Skupština Crne Gore je usvajanjem Prostornog plana Crne Gore rekla ne LNG postrojenjima, kao što su to odlučili građani Bara u Skupštini opštine Bar, brojne nevladine organizacije, intelektualci i organizacije - kazala je advokatica Vesna Čejović reagujući na tekst Portala ETV "Opasne igre premijera Spajića sa sudbinom Bara ili projekat za budućnost". Komentarišući memorandum sa japanskom firmom JERA, dokument prema kom je predviđeno razvijanje terminala za tečni prirodni gas i gasne elektrane, istakla je da su građani odlučni da spriječe ovakav mračni scenario na kome se, kako navodi, nezakonito insistira. Nadaju se, prema riječima Čejović, i da neće biti prinuđeni da, u saradnji sa međunarodnim organizacijama i inostranim kolegama advokatima, pokreću krivične odgovornosti protiv crnogorskih i inostranih učesnika u ovom poslu. Čejović se zahvalila novinaru Slobodanu Jovanoviću što je posvetio značajnu pažnju ovoj problematici, te navela da reagovanje dostavlja radi potpunog i pravilnog informisanja javnosti. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.625%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fopasne-igre-premijera-spajica-sa-sudbinom-bara-ili-projekat-za-buducnost&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Reagovanje Čejović prenosimo u cjelosti: „Novinar Slobodan Jovanović je u pomenutom članku obradio vrlo osjetljivu temu vezanu za ideju izgradnje termoelektrane i LNG terminala u Baru i iznio navode iz mog otvorenog pisma tadašnjem ministru energetike, gospodinu Saši Mujoviću, objavljenog u „Vijestima“ još u aprilu 2024. godine, a koji su se odnosili na javnu raspravu povodom izrade nacrta Prostornog plana Crne Gore. Treba, međutim, ukazati da su nakon održane javne rasprave u vezi nacrta Prostornog plana uvažene sve primjedbe koje sam iznijela lično i kao punomoćnik velikog broja građana, kako u otvorenom pismu tadašnjem ministru energetike, tako i u obraćanju svim drugim nadležnim institucijama Crne Gore, a takođe su uvažene primjedbe koje je usvojila Skupština Opštine Bar, te primjedbe brojnih NVO u vezi ovakvih eventualnih investicija. &nbsp;Prostorni plan Crne Gor.e koji je nedavno usvojen od strane Skupštine Crne Gore, isključio je mogućnost izgradnje gasne Termolektrane i LNG terminala u Baru. Tim planera u kome je učestvovalo, između ostalog 30 doktora nauka, ocijenio je na 76 mjesta u svom izvještaju o javnoj raspravi da su &nbsp;primjedbe koje su se odnosile na gasnu termoelektranu i LNG opravdane. Kao što je poznato, Prostorni plan nije samo planski dokumenat, već se često kaže da je to poslije Ustava, najvažniji zakonski akt jedne države, koji, naravno, obavezuje sve subjekte da ga moraju poštovati. Suprotno postupanje sadrži obilježja niza ozbiljnih krivičnih djela. Inače, ostajem u svemu pri svim argumentima koje sam iznijela u otvorenom pismu ministru energetike iz aprila 2024. godine. Nisam ja ta koja tvrdi da se radi o izuzetno opasnim postrojenjima, već je to utvrđeno Evropskom direktivom o izbjegavanju velikih industrijskih nesreća, po kojima su ovakvi objekti svrstani u prvu kategoriju opasnosti od eksplozija. Postavila sam pitanje tadašnjem ministru energetike, a postavljam ga i sadašnjem ministru i članovima Vlade - da li bi oni, imajući to u vidu, mogli mirno da gledaju da se njihova djeca šetaju i igraju glavnim gradskim šetalištem koje je u blizini takvog postrojenja, strijepeći da li će danas ili sjutra odletjeti u vazduh, u eksplozijama koje kod ovakvih postrojenja nisu rijetke. Još takoreći juče, od jačeg vjetra, srušile su se džinovske dizalice u Luci Bar. U zemljotresu 1979. godine lučki dokovi su na pojedinim mjestima potonuli i tri metra. Kao što sam objasnila u pomenutom otvorenom pismu, spojevi cijevi kojima „putuje“ gas od LNG terminala do skladišta ne mogu da „izdrže“ pomijeranja veća od samo 20 centimetara koja se dešavaju pri ovako jakim vjetrovima, kao i prilikom zemljotresa. Pri najmanjem pucanju cijevi, gas bi počeo da „šišti“ bez mogućnosti ikakve kontrole. A samo 100 kubika iscurjelog tečnog