Skupština Crne Gore je usvajanjem Prostornog plana Crne Gore rekla ne LNG postrojenjima, kao što su to odlučili građani Bara u Skupštini opštine Bar, brojne nevladine organizacije, intelektualci i organizacije - kazala je advokatica Vesna Čejović reagujući na tekst Portala ETV "Opasne igre premijera Spajića sa sudbinom Bara ili projekat za budućnost". Komentarišući memorandum sa japanskom firmom JERA, dokument prema kom je predviđeno razvijanje terminala za tečni prirodni gas i gasne elektrane, istakla je da su građani odlučni da spriječe ovakav mračni scenario na kome se, kako navodi, nezakonito insistira. Nadaju se, prema riječima Čejović, i da neće biti prinuđeni da, u saradnji sa međunarodnim organizacijama i inostranim kolegama advokatima, pokreću krivične odgovornosti protiv crnogorskih i inostranih učesnika u ovom poslu. Čejović se zahvalila novinaru Slobodanu Jovanoviću što je posvetio značajnu pažnju ovoj problematici, te navela da reagovanje dostavlja radi potpunog i pravilnog informisanja javnosti. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.625%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fopasne-igre-premijera-spajica-sa-sudbinom-bara-ili-projekat-za-buducnost&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Reagovanje Čejović prenosimo u cjelosti: „Novinar Slobodan Jovanović je u pomenutom članku obradio vrlo osjetljivu temu vezanu za ideju izgradnje termoelektrane i LNG terminala u Baru i iznio navode iz mog otvorenog pisma tadašnjem ministru energetike, gospodinu Saši Mujoviću, objavljenog u „Vijestima“ još u aprilu 2024. godine, a koji su se odnosili na javnu raspravu povodom izrade nacrta Prostornog plana Crne Gore. Treba, međutim, ukazati da su nakon održane javne rasprave u vezi nacrta Prostornog plana uvažene sve primjedbe koje sam iznijela lično i kao punomoćnik velikog broja građana, kako u otvorenom pismu tadašnjem ministru energetike, tako i u obraćanju svim drugim nadležnim institucijama Crne Gore, a takođe su uvažene primjedbe koje je usvojila Skupština Opštine Bar, te primjedbe brojnih NVO u vezi ovakvih eventualnih investicija. &nbsp;Prostorni plan Crne Gor.e koji je nedavno usvojen od strane Skupštine Crne Gore, isključio je mogućnost izgradnje gasne Termolektrane i LNG terminala u Baru. Tim planera u kome je učestvovalo, između ostalog 30 doktora nauka, ocijenio je na 76 mjesta u svom izvještaju o javnoj raspravi da su &nbsp;primjedbe koje su se odnosile na gasnu termoelektranu i LNG opravdane. Kao što je poznato, Prostorni plan nije samo planski dokumenat, već se često kaže da je to poslije Ustava, najvažniji zakonski akt jedne države, koji, naravno, obavezuje sve subjekte da ga moraju poštovati. Suprotno postupanje sadrži obilježja niza ozbiljnih krivičnih djela. Inače, ostajem u svemu pri svim argumentima koje sam iznijela u otvorenom pismu ministru energetike iz aprila 2024. godine. Nisam ja ta koja tvrdi da se radi o izuzetno opasnim postrojenjima, već je to utvrđeno Evropskom direktivom o izbjegavanju velikih industrijskih nesreća, po kojima su ovakvi objekti svrstani u prvu kategoriju opasnosti od eksplozija. Postavila sam pitanje tadašnjem ministru energetike, a postavljam ga i sadašnjem ministru i članovima Vlade - da li bi oni, imajući to u vidu, mogli mirno da gledaju da se njihova djeca šetaju i igraju glavnim gradskim šetalištem koje je u blizini takvog postrojenja, strijepeći da li će danas ili sjutra odletjeti u vazduh, u eksplozijama koje kod ovakvih postrojenja nisu rijetke. Još takoreći juče, od jačeg