Šesnaesto izdanje Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima UBRZAJ koji organizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO), biće otvoreno danas, tradicionalno na Međunarodni dan ljudskih prava, u 19.30 sati u KIC-u „Budo Tomović“ u Podgorici i trajaće do 14. decembra.
Festival UBRZAJ će zvanično otvoriti Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a, a tom prilikom uručiće i godišnju nagradu CGO-a i Festivala UBRZAJ za afirmaciju ljudskih prava i građanskog aktivizma.
Festival UBRZAJ 2025 otvara crnogorska premijera filma „Glas Hind Radžab“, rediteljke Kauter Ben Hanije, koji rekonstruiše poziv u pomoć šestogodišnje djevojčice iz Gaze, zarobljene u automobilu pod vatrom, dok volonteri Crvenog polumjeseca očajnički pokušav aju da je spasu. Radi se o filmu koji je dobio najduži aplauz u istoriji Venecijanskog festivala i veliki broj nagrada u različitim kategorijama.
Festival UBRZAJ 2025 se održava od 10. do 14. decembra u Podgorici, u KIC-u „Budo Tomović“ i Crnogorskoj kinoteci, a prateća izdanja u Beranama - 11. i 12. decembra u Centru za kulturu Berane i u Kotoru - 12. i 13. decembra u kinu „Boka“.
Ovogodišnje izdanje se realizuje uz podršku Opštine Kotor, Opštine Berane, KIC „Budo Tomović“, Crnogorske kinoteke, JU KC „Nikola Đurković“, Centra za kulturu Berane, Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, Fonda za manjine, Kancelarije za ljudska prava Visokog komesara UN, Programa za razvoj UN (UNDP) i Evropske unije.
Partneri UBRZAJ festivala su Međunarodni festival dokumentarnog filma Beldocs iz Beograda i Mreža festivala filmova o ljudskima pravima (HRFN) sa sjedištem u Amsterdamu.
Posvećenost društvenoj odgovornosti se i ove godine reflektovala u poslovnom sektoru, pa naglašavamo sponzorstva hotela Crown Plaza Podgorica, Metropolisa, Companie de Vinos i PG taksija.
Medijski pokrovitelji UBRZAJ 2025 su televizije Nova M, PG TV, TV E, Radio i portal Antena M, dnevni list Pobjeda, portal i dnevni list DAN, Radio D, portal CdM, portal Analitika, Radio Kotor, Radio Berane, Radio Tivat, Radio Titograd i radio Elmag, El, Mag i Arena.
Ulaz na sve projekcije, u sva tri grada, je besplatan.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Danas počinje 16. Crnogorski festival filma o ljudskim pravima „UBRZAJ“

Situacija s ljudskim pravima u Rusiji se stalno pogoršava od kada je predsjednik Vladimir Putin pokrenuo sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine - kazala je stručnjakinja Ujedinjenih nacija (UN) Marijana Kacarova, opisujući "dramatičan pad" koji je posebno teško pogodio ranjive grupe poput manjina i migranata.
- Tokom protekle tri i po godine, ruske vlasti su sprovodile namjernu strategiju za uklanjanje neslaganja putem pojačane cenzure, politički motivisanih progona - navela je specijalna izvjestiteljka za ljudska prava u Rusiji u novom izvještaju.
Kako je rekla na konferenciji za novinare 22. septembra tokom zasijedanja Savjeta za ljudska prava UN-a u Ženevi, antiratni protivnici i aktivisti služe višegodišnje zatvorske kazne, ne zbog zločina, već zbog hrabrosti.
U izvještaju je navela da je "građanski prostor sistematski i namjerno uništen", a vlasti su "pretvorile javne institucije u instrumente represije i rata".
Kacarova, nezavisna ekspertkinja imenovana 2023. godine, prva je monitorka podržana od UN-a za stanje ljudskih prava u Rusiji, jednoj od pet stalnih članica Savjeta bezbjednosti UN-a. Ona ne govori u ime UN-a.
Prema izvještaju, represija je imala "posebno težak uticaj na ranjive grupe, posebno žene, LGBT osobe, nacionalne i etničke manjine, autohtone narode, vjerske grupe i migrante, koji su bili posebno meta i žrtve u zvaničnoj retorici i praksi".
Na području Sjevernog Kavkaza došlo je do "neprekidnog urušavanja pravnog poretka, što je omogućilo raširena kršenja, uključujući rodno zasnovano nasilje, femicid, torturu i zlostavljanje, prisilne nestanke i brutalno suzbijanje prava LGBT osoba", navodi se u izvještaju.
Ruske vlasti nastoje ugušiti neslaganje tokom čitavog četvrt vijeka vladavine Vladimira Putina. Represija se proširila nakon njegovog povratka na predsjedničku funkciju 2012. godine, nakon mandata kao premijer, a dodatno se intenzivirala tokom sveobuhvatne invazije na Ukrajinu.
Kao sredstva represije, Kremlj koristi "široke odredbe o javnoj bezbjednosti i nacionalnoj sigurnosti", kao i prošireno zakonodavstvo koje pojedince i organizacije označava kao "strane agente" i "nepoželjne", navodi se u izvještaju.
Kacarova je takođe opisala "raširenu i sistematsku upotrebu torture i zlostavljanja" od pripadnika policije, vojske i drugih, nazivajući to "endemskom pojavom".
Navela je "jasan obrazac u kojem zdravstveni radnici učestvuju u i odobravaju najgnusnije oblike torture, posebno nad ukrajinskim zatvorenicima".
- Odgovornost i pravda, kao i oslobađanje svih ukrajinskih civilnih zatvorenika, ukrajinskih i ruskih ratnih zarobljenika koje drže obje strane, deportovane ukrajinske djece i svih ruskih političkih zatvorenika, moraju biti temelj svakih mirovnih pregovora i procesa - navodi se u izvještaju.

