićanin Ratko Simović.
Njegova supruga Radmila kaže da država decenijama ćuti:
— Moj suprug je otišao na poziv države, koja ih nije zaštitila, niti je decenijama pominjala njihovu sudbinu, niti je tražila odgovornost...
— Za stradanje 14 momaka do danas nije pokrenuta zvanična istraga. Niko nije osuđen ni institucionalno ni moralno. Hrvatska nije priznala da je ratni zločin počinjen.
Primala je porodičnu invalidninu još od 1998:
— Taj iznos danas iznosi 538 eura. Nije se mijenjao od 2006.
<h2>&nbsp;Državni postupak sporo napreduje</h2>
Akcija za ljudska prava je saopštila da se od 2016. ispituju i sumnje u stradanje tzv. „barske grupe“ u Lori, ali bez rezultata.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je zahtijevao da se pitanje žrtava Lore uključi u međudržavne razgovore sa Hrvatskom.
Aneks Sporazuma o saradnji u procesuiranju ratnih zločina potpisan je 11. novembra 2025. i uvodi princip reciprociteta.
<h2>Pravnosnažne presude u slučajevima Lora 1 i Lora 2</h2>
Za zločine nad civilima i ratnim zarobljenicima osuđeni su:
• Tomislav Duić — 10 godina
• Emilio Bungur — 8 godina
• Tonči Vrhić — 10 godina
• Ante Gudić i Anđelko Botić — po 8 godina
• Davor Banić — 7 godina
• Miljenko Bajić — 4,5 godine
• Josip Bikić — 4 godine

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Svjedočenje preživjelog iz logora Lora o zločinima koji ni nakon 33 godine nijesu stigli do suda

Predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević položio je vijenac na spomenik stradalima u ratovima 90-ih u znak sjećanja na početak NATO bombardovanja prije 26. godina i tom prilikom izjavio da u gradu na čijem je čelu planira otvaranje muzeja posvećnog žrtvama logora Lora u Hrvatskoj.
Kovačević je kazao da od drugih &nbsp;zemalja treba da učimo kako se njeguje sjećanje na žrtve i da u tom kontekstu planira otvaranje muzeja žrtava logora Lora, jer se, kako je istakao, u Nikšiću trude da baštine kulturu sjećanja na one ljude koji su za ovu zemlju dali ono najvrednije što su imali i vojnici i civilne žrtve.
- Kao opština Nikšić imamo za budućnost planove da napravimo muzej žrtava Lore, koji bi, naravno, obuhvatao i priču o žrtvama iz Nikšićko-šavničke i Barske grupe, ali i svim onim žrtvama koje su u tim sistemima logora stradali i iz drugih krajeva. Vidimo da se ovih dana to pitanje tretira na jedan jako loš način. Mislimo da i Nikšić i Crna Gora na to treba da odgovore mnogo bolje- naglasio je Kovačević.
Istakao da je da se vidi kako druge zemlje postupaju kada su u pitanju njihove žrtve i da i Crna Gora treba da uči od njih.
- Ja sam skoro bio u Izraelu i vidio na koji se način oni odnose prema žrtvama Holokausta. Mislim da treba i mi da pamtimo i čuvamo od zaborava naše žrtve, kako, recimo one u Lori. Taj logor pominjemo zbog svega što je bilo u medijima prethodnih dana, ali to se odnosi i na one žrtve koje su stradale u NATO bombardovanju 1999. godine. Mislim da smo kao društvo odgovorni prema njima i da moramo to da pamtimo. Ne smijemo da dozvolimo da na njihova imena i na njihovu žrtvu padaju ljage, propaganda, nego da sve to gledamo onako kako su i naši preci gledali i pošteno čuvali sjećanje na sve one koji su kroz vjekove nosili luču slobode i za tu istu slobodu padali- naglasio je Kovačević.
Još jednom je u ime opštine Nikšić iskazao poštovanje svim žrtvama bombardovanja 1999. godine, svim vojnicima koji su branili tadašnju zemlju, a u Opštini Nikšić će, kako je kazao, i ubuduće gledati da čuvaju sjećanje na njih.

