Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavlja beskompromisnu borbu za pravdu, ali i za svoju čast i integritet, iako su ga crnogorske institucije ostavile bez zaštite, prije svega skandaloznim postupanjem Agencije za sprječavanje korupcije, koja je do skoro bila zadužena za zaštitu uzbunjivača. Ovaj slučaj zastrašujući je primjer nemoći „običnog“ čovjeka da se izbori za pravdu kada se nađe u mreži ispreplijetanih interesa onih koji bi prema zakonu trebalo da ga štite i beskrupuloznih pojedinaca koji ne mare za etiku. Član Savjeta ASK-a, advokat Mladen Tomović, koji je i pravni zastupnik CGES-a, pokrenuo je pred Upravnim sudom postupak za ukidanje zaštite zviždaču i uspio. Sud je, nezabilježeno u demokratskim društvima, presudio u korist CGES-a. Tokom postupka iz ASK-a nijesu dostavili sudu kompletnu dokumentaciju, što je, smatra zviždač, bio razlog da mu se ukine zaštita, a već 11 mjeseci odbijaju da postupe po presudi. <h2>DVOSTRUKI ARŠINI</h2> On se prije nekoliko dana, obratio vršiocu dužnosti direktora ASK-a Dušanu Drakiću sa zahtjevom za neodložno postupanje po presudi Upravnog suda od prije 11 mjeseci, kojom mu je ukinuta zaštita, a po kojoj Agencija, kako ističe uzbunjivač, odbija da postupi i to u korist i u interesu, kategoričan je, člana Savjeta ASK-a Mladena Tomovića i osoba protiv kojih je krajem 2021. godine podnio prijavu zbog sumnje u ugrožavanje javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121507128_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121507128_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U dopisu Drakiću ocjenjuje da je neodrživ stav Agencije, u aktu dostavljenom u formi obavještenja njegovim advokatima, da zaštita zviždača više nije u nadležnosti ASK-a. Kako je objasnio, zakon se ne može primjenjivati retroaktivno, što i sama Agencija prihvata u slučaju člana svoga Savjeta – Mladena Tomovića, pa iako novi zakon o ASK-u, pored ostalog, nalaže da „javni funkcioner ne može da zaključi ugovor o pružanju usluga sa privrednim društvom ili pravnim licem koje je u državnom vlasništvu“, on nije morao da raskine ugovor sa CGES-om, jer je zaključen prije stupanja na snagu ovoga zakona.&nbsp; Uzbunjivač je u dopisu Drakiću osporio i stav Agencije da u prilog njihovoj ocjeni ide mišljenje Ministarstva pravde od 18. oktobra prošle godine. Prije svega ukazuje da mišljenje Ministarstva nije obavezujuće, ali i upozorava da su oni u tom aktu precizirali da ovaj resor nije nadležan „za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene“. - Dakle, Ministarstvo pravde je jasno i nedvosmisleno u svom dopisu navelo da nije u nadležnosti ovog ministarstva da tumači odredbe zakona koje se odnose na sprječavanje korupcije, iako učestvuje u pripremi propisa koji regulišu ovu oblast, te na ovaj način stavilo na znanje da tumačenje predmetne odredbe svakako treba da da Agencija – kategoričan je zviždač. <h2>ODLUKA VRHOVNOG SUDA</h2> Da je Agencija bila dužna da postupiti po presudi Upravnog suda, ističe on, potvrđuje i Odluka Vrhovnog suda kojom je kao nedopušten, odbačen njegov zahtjev za vanredno ispitivanje sudske odluke. - Vrhovni sud, u svojoj odluci, između ostalog, eksplicitno navodi sljedeće: članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bila kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“ – citirao je on dio odluke Vrhovnog suda. Kategoričan je da je Vrhovni sud ocijenio da je „predmet nakon presude Upravnog suda vraćen u stanje u koje se nalazio prije donošenja osporavanog akta (Mišljenja Agencije)“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110822118_59f739632689d85f73bad3bc111638562f6bbe05e111364c7407f3ba1c2ed6ab.