gasa stvara eksplozivni oblak koji dostiže dimenzije od preko jednog kilometra, te „pokriva“ postojeća zapaljiva i eksplozivna skladište nafte, mazuta, sirćetne kisjeline, zatim skladište toksičnih materija, potom preostale lučke obale, marinu sa jahtama i čamcima, ali i stambene zgrade koje počinju odmah preko puta glavne lučke kapije. Takav oblak eksplodira i pri najmanjem statičkom elektricitetu. Možemo zamisliti kakav bi se horor desio u slučaju napada (terorističkog ili bilo kojeg drugog) dronom na takvo postrojenje, a koliko znamo, za takve slučajeve ne posjedujemo adekvatnu zaštitu. Pitanje zagađenja je takođe značajno. LNG terminali, prema posljednjim istraživanja koje je objavio BBC, su veliki zagađivači. Ispostavilo se da oni u Americi kumulativno zagađuju više nego što je to bilo od zagađenja termoelektrana na ugalj u ranijem periodu. Oni zagađuju i more tonama varakine koja se ispušta radi održavanja cijevi i zaštite od algi. Ekonomske računice su vrlo upitne. Znamo da na Krku, autokamp daje 4 puta veći prihod od LNG terminala, a da je struja iz gasnih termoelektrana koje se snabdijevaju tečnim gasom najskuplja struja na svijetu, što je potvrdio i sam tadašnji ministar Mujović. Postavlja se pitanje ko bi plaćao tako skupu struju – građani Crne Gore ili tržište koje &nbsp;samo u krajnjoj nuždi kupuje takvu struju ili, kako je rekao tadašnji ministar Mujović, „na kašičicu“.&nbsp; Pojedine gasne termoelektrane u SAD-u bankrotirale su, a zajednicama ostavile ogromna prazna postrojenja sa kojima ne znaju šta da rade. Upotreba gasa drastično je opala u EU. U samom Japanu zadnjih godina se bilježi značajan pad potražnje LNG-a. Kanadski parlament je prošle godine odlučio da više neće graditi nijedan LNG terminal. Nekoliko svjetskih banaka je odustalo od već započetih finansiranja velikih LNG projekata.&nbsp; Ovi i mnogi drugih argumenati, uticali su na odluku planera da ovakva postojenja isključe iz Prostornog plana Crne Gore kojeg je usvojila Skupština Crne Gore. Skupština Crne Gore je usvajanjem Prostornog plana Crne Gore rekla ne ovakvim idejama, kao što su to odlučili građani Bara na Skupštini opštine Bar, brojne NVO, intelektualci i organizacije. Oni su odlučni da spriječe ovakav mračni scenario na kome se nezakonito insistira zaključenim memorandumom sa japanskom firmom JERA. Nadaju se da neće biti prinuđeni da, u saradnji sa međunarodnim organizacijama i inostranim kolegama advokatima, pokreću krivične odgovornosti protiv crnogorskih i inostranih učesnika u ovom poslu. Važno je na kraju napomenuti da ovo nije i ne smije biti pitanje bilo koje partije. Ovo je pitanje elementarnog opstanka građana." Čejović je dostavila i tekstove Instituta za ekonomiju energije i finansijske analize iz Amerike vezano za, kako kažu, „rapidan pad“ potražnje LNG-a u Japanu posljednjih godina, zbog čega su prinuđeni da se orjentišu na plasman na nova tržišta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091312098_66395117d9285df52b823730a52e0130a95d2697d8eb051a2241230d22890323.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025091312098_66395117d9285df52b823730a52e0130a95d2697d8eb051a2241230d22890323" data-rendition-name="original" width="1907" height="913" loading="lazy" alt="Tekst Instituta za ekonomiju energije i finansijske analize iz Amerike"> <figcaption>Tekst Instituta za ekonomiju energije i finansijske analize iz Amerike</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250913120912_03a3557ba52452312f0a43a2846a59c7dc7b05472baab0cb1a3b6c6add2ffc89.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250913120912_03a3557ba52452312f0a43a2846a59c7dc7b05472baab0cb1a3b6c6add2ffc89" data-rendition-name="original" width="1847" height="849" loading="lazy" alt="Tekst Instituta za ekonomiju energije i finansijske analize iz Amerike"> <figcaption>Tekst Instituta za ekonomiju energije i finansijske analize iz Amerike</figcaption> </figure>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Čejović: Skupština Crne Gore usvajanjem Prostornog plana rekla ne LNG postrojenjima