1250x600

Kovačević planira da u Nikšiću otvori muzej žrtava logora Lora

Organizacije za ljudska prava Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću iz Zagreba, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek i Akcija za ljudska prava iz Podgorice izrazile su protest zbog, kako rekli, netačnih izjava ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordana Grlića Radmana.
Na upit medija o tome šta je Hrvatska spremna da uradi da se rasvijetli stradanje 14 pripadnika Jugoslovenske narodne armije (JNA) u splitskom logoru „Lora“ Grlić Radman je rekao kako je „sve oko događanja u zatvoru u Lori procesuirano i presuđeno, te je u domenu pravosudnog postupanja, što niti je moguće, niti potrebno komentarisati.“ 
- Ministar nije u pravu. Tačno je da je pravosnažnim presudama utvrđeno kako su pripadnici 72. bojne vojne policije Hrvatske vojske civile i ratne zarobljenike dovedene bez ikakvog pravnog osnova ponižavali, psihički i fizički zlostavljali, mučili i tjelesno kažnjavali, sve do smrti nekih od njih. No, nažalost nisu istraženi ni presuđeni svi zločini počinjeni u Lori. Upozoravamo na zakašnjeli postupak stradanja crnogorskih ratnih zarobljenika uprkos postojanju svjedočenja o tome da su se zločini nad njima dogodili - navedeno je u saopštenju koje potpisuju organizacije za ljudska prava Documenta.
Podsjećaju da Županijsko državno odvjetništvo Split (ŽDOS) od 2007. godine istražuje stradanja zarobljenih vojnih rezervista iz Crne Gore koji su na hercegovačkom ratištu zarobljeni 1992. i sprovedeni u vojno-istražni centar Lora u Splitu. Radi se o četrnaest pripadnika tzv. nikšićko-šavničke grupe, čija su prava bila zaštićena Ženevskim konvencijama i zakonima Republike Hrvatske. 
- Bili su ratni zarobljenici, koji su u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom, zasluživali zaštitu od mučenja i ubijanja: Radivoje Petković, Neđeljko Janković, Miljan Šušić, Ratko Simović, Duško Barović, Borivoje Zirojević, Dragoman Doknić, Radomir Vulić, Miloš Perunović, Ranko Vujović, Pavle Popović, Dragan Jakovljević, Luka Gazivoda i Luka Adžić - stoji u saopštenju.
Dodaju da se taj postupak zbog krivičnih djela protiv međunarodnog krivičnog prava, ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika, nedavno napokon pomakao s mrtve tačke, zamolnicom za pružanje međunarodne pravne pomoći iz ŽDOS i saslušanjem Veselina Bojovića.
- Preživjeli crnogorski zarobljenik iz splitske Lore, koji je na tom mjestu 1992. godine i sam doživio teško zlostavljanje, bio je i svjedok mučenja i ubistava i drugih ratnih zarobljenika iz Crne Gore. On je tek u februaru ove godine dobio priliku za svjedočenjem u Podgorici, nakon zahtjeva iz ŽDOS - naglašeno je u saopštenju.
Iz organizacija za ljudska prava Documenta su kazali da je u predmetima za zločine u Lori, za stradanje i mučenje civilnih zarobljenika iz Hrvatske i ratnih zarobljenika iz Srbije, po komandnoj odgovornosti već osuđen Tomislav Duić, zapovjednik Vojno-istražnog centra Lora.
- Ta se komandna odgovornost mogla primijeniti i u slučaju crnogorskih ratnih zarobljenika, jer su brojna svjedočenja govorila o svirepom mučenju zatvorenika, takođe u Lori. Međutim, to se iz nepoznatih razloga nije dogodilo. Takođe, uopšte ne vidimo šta bi u postavljanju legitimnog pitanja o procesuiranju zločina u Lori od strane zainteresovanih medija, ličilo na 'narativ koji cilja na izjednačavanje agresora i žrtve', kako je ministar Grlić Radman takođe izjavio. Nesporne činjenice o napadu na Dubrovnik i zločinima od strane JNA ni na koji način ne utiču na činjenice o torturi u Lori. Neophodno je dokumentovati i procesuirati sve ratne zločine, u svakom pojedinom slučaju, bez obzira na to ko su bili izvršioci, a ko žrtve. Na to nas sve obavezuje vladavina prava - dodaje se u saopštenju.
Iz Documenta žale što Grlić Radman, umjesto, kako su rekli, ohrabrenja na nastavak procesuiranja zločina, svojim izjavom pokušava uticati na rad nadležnih institucija.
- Pozivamo ministra da u skladu sa sopstvenom izjavom kako je: 'dugogodišnji i nepromijenjeni stav Republike Hrvatske da u odnosima s Crnom Gorom treba pronaći rješenja otvorenih pitanja kroz bilateralni dijalog, u duhu dobrosusjedskih odnosa i na temelju međunarodnog prava', pozove na procesuiranje svih ratnih zločina što uključuje i istragu zločina počinjenih nad tzv. nikšićko-šavničkom grupom i drugih neistraženih zločina u Lori - rekli su iz Organizacije za ljudska prava Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću iz Zagreba, Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek i Akcije za ljudska prava iz Podgorice.