vjetra, srušile su se džinovske dizalice u Luci Bar. U zemljotresu 1979. godine lučki dokovi su na pojedinim mjestima potonuli i tri metra. Kao što sam objasnila u pomenutom otvorenom pismu, spojevi cijevi kojima „putuje“ gas od LNG terminala do skladišta ne mogu da „izdrže“ pomijeranja veća od samo 20 centimetara koja se dešavaju pri ovako jakim vjetrovima, kao i prilikom zemljotresa. Pri najmanjem pucanju cijevi, gas bi počeo da „šišti“ bez mogućnosti ikakve kontrole. A samo 100 kubika iscurjelog tečnog gasa stvara eksplozivni oblak koji dostiže dimenzije od preko jednog kilometra, te „pokriva“ postojeća zapaljiva i eksplozivna skladište nafte, mazuta, sirćetne kisjeline, zatim skladište toksičnih materija, potom preostale lučke obale, marinu sa jahtama i čamcima, ali i stambene zgrade koje počinju odmah preko puta glavne lučke kapije. Takav oblak eksplodira i pri najmanjem statičkom elektricitetu. Možemo zamisliti kakav bi se horor desio u slučaju napada (terorističkog ili bilo kojeg drugog) dronom na takvo postrojenje, a koliko znamo, za takve slučajeve ne posjedujemo adekvatnu zaštitu. Pitanje zagađenja je takođe značajno. LNG terminali, prema posljednjim istraživanja koje je objavio BBC, su veliki zagađivači. Ispostavilo se da oni u Americi kumulativno zagađuju više nego što je to bilo od zagađenja termoelektrana na ugalj u ranijem periodu. Oni zagađuju i more tonama varakine koja se ispušta radi održavanja cijevi i zaštite od algi. Ekonomske računice su vrlo upitne. Znamo da na Krku, autokamp daje 4 puta veći prihod od LNG terminala, a da je struja iz gasnih termoelektrana koje se snabdijevaju tečnim gasom najskuplja struja na svijetu, što je potvrdio i sam tadašnji ministar Mujović. Postavlja se pitanje ko bi plaćao tako skupu struju – građani Crne Gore ili tržište koje &nbsp;samo u krajnjoj nuždi kupuje takvu struju ili, kako je rekao tadašnji ministar Mujović, „na kašičicu“.&nbsp; Pojedine gasne termoelektrane u SAD-u bankrotirale su, a zajednicama ostavile ogromna prazna postrojenja sa kojima ne znaju šta da rade. Upotreba gasa drastično je opala u EU. U samom Japanu zadnjih godina se bilježi značajan pad potražnje LNG-a. Kanadski parlament je prošle godine odlučio da više neće graditi nijedan LNG terminal. Nekoliko svjetskih banaka je odustalo od već započetih finansiranja velikih LNG projekata.&nbsp; Ovi i mnogi drugih argumenati, uticali su na odluku planera da ovakva postojenja isključe iz Prostornog plana Crne Gore kojeg je usvojila Skupština Crne Gore. Skupština Crne Gore je usvajanjem Prostornog plana Crne Gore rekla ne ovakvim idejama, kao što su to odlučili građani Bara na Skupštini opštine Bar, brojne NVO, intelektualci i organizacije. Oni su odlučni da spriječe ovakav mračni scenario na kome se nezakonito insistira zaključenim memorandumom sa japanskom firmom JERA. Nadaju se da neće biti prinuđeni da, u saradnji sa međunarodnim organizacijama i inostranim kolegama advokatima, pokreću krivične odgovornosti protiv crnogorskih i inostranih učesnika u ovom poslu. Važno je na kraju napomenuti da ovo nije i ne smije biti pitanje bilo koje partije. Ovo je pitanje elementarnog opstanka građana." Čejović je dostavila i tekstove Instituta za ekonomiju energije i finansijske analize iz Amerike vezano za, kako kažu, „rapidan pad“ potražnje LNG-a u Japanu posljednjih godina, zbog čega su prinuđeni da se orjentišu na plasman na nova tržišta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091312098_66395117d9285df52b823730a52e0130a95d2697d8eb051a2241230d22890323.