Građani Bara su sa razlogom uznemireni i riješeni da se bore protiv gradnje LNG terminala u Luci Bar i dvije termoelektrane na gas, đe se pominje jedna flotilna u moru i jedna na kopnu, iza brda Volujica, ali i sa mogućnošću lociranja i na drugom mjestu (moguće i u samoj Luci Bar).&nbsp; Iako su na javnoj raspravi, u početku, obrađivači plana tvrdili da LNG terminal i termoelektrana (ili njih dvije), nisu predviđeni planom, tokom diskusije se potvrdilo, ne samo da je to predviđeno u Nacrtu prostornog plana, već i da je u okviru tima planera o tome bila opširna diskusija, da li da se ova rješenja plana potpuno brišu iz nacrta ili da se nakon javne rasprave opredijele u vezi toga. Kao razlog se navodi plansko rješenje iz Prostornog plana posebne namjene priobalnog područja iz 2018, iako se novi Prostorni plan upravo radi da bi se otklonili nedostaci dosadašnjih planova.&nbsp; <h2>&nbsp;MASKA ZA PLINSKU ELEKTRANU</h2> Advokatica mr Vesna Čejović, koja zastupa nevladine organizacije i građane koji se protive gradnji uvjerena je da Baru prijeti velika opasnost i kaže da je najveći imperativ da se „blagovremeno može preventivno djelovati i spriječiti nastupanje ogromne štete po prostor, bezbjednost života ljudi, degradaciju životne sredine, poguban uticaj na turističku ekonomiju, na pad vrijednosti nekretnina i na ostale vidove ekonomskih djelatnosti“, jer navedena rješenja iz 2018. nijesu realizovana, pa nema razloga ni da opstaju u novom Nacrtu. Advokatica Čejović kaže da je odgovornost planera, ne samo profesionalna, već i krivično-pravna, da je i u tekstu Prostornog plana iznesen eksplicitan stav, koji su saopštili na javnoj raspravi, da su protiv gradnje LNG terminala u Luci Bar i gradnje gasne elektrane. Ovo iz razloga, što svako, pa i izvršna vlast, može da iznosi svoje ideje, preporuke i interese, ali je krajnja odgovornost planera koji potpisuju plan, za rješenja koja su definisana. Kategorična je da argument planera da se mora izgraditi gasna infrastruktura, budući da postoji evropski plan gradnje gasovoda koji bi dolazio do Bara, potpuno neuvjerljiv, jer je pitanje da li će i kad zaživjeti taj projekat. Ona to smatra pukim izgovorom kako bi se zamaskirali pravi ciljevi, koji se ogledaju u činjenici da se LNG terminal definiše kao „prethodnica izgradnji velikog potrošača – plinske termoelektrane“. Kao argumente kakve opasnosti nosi takav projekat po grad Bar i njegove građane, ona navodi da je po kriterijumima EU direktive o izbjegavanju velikih industrijskih nesreća takvo postrojenje „svrstano u postrojenje prve kategorije opasnosti od eksplozija“ i da su eksplozije u sličnim postrojenjima „prilično učestale i to u sasvim redovnim prilikama i u vrlo razvijenim državama“. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250912060956_fa57978b1f22ddb9de782baacab95c36552f0f6c68d318f8568405149f9cb7ab.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250912060956_fa57978b1f22ddb9de782baacab95c36552f0f6c68d318f8568405149f9cb7ab" data-rendition-name="original" width="660" height="440" loading="lazy" alt="Milojko Spajić"> <figcaption>NE OBAZIRE SE NA JAVNE RASPRAVE: Milojko Spajić</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;OPASNOST OD EKSPLOZIJE&nbsp;</h2> Advokatica Čejović tvrdi i da se „postrojenja visoko eksplozivnog gasa, apsolutno ne rade u područjima gdje postoji povećan rizik od zemljotresa“, u koja Bar sigurno spada. Tada dolazi do ispuštanja gasa i nije moguće spriječiti njegovu eksploziju pri najmanjoj iskri, koje su uvijek prateća pojava zemljotresa.&nbsp; Stručnjaci kažu da do ispuštanja gasa dolazi prilikom pomjeranja cijevi većim od 25 cm, pa je opasnost za Bar očigledna kad znamo da je u zemljotresu 1979. godine došlo do pomjeranja tla oko 3 metra. Praksa u razvijenim zemljama je da se kod planiranja ovakvih objekata uzima najgori scenario. Očito da nas crnogorska vlast smatra kao zemlju trećeg svijeta kad ih ne interesuje nijedan scenario.