Grupa NVO: Grlić Radman nije u pravu, umjesto ohrabrenja na procesuiranje zločina, pokušava da utiče na rad nadležnih

Državno tužilaštvo Hrvatske odlučilo je da sasluša Veselina Bojovića, preživjelog crnogorskog zarobljenika iz splitskog logora Lora, koji je na tom mjestu 1992. godine doživio teško zlostavljanje i bio svjedok mučenja ili i ubistava ratnih zarobljenika iz Crne Gore, saopšteno je iz Akcije za ljudska prava (HRA). Bojović je trenutno na saslušanju u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) u Podgorici.
Do ovog koraka je došlo pošto su ova nevladina organizacija iz Podgorice i Documenta iz Zagreba, Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu dostavile dokumentarni film Televizije Nikšić Zlo proljeće ’92, u kojem je objavljen i njegov iskaz. 
HRA i Documenta pozdravili su ovaj korak ŽDOS s očekivanjem da će poslije 18 godina izviđanja konačno doći i do krivičnog gonjenja za mučenje zarobljenika iz Crne Gore, koji su od mučenja u Lori 1992. morali biti zaštićeni prema domaćem i međunarodnom pravu. 
- Bojović će biti saslušan danas, 13. februara, putem međunarodne pravne pomoći, u Specijalnom državnom tužilaštvu Crne Gore. To će biti drugi put da on daje iskaz crnogorskom Državnom tužilaštvu o mučenju u Lori. Prvi put je saslušan prije 12 godina, od strane državne tužiteljke Lidije Vukčević - navedeno je u saopštenju HRA.
Kako su kazali, zahtjev za Bojovićevo saslušanje ove nedjelje predstavlja prvi korak hrvatskog Državnog odvjetništva u izviđaju zlostavljanja crnogorskih ratnih zarobljenika u Lori koji je u posljednjih 12 godina poznat javnosti. Izviđaj je otvoren još 2007. godine, ali se, ističu u HRA, do danas pouzdano ne zna što se preduzimalo. 
- Uprkos obimnom dokaznom materijalu nepoznate sadržine, koji je crnogorsko državno tužilaštvo dostavilo Hrvatskoj 2012. godine, još nije došlo ni do otvaranja istrage, ni do optuženja bilo koga za mučenje o kome je svjedočilo više osoba. Prekretnicu u istrazi napravio je dokumentarni film Radio Televizije Nikšić, Zlo proljeće ‘92, koji su HRA i Documenta, u novembru 2023. godine dostavile ŽDOS. Uz to, dostavljena je i analiza dostupnih podataka, sa spiskom potencijalnih svjedoka i žrtava - stoji u saopštenju HRA.
U martu 2024. godine predstavnice ovih NVO održale su sastanak sa predstavnicama ŽDOS, na kojem su obaviještene da ŽDOS četiri mjeseca nije pristupilo dostavljenom materijalu iz tehničkih razloga. 
Odmah poslije tog sastanka, u saradnji sa direktorom RTV Nikšić Nikolom Markovićem, ŽDOS-u je dostavljen CD sa kompletnim dokumentarnim materijalom. 
Prema informacijama koje je Documenta nedavno dobila od ŽDOS, nakon što je pregledala film, zamjenica Županijske državne asddvokatice, Rene Laura, uputila je film policiji i zatražila poseban izvještaj. 
- Policija je izvršila analizu dostavljenog materijala i sastavila izvještaj o izjavama koje su upućivale na izvršenje zločina nad ratnim zarobljenicima. Advokatica Laura je zatim podnijela zamolnicu za međunarodnu pravnu pomoć, tražeći saslušanje svjedoka od nadležnih institucija u Crnoj Gori, među kojima i Veselina Bojovića - navedeno je u saopštenju.