Specijalna izvjestiteljka UN: Ljudska prava u Rusiji u seizmičkom padu zbog rata u Ukrajini

Zabrinut sam zbog govora mržnje i narativa koji izazivaju podjele. Važno je da Crna Gora pojača odgovornost u tom smjeru, poručio je visoki komesar Ujedinjenih nacija za ljudska prava Volker Turk nakon što je završio prvu posjetu Crnoj Gori od obnove nezavisnosti.
Turk je rekao da je impresioniran napretkom koji je Crna Gora postigla od obnove nezavisnosti. On je rekao da Crna Gora danas ima solidno zakonodavstvo za zaštitu ljudskih prava, dopunjeno raznim strategijama za obezbjeđivanje njegove primjene, što je, kako kaže, uvijek izazov. Nacionalna institucija za ljudska prava u zemlji, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, navodi on, uživa široko poštovanje među građanima i vlastima.
Međutim, izrazio je zabrinutost zbog govora mržnje i narativa koji izazivaju podjele.
- Otvoreni i inkluzivni dijalog je ključan svuda u svijetu, posebno u zemlji poput Crne Gore, koju odlikuje bogata etnička, vjerska i jezička raznolikost. Stoga sam zabrinut zbog govora mržnje i narativa koji izazivaju podjele – na televiziji, na internetu, na sportskim događajima, pa čak i u školama. Neki političari takođe pribjegavaju retorici koja izaziva podjele, a ponekad i otvorenom govoru mržnje, radi ostvarivanja percipirane političke koristi. I, kao što vidimo i drugdje, govor mržnje je često usmjeren protiv žena i marginalizovanih grupa, uključujući Rome, Egipćane, LGBTIQ+ zajednicu i osobe sa invaliditetom. Želio bih posebno da pomenem žene na javnim ili političkim funkcijama koje su često nesrazmjerno pogođene nasilnim mizoginim diskursom - naglasio je Turk.
On je napomenuo da političari i javne ličnosti imaju posebnu odgovornost i ulogu u tom pogledu. Njihove akcije, navodi Turk, moraju biti u skladu sa međunarodnim standardima ljudskih prava, vođene duhom jedinstva i jednakosti za sve.&nbsp;
- Važno je da Crna Gora pojača odgovornost za govor mržnje. Takođe podstičem Vladu da ubrza napore za integraciju ljudskih prava u reformu obrazovanja. Moja kancelarija je spremna da pruži podršku Crnoj Gori u ovoj oblasti - poručio je on.
Crna Gora, ocijenio je, ima snažno i aktivno civilno društvo koje, ne samo da pruža podršku i usluge onima kojima je to najpotrebnije, već i igra važnu ulogu u zaštiti i promociji univerzalnih ljudskih prava. Stoga je, kaže Turk, od ključne važnosti garantovati im slobodan, otvoren i bezbjedan prostor da nastave da obavljaju svoj važan rad.
- Vidjeli smo pozitivne mjere za jačanje pravnog i strateškog okvira u oblasti slobode medija i zaštite novinara. Istovremeno, moja kancelarija i dalje prati slučajeve napada na novinare, kako onlajn tako i oflajn. Prošlogodišnji nalog Vrhovnog državnog tužioca da se intenziviraju istrage o nasilju nad novinarima bio je veoma važan korak. U posljednje vrijeme, kao pozitivan pomak, izrečene su osuđujuće presude u četiri takva slučaja. Međutim, puna odgovornost još nije postignuta u nekim starijim slučajevima, uključujući ubistvo novinara Duška Jovanovića prije više od 20 godina - napomenuo je on.
Turk je podsjetio i da je Crna Gora 2020. godine legalizovala istopolna partnerstva. U cilju dodatnog unapređenja tog pozitivnog koraka, ohrabrio je vlasti da podnesu Skupštini nacrt zakona o pravnom priznavanju pola na osnovu samoopredeljenja i da ukinu trenutnu praksu sterilizacije.
Radi zaštite djece, a posebno djevojčica, od suštinskog je značaja, napominje Turk, usvojiti zakone koji zabranjuju brakove prije navršenih 18 godina.
- Na današnjim sastancima sa predstavnicima vlasti, naglasio sam važnost postizanja većeg napretka u oblasti tranzicione pravde. Nakon godina stagnacije, Crna Gora je usvojila novu Strategiju za istraživanje ratnih zločina, iznova otvorila stare slučajeve ratnih zločina i usvojila zakon koji je već otvorio put za nadoknadu štete žrtvama i njihovim porodicama. Sve su to pozitivni koraci, koji će takođe pomoći u suprotstavljanju revizionističkim tendencijama. Nadam se da će moja posjeta dodatno ojačati saradnju između moje kancelarije i Crne Gore na unapređenju ljudskih prava kako na domaćem tako i na međunarodnom nivou - poručio je Turk.