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025091312098_66395117d9285df52b823730a52e0130a95d2697d8eb051a2241230d22890323" data-rendition-name="original" width="1907" height="913" loading="lazy" alt="Tekst Instituta za ekonomiju energije i finansijske analize iz Amerike"> <figcaption>Tekst Instituta za ekonomiju energije i finansijske analize iz Amerike</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250913120912_03a3557ba52452312f0a43a2846a59c7dc7b05472baab0cb1a3b6c6add2ffc89.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250913120912_03a3557ba52452312f0a43a2846a59c7dc7b05472baab0cb1a3b6c6add2ffc89" data-rendition-name="original" width="1847" height="849" loading="lazy" alt="Tekst Instituta za ekonomiju energije i finansijske analize iz Amerike"> <figcaption>Tekst Instituta za ekonomiju energije i finansijske analize iz Amerike</figcaption> </figure>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Čejović: Skupština Crne Gore usvajanjem Prostornog plana rekla ne LNG postrojenjima

Građani Bara su sa razlogom uznemireni i riješeni da se bore protiv gradnje LNG terminala u Luci Bar i dvije termoelektrane na gas, đe se pominje jedna flotilna u moru i jedna na kopnu, iza brda Volujica, ali i sa mogućnošću lociranja i na drugom mjestu (moguće i u samoj Luci Bar).&nbsp; Iako su na javnoj raspravi, u početku, obrađivači plana tvrdili da LNG terminal i termoelektrana (ili njih dvije), nisu predviđeni planom, tokom diskusije se potvrdilo, ne samo da je to predviđeno u Nacrtu prostornog plana, već i da je u okviru tima planera o tome bila opširna diskusija, da li da se ova rješenja plana potpuno brišu iz nacrta ili da se nakon javne rasprave opredijele u vezi toga. Kao razlog se navodi plansko rješenje iz Prostornog plana posebne namjene priobalnog područja iz 2018, iako se novi Prostorni plan upravo radi da bi se otklonili nedostaci dosadašnjih planova.&nbsp; <h2>&nbsp;MASKA ZA PLINSKU ELEKTRANU</h2> Advokatica mr Vesna Čejović, koja zastupa nevladine organizacije i građane koji se protive gradnji uvjerena je da Baru prijeti velika opasnost i kaže da je najveći imperativ da se „blagovremeno može preventivno djelovati i spriječiti nastupanje ogromne štete po prostor, bezbjednost života ljudi, degradaciju životne sredine, poguban uticaj na turističku ekonomiju, na pad vrijednosti nekretnina i na ostale vidove ekonomskih djelatnosti“, jer navedena rješenja iz 2018. nijesu realizovana, pa nema razloga ni da opstaju u novom Nacrtu. Advokatica Čejović kaže da je odgovornost planera, ne samo profesionalna, već i krivično-pravna, da je i u tekstu Prostornog plana iznesen eksplicitan stav, koji su saopštili na javnoj raspravi, da su protiv gradnje LNG terminala u Luci Bar i gradnje gasne elektrane. Ovo iz razloga, što svako, pa i izvršna vlast, može da iznosi svoje ideje, preporuke i interese, ali je krajnja odgovornost planera koji potpisuju plan, za rješenja koja su definisana. Kategorična je da argument planera da se mora izgraditi gasna infrastruktura, budući da postoji evropski plan gradnje gasovoda koji bi dolazio do Bara, potpuno neuvjerljiv, jer je pitanje da li će i kad zaživjeti taj projekat. Ona to smatra pukim izgovorom kako bi se zamaskirali pravi ciljevi, koji se ogledaju u činjenici da se LNG terminal definiše kao „prethodnica izgradnji velikog potrošača – plinske termoelektrane“. Kao argumente kakve opasnosti nosi takav projekat po grad Bar i njegove građane, ona navodi da je po kriterijumima EU direktive o izbjegavanju velikih industrijskih nesreća takvo postrojenje „svrstano u postrojenje prve kategorije opasnosti od eksplozija“ i da su eksplozije u sličnim postrojenjima „prilično učestale i to u sasvim redovnim prilikama i u vrlo razvijenim državama“. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250912060956_fa57978b1f22ddb9de782baacab95c36552f0f6c68d318f8568405149f9cb7ab.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250912060956_fa57978b1f22ddb9de782baacab95c36552f0f6c68d318f8568405149f9cb7ab" data-rendition-name="original" width="660" height="440" loading="lazy" alt="Milojko Spajić"> <figcaption>NE OBAZIRE SE NA JAVNE RASPRAVE: Milojko Spajić</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;OPASNOST OD EKSPLOZIJE&nbsp;</h2> Advokatica Čejović tvrdi i da se „postrojenja visoko eksplozivnog gasa, apsolutno ne rade u područjima gdje postoji povećan rizik od zemljotresa“, u koja Bar sigurno spada. Tada dolazi do ispuštanja gasa i nije moguće spriječiti njegovu eksploziju pri najmanjoj iskri, koje su uvijek prateća pojava zemljotresa.&nbsp; Stručnjaci kažu da do ispuštanja gasa dolazi prilikom pomjeranja cijevi većim od 25 cm, pa je opasnost za Bar očigledna kad znamo da je u zemljotresu 1979. godine došlo do pomjeranja tla oko 3 metra. Praksa u razvijenim zemljama je da se kod planiranja ovakvih objekata uzima najgori scenario. Očito da nas crnogorska vlast smatra kao zemlju trećeg svijeta kad ih ne interesuje nijedan scenario.&nbsp; I u najpovoljnijem scenariju, tvrdi Čejović, „ukoliko bi došlo do curenja manje od jednog procenta tečnog gasa, npr. količine od 100 m3, ta količina prelaskom u gasovito stanje dobija uvećanu zapreminu, te se dalje miješa sa vazduhom, čime se stvara eksplozivni oblak koji dostiže zapreminu od 2.000.000 m3 ili npr. 1.000 m dužine, 200 m širine i 10 m visine“.&nbsp; - Pod pretpostavkom da nema uopšte vjetra, on već sam po sebi, dolazi do stambenih zgrada u blizini Luke i dijela šetališta. Naravno, obuhvata marinu sa jahtama i čamcima i lučku infrastrukturu sa brodovima. Pokriva i seriju postojećih rezervoara sa naftom, benzinom, mazutom, sirćetom, kao i postojeće skladište toksičnih materija. Ovakav oblak eksplodira pri najmanjoj iskri, ali i pri statičkom elektricitetu . upozorava Čejović i dodaje da bi brdo Volujica „pomoglo“ da se eksplozija usmjeri prema gardskim kvartovima.&nbsp; &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250912060956_f2a92e3e8fe77f549011d085bfe72ff4f5ccb8240171e0fec58fdc4ddc8d82a6.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250912060956_f2a92e3e8fe77f549011d085bfe72ff4f5ccb8240171e0fec58fdc4ddc8d82a6" data-rendition-name="original" width="850" height="560" loading="lazy" alt="Vesna Čejović"> <figcaption>ZASTUPNICA GRAĐANA: Vesna Čejović (Photo: Primorski portal)</figcaption> </figure>  <h2>JAVNI ILI LIČNI INTERESI</h2> Zastupnica građanki i građana Bara, advokatica Čejović, koja se konsultovala sa mnogim međunarodnim, domaćim i regionalnim stručnjacima i koristi iskustva sličnih projekata, tvrdi da projekat LNG terminala, sa gradnjom gasnih termoelektrana nije uopšte ekonomski isplativ. Recimo, stanovnici Krka, prema njenim riječima, đe je u Omišju izgrađen LNG terminal, kažu da četiri puta više prihoduju od obližnjeg turističkog auto-kampa, nego od LNG terminala.&nbsp; - Svi stručnjaci koje smo konsultovali, tvrde da je LNG čisti gubitak, kako za samu Luku, tako i za prateće agencijsko-špediterske djelatnosti. Brod regasifikator, dug preko 300 metara i širok preko 40 metara, mora biti trajno vezan, uz obalu. Uz brod regasifikator, dolaze brodovi snabdjevači gasom, istih dimenzija, te i taj prostor mora biti slobodan. Oni trajno zauzimaju značajan prostor dužine 300 i širine skoro 100 m, od inače veoma ograničenog prostora Luke i sprječavaju normalno servisiranje i prihode od drugih brodova – ističe Čejović.