Bojović je u filmu svjedočio o brutalnom zlostavljanju Crnogoraca u Lori. Prema njegovom iskazu, jedan od neposrednih izvršitelja zločina u Lori bio je upravnik logora, Tomislav Duić, od koga je i on dobijao najviše batina. Za glavnog neposrednog izvršioca torture nad Lukom Adžićem, rezervistom iz Nikšića, Bojović imenuje Tanju Duić, tadašnju Duićevu suprugu. 
- Opisuje da je mučenje vršeno tako što je Duićeva Adžića bacala pod noge, gazila, uvlačila u kućicu za pse, tjerala da reži dok drugi zatvorenici na njega laju. Od strane čuvara primorani su da se bodu noževima, da jedni druge šamaraju, jer ako ne udare dovoljno jako, dobijali bi udarce pendrecima, dok su im žice improvizovanog telefona priključivali na polni organ, gdje se prilikom zavrtanja stvarala indukcija. Bojović svjedoči i o mučenju u bloku C, nakon koga je vidio sasvim krvave prostorije, jedno otkinuto uho i polni organ. Napominje da mu je tom prilikom tadašnji stražar u Lori Anđelko Botić rekao da su njegovi „zemljaci sad u hladnjači“ (od Luke Adžića je saznao da su oni pripadali nikšićko-šavničkoj grupi JNA) - navedeno je u saopštenju HRA.
HRA i Documenta ponovo apeluju na ŽDOS da nakon svih ovih godina, proširi istragu i konačno procesuira odgovorne za mučenje i stradanje crnogorskih vojnika u Lori, uključujući i Veselina Bojovića. 
Podsjećaju, ŽDOS od 2007. godine istražuje stradanja zarobljenih vojnih rezervista iz Crne Gore koji su na hercegovačkom ratištu zarobljeni 1992. i sprovedeni u vojno-istražni centar „Lora“ u Splitu.
Radi se, kako kažu, o četrnaest pripadnika tzv. nikšićko-šavničke grupe, čija su prava štitila Ženevske konvencije i zakoni Hrvatske. 
Bili su ratni zarobljenici, koji su, u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom, zasluživali zaštitu od mučenja i ubijanja: Radivoje Petković, Neđeljko Janković, Miljan Šušić, Ratko Simović, Duško Barović, Borivoje Zirojević, Dragoman Doknić, Radomir Vulić, Miloš Perunović, Ranko Vujović, Pavle Popović, Dragan Jakovljević, Luka Gazivoda i Luka Adžić. 
- Međunarodni crveni krst je od njih četrnaestorice, u Lori evidentirao samo Luku Adžića, koji je u avgustu 1992. godine razmijenjen u veoma teškom psihofizičkom stanju. Godinu dana kasnije umro je u Nikšiću. Posmrtni ostaci druge dvanaestorice pronađeni su na različitim lokacijama u Bosni i Hercegovini kod Duvna, Mostara i Trebinja. Tijelo Miloša Perunovića još nije pronađeno. Što se tiče stradanja pripadnika tzv. barske grupe, konkretno Safeta Barundžije, Dragutina Vujačića, Ilije Moračanina, Slobodana Pejakovića, Zorana Radovića i Petra Sekulovića, za koje se takođe vjeruje da su prošli kroz Loru, SDT u Crnoj Gori vodi izviđaj od 2016. godine - navedeno je u saopštenju HRA.
Osim komunikacije s Ministarstvom odbrane Crne Gore, tužilaštvima iz regiona, Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove iz Haga i analize prikupljenih informacija, u predmetu, ističu u HRA, nema konkretnih rezultata.
- Tek je 2022. godine zatraženo utvrđivanje boravišta određenog broja osoba, nakon čega je formiran istražni tim. Izviđaj je u toku, o daljim radnjama SDT nije detaljnije izvještavalo. Dodatno, SDT u ovom predmetu istražuje i stradanje Radomira Vulića, koji je bio član nikšićko-šavničke grupe, jer se i njegovo ime našlo na dopisu Udruženja boraca ratova od 1990. godine Crne Gore, na osnovu kog je ovaj predmet formiran, i u tom dijelu dolazi do preklapanja istražnih radnji s onima koje preduzima ŽDOS u Splitu - zaključeno je u saopštenju.

