Kao i što sam najavio, LNG terminal i termoelektrana se neće graditi u našem gradu, saopštio je Branislav Nenezić poslanik SD-a i predstavnik Evropskog saveza.
- Velika pobjeda složnih građanki i građana Bara koji su jasno stali na stranu budućnosti svoje djece i budućih generacija! Jedno veliko Hvala građanskom, snažnom Baru! Bar se mora čuti . napisao je Nenezić na mreži X.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Nenezić: LNG terminal i termoelektrana se neće graditi u Baru

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno, uz sunčane intervale.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru se prijepodne ponegdje po kotlinama očekuje magla ili niska oblačnost.&nbsp;
Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.&nbsp;
Jutarnja temperatura vazduha od nula do deset, najviša dnevna od pet do 15 stepeni.

Danas oblačno sa sunčanim intervalima

Kriza sa Ustavnim sudom je kap koja je prelila čašu. Važno je da je u ovom trenutku opozicija reagovala, zbog toga što neko želi blokirati Ustavni sud, a onda donijeti neke odluke koje mogu biti izuzetno sporne, i proizvesti novu i veću eskalaciju, a možda i neko nasilje. To je kazao gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju Dragan Koprivica.
Kriza u Crnoj Gori se, smatra on, može smatrati krizom crnogorske partitokratije i načinom vođenaj politike.&nbsp;
- Ono što je sad situacija u crnogorskom parlamentu, a mislim da tu imamo dosta argumenata, da opozicija radi ono što mora. Zaista jeste došlo do neke crvene linije! Vratimo se nekoliko mjeseci unazad i sjetimo se tretmana parlamenta prilikom rekonstrukcije Vlade, kad su poslanici i poslanice dobili imena ministara sat, ili dva prije nego što je trebalo da raspravljaju o njima – podsjetio je Koprivica.
Zbog toga je, kako kaže, važno da je u ovom trenutku opozicija reagovala.
- Iskren da budem, i moram biti otvoren do kraja, kad razmišljam o ovome, i kad vidim kako opozicja postojano brani Ustav, što bi pjesma rekla “kano klisurine” , sjetimo se da su ti isti ljudi, bez ikakvih problema, prije jedno dvije i po, tri godine, zgazili taj Ustav kad su neustavno odložili lokalne izbore, i to je ta tužna priča crnogorske politike - rekao je Koprivica.&nbsp;
Podsjeća kako aktuelna vlast nije poštovala preporuke Venecijanske komisije ni kod donošenja takozvanih IBAR zakona I objašnjava kako je riječ o savjetodavnom tijelu.
- Venecijanska komisija je jedno savjetodavno tijelo koje daje mišljenje na određene zakone, na određene druge tekstove, i ona nipošto nema ulogu da posreduje. Dakle, to nije sud koji će presuđivati u sporovima političkih partija po državama, pa ni u Crnoj Gori – naveo je on.
Prema njegovim riječima Venecijanska komisija ne donosi mišljenje preko noći, nego je riječ o procesu koji traje, mjesec, dva i zavisno od toga koliko su članovi te komisije trenutno zauzeti nekim poslom.
- U tom smislu svima bi nama bilo u redu da čujemo mišljenje Venecijanske komisije o tome, čak mislim i da možemo pretpostaviti kako bi bilo, ali ona često u svojim mišljenjima do kraja ne kaže šta je rješenje, ona neće u tom mišljenju, vjerovatno, precizno i decidno reći šta konkretno treba da se uradi. Zbog toga to shvatam kao neku poruku podrške pomoći od Evropske unije, ali nipošto je ne shvatam kao to da je Evropska unija željela da predstavi, odnosno ponudi Venecijansku komisiju kao sud – kazao je Koprivica.
Šavnik je, smatra on, bio pokazna vježba za ostale opštine i podsjeća da posljednji pokušaj završetka izbornog procesa na lokalnim izborima u toj opštini nije riješen.
- Vlast i opozicija nijesu našle način da problem Šavnika riješe, nego su mislili da su ga riješili tako što su ostavili da funkcioniše tako kako jeste. Opoziciji je bio interes da njihov čovjek vodi Šavnik dok se to desi, i to je to. Siguran put kako se neće riješiti problem Šavnika, i ako se sjećate CDT je ponudio da neko od aktera izbornog procesa uputi žalbu Ustavnom sudu, pa da nam Ustavni sud kaže da li izbori u Šavniku, poslije dvije i po godine, takvi kakvi jesu, mogu biti valjani i regularni izbori. Oni se nijesu odvažili na taj put, oni nijesu išli ka rješenju, nego su ostavili status quo – naveo je on.
Time je, kako kaže, otvoren put za Andrijevicu, Budvu i vjerovatno Kotor. Dodaje, kako to sada postaje masovna pojava, sa kreiranima obrascima ponašanja, na štas u upozoravali iz organizacije na čijem je čelu.
- Da ono što se na izborima građanke i građani kažu, da se nađe modalitet, put, obrazac, da se to potpuno ignoriše, a to zove antidemokratski proces, to se zove podrivanje demokratije i to se zove veoma opasna pojava koja može da kulminira,da se takav proces dogodi i na državnom nivou. Prvo treba da se rasplete Šavnik, a onda u izbornoj reformi, koja sad izgleda daleko zbog svega ovoga što se dešava, da se zakonodavstvom unesu mehanizmi koji će onemogućiti ovo sto se dešava. Opozicija treba da razmišlja, i moja poruka prema njima jeste da treba da razmišljaju u pravcu da njihov bojkot odbora za izborno zakonodavstvo znači plus za vlast, jer vlast jedva čeka da ovakvo izborno zakonodavstvo ostave, i da se svi lokalni i parlamentarni izbori dese po ovom zakonodavstvu - poručio je Koprivica.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqQwtJ1p9uoQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Koprivica: Opozicija radi ono što mora, došlo je do crvene linije