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024110822118_59f739632689d85f73bad3bc111638562f6bbe05e111364c7407f3ba1c2ed6ab" data-rendition-name="original" width="899" height="500" loading="lazy" alt="ASK"> </figure>  Podsjetio je i da se Agencija tokom postupka pred Upravnim sudom nije pozivala na to da je stupio na snagu novi zakon prema kojem u njenoj nadležnosti više nije zaštita zviždača. <h2>DISKRIMINACIJA</h2> Zviždač je optužio Drakića da za interes Tomovića i po njegovom nalogu grubo krši zakon i zloupotrebljava službeni položaj. - Dakle, dok za njega važi stari zakon, u predmetu formiranom po mojem zahtjevu za zaštitu, koji je, ponovo naglašavam, podnijet u vrijeme važenja starog zakona i po kojem je postupljeno za vrijeme važenja starog zakona, tvrdite da se primjenjuje novi zakon – ističe zviždač. On podsjeća Drakića i da novi zakon „upravo ukazuje na to da se postupci započeti po prijavama zviždača imaju okončati po odredbama ranijeg zakona“.&nbsp; - Dakle, jasno je da se odredbe koje se odnose na zaštitu zviždača, a koje su dio iste glave Zakona, takođe imaju primjenjivati na ranije započete postupke – kategoričan je uzbunjivač iz CGES-a. Upozorio je Drakića da je očigledno da Agencija ima diskriminatorski pristup u primjeni Zakona, ističući da se „na ovaj način svjesno krše svi međunarodni akti koji regulišu pitanje zaštite zviždača“. - Istrajavanje Agencije u tome da ne postupi po presudi Upravnog suda Crne Gore dovodi do kršenja mojih osnovnih ljudskih prava, zagarantovanih Ustavom Crne Gore, te međunarodnim aktima. Ovakvim postupanjem Agencije, kao krovnog organa za primjenu Zakona o sprječavanju korupcije, stvara se, prije svega nepovjerenje u rad državnih organa, te nesigurnost kod građana Crne Gore – kategoričan je zviždač. Ovakvim postupanjem Agencije, ističe on, „postavlja se pitanje na koji način i sa kojim garantom da neće biti izloženi odmazdi, treba drugi građani ove zemlje da podnesu prijavu zbog sumnje da je ugrožen javni interes zbog korupcije“. <h2>MREŽA INTERESA</h2> - Konačno, dobro Vam je poznata činjenica da se upravni postupak ne može okončati obavještenjem, odnosno dopisom postupajućeg organa, koji, kao takav, ne uživa sudsku ili drugu zaštitu. Ova činjenica nije nepoznata ni Mladenu Tomoviću, advokatu i članu Savjeta ASK-a, a koji je u predmetu po mojoj prijavi bio direktno uključen. Iz navedenih razloga, neprihvatljivo je da Agencija na zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore, a kojom je Agencija obavezana na donošenje novog upravnog akta, donese dopis. Ukoliko, pak, Agencija nalazi da mojem zahtjevu, kao stranke, nije moguće udovoljiti i da je isti neosnovan, to insistiram na tome da ista donese rješenje kojim odbija moj zahtjev – precizirao je zviždač. Pojasnio je Drakiću da odgovaranjem isključivo u formi dopisa, Agencija uskraćuje njegovo pravo na pravni lijek, odnosno adekvatnu zaštitu pred nadležnim organima, zbog čega zahtijeva da postupe po presudi Upravnog suda i u formi upravnog akta odluče o njegovom zahtjevu. Mladen Tomović nekadašnji uposlenik ASK-a, advokat CGES-a, izabran je prošle godine za člana Savjeta ove institucije, ali je odbio da se povuče iz predmeta između CGES-a i zviždača. Tomović je i prijatelj i advokat v.d. direktora Agencije Drakića i velikog dijela zapošljenih u ASK-u, a u ovoj instituciji mu je zapošljena i supruga.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121507128_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025121507128_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> </figure>  I logična je sumnja da li je Agencija, pod rukovodstvom novog menadžmenta, koji je i u ličnim i u poslovnim vezama sa Tomovićem, a ovaj je uz to član Savjeta ASK-a, tijela koje kontroliše rad institucije, zaista na sudu na pravi način zastupala interese zviždača kojeg goni Tomović.&nbsp; Teško da je zviždač mogao izaći kao pobjednik iz kolopleta ovih prijateljsko-kumovskih, ali i dvostruko interesnih veza dijela menadžmenta sa Tomovićem. I moćnom državnom kompanijom kakva je CGES.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Uzbunjivač upozorio Drakića: Kršite moja osnovna ljudska prava