HRA: Saslušanje Veselina Bojovića prekretnica u istrazi nad ratnim zarobljenicima u Lori

Sjedinjene Američke Države ponudile su Poljskoj prodaju 250 korišćenih oklopnih transportera Strajker iz zaliha jedinica američke vojske koje se planiraju povući iz Evrope za simboličnu cijenu od dolara, piše UNN.
Poljski zamjenik premijera i ministar nacionalne odbrane Vladislav Kosiniak-Kamiš potvrdio je ovu informaciju, te dodao da se Varšava priprema prihvatiti ovu ponudu čim se dogovori logistika.
Prema njegovim riječima, prema predloženom planu, oklopna vozila Strajker koja se trenutno nalaze u Evropi biće prebačena u Poljsku umjesto da budu vraćena u Sjedinjene Američke Države nakon smanjenja američke vojne prisutnosti.
Ponuda je već odobrena od Generalštaba poljskih oružanih snaga, što je neophodan uslov za realizaciju ovakvih dogovora.
Vjerovatno je da će vozila Strajker djelimično pokriti potrebe kopnenih snaga koje bi mogle biti zadovoljene vozilima pješačke borbene jedinice Rosomak, smanjujući potrebu za novim domaćim narudžbama.
Trenutno vojska Poljske raspolaže sa više od 900 pješačkih borbenih vozila Rosomak, koja se proizvode u Poljskoj u modernizovanoj verziji sa kupolom ZSSW-30. Krajem novembra, poljska vojska je primila novu seriju ovih oklopnih vozila.
Ministar je izjavio da je što više oružja poljske trupe imaju, to bolje, te da je cijena u ovom slučaju više nego privlačna. Takođe je napomenuo da savladavanje različitih tipova opreme priprema poljske vojnike za saradnju sa saveznicima, od kojih neki takođe koriste Strajker.
Šef Generalštaba poljskih oružanih snaga, general Visłav Kukula je odbacio strahove da bi uvođenje novog tipa opreme moglo omesti razvoj poljske odbrambene industrije. U dogovoru sa Sjedinjenim Državama, sljedeći korak biće direktna inspekcija tehničkog stanja.
Prema riječima generala, ako bezbjednosna situacija ostane nepromijenjena, konačna odluka trebala bi biti donesena u drugoj polovini 2026. godine.

Amerikanci ponudili Poljskoj 250 oklopnih transportera za jedan dolar

Novozelanđanka Alis Robinson pobjednica je trećeg veleslaloma sezone alpskih skijašica, koji je za Svjetski kup vožen danas u kanadskom Tremblanu.
Ona je bila vodeća i nakon prve vožnje, a do pobjede došla je u ukupnom vremenu dva mnuta, 16 sekundi i 18 stotinki.
Robinson je u istoj disciplini slavila ove sezone i u Koper Mauntajnu, a u Tremblanu zabilježila je šestu pobjedu.
Kao drugoplasirana završila je Hrvatica Zrinka Ljutić, sa 94 stotinke zaostatka.
To je njen prvi podijum ove sezone, ukupno deseti u karijeri.
Pobjedničko postolje kompletirala je Kanađanka Valeri Grenije koja je sekundu bila sporija od pobjednice.
Na četvrtom mjestu završila je Švajcarkinja Kamil Rast, peta je bila Francuskinja Klara Direz, a šesta Amerikanka Mikaela Šifrin.
Robinson je trijumfom u Tremblanu preuzela vođstvo u poretku veleslaloma sa 232 boda.
Austrijanka Julija Šajb, pobjednica veleslaloma u Zeldenu, je druga sa 180, dok je treća Ljutić sa 142 boda.
U generalnom plasmanu Svjetskog kupa zauzima čelnu poziciju zauzima Šifrin sa 408 bodova.
Druga je Italijanka sa albanskim pasošem Lara Kolturi sa 286, a treća Lena Dir iz Njemačke sa 234 boda.