Godinama najavljivana rekonstrukcija mosta na Đurđevića Tari, za što je Crna Gora dobila donaciju od Narodne Republike Kine, vrijednu nešto više od sedam miliona eura, sudeći prema informacijama koje su Portalu ETV saopštene iz Ministarstva saobraćaja, konačno bi mogla da počne ove godine. - U skladu sa potpisanim Ugovorom, kineska strana je sprovela javnu nabavku za izbor izvođača radova. Očekujemo da dobijemo podatak koji je izvođač izabran – saopšteno nam je iz resora kojim rukovodi Maja Vukićević. <h2> Donacija Kine</h2> Na pitanje u kojoj mjeri je most oštećen i da li je potpuno bezbjedan, istakli su da je siguran za nesmetano odvijane saobraćaja. - Predmetna rekonstrukcija mosta i pristupnih saobraćajnica ima za cilj produženje vijeka trajanja mosta i bolju i kvalitetniju valorizaciju samog lokaliteta kao turističke atrakcije Crne Gore – piše u odgovorima na naša pitanja. Podsjetili su da je „ugovor o donaciji sredstava za realizaciju projekta rekonstrukcije mosta na rijeci Tari u Crnoj Gori uz podršku NR Kine potpisan između Ministarstva saobraćaja i pomorstva - Uprave za saobraćaj i Ministarstva trgovine NR Kine - Agencije za međunarodnu ekonomsku saradnju, 01. 12. 2020 godine“. - U skladu sa Ugovorom, izrada Idejnog rješenja i Glavnog projekta i izvođenje radova je obaveza i trošak kineske strane, dok je revizija, nadzor, eksproprijacija, izrada Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i drugo obaveza i trošak crnogorske strane – pojasnili su oni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122060156_4160ab55ecdbda64f98aa789f50e981667703a1e548bafe040013f2ada3bb036.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250122060156_4160ab55ecdbda64f98aa789f50e981667703a1e548bafe040013f2ada3bb036" data-rendition-name="original" width="765" height="1280" loading="lazy" alt="MOST NIJE REKONSTRUISAN TRI DECENIJE: Vidljiva brojna oštećenja"><figcaption>MOST NIJE REKONSTRUISAN TRI DECENIJE: Vidljiva brojna oštećenja(Photo: Pobjeda)</figcaption></figure>  Reviziju je, kažu, shodno Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata, radila Komisija koju je činilo sedam članova i koju je predložila Uprava za saobraćaj. - Trošak rada Komisije je iznosio 14.400,00 eura i isti je plaćen od strane Uprave za saobraćaj – precizirali su iz Ministarstva saobraćaja. Dodaju da na osnovu informacija dostavljenih od Ambasade Kine, proizilazi da će „ukupan trošak testiranja, projektovanja i rekonstrukcije mosta iznositi 51,8 milona juana“, blizu sedam miliona eura. - Na osnovu tri ranije potpisana Sporazuma o privredno-tehničkoj saradnji između Vlade Crne Gore i Vlade Narodne Republike Kine (13. 05. 2017.g, 8. 05. 2018. i 20. 04. 2023.g), kojima Vlada Narodne Republike Kine obezbjeđuje Vladi Crne Gore za njene potrebe bespovratna sredstva koja će se koristiti za projekat rekonstrukcije Mosta na Đurđevića Tari, dio sredstava je uplaćen, a dio tek treba da bude. Sredstva se direktno uplaćuju projektantu i budućem izvođaču radova – saopštili su Portalu ETV iz resora Vukićević. Nijesu odgovorili koliko će iznositi naknade za eksproprijaciju zemljišta. - Odluka o ekspropijaciji je usvojena na Vladi. U svakom slučaju postupak ekpropijacije neće uticati na planiranu dinamiku radova – tvrde oni. <h2> Brojna oštećenja</h2> Most na Đurđevića Tari nije rekonstruisan duže od tri decenije i ovaj zahtjevni projekat godinama se čeka. U Elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu, urađenom u oktobru 2022. godine, u odjeljku „Stanje mosta i oštećenja na mostu“ piše da „nakon približno 80 godina eksploatacije, a usljed nedostatka neophodnog održavanja konstrukcija mosta ima različite stepene oštećenja, pogotovo sa ozbiljnijim oštećenjima na kolovoznoj ploči i ležištima“. - S obzirom da je most izgrađen mnogo godina unazad i da korišćeni materijali sada nijesu dostupni, standardi koji su važili u toku izgradnje su nepoznati. Prema djelimičnim informacijama dobijenim od strane Ministarstva saobraćaja i pomorstva u Crnoj Gori, projektanti mosta su izvršili rekonstrukciju i otklonili defekte i oštećenja koji su ugrožavali betonsku konstrukciju mosta 1986. godine. Ne postoji druga informacija o pregledima i održavanju mosta – ističe se u elaboratu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122060156_6527506e95a7f4f07ed319ce8be868d696753adf33fe32e7029590b5078885e8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250122060156_6527506e95a7f4f07ed319ce8be868d696753adf33fe32e7029590b5078885e8" data-rendition-name="original" width="765" height="1280" loading="lazy" alt="MOST NIJE REKONSTRUISAN TRI DECENIJE: Vidljiva brojna oštećenja"><figcaption>MOST NIJE REKONSTRUISAN TRI DECENIJE: Vidljiva brojna oštećenja(Photo: Pobjeda)</figcaption></figure>  Autor projekta, „China Railway Eryuan Engineering Group Co. Ltd.“, kako piše, sproveo je „obiman pregled trenutnog stanja mosta u periodu od marta do aprila 2019. godine“. - Tom prilikom nijesu uočena oštećenja koja ozbiljno ugrožavaju glavnu noseću konstrukciju kao što su temelji mosta i glavni lučni prsten. Međutim, evidentno je da je ugrađeni beton dotrajao, glavni noseći elementi izgledaju da su u relativno dobrom stanju. Sistem kolovozne ploče mosta, trotoari, ograde, dilatacije i ležišta su ozbiljnije oštećeni, što utiče na normalno funkcionisanje mosta – piše u dokumentu. Dug period korišćenja i nedostatak neophodnog održavanja, kako se naglašava, doveli su do toga da se oštećenja na mostu na rijeci Tari ne mogu sanirati i da postaju sve ozbiljnija. U prijedlogu mjera se ističe da „ne postoje oštećenja koja ozbiljnije ugrožavaju glavne noseće elemente konstrukcije kao što su: temelji mosta, glavni lučni segment i glavni nosač“. - Ozbiljnija oštećenja prisutna su na kolovoznoj ploči, pješačkim stazama, zaštitnim ogradama, dilatacijama i ležištima i ugrožavaju normalno funkcionisanje saobraćaja, tako da se predlaže rušenje i ponovna izgradnja i montaža ovih elemenata. Glavni lučni segment, oporci, stubovi i glavni nosači moraju se rekonstruisati – naglašava se u dokumentu i dodaje da i drenažni sistem treba rekonstruisati. U postojećem stanju, kako piše, uz rekonstrukciju, ojačanje i sanaciju oštećenja, most će zadovoljiti za saobraćajno opterećenje od 300 kN i brzinu