1250x600

1084x550

Turk nakon posjete Crnoj Gori: Zabrinut sam zbog govora mržnje i narativa koji izazivaju podjele, pojačati odgovornost

Izgradnja društva bez diskriminacije zahtijeva dosljedan multidisciplinarni pristup, poručili su iz LGBT Foruma Progres povodom 17. maja – Međunarodnog dana borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije, ocjenjujući da primjena zakona ostaje ozbiljan izazov, iako se pravna zaštita poboljšava.
Iz LGBT Foruma Progres su kazali da je taj datum jedan od ključnih trenutaka u borbi protiv diskriminacije, jer označava dan kada je homoseksualnost zvanično uklonjena sa liste mentalnih oboljenja Svjetske zdravstvene organizacije 1990. godine.
Iz te nevladine organizacije (NVO) su rekli da kroz dugogodišnji rad svjedoče postepenom napretku kada je u pitanju prihvatanje i tolerancija različitosti u Crnoj Gori.
- Iako se pravna zaštita poboljšava, primjena zakona i dalje ostaje ozbiljan izazov za crnogorsko zakonodavstvo - smatraju u LGBT Forumu Progres.
Oni su kazali da su, dok obilježavaju IDAHOBIT, svjesni njegove simbolične važnosti u borbi za jednakost.
- Ali i realnosti s kojom se LGBTI+ osobe svakodnevno suočavaju i kako i dalje postoje stigmatične prepreke koje sprečavaju postizanje apsolutne socijalne inkluzije LGBTI+ osoba u društvo - naveli su iz LGBT Foruma Progres.
Oni su rekli da su, pored istraživačkog rada, nastavili sa dugogodišnjim programima pružanja besplatne pomoći i savjetovanja, pa je u proteklih godinu evidentirano preko hiljadu sesija sa korisnicima.
Iz LGBT Foruma Progres su kazali da su u sklopu programa praćenja govora mržnje na internetu, koji se u okviru organizacija sprovodi već više od decenije, u toku prethodne godine prijavljena 142 slučaja Upravi policije.
- Kroz različite javne inicijative, edukativne kampanje i podršku organizacijama koje se bave pravima LGBTI+ osoba, IDAHOBIT u Crnoj Gori doprinosi podizanju svijesti i jačanju solidarnosti - navodi se u saopštenju.
Ističe se da svaka akcija, bilo da dolazi od institucija, organizacija ili pojedinaca, doprinosi izgradnji sigurnijeg i pravednijeg društva za sve.
- Iako je civilni sektor u Crnoj Gori prepoznat kao predvodnik u borbi za prava LGBTI+ zajednice, na današnji dan pozivamo sve građane da se aktivnije uključe u tu borbu - naveli su iz LGBT Foruma Progres.
Kako su poručili, izgradnja društva bez diskriminacije zahtijeva dosljedan multidisciplinarni pristup - svakodnevne male promjene, kao i dugoročne akcije koje omogućavaju sistemski napredak.
Iz LGBT Foruma Progres su kazali da se sistemske promjene mogu ostvariti kroz strategije, zakone i politike.
- Međutim, sama primjena tih promjena u ponašanju pojedinca ostaje ključna - rekli su iz te NVO.
Oni su poručili da će ostati posvećeni svakodnevnoj borbi za poštovanje LGBTI+ prava i da će nastaviti da rade na društvenim transformacijama koje doprinose poboljšanju inkluzije.