Šesnaesto izdanje Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima UBRZAJ koji organizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO), biće otvoreno danas, tradicionalno na Međunarodni dan ljudskih prava, u 19.30 sati u KIC-u „Budo Tomović“ u Podgorici i trajaće do 14. decembra.
Festival UBRZAJ će zvanično otvoriti Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a, a tom prilikom uručiće i godišnju nagradu CGO-a i Festivala UBRZAJ za afirmaciju ljudskih prava i građanskog aktivizma.
Festival UBRZAJ 2025 otvara crnogorska premijera filma „Glas Hind Radžab“, rediteljke Kauter Ben Hanije, koji rekonstruiše poziv u pomoć šestogodišnje djevojčice iz Gaze, zarobljene u automobilu pod vatrom, dok volonteri Crvenog polumjeseca očajnički pokušav aju da je spasu. Radi se o filmu koji je dobio najduži aplauz u istoriji Venecijanskog festivala i veliki broj nagrada u različitim kategorijama.
Festival UBRZAJ 2025 se održava od 10. do 14. decembra u Podgorici, u KIC-u „Budo Tomović“ i Crnogorskoj kinoteci, a prateća izdanja u Beranama - 11. i 12. decembra u Centru za kulturu Berane i u Kotoru - 12. i 13. decembra u kinu „Boka“.
Ovogodišnje izdanje se realizuje uz podršku Opštine Kotor, Opštine Berane, KIC „Budo Tomović“, Crnogorske kinoteke, JU KC „Nikola Đurković“, Centra za kulturu Berane, Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, Fonda za manjine, Kancelarije za ljudska prava Visokog komesara UN, Programa za razvoj UN (UNDP) i Evropske unije.
Partneri UBRZAJ festivala su Međunarodni festival dokumentarnog filma Beldocs iz Beograda i Mreža festivala filmova o ljudskima pravima (HRFN) sa sjedištem u Amsterdamu.
Posvećenost društvenoj odgovornosti se i ove godine reflektovala u poslovnom sektoru, pa naglašavamo sponzorstva hotela Crown Plaza Podgorica, Metropolisa, Companie de Vinos i PG taksija.
Medijski pokrovitelji UBRZAJ 2025 su televizije Nova M, PG TV, TV E, Radio i portal Antena M, dnevni list Pobjeda, portal i dnevni list DAN, Radio D, portal CdM, portal Analitika, Radio Kotor, Radio Berane, Radio Tivat, Radio Titograd i radio Elmag, El, Mag i Arena.
Ulaz na sve projekcije, u sva tri grada, je besplatan.