od 20 km/h. <h2> Životni vijek na granici</h2> U odjeljku „sigurnost konstrukcije“ ističe se da je „most na rijeci Tari u upotrebi otprilike 80 godina“, te da je „pri uobičajenim okolnostima, ovaj životni vijek mosta na granici“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122060156_5d5f86ac8a8485dff36f820f7f1a3d4bdd669d272e1866e9896c6d7d84c5401b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250122060156_5d5f86ac8a8485dff36f820f7f1a3d4bdd669d272e1866e9896c6d7d84c5401b" data-rendition-name="original" width="1080" height="1310" loading="lazy" alt="Isječak iz Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu"></figure>  U elaboratu se naglašava i da je „sprovedenom preliminarnom statičkom analizom utvrđeno da je neophodno statičko ojačanje pojedinih konstruktivnih elemenata“ i da će „glavnim projektom biti predviđeno konstruktivno ojačanje upotrebom karbonskih traka i platana“. - Okvirna procijenjena površina karbonskih traka iznosi 2196 m’ i platana 945 m’ – piše u dokumentu. U odjeljku „konstrukcioni zahtjevi“ naglašava se da rušenje kolovozne ploče „treba izvesti u dijelovima i u širini puta“, i upozorava da „ne treba koristiti prekomjerne sile u toku rušenja, koje bi ugrozile bezbjednost i ostale elemente mosta“. - Mašinama za rušenje konstrukciju treba opterećivati korak po korak, i voditi računa o ponašanju mosta prilikom rušenja. Ukoliko se pojavi bilo kakva abnormalnost, izgradnju treba istog trenutka zaustaviti – ističe se u elaboratu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122060156_52061eb5b78e87834e751fe48f384ec7c1dd9da9a3d83ee063b3e2ece0c027f3.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250122060156_52061eb5b78e87834e751fe48f384ec7c1dd9da9a3d83ee063b3e2ece0c027f3" data-rendition-name="original" width="1010" height="1170" loading="lazy" alt="Isječak iz Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu"></figure>  <h2> Jedan od najljepših u svijetu</h2> Bivši revident glavnog projekta za rekonstrukciju mosta na Đurđevića Tari, direktor firme „Geotechnics, Projects &amp; Consulting“ Ivan Ševaljević, kazao je u avgustu 2023. dnevniku Vijesti da je ukazivao na propuste u projektu da je nakon toga izabran novi podobni revident bez sprovedene zakonske tenderske procedure. - Ugovor sa našom firmom je raskinut 29. 12. 2022. uz neformalno obrazloženje da koči izradu projektne dokumentacije, iako je naša firma, a i ja lično radila sve isključivo u skladu sa pravilima struke, zakonskim aktima te projektnim zadatkom i UT uslovima, a u rokovima propisanim ugovorom sa Upravom za saobraćaj – kazao je on tada. Idejni i Glavni projekat sanacije i rekonstrukcije mosta na Đurđevića Tari radila je firma Institut za građevinarstvo iz Podgorice. Na internet stranici ove kompanije piše da je projekat okončan, a da je cilj izrade tehničke dokumentacije bio „utvrđivanje postojećeg stanja mosta i prilaznih saobraćajnica u pogledu nosivosti, trajnosti i funkcionalnosti, izbor optimalnih rješenja za sanaciju i rekonstrukciju mosta, izbor optimalnih rješenja za rekonstrukciju i izgradnju prilaznih saobraćajnica, izbor optimalnih rješenja za estetsku i turističku valorizaciju mosta i lokacije, kao i obezbjeđivanje mjera za zaštitu životne sredine u toku izvođenja radova i upotrebe mosta“. Ugovorom o donaciji vrijednoj 7,05 miliona Kina je dobila pravo da bira izvođača radova i autora projekta rekonstrukcije bez tendera i procedura predviđenih crnogorskim zakonima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122060156_40ef54877c1e775b1d42e77c9f69ded978b4ecf92d9aad83be7f99e2eb9af59f.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250122060156_40ef54877c1e775b1d42e77c9f69ded978b4ecf92d9aad83be7f99e2eb9af59f" data-rendition-name="original" width="1080" height="987" loading="lazy" alt="Isječak iz Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu"></figure>  Arhitekta Slobodan Bobo Mitrović napisao je u autorskom tekstu u Pobjedi 2022. godine da i danas „kada su izgrađene hiljade mostova u svijetu, most na Đurđevića Tari izaziva divljenje svojom nestvarnom ljepotom“. - On je strukturalno, inžinjersko-umjetničko univerzalno djelo koje je sjedinilo sve estetske principe, a njegovi inžinjeri i majstori zauzimaju počasno mjesto u evropskoj mostogradnji – konstatovao je Mitrović. Most je djelo inžinjera Mijata Trojanovića (1902-1984). - Most na Đurđevića Tari (1937-40) je remek djelo graditeljstva i idealni primjer kulturnog pejzaža. Elegantna armirano-betonska konstrukcija, strukturirana sistemom lučnih nosača, konstruisana u blago savijenoj horizontalnoj i vertikalnoj krivini, našla je svoj oslonac u dvije stjenovite obale. U pejzažnom zelenilu, most je srastao kao da je oduvijek bio tu. Umjetničkim senzibilitetom Trojanović je sklopom mosta nadgradio, inače autentičan prirodni ambijent, prespajanjem kanjona - umetanjem armirano betonske petolučne konstrukcije velikog raspona. Most na Tari je tvorevina nauke i tehnologije, zadivljujuće za početak razvoja sistema građevinskih konstrukcija u ovom dijelu Balkana sredinom XX vijeka. Zapanjujuće lake konstrukcije, on je produkt visoko estetiziranog talenta Trojanovića, skulptoralno djelo, savršenog sklada materijala forme i žive dinamične linije sa utiskom da je most u stalnom pokretu. Dužinom 365 metara čine ga: veći luk dug 116 metara, i četiri manja po 44 metra sa jednim ravnim segmentom. Nalazi se na nadmorskoj visini od 806 - 811 metara, sa kolovoznom trakom na 172 metra iznad srednjeg vodostaja rijeke. Izgrađen je pomoću tada najviše drvene skele u svijetu, visine 144 metra, dužine 166 metara. Širina mosta je 5,2 + 2x0,5 za trotoare. Kada je izgrađen (1940) bio je najduži i najveći most od armiranog betona u Evropi – napisao je Mitrović. Most na Đurđevića Tari u izborima više medija uvršten je među 20 najljepših mostova svijeta.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122060156_cdf6a21ab941d243a6ef4d8704e43e8d39a887e839b8f4b28a84ac74551f9c9e.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250122060156_cdf6a21ab941d243a6ef4d8704e43e8d39a887e839b8f4b28a84ac74551f9c9e" data-rendition-name="original" width="1080" height="1306" loading="lazy" alt="Isječak iz Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu"></figure>