LGBT Forum Progres: Primjena zakona ostaje ozbiljan izazov

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović otvorio je večeras jubilarno 15. izdanje Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2024 u Podgorici. - Ovaj festival, koji se tradicionalno održava na Međunarodni dan ljudskih prava, postao je simbol naše kolektivne posvećenosti promovisanju i zaštiti osnovnih ljudskih prava. Ljudska prava nisu apstraktni koncepti ili privilegija koja pripada nekolicini. Ona su suština naše čovječnosti, neotuđiva i univerzalna, a odgovornost da ih štitimo pripada svakom od nas. Ova odgovornost postaje još važnija u svijetu u kojem su osnovna prava često ugrožena sukobima, nepravdom i ravnodušnošću - kazao je tom prilikom Milatović. U takvom svijetu, kako je rekao, kulturni događaji poput ovog festivala igraju ključnu ulogu – "podsjećaju nas na značaj ljudskog dostojanstva i podstiču da se aktivno zalažemo za bolje društvo".&nbsp; - U svemu tome film ima jedinstvenu moć. On prevazilazi granice jezika, kulture i identiteta, otvarajući vrata empatiji i boljem razumijevanju - istakao je Milatović. Prema njegovim riječima, priče koje večeras i u narednim danima kroz festival dobiju glas dio su naše stvarnosti koji nas poziva da gledamo dalje.&nbsp; - Da se inspirišemo umjetnošću i djelujemo kao odgovorni građani, svjesni ambijenta u kojem živimo - dodao je Milatović. Znamo, navodi Milatović, da mnoga osnovna prava u Crnoj Gori, još uvijek nisu zagarantovana svima. - Nažalost, femicid je i dalje stvarnost, novinari su i dalje meta pritisaka i napada, dok nasilje među mladima i obračuni kriminalnih organizacija i dalje unose strah u naše zajednice - istakao je Milatović, dodajući da ne smijemo izgubiti nadu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241210201220_9aaae7e412d07171f8711d1e3fe5d675c441fbb147bbe75002ef63347f5dfd53.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241210201220_9aaae7e412d07171f8711d1e3fe5d675c441fbb147bbe75002ef63347f5dfd53" data-rendition-name="original" width="2048" height="1368" loading="lazy" alt="Jakov Milatović"> </figure>  Ovakva realnost, koliko god bila teška, ističe Milatović, ne smije nas obeshrabriti.&nbsp; -Naprotiv, ona mora biti poziv na zajedničku akciju. Moramo nastaviti borbu za ljudska prava sve dok ne dođemo do trenutka kada ćemo s potpunom sigurnošću moći da kažemo da su djeca u našim školama zaštićena – od nasilja, diskriminacije i svake vrste nepravde. Kada naše majke, supruge i ćerke s povjerenjem budu pristupale zdravstvenim ustanovama u najvažnijim trenucima života, znajući da će dobiti stručnu i dostojanstvenu njegu. Kada naši doktori i medicinsko osoblje budu slobodni da obavljaju svoj plemeniti poziv bez fizičkih napada i prijetnji, a novinari bez straha i pritisaka da tragaju za istinom. Kada svaki građanin povjeruje da će se njegov glas čuti, a poziv za pomoć prepoznati - naglasio je Milatović. Samo tada, ističe on, možemo reći da smo izgradili zajednicu u kojoj ljudska prava nisu nedostižna, već sastavni dio života svakog od nas.&nbsp; - Promjene neće doći lako, ali je ključno da sa njima započnemo već danas - poručio je Milatović. On se zahvalio Centru za građansko obrazovanje i svim partnerima festivala koji su kroz godine uložili svoje vrijeme i energiju da on postane ono što je danas, kao i autorima filmova koji kroz svoje priče oživljavaju stvarnost i podsjećaju da je ne smijemo ignorisati.&nbsp; - Festival UBRZAJ nije samo prilika da gledamo filmove – on je poziv na razmišljanje, na dijalog, ali i na akciju - da budemo glas onih koji ga nemaju i da branimo prava svih – bez obzira na granice, jezik, vjeru ili porijeklo - poručio je predsjednik Milatović.

Milatović: Festival UBRZAJ je poziv na akciju - da budemo glas onih koji ga nemaju i da branimo prava svih