&nbsp; I u najpovoljnijem scenariju, tvrdi Čejović, „ukoliko bi došlo do curenja manje od jednog procenta tečnog gasa, npr. količine od 100 m3, ta količina prelaskom u gasovito stanje dobija uvećanu zapreminu, te se dalje miješa sa vazduhom, čime se stvara eksplozivni oblak koji dostiže zapreminu od 2.000.000 m3 ili npr. 1.000 m dužine, 200 m širine i 10 m visine“.&nbsp; - Pod pretpostavkom da nema uopšte vjetra, on već sam po sebi, dolazi do stambenih zgrada u blizini Luke i dijela šetališta. Naravno, obuhvata marinu sa jahtama i čamcima i lučku infrastrukturu sa brodovima. Pokriva i seriju postojećih rezervoara sa naftom, benzinom, mazutom, sirćetom, kao i postojeće skladište toksičnih materija. Ovakav oblak eksplodira pri najmanjoj iskri, ali i pri statičkom elektricitetu . upozorava Čejović i dodaje da bi brdo Volujica „pomoglo“ da se eksplozija usmjeri prema gardskim kvartovima.&nbsp; &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250912060956_f2a92e3e8fe77f549011d085bfe72ff4f5ccb8240171e0fec58fdc4ddc8d82a6.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250912060956_f2a92e3e8fe77f549011d085bfe72ff4f5ccb8240171e0fec58fdc4ddc8d82a6" data-rendition-name="original" width="850" height="560" loading="lazy" alt="Vesna Čejović"> <figcaption>ZASTUPNICA GRAĐANA: Vesna Čejović (Photo: Primorski portal)</figcaption> </figure>  <h2>JAVNI ILI LIČNI INTERESI</h2> Zastupnica građanki i građana Bara, advokatica Čejović, koja se konsultovala sa mnogim međunarodnim, domaćim i regionalnim stručnjacima i koristi iskustva sličnih projekata, tvrdi da projekat LNG terminala, sa gradnjom gasnih termoelektrana nije uopšte ekonomski isplativ. Recimo, stanovnici Krka, prema njenim riječima, đe je u Omišju izgrađen LNG terminal, kažu da četiri puta više prihoduju od obližnjeg turističkog auto-kampa, nego od LNG terminala.&nbsp; - Svi stručnjaci koje smo konsultovali, tvrde da je LNG čisti gubitak, kako za samu Luku, tako i za prateće agencijsko-špediterske djelatnosti. Brod regasifikator, dug preko 300 metara i širok preko 40 metara, mora biti trajno vezan, uz obalu. Uz brod regasifikator, dolaze brodovi snabdjevači gasom, istih dimenzija, te i taj prostor mora biti slobodan. Oni trajno zauzimaju značajan prostor dužine 300 i širine skoro 100 m, od inače veoma ograničenog prostora Luke i sprječavaju normalno servisiranje i prihode od drugih brodova – ističe Čejović.&nbsp; Iako se mnogi stručnjaci protive ovom projektu izvršna vlast, iz samo njima znanih razloga, insistira na njemu. Kao da nijesu uspjeli ništa drugo smisliti za Crnu Goru do bezbjednosno, ekološki i ekonomski štetan projekat. Ovo insistiranje dovodi do sumnje da li se radi o opštem ili ličnim interesima.&nbsp; Postavlja se pitanje što stoji iza ideje da se u Crnoj Gori gradi gasna elektrana u momentu kada se gase postojeće, kada se pokazalo da se zbog cijene tečnog gasa dovodi u pitanje njihova rentabilnost, a i što u vremenu borbe protiv klimatskih promjena zagađuju vazduh, zbog čega se EU, planom RePower 2030, obavezala da će do te godine smanjiti potrošnju gasa za 50 %.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250912060956_6a1834b21af0888ebcd151475bb0a5d97454f90bdaa982e01df82c7c1d264289.