Portal ETV

Danas počinje 16. Crnogorski festival filma o ljudskim pravima „UBRZAJ“

Situacija s ljudskim pravima u Rusiji se stalno pogoršava od kada je predsjednik Vladimir Putin pokrenuo sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine - kazala je stručnjakinja Ujedinjenih nacija (UN) Marijana Kacarova, opisujući "dramatičan pad" koji je posebno teško pogodio ranjive grupe poput manjina i migranata.
- Tokom protekle tri i po godine, ruske vlasti su sprovodile namjernu strategiju za uklanjanje neslaganja putem pojačane cenzure, politički motivisanih progona - navela je specijalna izvjestiteljka za ljudska prava u Rusiji u novom izvještaju.
Kako je rekla na konferenciji za novinare 22. septembra tokom zasijedanja Savjeta za ljudska prava UN-a u Ženevi, antiratni protivnici i aktivisti služe višegodišnje zatvorske kazne, ne zbog zločina, već zbog hrabrosti.
U izvještaju je navela da je "građanski prostor sistematski i namjerno uništen", a vlasti su "pretvorile javne institucije u instrumente represije i rata".
Kacarova, nezavisna ekspertkinja imenovana 2023. godine, prva je monitorka podržana od UN-a za stanje ljudskih prava u Rusiji, jednoj od pet stalnih članica Savjeta bezbjednosti UN-a. Ona ne govori u ime UN-a.
Prema izvještaju, represija je imala "posebno težak uticaj na ranjive grupe, posebno žene, LGBT osobe, nacionalne i etničke manjine, autohtone narode, vjerske grupe i migrante, koji su bili posebno meta i žrtve u zvaničnoj retorici i praksi".
Na području Sjevernog Kavkaza došlo je do "neprekidnog urušavanja pravnog poretka, što je omogućilo raširena kršenja, uključujući rodno zasnovano nasilje, femicid, torturu i zlostavljanje, prisilne nestanke i brutalno suzbijanje prava LGBT osoba", navodi se u izvještaju.
Ruske vlasti nastoje ugušiti neslaganje tokom čitavog četvrt vijeka vladavine Vladimira Putina. Represija se proširila nakon njegovog povratka na predsjedničku funkciju 2012. godine, nakon mandata kao premijer, a dodatno se intenzivirala tokom sveobuhvatne invazije na Ukrajinu.
Kao sredstva represije, Kremlj koristi "široke odredbe o javnoj bezbjednosti i nacionalnoj sigurnosti", kao i prošireno zakonodavstvo koje pojedince i organizacije označava kao "strane agente" i "nepoželjne", navodi se u izvještaju.
Kacarova je takođe opisala "raširenu i sistematsku upotrebu torture i zlostavljanja" od pripadnika policije, vojske i drugih, nazivajući to "endemskom pojavom".
Navela je "jasan obrazac u kojem zdravstveni radnici učestvuju u i odobravaju najgnusnije oblike torture, posebno nad ukrajinskim zatvorenicima".
- Odgovornost i pravda, kao i oslobađanje svih ukrajinskih civilnih zatvorenika, ukrajinskih i ruskih ratnih zarobljenika koje drže obje strane, deportovane ukrajinske djece i svih ruskih političkih zatvorenika, moraju biti temelj svakih mirovnih pregovora i procesa - navodi se u izvještaju.

Specijalna izvjestiteljka UN: Ljudska prava u Rusiji u seizmičkom padu zbog rata u Ukrajini

Zabrinut sam zbog govora mržnje i narativa koji izazivaju podjele. Važno je da Crna Gora pojača odgovornost u tom smjeru, poručio je visoki komesar Ujedinjenih nacija za ljudska prava Volker Turk nakon što je završio prvu posjetu Crnoj Gori od obnove nezavisnosti.
Turk je rekao da je impresioniran napretkom koji je Crna Gora postigla od obnove nezavisnosti. On je rekao da Crna Gora danas ima solidno zakonodavstvo za zaštitu ljudskih prava, dopunjeno raznim strategijama za obezbjeđivanje njegove primjene, što je, kako kaže, uvijek izazov. Nacionalna institucija za ljudska prava u zemlji, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, navodi on, uživa široko poštovanje među građanima i vlastima.
Međutim, izrazio je zabrinutost zbog govora mržnje i narativa koji izazivaju podjele.
- Otvoreni i inkluzivni dijalog je ključan svuda u svijetu, posebno u zemlji poput Crne Gore, koju odlikuje bogata etnička, vjerska i jezička raznolikost. Stoga sam zabrinut zbog govora mržnje i narativa koji izazivaju podjele – na televiziji, na internetu, na sportskim događajima, pa čak i u školama. Neki političari takođe pribjegavaju retorici koja izaziva podjele, a ponekad i otvorenom govoru mržnje, radi ostvarivanja percipirane političke koristi. I, kao što vidimo i drugdje, govor mržnje je često usmjeren protiv žena i marginalizovanih grupa, uključujući Rome, Egipćane, LGBTIQ+ zajednicu i osobe sa invaliditetom. Želio bih posebno da pomenem žene na javnim ili političkim funkcijama koje su često nesrazmjerno pogođene nasilnim mizoginim diskursom - naglasio je Turk.
On je napomenuo da političari i javne ličnosti imaju posebnu odgovornost i ulogu u tom pogledu. Njihove akcije, navodi Turk, moraju biti u skladu sa međunarodnim standardima ljudskih prava, vođene duhom jedinstva i jednakosti za sve.&nbsp;
- Važno je da Crna Gora pojača odgovornost za govor mržnje. Takođe podstičem Vladu da ubrza napore za integraciju ljudskih prava u reformu obrazovanja. Moja kancelarija je spremna da pruži podršku Crnoj Gori u ovoj oblasti - poručio je on.
Crna Gora, ocijenio je, ima snažno i aktivno civilno društvo koje, ne samo da pruža podršku i usluge onima kojima je to najpotrebnije, već i igra važnu ulogu u zaštiti i promociji univerzalnih ljudskih prava. Stoga je, kaže Turk, od ključne važnosti garantovati im slobodan, otvoren i bezbjedan prostor da nastave da obavljaju svoj važan rad.
- Vidjeli smo pozitivne mjere za jačanje pravnog i strateškog okvira u oblasti slobode medija i zaštite novinara. Istovremeno, moja kancelarija i dalje prati slučajeve napada na novinare, kako onlajn tako i oflajn. Prošlogodišnji nalog Vrhovnog državnog tužioca da se intenziviraju istrage o nasilju nad novinarima bio je veoma važan korak. U posljednje vrijeme, kao pozitivan pomak, izrečene su osuđujuće presude u četiri takva slučaja. Međutim, puna odgovornost još nije postignuta u nekim starijim slučajevima, uključujući ubistvo novinara Duška Jovanovića prije više od 20 godina - napomenuo je on.
Turk je podsjetio i da je Crna Gora 2020. godine legalizovala istopolna partnerstva. U cilju dodatnog unapređenja tog pozitivnog koraka, ohrabrio je vlasti da podnesu Skupštini nacrt zakona o pravnom priznavanju pola na osnovu samoopredeljenja i da ukinu trenutnu praksu sterilizacije.
Radi zaštite djece, a posebno djevojčica, od suštinskog je značaja, napominje Turk, usvojiti zakone koji zabranjuju brakove prije navršenih 18 godina.
- Na današnjim sastancima sa predstavnicima vlasti, naglasio sam važnost postizanja većeg napretka u oblasti tranzicione pravde. Nakon godina stagnacije, Crna Gora je usvojila novu Strategiju za istraživanje ratnih zločina, iznova otvorila stare slučajeve ratnih zločina i usvojila zakon koji je već otvorio put za nadoknadu štete žrtvama i njihovim porodicama. Sve su to pozitivni koraci, koji će takođe pomoći u suprotstavljanju revizionističkim tendencijama. Nadam se da će moja posjeta dodatno ojačati saradnju između moje kancelarije i Crne Gore na unapređenju ljudskih prava kako na domaćem tako i na međunarodnom nivou - poručio je Turk.