Most na Đurđevića Tari pri kraju „životnog vijeka“, ali bezbjedan

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI), Udruženja medijatora Crne Gore i Centar za alternativno rješavanje sporova potpisali su Memorandum o saradnji u okviru projekta „Uvođenje mirnog rješavanje sporova – medijacije u školama“.
Iz MPNI je saopšteno da je potpisan Memorandum u cilju razvijanja i pilotiranja programa školske medijacije kao nenasilnog rješavanja sporova/sukoba u školama.
Kako se navodi, te aktivnosti se sprovode u okviru šire inicijative "Jačanje povjerenja građana u institucije i izgradnja otpornih zajednica" koji realizuju UNDP, UNICEF i UNESCO, u saradnji s Vladom, a Projekat finansira Fond UN za izgradnju mira.
- Memorandum o saradnji i realizacija projekta, koji se sprovodi uz podršku UNICEF-a, značajno će uticati na kvalitet odnosa u školama na svim nivoima, kao i na smanjenje vršnjačkog nasilja, a s obzirom na to da je pravi put obrazovnog sistema prevencija svih negativnih pojava u društvu i edukacija - rekli su iz MPNI.
Oni su kazali da realizacija projekta obuhvata obuku nastavnika i predstavnika pedagoško psihološke službe na četvorodnevnim radionicama, obuku učenika, budućih vršnjačkih medijatora, informisanje učenika i roditelja o programu školske medijacije, propisivanje procedura za postupanje i horizontalno širenje naučenog među svim učesnicima obrazovno-vaspitnog procesa u školama.
Projekat će biti realizovan u osnovnim školama „Sutjeska“, „Novka Ubović“, „Branko Božović“ i „Radojica Perović“ u Podgorici, kao i u OŠ „Anto Đedović“ u Baru i OŠ „Marko Miljanov“ u Bijelom Polju.
- Očekujemo da će se u narednoj školskoj godini nastaviti realizacija ovog projekta i u ostalim obrazovno-vaspitnim ustanovama u Crnoj Gori - rekli su iz MPNI.
Oni su ukazali da je projekat usklađen sa Analizom stanja i prijedloga mjera za suzbijanje nasilja i vandalizma u školama koju je donijela Vlada, sa Programom razvoja alternativnog rješavanja sporova 2023 – 2025.
- Projekat je usklađen i sa članom 9b Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju koji propisuje da u rješavanju konflikata u ustanovi mogu biti angažovani posrednici/medijatori - navodi se u saopštenju.

Potpisan Memorandum o saradnji u okviru projekta uvođenja medijacije u školama

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović danas je na svoj način obilježio Bogojavljenje - zaranjajući u krstionicu par puta - uz riječi „vaistinu se javi“. Video snimak koji tome svjedoči objavljen je na Fejsbuk stranici „Vojvoda Momcilo“.
Zaranjanje u krstionicu u zatvorenim crkvama ili manastirima za Bogojavljenje zvanično nije običaj u pravoslavnoj tradiciji - već je krstionica namijenjena za obrede krštenja.
Običaj zaranjanja u vodu na ovaj dan se uglavnom odvija u otvorenim vodama: poput rijeka, jezera, mora - koje simbolizuju rijeku Jordan - u kojoj je, kako se vjeruje, kršten Isus Hrist.
U ovom maniru Bogojavljenje obilježava i ruski predsjednik Vladimir Putin.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FN0_cDSfqQdc%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO: Mujović na svoj način obilježio Bogojavljenje