&nbsp; Iako se mnogi stručnjaci protive ovom projektu izvršna vlast, iz samo njima znanih razloga, insistira na njemu. Kao da nijesu uspjeli ništa drugo smisliti za Crnu Goru do bezbjednosno, ekološki i ekonomski štetan projekat. Ovo insistiranje dovodi do sumnje da li se radi o opštem ili ličnim interesima.&nbsp; Postavlja se pitanje što stoji iza ideje da se u Crnoj Gori gradi gasna elektrana u momentu kada se gase postojeće, kada se pokazalo da se zbog cijene tečnog gasa dovodi u pitanje njihova rentabilnost, a i što u vremenu borbe protiv klimatskih promjena zagađuju vazduh, zbog čega se EU, planom RePower 2030, obavezala da će do te godine smanjiti potrošnju gasa za 50 %.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250912060956_6a1834b21af0888ebcd151475bb0a5d97454f90bdaa982e01df82c7c1d264289.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250912060956_6a1834b21af0888ebcd151475bb0a5d97454f90bdaa982e01df82c7c1d264289" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Bar"> <figcaption>GRAĐANKE I GRAĐANI ZABRINUTI ZA BEZBJEDNOST: Bar (Photo: Opština Bar)</figcaption> </figure>  &nbsp; Prema informacijama kojima raspolažemo, Memorandumom koji potpisuje premijer Milojko Spajić predviđa se gradnja LNG terminala i termoelektrane u kojem se zahtijeva da Vlada „razmotri“ da učestvuje u ovom projektu dodjelom zemljišta, ostvarivanjem slobodnog putnog i vodovodnog koridora i prioritetom u priključivanju na njih, priključivanju na postojeću elektro mrežu, pojednostavljenim i ubrzanim dobijanjem dozvola uz pomoć države, izborom tačno definisanog proizvođača opreme, itd. Dio memoranduma je proglašen tajnim. Građani moraju da znaju da je struja dobijena iz gasnih elektrana najskuplja struja. Ono što je dodatno zapanjujuće jeste da se u Memorandumu predviđa mogućnost gradnje termoelektrane u samoj Luci Bar, ako tako izabere investitor. <h2>&nbsp;RJEŠENJE – GRAĐANSKI BUNT</h2> Na kraju, zašto se sve dešava „ispod žita“, zašto gtrađani Crne Gore nijesu obaviješteni o namjerama Vlade da se gradi LNG terminal i gasne termolektrane u Baru, koje zagađuju taman kao Termoelektrana u Pljevljima. Zašto parlament Crne Gore nije raspravljao o tome, zašto nemamo uvid u fizibiliti studiju tog projekta?&nbsp; Grupa od 40 nevladinih organizacija, građana, stručnjaka i ekoloških aktivista uputila je 9. septembra otvoreno pismo Vladi Crne Gore, predsjedniku Vlade Spajiću i ministru energetike i rudarstva Admiru Šahmanoviću, pozivajući ih da obustave procedure za potpisivanja Memoranduma o razumijevanju sa kompanijom JERA Co. Inc. Japan, dokumenta koji se odnosi na razvoj projekata na fosilni gas u Crnoj Gori, a koji uključuje gasnu elektranu i LNG terminal sa pratećom infrastrukturom. Anatemisani DPS za sve i svašta je u onoj „kriminalizovanoj Crnoj Gori“ obezbijedio, u periodu 2006 – 2015. godina, dok nijesu počele demonstracije u Podgorici, 11,5 milijardi eura direktnih investicija iz inostranstva, uglavnom green field, dok postavgustovske vlade nijesu u stanju, sve se hvaleći kako su demokratizovale Crnu Goru, da obezbijede direktna strana ulaganja, osim stanova na najtraktivnijim crnogorskim plažama. Sada su se sjetili da novim zaduženjima „investiraju“ u projekte koji Crnoj Gori ne mogu donijeti nikakvog dobra (za njih ne znamo), koji će uništiti ekološki Bar i okolinu, ugroziti lučke poslove, turističke potencijale Bara i, što je najvažnije, dovesti u potencijalnu opasnost građane Bara.