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250912060956_6a1834b21af0888ebcd151475bb0a5d97454f90bdaa982e01df82c7c1d264289" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Bar"> <figcaption>GRAĐANKE I GRAĐANI ZABRINUTI ZA BEZBJEDNOST: Bar (Photo: Opština Bar)</figcaption> </figure>  &nbsp; Prema informacijama kojima raspolažemo, Memorandumom koji potpisuje premijer Milojko Spajić predviđa se gradnja LNG terminala i termoelektrane u kojem se zahtijeva da Vlada „razmotri“ da učestvuje u ovom projektu dodjelom zemljišta, ostvarivanjem slobodnog putnog i vodovodnog koridora i prioritetom u priključivanju na njih, priključivanju na postojeću elektro mrežu, pojednostavljenim i ubrzanim dobijanjem dozvola uz pomoć države, izborom tačno definisanog proizvođača opreme, itd. Dio memoranduma je proglašen tajnim. Građani moraju da znaju da je struja dobijena iz gasnih elektrana najskuplja struja. Ono što je dodatno zapanjujuće jeste da se u Memorandumu predviđa mogućnost gradnje termoelektrane u samoj Luci Bar, ako tako izabere investitor. <h2>&nbsp;RJEŠENJE – GRAĐANSKI BUNT</h2> Na kraju, zašto se sve dešava „ispod žita“, zašto gtrađani Crne Gore nijesu obaviješteni o namjerama Vlade da se gradi LNG terminal i gasne termolektrane u Baru, koje zagađuju taman kao Termoelektrana u Pljevljima. Zašto parlament Crne Gore nije raspravljao o tome, zašto nemamo uvid u fizibiliti studiju tog projekta?&nbsp; Grupa od 40 nevladinih organizacija, građana, stručnjaka i ekoloških aktivista uputila je 9. septembra otvoreno pismo Vladi Crne Gore, predsjedniku Vlade Spajiću i ministru energetike i rudarstva Admiru Šahmanoviću, pozivajući ih da obustave procedure za potpisivanja Memoranduma o razumijevanju sa kompanijom JERA Co. Inc. Japan, dokumenta koji se odnosi na razvoj projekata na fosilni gas u Crnoj Gori, a koji uključuje gasnu elektranu i LNG terminal sa pratećom infrastrukturom. Anatemisani DPS za sve i svašta je u onoj „kriminalizovanoj Crnoj Gori“ obezbijedio, u periodu 2006 – 2015. godina, dok nijesu počele demonstracije u Podgorici, 11,5 milijardi eura direktnih investicija iz inostranstva, uglavnom green field, dok postavgustovske vlade nijesu u stanju, sve se hvaleći kako su demokratizovale Crnu Goru, da obezbijede direktna strana ulaganja, osim stanova na najtraktivnijim crnogorskim plažama. Sada su se sjetili da novim zaduženjima „investiraju“ u projekte koji Crnoj Gori ne mogu donijeti nikakvog dobra (za njih ne znamo), koji će uništiti ekološki Bar i okolinu, ugroziti lučke poslove, turističke potencijale Bara i, što je najvažnije, dovesti u potencijalnu opasnost građane Bara.&nbsp; Je li Crna Gora zaista selo, kako je smatra premijer, pa on kao kmet može da ugovara i pregovara kao da Crna Gora nema svoj Ustav, zakone, koji se moraju poštovati? Ne poštuje se zakon o javnim nabavkama, već se direktno pregovara sa stranim firmama, u ovom slučaju koje ni ne angažuju sopstvena sredstva, derogiraju se zakonske odredbe o konkurenciji, monopolima, ... izvršna vlast se ponaša kao da su vlasnici Crne Gore i da mogu, samovoljom, da sklapaju ugovore po posebnim uslovima, koji nijesu u saglasnosti sa zakonima Crne Gore, da poklanjaju dijelove teritorije pravnim licima iz druge države, što je direktno kršenje člana 3. Ustava Crne Gore i krivično je djelo.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250912060956_a8889a08a83410fdf0345ce121e506844055a7cdc41aa704c66471ce23e670a0.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250912060956_a8889a08a83410fdf0345ce121e506844055a7cdc41aa704c66471ce23e670a0" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Zgrada Vlade Crne Gore"> <figcaption>PREMIJER I MINISTAR ĆUTE: Zgrada Vlade Crne Gore(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Pošto je jasno da crnogorsko pravosuđe mrtvijem snom spava, ombudsman takođe, građanima ostaje jedino da se sami organizuju i ne dozvole da ih izvršna vlast smatra podanicima, koji su im poklonili Crnu Goru time što su dobili većinu na izborima. Jedino se tako mogu naćerati da poštuju procedure, stručna mišljenja, mišljenja nezavisnih agencija, nevladinih organizacija i, što je najvažnije, da poštuju građane Crne Gore koji su jedini vlasnici ove države!