Višednevni izostanak zvanične potvrde iz Ministarstva prosvjete da je direktorica Gimnazije ,,Slobodan Škerović” Biljana Vučurović razriješena, kao i jučerašnja &nbsp;štura objava da je imenovan vršilac dužnosti direktora Zoran Pejović, rezultat su zakulisnih manevara premijera i lidera PES-a Milojka Spajića.&nbsp; Sakrivanjem informacija o smjeni - koja je ,,odrađena” ranije ali zvanično zavedena tek 17. januara – Spajić je želio da vanrednu situaciju javno prikaže redovnom i da tako pokuša da održi jedinstvo unutar unutar svoje stranke, ali i sačuva koaliciju sa Novom srpskom demokratijom Andrije Mandića.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025012101014_ef576f0f6c41f0097c55fd02d19bf841643d65ff775b8ac50133718ad2882e15.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025012101014_ef576f0f6c41f0097c55fd02d19bf841643d65ff775b8ac50133718ad2882e15" data-rendition-name="original" width="750" height="430" loading="lazy" alt="PRINCIPIJELNA: Ministarka Anđela Jakšić Stojanović"> <figcaption>PRINCIPIJELNA: Ministarka Anđela Jakšić Stojanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ODLUČNA MINISTARKA I PREMIJER KOJI OBEĆAVA Prema informacijama Portala ETV, uzaludni su bili napori Budimira Aleksića, funkcionera Mandićeve NSD da na sve načine promijeni odluku o smjeni Vučurović, koja je postala izvjesna nakon što je prosvjetna inspekcija utvrdila da je direktorica Gimnazije prekršila zakon.&nbsp; Ministarka Anđela Jakšić Stojanović, kako kažu izvori, pokazala je krajnju odlučnost i odbila da usliši, prvo molbe i nagovaranja Aleksića, kasnije i naredbu Milojka Spajića da odustane - radi mira unutar parlamentarne većine – od razrješenja Vučurović. Kada je Spajić shvatio da ministarka prosvjete neće pokleknuti pod pritiskom, okrenuo se ,,kontroli štete”: naredio je da se niko ne oglašava ili odgovara medijima iz resora Jakšić Stojanović. Istovremeno, pokušao je da ublaži bijes Nove srpske demokratije: obećao je Mandiću da će Jakšić Stojanović biti razriješena dužnosti minstarke prilikom sljedeće rekonstrukcije, koju premijer planira za početak proljeća. Premijer je takođe zamolio predsjednika Skupštine da, dok traju protesti studenata - i u vremenu kada iz Brisela stižu jasna upozorenja da se moraju izgladiti odnosi opozicijom u sporu oko Ustavnog suda – Mandić ne podiže tenzije i ne dovodi u pitanje opstanak 44. Vlade Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025012101014_36c9d15a2faecd5b042cdb3572d2f1d664d5680848a598e5e357cabc025d4bfe.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025012101014_36c9d15a2faecd5b042cdb3572d2f1d664d5680848a598e5e357cabc025d4bfe" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="KAKO SAČUVATI INTERESNU KOALICIJU: Mandić, Spajić i Bečić"> <figcaption>KAKO SAČUVATI INTERESNU KOALICIJU: Mandić, Spajić i Bečić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Andrija Mandić je, kažu izvori Portala ETV, prihvatio Spajićevu ponudu i za sada nije izvjestan sukob PES-a i NSD-a. Međutim, ta kupovina vremena, da bi se smirije tenzije unutar koalicije, nije Spajiću pomogla u sređivanju stvari u sospstvenoj partiji.&nbsp; Naprotiv, sve su vidljivije različite struje unutar PES-a.&nbsp; FRAKCIJSKA BORBA Izvori iz PES-a ističu da se unutar te stranke sve više komplikuju relacije različitih partijskih grupa i da je sve izraženija polarizacija izmedu, uslovno rečeno, prosrpskog i procrnogorskog stranačkog krila.&nbsp; Nakon ,,slučaja Vučurović” ministarka Jakšić Stojanović je prepoznata kao jedan od predvodnika grupe koja ne prihvata gaženje ključnih državnih prerogativa, radi golog opstanka na vlasti. Zato će, kako je Spajić poručio preko posrednika Mandiću, ministarka biti predviđena za smjenu, ne samo zato što je postala target NSD-a, već prije svega što na taj način ozbiljno dovodi u pitanje opstanak koalicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025012101018_ef77ea70bfd03d5e0e240ed4b1fab41728bb3b41487ea4eb53bca6d2f86f57a8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025012101018_ef77ea70bfd03d5e0e240ed4b1fab41728bb3b41487ea4eb53bca6d2f86f57a8" data-rendition-name="original" width="800" height="640" loading="lazy" alt="NEPODOBNI MINISTAR I PODOBNI ŠEF KABINETA: Novica Vuković i Branko Krvavac"> <figcaption>NEPODOBNI MINISTAR I PODOBNI ŠEF KABINETA: Novica Vuković i Branko Krvavac(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim negativnog stava koji ima prema Jakšić Stojanović, Spajić je nezadovoljan i radom ministra finansija Novice Vukovića, koji inače nije omiljen među većinom članova Vlade. Posebno ga kritikuju ljudi iz vrha PES-a, optužujući ga da, iako drži ključeve od državne kase, tu poziciju ne koristi za posredno jačanje stranke. Istovremeno, Vuković nije voljan da državne novce izdvaja za projekte koje predlažu ljudi bliski Srpskoj pravoslavnoj crkvi.&nbsp; Premijeru Milojku Spajiću, politički formiranom u okviru srpsko-američke lobističke grupe SALC, koja je pomagala litije Srpske pravoslavne crkve 2020. godine, bliža je opcija koju zagovaraju oni funkcioneri PES-a koji ne kriju svoju ,,srpsku prepoznatljivost”, kao i bliskost sa narativom Mandićeve NSD ili Bečićevih Demokrata.&nbsp; Osim šefa kabineta Branka Krvavca, koji ima bezrezervnu podršku premijera Spajića, u toj grupaciji funkcionera PES-a koji imaju ,,srpsku prepoznatljivost”, Spajić računa i na podršku za uslugu partijskom vođi uvijek spermnog Borisa Pejovića, potpredsjednika Skupštine Crne Gore, kao i logoreične Jelene Nedović, koja suštinski ima ulogu partijskog radikala. Neku sličnu poziciju, ,,zaštitnika srpskih interesa“ ima poslanik Dejan Dragović ili šef poslaničkog kluba Vasilije Čarapić...&nbsp; Sve su to ljudi na koje Spajić i Krvavac računaju da će im – bez osvrtanja na evropsku agendu u programu PES-a -svojim beskrupuloznim služenjem interesima prosrpskih stranaka obezbijediti održanje koalicije sa Mandićevom i Bečićevom strankom.&nbsp; PROTESTI OTKRIVAJU PRAVA LICA FUNKCIONERA PES-A Osim unutarstranačkih turbulencija i pokušaja da održe odnosi saradnje sa Mandićevim NSD-om i Bečićevim Demokratama, Spajić i Krvavac iskazuju sve veću nervozu i zabrinutost zbog rasta snage studentskih protesta.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250121010112_25fa82027849be35a4b665f4a4b5ac591d1d8b9114229fadce16b724ce6333e7.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250121010112_25fa82027849be35a4b665f4a4b5ac591d1d8b9114229fadce16b724ce6333e7" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="OPASNOST ZA VLAST: Sa protesta 16. januara "> <figcaption>OPASNOST ZA VLAST: Sa protesta 16. januara(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iako su iz vrha izvršne vlasti pokušali da javno demonstriraju mirnoću, pa su &nbsp;plasirali informacije da se na posljednjem protestu okupilo tek nekih šest hiljada ljudi, u tajnosti - kada raspravljaju u četiri partijska zida - funkcioneri PES-a pokazuju sve veću nervozu.&nbsp; Prije svega zbog izričitog stava vrha Demokrata da ostavke Danila Šaranovića i Alekse Bečića ne dolaze u obzir. To remeti planove Milojka Spajića da nekako ,,otupi oštricu” pristesta. Izvor Portala ETV, koji ima dobre konecije sa kabinetom Milojka Spajića, naglašava da premijer uporno, naročito od protesta 16. januara, pokušava da pronade način kako bi usvojio dio zahtjeva organizatora protesta i tako uspio da smiri tenzije.&nbsp; Prema informacijama izvora iz vrha PES-a, Spajić je užem krugu svojih saradnika, u nekoliko navrata, saopštio da bi ostavka ministra unutrašnjih poslova DaniÍa Šaranovića mogla zadovoljiti organizatore protesta.&nbsp; To je bio i ključni razlog Spajićevog poziva za sastanak vođama studentske organizacije „Kamo śutra". Spajić je namjeravao da predloži organizatorima protesta da odustanu od smjene Alekse Bečića ukoliko Danilo Šaranović podnese ostavku. No, kako je odbijen susret Spajić i njegova ekipa su sada primorani da traže ,,alternativne načine” da se ovakva ponuda predoči organizatorima protesta.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250121010116_43f19a8d1a97c03c1e5004e28a955b6a22b0cae91e6e52479e1e50a9b68b75df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250121010116_43f19a8d1a97c03c1e5004e28a955b6a22b0cae91e6e52479e1e50a9b68b75df" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="SPREMAN ZA SVE: Boris Bogdanović"> <figcaption>SPREMAN ZA SVE: Boris Bogdanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Predsjednik Vlade je i iz Brisela upozoren da valja ozbiljno shvatiti studentske proteste i njihove zahtjeve. Svjestan da bi isforsirana ostavka Alekse Bečiča neminovno vodila ka padu 44. Vlade Crne Gore, Spajićev cilj je da ,,isposluje” kod Demokrastke Crne Gore rokadu: da nakon ostavke Danila Šaranovića njegovo mjesto zauzme Boris Bogdanović, aktuelni šef poslaničkog kluba Demokrata.&nbsp; Nakon toga bi potpredsjednik Vlade Bečić i novi ministar unutrašnjih poslova Bogdanović pokušaÍi da serijom sastanaka zaustave studentske proteste. To je jedan od razloga što se Aleksa Bečić praktično povukao iz javnosti, pokušavajući da - iako je koordinator svih službi bezbjednosti - ne iritira javnost izjavama nakon maskra na Cetinju 1. januara.&nbsp; Prema informacijama iz vrha PES-a, sada se preko ljudi iz Agencije za nacionalnu bezbjednost pokušavaju naći kontakti sa roditeljima, poslodavcima i rođacima ,,vođa” studentskih protesta, kako bi pokušali da nekako smanje pritisak i ,,omekšaju” priču oko zaustavljanja protestnih okupljanja.&nbsp; Problem je, međutim, što neformalna studentska grupa ,,Kamo śutra“ nema hijerarhijsku strukturu i nekoliko vođa, već horizontalnu organizaciju sa desetak, dvadesetak mladih ljudi koji se dogovaraju. Zato će i zadatak ekipe iz Vlade biti mnogo teži, a ideja o samo jednoj ostavci, Danila Šaranovića, koja bi trebalo da ugasi proteste više djeluje kao utopija nego realnost.&nbsp; Baš kao i što će se teško realizovati namajera Milojka Spajića da istovremeno sjedi na više stolica, odnosno da zadovolji interese Andrije Mandića i Milana Kneževića, uticajnih ambasadora i birokrata iz Evropske unije, a da istovremeno spriječi raskol unutar PES-a...