Direktorat za zaštitu i unapređenje ljudskih prava, u ime Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, naravno, intenzivno radi na četiri, izuzetno važna zakona, koji se bave dominantno antidiskriminacionim politikama i zaštiti ljudskih prava - &nbsp;kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, predstavnica Ministarstva ljudskih i manjinskih prava Mirjana Pajković.
To su, kaže, Zakon o prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja, Zakon o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda, Zakon o zabrani diskriminacije i Zaštiti jednakosti i usklađivanje Zakona o istopolnom partnerstvu sa ostalim zakonima koji su u primjeni u Crnoj Gori.
Dan ljudskih prava je važno obilježavati, ali isto tako, ističe ona, važno je na ljudskim pravima raditi, kako kaže, svakog dana.
- Današnji dan je jedna svojevrsna prilika da i mi izvijestimo &nbsp;o dosadašnjem postignućima, da izvijestimo o budućim planovima, i da mapiramo izazove sa kojima se susrećemo u radu - rekla je Pajković.
Ministarstvo manjinskih i ljudskih prava Dan ljudskih prava obilježava radno, poručuje Pajković, i sa velikim intenzitetom rada, dodaje ona, na zakonodavnom okviru.
- Sve svoje resurse smo usmjerili na zakonodavni okvir, jer smatramo da je to najbolji odgovor države na važnost ljudskih prava, kako ih poštuje, štiti i unapređuje - poručila je Pajković.
Stopa poštovanja ljudskih prava ide u progresivnom smjeru, smatra Pajković, iako je bilo trendova, kako kaže, vraćanja unazad.
- Svako vrijeme nosi izazove sa kojima je potrebno se suočiti brzo i pravovremeno, ali mogla bih da kažem da zaista težimo tim međunarodnim standardima, da je to neki realan cilj, cilj koji nam je blizu, i da, zaista, sve ono što radimo na polju zaštite i unapređenja ljudskih prava, nas čini relevantnim partnerima međunarodnih adresa, i relevantnim saradnicima. Želim da vjerujem da mi možemo biti i od pomoći drugima, da i oni sami u nama vide partnere da prevaziđu neke svoje izazove, sa kojima se susreću - istakla je Pajković.
Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava radi progresivne i inovativne stvari, podsjeća Pajković, i to je razlog zašto se često susreću, kako kaže, sa nerazumijevanjem i neprihvatanjem.
- Susrećemo se sa izazovima u našem radu, i odgovaramo na pravi način, činjenicama, argumentovano i stručno, i vjerujemo u svoje rezultate - naglasila je Pajković.
Politike Ministarstva su antidiskriminacione, objašnjava Pajović, i politike jednakosti, te se u svom radu zalažu, ističe ona, da Crna Gora bude društvo u kome svaki pojedinac ima osnove da izrazi svoj pun potencijal, kako navodi, u okviru vladavine prava.
- Vrlo vodimo računa upravo o tim ranjivim kategorijama društva, bilo da se to odnosi na položaj žena, položaj lica sa invaliditetom, položaj romske populacije, LGBT populacije, &nbsp;ili manjinskih naroda. U svakom slučaju vodimo računa o tim višestrukim elementima diskriminacije, jer određene kategorije društva se, nažalost, susreću i sa tom višestrukom &nbsp;diskriminacijom - rekla je Pajković.
Romska i egipćanska populacija imaju probleme, objašnjava Pajković, po pitanju ekonomske diskriminacije, naglašava ona, &nbsp;kao i diskriminacije po pitanju obrazovanja, a nerijetko se prepliće i, kako navodi, višestruka diskriminacija.
- Kod lica sa invaliditetom posebno su ugrožene kategorije žena i djevojčica, one su posebno prepoznate u toj oblasti. LGBT populacija je susreće sa jednim bučnim dijelom populacije, koji imaju nerazumijevanje i neprihvatanje, i ja smatram da to nije veliki broj ljudi, ali postoje neki stereotipi koji su vrlo glasni. Različiti su izazovi u odnosu na različite kategorije. Rodna ravnopravnost je jedan veliki izazov, koji mijenja svoje oblike. Trudimo se da obuhvatimo sve oblasti društva i damo konkretne odgovore - istakla je Pajković.
Suzbijanje netolerancije i govora mržnje, kako u javnom tako i u online prostoru, podsjeća Pajković, je zadatak Ministarstva za manjinska i ljudska prava, s posebnim akcentom, kako navodi, na Zakon o zabrani diskriminacije i zaštiti jednakosti.
- Zakon o zabrani i zaštiti jednakosti u svojim normama predviđa kao nedozvoljeno, kažnjivo i ponašanje koje treba sankcionisati upravo u dijelu govora mržnje - naglasila je Pajković.
Planovi Ministarstva manjinskih i ljudskih prava su veliki i ambiciozni, objašnjava Pajković, a u isto vrijeme su, kako navodi, jako realni.
- S ponosom mogu da kažem da Direktorat za zaštitu i unapređenje ljudskih prava, u ime Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, naravno, intenzivno radi na četiri, izuzetno važna zakona, koji se bave dominantno antidiskriminacionim politikama i zaštiti ljudskih prava. To je Zakon o prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja, Zakon o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda, Zakon o zabrani diskriminacije i Zaštiti jednakosti i usklađivanje Zakona o istopolnom partnerstvu sa ostalim zakonima koji su u primjeni u Crnoj Gori - zaključila je Pajković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Ddf1NZWk72ik&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pajković: Važno je svakoga dana raditi na ljudskim pravima