1250x600

1084x550

Turk nakon posjete Crnoj Gori: Zabrinut sam zbog govora mržnje i narativa koji izazivaju podjele, pojačati odgovornost

Izgradnja društva bez diskriminacije zahtijeva dosljedan multidisciplinarni pristup, poručili su iz LGBT Foruma Progres povodom 17. maja – Međunarodnog dana borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije, ocjenjujući da primjena zakona ostaje ozbiljan izazov, iako se pravna zaštita poboljšava.
Iz LGBT Foruma Progres su kazali da je taj datum jedan od ključnih trenutaka u borbi protiv diskriminacije, jer označava dan kada je homoseksualnost zvanično uklonjena sa liste mentalnih oboljenja Svjetske zdravstvene organizacije 1990. godine.
Iz te nevladine organizacije (NVO) su rekli da kroz dugogodišnji rad svjedoče postepenom napretku kada je u pitanju prihvatanje i tolerancija različitosti u Crnoj Gori.
- Iako se pravna zaštita poboljšava, primjena zakona i dalje ostaje ozbiljan izazov za crnogorsko zakonodavstvo - smatraju u LGBT Forumu Progres.
Oni su kazali da su, dok obilježavaju IDAHOBIT, svjesni njegove simbolične važnosti u borbi za jednakost.
- Ali i realnosti s kojom se LGBTI+ osobe svakodnevno suočavaju i kako i dalje postoje stigmatične prepreke koje sprečavaju postizanje apsolutne socijalne inkluzije LGBTI+ osoba u društvo - naveli su iz LGBT Foruma Progres.
Oni su rekli da su, pored istraživačkog rada, nastavili sa dugogodišnjim programima pružanja besplatne pomoći i savjetovanja, pa je u proteklih godinu evidentirano preko hiljadu sesija sa korisnicima.
Iz LGBT Foruma Progres su kazali da su u sklopu programa praćenja govora mržnje na internetu, koji se u okviru organizacija sprovodi već više od decenije, u toku prethodne godine prijavljena 142 slučaja Upravi policije.
- Kroz različite javne inicijative, edukativne kampanje i podršku organizacijama koje se bave pravima LGBTI+ osoba, IDAHOBIT u Crnoj Gori doprinosi podizanju svijesti i jačanju solidarnosti - navodi se u saopštenju.
Ističe se da svaka akcija, bilo da dolazi od institucija, organizacija ili pojedinaca, doprinosi izgradnji sigurnijeg i pravednijeg društva za sve.
- Iako je civilni sektor u Crnoj Gori prepoznat kao predvodnik u borbi za prava LGBTI+ zajednice, na današnji dan pozivamo sve građane da se aktivnije uključe u tu borbu - naveli su iz LGBT Foruma Progres.
Kako su poručili, izgradnja društva bez diskriminacije zahtijeva dosljedan multidisciplinarni pristup - svakodnevne male promjene, kao i dugoročne akcije koje omogućavaju sistemski napredak.
Iz LGBT Foruma Progres su kazali da se sistemske promjene mogu ostvariti kroz strategije, zakone i politike.
- Međutim, sama primjena tih promjena u ponašanju pojedinca ostaje ključna - rekli su iz te NVO.
Oni su poručili da će ostati posvećeni svakodnevnoj borbi za poštovanje LGBTI+ prava i da će nastaviti da rade na društvenim transformacijama koje doprinose poboljšanju inkluzije.