SPAJIĆEVA (NE)MOGUĆA MISIJA: Kako zadovoljiti Mandića i Evropljane, a spriječiti raskol u PES-u?

Poslanici opozicije nijesu dozvolili održavanje vanredne sjednice Skupštine na čijem dnevnom redu je više tačaka, među kojima Prijedlog zakona o budžetu Crne Gore za 2025. godinu.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić je otvorio sjednicu nešto nakon 12 sati, ali su se poslanici opozicije odmah spustili kod njegovog stola ne dozvoljavajući mu da nastavi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dw3wFlPlIFug&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Poštovani građani Crne Gore, vidite u kakvim uslovima radimo. Sloboda znači ograničavanje samog sebe, a ne drugih. Mi treba da raspravljamo o važnoj stvari, a to je budžet Crne Gore i želim ministru i timu dobrodošlicu. Uvažavam i poštujem poslanike opozicije koji nam na ovoja način saopštavaju odnos prema parlamentu. Ovakvim ponašanjem se dovodi u pitanje autoritet ovog parlamenta, ali građani moraju da znaju da će mnogi biti oštećeni ako danas ne budemo rasrpavljali i usvojili budžet - rekao je Mandić.
Na to mu je šef Poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić rekao da za pet minuta može da riješi pvu situaciju.
Mandić je odgovorio da svako pokazuje svoje lice.
- Prvo bih zamolio režiju da snimi sve ljude koji su izašli iz poslaničkih klupa, da ne bih napravio grešku jer vam na osnovu člana 106 Poslovnika Skupštine, a zbog povrede rada sjednice izričem mjeru o kojoj ćete biti, kao i ranije, pisano obaviješteni - poručio je Mandić, dajući pauzu i navodeći da će o nastavku Skupštine biti naknadno obaviješteni.
Crna Gora je u ovu godinu ušla sa privremenim finasiranjem, jer Skupština do 31. decembra nije usvojila državni budžet.
Opozicija je nastavila bojkot sjednica zbog preuzimanja u parlamentu ingerencija Ustavnog suda 17. decembra kada je i parlamentarna većina je usvojila zaključke da se raspiše oglas za izbor dvoje sudija Ustavnog suda koje bira Skupština, a potom Mandić konstatovao prestanak funkcije sutkinji Dragani Đuranović.
Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković kazao je ranije da će do ispunjenja uslova opozicije Skupština biti blokirana, te da će ustavni poredak štititi po svaku cijenu.
Živković je rekao da je u subotu, u razgovoru sa premijerom Milojkom Spajićem, uz prisustvo šefa Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johana Satlera, potvrdio zahtjeve opozicije povodom prevazilaženja parlamentarne krize.
- Za povratak redovnog rada Skupštine Crne Gore neophodno je poništenje neustavne odluke o penzionisanju sutkinje Ðuranović, kao i potpisivanje sporazuma između opozicije i vlasti u kojem će se jasno precizirati da nema izmjena Ustava u dijelu identitetskih pitanja, kao ni izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu - podcrtao je Živković.
Sa druge strane, iz parlamentarne većine pozivaju opoziciju da prekinu bojkot i dozvole usvajanje budžeta.
I ministar finansija Novica Vuković apelovao je na poslanike da usvoje budžet neophodan za nesmetano funcionisanje javnih finansija. Ukoliko se to ne desi najveći rizik ministar Vuković vidi u otplati 650 miliona eura starih dugova, jer ako ne platimo jednu ratu, na naplatu će, kaže, stići kompletan dug. Zbog privremenog finansiranja već kasni isplata socijalnih davanja.
Na dnevnom redu vanredne sjednice, pored Prijedloga zakona o budžetu Crne Gore za 2025. godinu, su i brojni zakoni koje je Vlada predložila.