Pravo na pravično suđenje jedno je od osnovnih ljudskih prava. Jedino su sudovi i sudije nadležni da određena lica oglašavaju krivim.
&nbsp;To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E kazala direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Mirjana Pajković.
Kada je riječ o iznošenju stavova, ona upozorava da bi trebalo voditi računa da budu u duhu pozitivnih principa demokratije i praksi poštovanja ljudskih prava. Nosioci javnih funkcija dužni su, napominje ona, da se suzdržavaju bilo kakvog ponašanja koje može otežavati postupak i rad nadležnih institucija, kao i položaj lica u postupku.
Iz ugla poštovanja ljudskih prava, podjseća Pajković, pretpostavka nevinosti jedno je od osnovnih prava, kojim se obezbjeđuje pravo na pravično suđenje.
- Pravo na pravično suđenje jeste jedno od osnovnih ljudskih prava, koje se štiti kako Ustavom tako i međunarodnim konvencijama i deklaracijama. Mislim da je ispravno, i da će se i većina građana složitit sa mnom, da je u redu kreirati mišljenje na osnovu zvaničnih stavova institucija, koji su nadležni za donošenje odluka, u konkretnim slučajevima. Prije svega mislim na sudove i tužilaštva. Jedino su sudovi i sudije nadležni da određena lica oglašavaju krivim. Imajući u vidu da tužilaštvo vodi postupke na osnovu sumnji, i na osnovu onoga što oni čine nama dostupnim, mislim da je ispravno kreirati stavove na osnovu toga - kaže Pajković.
Smatra da je važno, kako kaže, na koji način se ti stavovi iznose. Pajković navodi da se Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava, pored ostalog, bavi antidiskriminacionim politikama.
- Pomenula bih Zakon o zaštiti diskriminacije i zabrani jednakosti, koji kao diskriminaciju, pored ostalog, i propisuje da je to upotreba određene terminologije, određenih riječi, određenog rječnika, u stilu stigmatizacije, u cilju ocrnjivanja i eventualnog dovođenja u nepovoljni položaj određenog lica. Kada govorimo o diskriminaciji, pored samog povrijeđenog dobra, lica prema kome se ta diskriminacija odnosi, ona može biti i šireg karaktera. Dakle, može uticati i na druga lica koja su indirektno diskriminisana, odnosno, koja trpe posljedice diskriminacije, samo zbog toga što su na neki način povezana sa osobom koja je predmet govora mržnje, stigme ili diskriminacije - navela je Pajković.
Kada je riječ o iznošenju stavova, napominje Pajković, treba voditi računa da budu u duhu pozitivnih principa demokratije i pozitivnih praksi poštovanja ljudskih prava. Podsjeća da postoji zakonska regulativa koja propisuje da su nosioci javnih funkcija dužni da se suzdržavaju bilo kakvog ponašanja koje može otežavati postupak i rad nadležnih institucija i položaj lica u postupku.
- Dosta obraćamo pažnju na slobodu govora, koja ne treba da se suzbija. Kritička misao treba da bude ohrabrena, jer kritika može da bude sa pozitivnom namjenom, kako bi se ispravila pogrešna ponašanja. Ali, veoma je važno da se napravi linija između slobode govora i govora mržnje - naglasila je Pajković.
Podsjeća da javni funkcioneri uživaju imunitet i ne mogu biti pozvani na odgovornost zbog javno izgovorene riječ. Napominje da to ne treba zloupotrebljavati.
- Vrlo je važno da, ukoliko nema krivične i materijalne odgovornosti, sve ono što javno izgovorimo, a naročito nosioci javnih funkcija, ima posebnu težinu, samim tim posebnu odgovornost na sliku društva u kojem živimo” - poručila je Pajković.
Komentarišući prijedlog Zakona o izmjenama zakonika o krivičnom postupku, čijim usvajanjem bi se pomjerila granica pritvora sa tri na pet godina, pez prava žalbe, Pajković kaže da kada se unapređuje zakonodavni okvir ne treba da izostane međuresorna saradnja. Vjeruje da će pravosudni organi imati priliku da iznesu svoje stavove i mišljenja.
- Sve što radimo, radimo da bude u saglasju sa standardima Evropske unije, sa međunarodnim standardima, u saglasju sa poštovanjem ljudskih prava. Za sve važne akte infofmišemo i tražimo mišljenje Evropske komisije. Sigurna sam da će i u ovom slučaju biti tako. Iskreno, kada se donose neke važne odluke za društvo, nemoguće ih je posmatrati samo iz jednog, uskog ugla. Primjera radi, ako biste mene, iz krajnje ljudskog ugla pitali, rekla bih da je pritvor jedna krajnja i ekstremna mjera, koja se primjenjuje samo u izuzetnim okolnostima. Ali, sve odluke koje se donose moraju se gledati na nivou generalnog zakonodavnog okvira. Ne možemo gledati da zaštitimo samo jednu stranu, jednu grupu, jedno pravo, već moramo štititi i pravni sistem, i vladavinu prava, i bezbjednost društva, i ljudska prava, ili eventualno zdravlje - kaže Pajković.
Odgovarajući na pitanje da li će Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava imati zvaničan stav u vezi sa prijedlogom Zakona o izmjenama zakonika o krivičnom postupku, Pajković kaže da će iz te institucije imati konkretan odgovor, u skladu sa sa konvecijskim pravima i deklaracijama o zaštiti ljudskih prava.
Govoreći o tome koliko se u Crnoj Gori poštuju ljudska prava kada je riječ o policijskim, tužilačkim i sudskim aktivnostima, spektakularnim hapšenjima uz medije, Pajković navodi da posljedice mogu biti velike, ukoliko postoje nehumana, nečovječna postupanja i elementi torture.
- Posljedice su i pred zadovoljenjem pravde, kao i kasnije u naknadama štete, što bi u konačnom iziskivalo velike troškove državi i pravnu nesigurnost. Ako imamo u vidu kolike su posljedice zbog nepoštovanja ljudskih prava od strane policije ili tužilaštva, mislim da nema dileme da država ne može imati nikakav interes od pogrešnih postupanja. Što se tiče samog postupka hapšenja, odnosno obezbjeviđanja da neko osumnjičeno lice pristupi nadležnim organima, mišljenja sam da se organi policije apsolutno rukovode time da postupak sporovedu na zadovoljavajući način, u skladu sa njihovim procedurama - navela je Pajković.
Kakav će to način biti, dodaje, umnoge zavisi od ličnosti koja je osumnjičena, koja treba da se sprovede, kao i od težine krivičnog djela, interesa i interesovanja javnosti za same procedure.
- Vjerujem da se u postupanju vode tim principima. A, ako imamo u vidu da, ako se ne varam, trenutno u policiji nedostaje više od hiljadu službenika, mislim da nema apsolutno ni prostora, ni energije za bilo kakvom senzacijom i da, možda, neki od tih postupaka učine više atraktivnim, nego što je sama suština i namjera - zaključila je Pajković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DgaIraguuxY0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pajković: Jedino su sudovi nadležni da nekog proglase krivim