Robinson pobijedila u Tremblanu, Ljutić drugoplasirana

Šef poljske diplomatije Radoslav Sikorski poručio je danas američkom milijarderu Ilonu Masku, koji je pozvao na likvidaciju Evropske unije, da odleti na Mars, jer tamo nema cenzure nacističkih pozdrava.
Mask je poslije kazne od 120 miliona eura koju njegova mreža Iks mora da plati zbog kršenja propisa u EU prvo pozvao na likvidaciju Unije i povratak suvereniteta državama članicama, a poslije je u drugoj poruci upitao koliko vremena je ostalo do propasti EU.
- Odleti na Mars. Tamo nema cenzure nacističkih pozdrava - reagovao je na to pitanje, isto na mreži Iks, šef poljske diplomatije i vicepremijer Sikorski, aludirajući na to što je Mask na taj (nacistički) način podigao ruku tokom inauguracije američkog predsjednika Donalda Trampa.
Prije toga Sikorski je danas, povodom ruskih pohvalnih reakcija na prvu Maskovu poruku o likvidaciji EU i povratku suvereniteta državama članicama, poručio da je sada jasno i onima koji možda još sumnjaju čemu služi cijela ta priča protiv EU, sa zahtjevom da se vrati suverenitet nacionalnim državama.
- Ako neko još sumnja u to kome služi cijela anti EU priča o suverenitetu. Onima koji žele da zarađuju na sijanju mržnje i onima koji hoće da osvoje Evropu - prokomentarisao je Sikorski.

Šef poljske diplomatije predložio Masku da odleti na Mars, jer "tamo nema cenzure nacista"

Gotovo dvije trećine Amerikanaca želi da SAD nastavi slati oružje Ukrajini, čak i dok administracija američkog predsjednika Donalda Trampa ponovo pokušava pregovarati o okončanju skoro četverogodišnjeg rata, pokazala je nova anketa o prioritetima nacionalne sigurnosti.
Anketa Reagan National Defense Survey pokazala je da 64 odsto Amerikanaca podržava slanje smrtonosne pomoći vladi u Kijevu, devet procentnih poena više nego prošle godine i najviši nivo podrške od početka ruske invazije u februaru 2022.
Nešto više (65 odsto) podržava isporuku krstarećih raketa dugog dometa, poput Tomahavka, kako bi se omogućili napadi duboko unutar ruskog teritorija, dok 68 odsto podržava prodaju američkog oružja evropskim saveznicima koji bi ga potom isporučili Ukrajini.
Za razliku od 2024. godine, većina republikanaca (59 odsto) sada podržava slanje oružja Ukrajini u borbi protiv ruske invazije, u odnosu na 44 odsto prošle godine. Tri četvrtine demokrata podržava pomoć Ukrajini, što je porast sa 68 odsto u odnosu na godinu ranije.
Po drugim pitanjima koja se odnose na najsmrtonosniji evropski sukob od Drugog svjetskog rata, pluralnost Amerikanaca (45 odsto) podržava potpuno teritorijalno oslobođenje Ukrajine od Rusije, dok 23 odsto smatra da bi Kijev trebao ustupiti teritoriju u zamjenu za garancije mira i sigurnosti, a 22 odsto podržava prekid vatre duž trenutnih linija fronta.
U međuvremenu, skoro sedam od deset Amerikanaca (69 odsto) podržava da SAD i Evropa Ukrajini daju kolektivnu sigurnosnu obavezu sličnu NATO članu 5, a gotovo tri četvrtine (74 odsto) podržava uspostavljanje demilitarizirane zone pod kontrolom evropskih snaga uz podršku američke zračne moći.
Rezultati ankete objavljeni su dva dana nakon što su Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof i predsjednikov zet Džared Kušner razgovarali s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Kremlju.
Njih dvojica trebali su u četvrtak naveče informirati ukrajinsku delegaciju u Miamiju, ali za sada nema informacija o tome kako su ti razgovori protekli.