Slobodan Jovanović

Opasne igre premijera Spajića sa sudbinom Bara ili projekat za budućnost

Premijer Milojko Spajić, resorni ministar Admir Šahmanović prije potpisivanja bilo kakvog memoranduma sa japanskom kompanijom JERA moraju da građanima Crne Gore daju informaciju na koji način planiraju da realizuju projekat izgradnje LNG terminala i gasne elektrane i na osnovu kojeg zakona, poručio je poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Branislav Nenezić.&nbsp;
- Već sada je jasno da je ovakav memorandum u suprotnosti sa Prostornim planom Crne Gore. Da li je urađena procjena rizika uticaja na životnu sredinu, cost benefit analiza i studija izvodljivosti za ovakav jedan projekat - navodi Nenezić.&nbsp;
Ovo su, podsječa, zaključci koje je donio nadležni skupštinski odbor i usvojila Skupština Crne Gore.
- Oni nijesu preporuka, oni su obaveza koju vlade i resorno ministarstvo moraju ispoštovati - zaključio je Nenezić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fvlada-priprema-sporazum-sa-japanskom-kompanijom-jera-o-izgradnji-lng-terminala-i-gasne-termoelektrane&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

1084x550

Nenezić: Vlada hitno da obavijesti građane o svim detaljima plana za LNG terminal i gasnu elektranu

Kao i što sam najavio, LNG terminal i termoelektrana se neće graditi u našem gradu, saopštio je Branislav Nenezić poslanik SD-a i predstavnik Evropskog saveza.
- Velika pobjeda složnih građanki i građana Bara koji su jasno stali na stranu budućnosti svoje djece i budućih generacija! Jedno veliko Hvala građanskom, snažnom Baru! Bar se mora čuti . napisao je Nenezić na mreži X.

Nenezić: LNG terminal i termoelektrana se neće graditi u Baru

U okviru Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru – STEGA formirane su dvije nove redakcije, sa ciljem daljeg jačanja strateških pravaca njenog djelovanja.&nbsp;
Kako je saopšteno iz STEGA-e, imenovani su koordinatori novoformiranih redakcija, pa će tako Redakciju za međunarodne odnose i evropske integracije voditi dr Srđa Pavlović, dok će Redakciju za sport predvoditi Mojaš Radonjić.
- Formiranje ovih redakcija predstavlja važan iskorak u daljoj realizaciji ciljeva &nbsp;STEGA-e, a posebno u kontekstu razvoja i unapređenja strateškog dokumenta "Agenda 2028". Uvjereni smo da će njihov rad značajno doprinijeti jasnijoj artikulaciji vizije ove dvije oblasti koje su od izuzetnog značaja za društvo, kao i unapređenju ukupne prepoznatljivosti i prezentacije Crne Gore u međunarodnim okvirima - navedeno je u saopštenju STEGA.
Poručili su da STEGA nastavlja da okuplja relevantne pojedince i stručnjake, sa ciljem izgradnje odgovornog, otvorenog i evropski orijentisanog društva, kroz savremene pristupe u ključnim oblastima od javnog interesa.