Akademik DANU i predsjednik Crnogorske evropske partije (CEP) Novak Adžić oglasio se na mreži X povodom prekršajnog postupanja policije prema 35 učesnika građanskog skupa održanog ispred Vile Gorica.
Adžić je poručio da procesuiranje, kako je naveo, „35 patriota, slobodnih umova i boraca protiv nove, sofisticirane aneksije i posrbljavanja Crne Gore“, predstavlja jasan signal da aktuelna vlast ide pogrešnim putem.
- Ovo ne valja ništa. Sloboda ljudima – staljinizam ne valja ništa - naveo je Adžić u objavi.

Adžić: Procesuiranje građana pokazuje da vlast ide pogrešnim putem, staljinizam ništa ne valja

Argentina i Crna Gora dijele istoriju koja obavezuje dvije države da produbljuju bilateralne veze i njeguju bogato zajedničko nasljeđe, kazala je argentinska potpredsjednica i predsjednica Senata Viktorija Viljaruel.
Ona je to rekla na sastanku sa potpredsjednikom crnogorske Vlade za vanjske i evropske poslove Filipom Ivanovićem, koji boravi u Buenos Ajresu u okviru zvanične posjete Argentini.
&nbsp;- U razgovoru sa Viljaruel potvrđena je obostrana spremnost na jačanje političkog dijaloga i unapređenje saradnje u oblastima kulture, ekonomije i obrazovanja- kaže se u saopštenju iz Ivanovićevog kabineta.
Viljaruel je istakla da Argentina i Crna Gora dijele istoriju koja obavezuje dvije države da produbljuju bilateralne veze i njeguju bogato zajedničko nasljeđe, posebno imajući u vidu dugu prisutnost crnogorske zajednice u Argentini.
Ona je, kako se dodaje, naglasila i značaj rada na tješnjoj parlamentarnoj saradnji, koja bi dodatno ojačala ukupne odnose dvije zemlje.
Ivanović je podsjetio da je 1906. godine u Argentini otvoreno prvo diplomatsko predstavništvo Crne Gore na američkom kontinentu.
On je najavio obilježavanje 120 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa između Crne Gore i Argentine, pozvavši domaćine da učestvuju u tom programu.
Na sastanku sa predsjednikom Predstavničkog doma Martinom Menemom, Ivanović je, kako se navodi, istakao da odnosi Crne Gore i Argentine počivaju na dubokoj istorijskoj povezanosti, što dodatno potvrđuje prisustvo oko 60 hiljada potomaka crnogorskih iseljenika u Argentini.
Menem je naglasio da je Argentina otvorena za dalje jačanje kulturnih i ekonomskih veza, dodajući da se bilateralni odnosi zasnivaju na isprepletenoj istoriji i komplementarnim interesima dviju država.
Ivanović je naglasio da je pristupanje Evropskoj uniji glavni spoljnopolitički prioritet Crne Gore, ali i da je za državu važno da paralelno razvija odnose sa državama izvan evropskog prostora.
- U tom okviru posebno je istakao značaj jačanja saradnje sa državama Latinske Amerike, među kojima Argentina zauzima istaknuto mjesto zbog bogatog migracionog nasljeđa i velikog potencijala za produbljivanje partnerskih veza- dodaje se u saopštenju.
Tokom boravka u argentinskom parlamentu, Ivanović se sastao i sa senatorom crnogorskog porijekla Horheom Kapetanićem, sa kojim je razgovarao o istoriji crnogorske zajednice u Argentini i daljim mogućnostima za jačanje saradnje dvije države.