LGBT Forum Progres: Primjena zakona ostaje ozbiljan izazov

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović otvorio je večeras jubilarno 15. izdanje Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2024 u Podgorici. - Ovaj festival, koji se tradicionalno održava na Međunarodni dan ljudskih prava, postao je simbol naše kolektivne posvećenosti promovisanju i zaštiti osnovnih ljudskih prava. Ljudska prava nisu apstraktni koncepti ili privilegija koja pripada nekolicini. Ona su suština naše čovječnosti, neotuđiva i univerzalna, a odgovornost da ih štitimo pripada svakom od nas. Ova odgovornost postaje još važnija u svijetu u kojem su osnovna prava često ugrožena sukobima, nepravdom i ravnodušnošću - kazao je tom prilikom Milatović. U takvom svijetu, kako je rekao, kulturni događaji poput ovog festivala igraju ključnu ulogu – "podsjećaju nas na značaj ljudskog dostojanstva i podstiču da se aktivno zalažemo za bolje društvo".&nbsp; - U svemu tome film ima jedinstvenu moć. On prevazilazi granice jezika, kulture i identiteta, otvarajući vrata empatiji i boljem razumijevanju - istakao je Milatović. Prema njegovim riječima, priče koje večeras i u narednim danima kroz festival dobiju glas dio su naše stvarnosti koji nas poziva da gledamo dalje.&nbsp; - Da se inspirišemo umjetnošću i djelujemo kao odgovorni građani, svjesni ambijenta u kojem živimo - dodao je Milatović. Znamo, navodi Milatović, da mnoga osnovna prava u Crnoj Gori, još uvijek nisu zagarantovana svima. - Nažalost, femicid je i dalje stvarnost, novinari su i dalje meta pritisaka i napada, dok nasilje među mladima i obračuni kriminalnih organizacija i dalje unose strah u naše zajednice - istakao je Milatović, dodajući da ne smijemo izgubiti nadu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241210201220_9aaae7e412d07171f8711d1e3fe5d675c441fbb147bbe75002ef63347f5dfd53.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241210201220_9aaae7e412d07171f8711d1e3fe5d675c441fbb147bbe75002ef63347f5dfd53" data-rendition-name="original" width="2048" height="1368" loading="lazy" alt="Jakov Milatović"> </figure>  Ovakva realnost, koliko god bila teška, ističe Milatović, ne smije nas obeshrabriti.&nbsp; -Naprotiv, ona mora biti poziv na zajedničku akciju. Moramo nastaviti borbu za ljudska prava sve dok ne dođemo do trenutka kada ćemo s potpunom sigurnošću moći da kažemo da su djeca u našim školama zaštićena – od nasilja, diskriminacije i svake vrste nepravde. Kada naše majke, supruge i ćerke s povjerenjem budu pristupale zdravstvenim ustanovama u najvažnijim trenucima života, znajući da će dobiti stručnu i dostojanstvenu njegu. Kada naši doktori i medicinsko osoblje budu slobodni da obavljaju svoj plemeniti poziv bez fizičkih napada i prijetnji, a novinari bez straha i pritisaka da tragaju za istinom. Kada svaki građanin povjeruje da će se njegov glas čuti, a poziv za pomoć prepoznati - naglasio je Milatović. Samo tada, ističe on, možemo reći da smo izgradili zajednicu u kojoj ljudska prava nisu nedostižna, već sastavni dio života svakog od nas.&nbsp; - Promjene neće doći lako, ali je ključno da sa njima započnemo već danas - poručio je Milatović. On se zahvalio Centru za građansko obrazovanje i svim partnerima festivala koji su kroz godine uložili svoje vrijeme i energiju da on postane ono što je danas, kao i autorima filmova koji kroz svoje priče oživljavaju stvarnost i podsjećaju da je ne smijemo ignorisati.&nbsp; - Festival UBRZAJ nije samo prilika da gledamo filmove – on je poziv na razmišljanje, na dijalog, ali i na akciju - da budemo glas onih koji ga nemaju i da branimo prava svih – bez obzira na granice, jezik, vjeru ili porijeklo - poručio je predsjednik Milatović.