Spriječeno održavanje sjednice, Mandić izrekao mjere protiv poslanika opozicije

Joanikije Mićović je pravi primjer kako mantija utiče na vjerujuće ljude i koliko im uopšte nije bitno što se krije ispod te mantije. Ljudi koji sebe nazivaju vjerujućim klanjaju se, u stvari, tkanini i kapi, a najčešće ne čovjeku koji je ogrnut tom tkaninom i onim što drži na glavi, iako se, u principu, radi najčešće o ljudima sužene svijesti i ograničenih intelektualnih sposobnosti.&nbsp; O tome govore brojni klipovi na internetu. Kao da se radi o betmenima, koji oblačenjem svog kostima dobijaju nadnaravne moći, popovi navlačenjem mantije u očima onih koji sebe smatraju vjernicima postaju „učeni“ u mjeri da ih slušaju netremice, tražeći im savjete. Čini se, čak, kad bi bilo kom klošaru sa ulice obukli mantiju, ljudi bi mu prilazili, ljubili mu ruke, zvali ga ocem, a bilo bi i onih koji bi klečali i bauljali pred njim.&nbsp; Masovni zločin na Cetinju pravi je lakmus papir u kojoj mjeri u Crnoj Gori prevladava hrišćanstvo, kako istraživači tvrde. Umjesto tuge, hrišćanske empatije, imali smo stravične izlive mržnje tzv. vjernika jedne vjerske organizacije prema jednom gradu i njegovim građanima. Čak je i rođeni brat Joanikija Mićovića, episkopa SPC, objavio na društvenoj mreži zdravom umu neshvatljivu poruku, citirijaću nekakve bestijalne stihove mržnje prema gradu Cetinju i Cetinjanima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250102080148_7156fd650c852f284f0a3cacb4eb10871b28b3e6e6ffd8a693786934ce2507d5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250102080148_7156fd650c852f284f0a3cacb4eb10871b28b3e6e6ffd8a693786934ce2507d5" data-rendition-name="original" width="960" height="640" loading="lazy" alt="Tragedija Cetinje "> <figcaption>ZLOČIN KOJI OTVARA BROJNA PITANJA: Uviđaj na Cetinju(Photo: Reuters/Stevo Vasiljević)</figcaption> </figure>  <h2>Monstruozne poruke</h2> Iskreni hrišćanski duhovnik pozvao bi svoje stado da hrišćanski saučestvuju u bolu sa rođacima žrtava i pokušao blagim i utješnim riječima da umanji traumu društva, izazvanu tako monstruoznim zločinom kakav se desio na Cetinju.&nbsp; Što je uradio Joanikije Mićović kao prvi čovjek ekspoziture SPC u Crnoj Gori? Iskoristio zločin na Cetinju da ,,benzinom gasi“ vatru mržnje i podjela, koje i inače razjedaju crnogorsko društvo. Joanikije Mićović je masovni zločin, koji se za kratko vrijeme drugi put desio na Cetinju, iskoristio za ponovnu kampanju za povratak kapele Karađorđevića na Jezerski vrh na Lovćenu, tako što je povezao zločine na Cetinju sa time što ta kapela više nije tu. Navodno, neće se smiriti duhovi na Cetinju dok se to ne desi. Dok čitava javnost zna da je zločinac bio vojnik njegove crkve i dok on izbjegava da to pomene u bilo kojem svom nastupu dok pominje zle duhove na Cetinju, Joanikije Mićović ni u naznakama nema bilo kakav ośećaj eventualne sopstvene odgovornosti i odgovornosti sveštenika kojima se zločinac obraćao. Nema pitanja zašto sveštenici SPC sa kojima je komunicirao nijesu, u svojim betmen kostimima, makar naslutili sa kakvim nagonima imaju posla i uticali na svijest masovnog ubice tako da mu usade ljubav prema drugima, uključujući i onima koje smatra neprijateljima, na način kako je Isus Hrist naučavao svoje sljedbenike?&nbsp; <h2>Pitanja bez odgovora</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250119070148_a28c1f443d57b4cc96cbf942fa65292084c91dbd3bced75ff7e63ebdaf01719f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250119070148_a28c1f443d57b4cc96cbf942fa65292084c91dbd3bced75ff7e63ebdaf01719f" data-rendition-name="original" width="4000" height="2000" loading="lazy" alt="Cetinjski manastir"> <figcaption>NEMA ODGOVORA JESU LI SE UBICE ISPOVIJEDILE SVEŠTENICIMA: Cetinjski manastir(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  Politizovana policija Crne Gore, u otrcanim odijelima i obući, dužna je građanima Crne Gore, umjesto što brane postojeći režim i crkvu koja ih je instalirala na vlasti, da objasni motive i prvog i drugog masovnog zločina na Cetinju. Da razjasne kod prvog masovnog ubistva u Medovini da li je zločinac prethodno pośetio Cetinjski manastir? Da pruže odgovor jesu li razgovarali sa sveštenicima kojima su se ubice ispovijedale? Ovo tražim iz najprostijeg razloga što se često čuju razne glasine koje ne doprinose smirivanju građana i samo podstiču veći bijes prema policiji i vjeri. Kao neko do koga prečesto dolaze slične glasine ośećam obavezu da tražim javno da se razjasne sve činjenice vezane za oba masovna ubistva.&nbsp; Pošto, očigledno, crnogorska policija, u velikoj mjeri zahvaljujući uništavanju čitavog bezbjednosnog sektora od strane sve tri potonje vlade i njihove namjere da od bezbjednosnog sektora naprave partijske prćije, nije sposobna sama da riješi dva masovna pokolja na Cetinju, potrebno je zatražiti međunarodnu pomoć u rasvjetljavanju motiva i detalja oba masovna zločina. A sve zato što Crna Gora danas liči na najzaostalija društva sa svjetske margine u kojima vračevi imaju posljednju riječ i u kojima se masovno vjeruje u nadnaravne, metafizičke sile, čemu je u najvećoj mjeri doprinijela marginalizacija nauke, uništavanje obrazovnog sistema i neshvatljiva normalnom umu vjerska indoktrinacija od malih nogu.&nbsp; <h2>Svetosavska ideologija</h2> Strah od stvari koje se ne mogu viđeti je prirodno śeme onoga što svako od nas u sebi zove religijom, pisao je filozof Tomas Hobs.