Ivanović sa Viljaruel: Istorija Argentine i Crne Gore obavezuje na produbljivanje bilateralne veze

Ustavni sud Crne Gore održaće u ponedjeljak, 15. decembra, prvu javnu raspravu nakon osam godina, koja će ujedno po prvi put biti dostupna građanima putem direktnog prenosa na internetu i televizijama koje su najavile emitovanje. Ovim korakom, kako ističu iz Suda, postupci u oblasti ocjene ustavnosti biće učinjeni potpuno transparentnim.
Rasprava će se voditi povodom zahtjeva za ocjenu ustavnosti Zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata. Podnosioci inicijativa tvrde da je međunarodni ugovor ratifikovan suprotno Ustavu i da može imati ozbiljne posljedice po interese države, dok Vlada odbacuje te navode.
Ustavni sud je pozvao šest eminentnih stručnjaka iz oblasti ustavnog, međunarodnog javnog i međunarodnog privatnog prava. Mišljenja će iznijeti:
- prof. dr Mladen Vukčević, profesor ustavnog prava i bivši predsjednik Ustavnog suda,
- prof. dr Đorđe Gardašević (Zagreb), ustavno pravo,
- prof. dr Vladimir Đurić (Beograd), ustavno pravo,
- prof. dr Nebojša Vučinić, međunarodno javno pravo i bivši sudija ESLJP,
- prof. dr Vladimir Čolović (Beograd), međunarodno privatno pravo,
- prof. dr Maja Kostić Mandić (Podgorica), međunarodno privatno i ekološko pravo.
Njihova uloga biće da rasvijetle ključna ustavnopravna pitanja istaknuta u inicijativama, kao i ona koja su sami uočili analizirajući sporni zakon i sporazum.
Svoje stavove iznijeće i podnosioci inicijativa – odbornik Đorđe Zenović i Centar za zaštitu i proučavanje ptica, kao i predstavnici Skupštine i Vlade Crne Gore. Sudije će imati mogućnost postavljanja pitanja stručnjacima.
Posljednja javna rasprava pred Ustavnim sudom održana je u aprilu 2017. godine, kada se odlučivalo o ustavnosti naknada za majke troje i više djece.
Iz Suda navode da je nova javna rasprava zakazana zbog složenih ustavnopravnih pitanja pokrenutih inicijativama i uočenih tokom rada na predmetima.
Javna rasprava počeće u 11 časova, a planirano je da traje najduže pet sati.

Ustavni sud nakon osam godina održava javnu raspravu: Prvi put dostupni građanima uživo

Advokat Veselin Radulović pružiće pravnu pomoć zastupanja - odbrane pred sudom za prekršaje svim osobama protiv kojih je policija podnijela zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog protesta ispred Vile Gorica, saopšteno je iz Redakcije za pravo i politički sistem STEGA-e.&nbsp;
Radulović je to, kako navode, obavijestio Redakciju.
- STEGA izražava zahvalnost advokatu Raduloviću i obavještava javnost da će kompletan pravni tim STEGA-e nastaviti sa praćenjem "procesa" protiv građana koji su na slobodan način i u duhu liberalnih demokratija izrazili protest protiv nezakonitog i suprotno njenom duhu dodjele najznačajnijeg crnogorskog državnog priznanja 13-to julske nagrade, licu za knjigu koja u trenutku dodjele nagrade nije ni postojala - ističe se u saopštenju.&nbsp;

Advokat Radulović će pružiti pravnu pomoć procesuiranima zbog protesta ispred Vile Gorica

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Sulejmanović: Vraneš nije pozvan lično, njegov dolazak moguća najava promjene političkih stavova

Demokratska partija socijalista (DPS) organizovala je u Herceg Novom skup za, kako su saopštili, slobodarsku, antifašističku, građansku, evropsku i modernu Crnu Goru.
Riječ je o trećem od četiri stranačka okupljanja koje je predsjednik najjače opozicione stranke Danijel Živković najavio sredinom septembra u državnom parlamentu, navodeći kako se „za građansku Crnu Goru neće boriti samo na institucionalan način“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fe-2HTB0TNCM%3Ffeature%3Dshare&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: ljudska-prava