Srđa Pavlović i Mojaš Radonjić vodiće dvije nove redakcije STEGA-e

Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je da je stav "Vlade da Hrvatska ne bi u ovom trenutku pristupala Odboru za mir".
On je to izjavio nakon telefonskog razgovora sa predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem.
Uoči sjednice Odbora za finansije na kojem će predstaviti kandidata za ministra finansija Tomislava Ćorića, premijer Andrej Plenković obratio se medijima.
- S obzirom da je Milanović prošle nedjelje nešto komunicirao da treba da se čujemo, čuli smo se kratko u vezi Odbora za mir. Moram reći da je stav Vlade da Hrvatska ne bi u ovom trenutku pristupala Odboru za mir iz niza razloga. Saopštili smo to Milanoviću. On je rekao da je taj stav danas komunicirao javno i nemam tu šta da dodam - rekao je premijer.
Donald Tramp je osnovao svoj „Odbor za mir“ na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u ​​Davosu.
Nešto više od desetak zemalja potpisalo je povelju Odbora za mir (BoP) u Davosu ovog četvrtka 22. januara 2026. Na marginama Svjetskog ekonomskog foruma, imenovali su Donalda Trampa za predsjedavajućeg tom novom tijelu čiji osnivački dokument navodi da je ono namijenjeno pragmatičnom posredovanju u međunarodnim sukobima i uspostavljanju trajnog mira. Među potpisnicima je i sam Tramp, u svojstvu predsjednika SAD.
Dok su neke zemlje brzo prihvatile Trampov poziv u Odbor za mir, druge oklijevaju – uključujući i nekoliko partnera u NATO, kao što su Njemačka i Italija. Druge, među kojima su Francuska, Velika Britanija i Dansku, to su već odbile.

Plenković: Hrvatska u ovom trenutku ne bi da pristupi Trampovom Odboru za mir

Direktorat za inspekcijske poslove Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine staviće rješenje o iseljenju i rušenju dijela „plave zgrade“ van pravne snage samo u slučaju da službenim putem dobije pisani nalaz vještaka građevinske struke, prof. dr Duška Lučića i prof. dr Radenka Pejovića, koje je Opština Herceg Novi angažovala da procijene oštećenja na takozvanoj „plavoj zgradi“. 
Oni su juče, nakon obilaska zgrade u Ulici Orjenski bataljon, zaključili da stabilnost objekta nije ugrožena i da ne postoji opasnost od urušavanja. Takođe su naglasili da su sanacija oštećenog dijela, kao i geodetsko snimanje objekta, neophodni.
Direktor Direktorata Dalibor Đerić kazao je za RTHN da je jutros upućen mejl predsjedniku Opštine Herceg Novi u kojem traže da im se službenim putem dostavi nalaz i mišljenje vještaka, sudskih vještaka građevinske struke vezano za „plavu zgradu“, jer su iz sredstava informisanja saznali za usmeni nalaz dat na licu mjesta.
- Znači, mi ne možemo sigurno povući rješenje na osnovu usmenih izjava, niti smijemo da kalkulišemo, pogotovo ne kada su u pitanju životi građana, samih građana koji žive u stambenoj zgradi, ali takođe i građana koji se zateknu u neposrednoj blizini u slučaju fatalnog ishoda. Neophodno je da se da pisani nalaz, da se uputi inspekciji, i samo u tom slučaju će građevinska inspekcija Direktorata za inspekcijski nadzor Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine obustaviti svoje rješenje. Tačnije, staviće rješenje van pravne snage. Sve drugo je oblast kalkulacija i nagađanja. Dakle, pisani dokument stavlja van pravne snage rješenje - kazao je Đerić.
On je rekao da će preduzeće Zaštita prostora nastaviti izradu elaborata o rušenju do momenta dobijanja zvaničnog nalaza vještaka.
- Jednostavno treba da se sve ispita od strane, zna se koga, to su građevinski inženjeri, sudski vještaci i da se uradi taj elaborat. Treba da se vidi elaborat i sami projekat zgrade, kad je zgrada napravljena, da li su bile sanacije nakon zemljotresa 1979. godine, da li su nakon toga uslijedile nove sanacije, na primjer, 1999. godine, da li su bile sanacije na tom dijelu koji je upravo predmet bio inspekcijskog nadzora, koji je sklon, da kažem, urušavanju. Sve to treba ispitati i na kraju treba i uraditi izvještaj. Mi ne bismo htjeli da dođe, niko od nas, naravno, pa ponajmanje državni organi, ali neophodno je da malo ozbiljnije pristupimo ovoj stvari i da se što prije to završi - naveo je Đerić.
On je dodao da, što se tiče Direktorata za inspekcijski nadzor i glavnog građevinskog inspektora Novaka Lakušića, on i dalje postupa u skladu sa Zakonom o upravnom postupku i Zakonom o inspekcijskom nadzoru, te da će rješenje doći na izvršenje čim bude završen elaborat o rušenju.
Đerić navodi i da u odnosu na rješenje inspektora o zabrani upotrebe zgrade, ne mogu na silu iseljavati stanare.
- To je sastavni dio rješenja u kojem se navodi zabrana upotrebe stambenog objekta, a nakon toga i uklanjanje objekta. Na silu ne možemo. Ako se sjetite zemljotresa 1979. godine, isto sam živio u soliteru, pa smo napustili soliter dok se nije ispitao, i onda smo se vratili. Niko od stanara nije postavljao pitanje zbog čega se to radi, nego smo svi napustili, naravno, dok nije bilo sigurno i bezbjedno da se vratimo u ono mjesto gdje živimo - zaključio je Đerić.