&nbsp; Manipulisanje ośećanjima ljudi lakše je izvodljivo ako se manipulatori drže oprobanih obrazaca zloupotrebe tradicije sa primjesama mitomanske ikonografije. U kulturama koje ne idu u korak s vremenom laž postaje legitimno sredstvo. Među mlađim generacijama, vaspitavanim u duhu svetoslavlja, vidljiv je otklon prema pluralističkom modelu društva koji je, zapravo, tekovina prosvijećenosti, kao i opredjeljivanje za jedan arhaični, zavjetni obrazac viđenja svog identiteta i pripadanja srpakoj naciji, bez obzira što u osnovi stoje kvazinaučni i kvaziistiniti narativi. Crnogorsko društvo političkim promjenama 2020. godine dolazi u fazu u kojoj je olakšano uvlačenje religije u politiku, kao i njezino angažovanje i u političkim konfrontacijama na strani pojedinih konstituenata vlasti. Pridobijanje naklonosti SPC postaje način za pridobijanje političke naklonosti.&nbsp; Joanikije Mićović je „zaboravio“ što podrazumjeva apostolski poziv jednog hrišćanskog episkopa i uživio se u ulogu svetosavskog bojovnika sa misijom da crnogorsko društvo prilagodi svojem, moram reći naopakom, viđenju Crne Gore. Umjesto širenja univerzalnosti crkve, za njega je svetosavlje, u skladu sa definicijom koju su postavili njegovi tvorci, nacionalistička ideologija čija je uloga da bude glavni nosilac, prvo propale ideje teritorijalnih pretenzija, da bi se prešlo na ideologiju „srpskog sveta“. Što bi značilo zaokruženje tzv. srpskog nacionalnog i kulturnog prostora čiji je dio, po tom planu, i Crna Gora. U tom smislu idu i njegova zalaganja da srpski jezik bude u Crnoj Gori službeni jezik, iako je srpski jezik Ustavom definisan kao jezik u službenoj upotrebi. Što znači da se svako ko govori tim jezikom može javno izražavati na tom jeziku bez ikakvih ograničenja.&nbsp; Da se ne lažemo: svi u Crnoj Gori, sem Albanaca, govore jednim te istim jezikom. I čitava priča se svodi na to ko će nacionalno prevladati. Sve ex jugoslovenske države su svoje jezike, koje su bečkim (28. mart 1850.) i novosadskim dogovorom (10. decembra 1954.) unifikovale shodno vremenu kad se težilo jedinstvu štokavskog govora, raspadom te zemlje nazvale jezikom svoje države.&nbsp; Sad se pokušava samo Crnoj Gori, koja ima čak najdužu tradiciju u korišćenju sopstvenog jezika, koji se nazivao „naški“ ili crnogorski, oduzeti pravo da svoj jezik nazove po svojoj državi i na osnovu istorijskog nasljeđa. Ako Joanikiju nije jasno, neka pročita Ljubomira Nenadovića i njegova Pisma o Crnogorcima, ili Pisma sa Cetinja, kako bi saznao kako se zvao jezik u Crnoj Gori. Nije period vladavine Nikole Petrovića cijela istorija Crne Gore! Jednako kao što ni devedesete godine XX stoljeća ne mogu biti prava slika Crne Gore. <h2>Društvo totalitarizma</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250119070152_35bae6b4c6df20e588116ea6560cbe1ba9a22b1f087a29f75613786ad21cdf57.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250119070152_35bae6b4c6df20e588116ea6560cbe1ba9a22b1f087a29f75613786ad21cdf57" data-rendition-name="original" width="2917" height="1641" loading="lazy" alt="Mauzolej Lovćen"> <figcaption>META „SRPSKOG SVIJETA“: Njegošev mauzolej na Lovćenu(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  Osim toga, Joanikije Mićović iz vremena gimnazijskih dana u gimnaziji „Stojan Cerović“ u Nikšiću, nije se proslavio znanjem iz tada nazivanog srpskohrvatskog jezika, te nije jasno iz čega on crpi tu slobodu da se javno oglašava o jeziku?&nbsp; Ne preporučuje ga ni neuspješno školovanje na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Naprotiv. To što se u četvrtoj deceniji udomio u svetosavlju i u njemu izgradio karijeru i egzistenciju, nikako mu ne daje za pravo da se pača đe mu nije mjesto. Totalitarizam je moguć u svim sistemima privredno-političke i kulturne nerazvijenosti, a ispoljava se kroz diktaturu, apsolutizam, despotiju, teokratiju i druge oblike represivne vladavine. U Srbiji se on ispoljava kroz neograničenu vladavinu jednog čovjeka, u Crnoj Gori on je podijeljen između SPC i najjačih konstituenata vlasti, tako što se on sprovodi u oblastima u kojim ti konstituenti imaju kontrolu. Samo u takvom društvu totalitarizma je moguće iskazivati samovolju, mijenjati državne simbole i zamjenjivati ih simbolima iz vremena kada je Crna Gora bila okupirana, kada nije postojala kao država, pretendovati da se na Lovćen postavi simbol okupacije Crne Gore od strane Srbije, ne poštovati državnu zastavu, a tako ni Ustav, ni zakone Crne Gore.&nbsp; I sve je to moguće dok građani pristaju da ih političari i SPC međusobno zavađaju i sprovode ideološke projekte u kojima ne postoji Crna Gora. Takva totalitarna vladavina više subjekata ne može biti u interesu nijednog građanina Crne Gore, bez obzira bio on Srbin, Crnogorac, Bošnjak, Musliman, Albanac ili Hrvat.&nbsp; Onog momenta kad shvate građani Crne Gore da je odlazak ministra vojnog sa dva državna vozila i četiri tjelohranitelja u mondensko mjesto u Dolomitima, u Italiji, zavlačenje ruke u džep svih i da je potpuno nebitno je li on Srbin ili Crnogorac, crnogorsko društvo će krenuti putem ozdravljenja.&nbsp; Umjesto da građani Crne Gore prestanu da učestvuju u toj igri nametanja hoće li Crna Gora biti još jedna srpska država ili ne i da počnu da razmišljaju da je to država u kojoj treba svi oni da žive, prehrane svoju đecu, da su se njihovi preci vjekovima borili za slobodu Crne Gore, bez obzira kako su se nacionalno ośećali, a ne za srpske ili bilo čije druge interese. Nadam se da su studentski protesti početak emancipacije i demokratizacije Crne Gore i da je sazrela svijest u Crnoj Gori, kao i u Srbiji, da je samo demokratsko, uređeno društvo u interesu svih, ma kako se izjašnjavali. Bez suludih usrećitelja.

Tag: lng-terminal

Nenezić: LNG terminal i termoelektrana se neće graditi u Baru

Danas oblačno sa sunčanim intervalima

Koprivica: Opozicija radi ono što mora, došlo je do crvene linije

Most na Đurđevića Tari pri kraju „životnog vijeka“, ali bezbjedan

Potpisan Memorandum o saradnji u okviru projekta uvođenja medijacije u školama

PRATITE TVe UŽIVO