Rekordan broj Amerikanaca podržava slanje oružja u Ukrajinu

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Privremeno obustavljene blokade na Kruševom ždrijelu: "Naša mala pobjeda tek korak ka onome što će se desiti kroz sudske i druge procese"

06.12.
12:56h
Kada mi je čuvena Ana Vuković pročitala dio krivične prijave MUP-a RCG, koju je potpisao onomad Dževad Kožar, a odobrio Rajko Malović, u kojoj je pisalo da sam Moldavku S.Č. kupio u Baru za 2000 maraka (malo li je) od Bajrama Orahovca, vjerujte mi na riječ, manje sam bio iznenađen od onoga što sam čuo juče.
Kada su mi dvojica specijalnih tužilaca nakon što je saslušan posljednji svjedok u krivičnom predmetu protiv Ubović Ranka i Ivanović Vladana i nakon što sam im kazao da obavijeste sudije da je otpao pritvorski osnov, kazali - citiram:
"A, ne, postoje i neki uslovni razlozi za njega".
Dakle, drage kolege, na znanje vam.
Da postoje razlozi za pritvor i van norme iz člana 175 ZKP. Čisto da ste upućeni.
Dobro, nigdje nikada zakoni svjetski to ne pominju, ali smo ih juče uveli.
Koji ti je pritvorski osnov, pita pritvorenik cimera u Spužu. Ovaj odgovara - uslovni.
Onda onome ko je postavio pitanje ne bude dobro. Iako je, recimo, po zanimanju šumar.
Priznajem.Na mah sam pomislio da su Ubović i Ivanović možda tražili da ostanu i kad osnov određen rješenjem o određivanju pritvora otpadne.
Jednostavno, dopalo im se. I sljedstveno tome, ne izlazi otud.
Meni je iskreno samo jedno žao. A to je što pristojni, obrazovani i uljudni momci koji znaju svoj posao - tako olako bez neke, gaje kod sebe nagon koji zbog funkcije koje obnašaju može da bude pretežak za ljude.
Ili to zavisi - ko su ljudi. Ko je čovjek.
Ugodi zakonu - a ne nekim ljudima. Makar bili Demokrate.
P.S: Pekić u "Kako upokojiti vampira" napisa "Najbolje ideje se često dave u odvratnom mulju lojalnog odobravanja".
I jedna digresija za P.S.2: 
Pročitao sam juče saopštenje za javnost B. Bogdanovića oko Aca Mijajlovića i protesta povodom masakra na Cetinju i iznova se sjetih Kundere: "Na Vroclavskom trgu jedan čovjek povraća. Potpuno te razumijem, dobaci mu prolaznik".

Uslovni razlog za pritvor

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević pozvao je potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića da primi na razgovor mještane Botuna koji danima protestuju protiv gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Knežević je jutros pozvao sve Zećane da krenu ka Botunu, navodeći da policija očigledno priprema intervenciju time što je zaustavila saobraćaj za teretna vozila.
Međutim, ubrzo su se oglasili iz policije apelujući da se ne unosi panika među građanima i pojašnjavajući da njihove aktivnosti nemaju veze sa situacijom u Botunu, već da sprovode akciju kodnog naziva "Šljunak u cilju sprječavanja nelegalne ekploatacije i prevoza pijeska.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fup-nakon-knezeviceve-objave-ne-plasirati-neprovjere-informacije-sprovodimo-plansku-akciju&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ipak, u Botunu se okupio veliki broj građana, a među njima je i lider DNP-a koji je okupljenim novinarima pokazao dopis upućen krajem avgusta v.d. direktora policije Lazaru Šćepanoviću, a koji je, navodi, ostao bez odgovora.
- Nema laži, nema prevare u Zeti. S potpisima građana Botuna 28. avgust,a na svetac, uputili smo poziv gospodinu Šćepanoviću s potpisima građana Botuna. Tri mjeseca je prošlo, pa da živi u Pekingu, a da su Botunjani pješke krenuli, sreli bi se dosad - naglasio je Knežević.
On je pitao Šćepanovića da li Botunjani zaslužuju da budu primljeni na razgovor? 
- A, pošto vidimo da ih ignoriše gospodin Milojko Spajić, kao i Šćepanović, prinuđeni smo da zamolimo gospodina Bečića da ih primi na razgovor, jer je naš Zećanin, i da porazgovara s ovim ljudima - kako bi splasnule tenzije - poručio je Knežević.
Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište.
Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja.
Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti.
Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta.
– Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on.
Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost.
Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić.
– Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić.
Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Tag: logor-lora