Đerić: Rješenje o rušenju "plave zgrade" može biti povučeno isključivo kada stigne zvaničan nalaz vještaka

Rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović, sastao se danas u Rektoratu sa delegacijom Univerziteta u Skadru „Luigj Gurakuqi“, koju je predvodio rektor prof. dr Tonin Gjuraj, a razgovori su bili usmjereni na dalje unapređenje saradnje u oblasti nauke i nastave, kao i zajedničko apliciranje za projekte finansirane iz fondova Evropske unije i drugih međunarodnih izvora.
Tokom sastanka istaknuto je da Univerzitet Crne Gore i Univerzitet u Skadru već imaju uspješnu saradnju, ostvarenu kroz projekat Reforma doktorskih studija u Crnoj Gori i Albaniji, realizovan u okviru Erasmus+ programa za izgradnju kapaciteta u visokom obrazovanju. Projekat je prepoznat kao primjer dobre prakse, a njegov najznačajniji rezultat je uspostavljanje prvog programa doktorskih studija na engleskom jeziku pod nazivom Održivi razvoj.
Posebno je naglašena intenzivna saradnja nastavnog osoblja dva univerziteta u okviru Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, naročito na studijskom programu Obrazovanje učitelja na albanskom jeziku, u okviru kojeg su angažovani profesori Univerziteta u Skadru, čime se dodatno jača akademska razmjena i kvalitet nastavnog procesa.
Na sastanku su razmotrene i zajedničke aktivnosti u okviru Erasmus+ ESN-AIR projekta (Engaging Students for eNhancing Internationalization Practices in the Adriatic-Ionian Region).
Sagovornici su izrazili zadovoljstvo dosadašnjim rezultatima saradnje i saglasili se da postoje značajne mogućnosti za njeno dalje unapređenje kroz nove zajedničke projekte, razmjenu akademskog osoblja i studenata, kao i jačanje međunarodne vidljivosti obje institucije.
Sastanku su prisustvovali predsjednik Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore prof. dr Milivoje Radović, prorektorica za internacionalizaciju prof. dr Sanja Peković i rukovodilac studijskog programa Obrazovanje učitelja na albanskom jeziku prof. dr David Kalaj.
Delegaciju Univerziteta u Skadru činili su prof. as. dr Blerta Dragusha, prorektorka za međunarodne odnose i naučnoistraživački rad, prof. dr Artan Haxhi, dekan Fakulteta društvenih nauka, i mr Erard Çurçija, rukovodilac Kancelarije za međunarodnu saradnju (IRO).

Tag: lng-terminal