&nbsp; Je li Crna Gora zaista selo, kako je smatra premijer, pa on kao kmet može da ugovara i pregovara kao da Crna Gora nema svoj Ustav, zakone, koji se moraju poštovati? Ne poštuje se zakon o javnim nabavkama, već se direktno pregovara sa stranim firmama, u ovom slučaju koje ni ne angažuju sopstvena sredstva, derogiraju se zakonske odredbe o konkurenciji, monopolima, ... izvršna vlast se ponaša kao da su vlasnici Crne Gore i da mogu, samovoljom, da sklapaju ugovore po posebnim uslovima, koji nijesu u saglasnosti sa zakonima Crne Gore, da poklanjaju dijelove teritorije pravnim licima iz druge države, što je direktno kršenje člana 3. Ustava Crne Gore i krivično je djelo.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250912060956_a8889a08a83410fdf0345ce121e506844055a7cdc41aa704c66471ce23e670a0.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250912060956_a8889a08a83410fdf0345ce121e506844055a7cdc41aa704c66471ce23e670a0" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Zgrada Vlade Crne Gore"> <figcaption>PREMIJER I MINISTAR ĆUTE: Zgrada Vlade Crne Gore(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Pošto je jasno da crnogorsko pravosuđe mrtvijem snom spava, ombudsman takođe, građanima ostaje jedino da se sami organizuju i ne dozvole da ih izvršna vlast smatra podanicima, koji su im poklonili Crnu Goru time što su dobili većinu na izborima. Jedino se tako mogu naćerati da poštuju procedure, stručna mišljenja, mišljenja nezavisnih agencija, nevladinih organizacija i, što je najvažnije, da poštuju građane Crne Gore koji su jedini vlasnici ove države!

Slobodan Jovanović

Opasne igre premijera Spajića sa sudbinom Bara ili projekat za budućnost

Premijer Milojko Spajić, resorni ministar Admir Šahmanović prije potpisivanja bilo kakvog memoranduma sa japanskom kompanijom JERA moraju da građanima Crne Gore daju informaciju na koji način planiraju da realizuju projekat izgradnje LNG terminala i gasne elektrane i na osnovu kojeg zakona, poručio je poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Branislav Nenezić.&nbsp;
- Već sada je jasno da je ovakav memorandum u suprotnosti sa Prostornim planom Crne Gore. Da li je urađena procjena rizika uticaja na životnu sredinu, cost benefit analiza i studija izvodljivosti za ovakav jedan projekat - navodi Nenezić.&nbsp;
Ovo su, podsječa, zaključci koje je donio nadležni skupštinski odbor i usvojila Skupština Crne Gore.
- Oni nijesu preporuka, oni su obaveza koju vlade i resorno ministarstvo moraju ispoštovati - zaključio je Nenezić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fvlada-priprema-sporazum-sa-japanskom-kompanijom-jera-o-izgradnji-lng-terminala-i-gasne-termoelektrane&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

1084x550

Nenezić: Vlada hitno da obavijesti građane o svim detaljima plana za LNG terminal i gasnu elektranu

Kao i što sam najavio, LNG terminal i termoelektrana se neće graditi u našem gradu, saopštio je Branislav Nenezić poslanik SD-a i predstavnik Evropskog saveza.
- Velika pobjeda složnih građanki i građana Bara koji su jasno stali na stranu budućnosti svoje djece i budućih generacija! Jedno veliko Hvala građanskom, snažnom Baru! Bar se mora čuti . napisao je Nenezić na mreži X.

Nenezić: LNG terminal i termoelektrana se neće graditi u Baru

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: lng-terminal