Milatović: Festival UBRZAJ je poziv na akciju - da budemo glas onih koji ga nemaju i da branimo prava svih

Direktorat za zaštitu i unapređenje ljudskih prava, u ime Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, naravno, intenzivno radi na četiri, izuzetno važna zakona, koji se bave dominantno antidiskriminacionim politikama i zaštiti ljudskih prava - &nbsp;kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, predstavnica Ministarstva ljudskih i manjinskih prava Mirjana Pajković.
To su, kaže, Zakon o prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja, Zakon o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda, Zakon o zabrani diskriminacije i Zaštiti jednakosti i usklađivanje Zakona o istopolnom partnerstvu sa ostalim zakonima koji su u primjeni u Crnoj Gori.
Dan ljudskih prava je važno obilježavati, ali isto tako, ističe ona, važno je na ljudskim pravima raditi, kako kaže, svakog dana.
- Današnji dan je jedna svojevrsna prilika da i mi izvijestimo &nbsp;o dosadašnjem postignućima, da izvijestimo o budućim planovima, i da mapiramo izazove sa kojima se susrećemo u radu - rekla je Pajković.
Ministarstvo manjinskih i ljudskih prava Dan ljudskih prava obilježava radno, poručuje Pajković, i sa velikim intenzitetom rada, dodaje ona, na zakonodavnom okviru.
- Sve svoje resurse smo usmjerili na zakonodavni okvir, jer smatramo da je to najbolji odgovor države na važnost ljudskih prava, kako ih poštuje, štiti i unapređuje - poručila je Pajković.
Stopa poštovanja ljudskih prava ide u progresivnom smjeru, smatra Pajković, iako je bilo trendova, kako kaže, vraćanja unazad.
- Svako vrijeme nosi izazove sa kojima je potrebno se suočiti brzo i pravovremeno, ali mogla bih da kažem da zaista težimo tim međunarodnim standardima, da je to neki realan cilj, cilj koji nam je blizu, i da, zaista, sve ono što radimo na polju zaštite i unapređenja ljudskih prava, nas čini relevantnim partnerima međunarodnih adresa, i relevantnim saradnicima. Želim da vjerujem da mi možemo biti i od pomoći drugima, da i oni sami u nama vide partnere da prevaziđu neke svoje izazove, sa kojima se susreću - istakla je Pajković.
Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava radi progresivne i inovativne stvari, podsjeća Pajković, i to je razlog zašto se često susreću, kako kaže, sa nerazumijevanjem i neprihvatanjem.
- Susrećemo se sa izazovima u našem radu, i odgovaramo na pravi način, činjenicama, argumentovano i stručno, i vjerujemo u svoje rezultate - naglasila je Pajković.
Politike Ministarstva su antidiskriminacione, objašnjava Pajović, i politike jednakosti, te se u svom radu zalažu, ističe ona, da Crna Gora bude društvo u kome svaki pojedinac ima osnove da izrazi svoj pun potencijal, kako navodi, u okviru vladavine prava.
- Vrlo vodimo računa upravo o tim ranjivim kategorijama društva, bilo da se to odnosi na položaj žena, položaj lica sa invaliditetom, položaj romske populacije, LGBT populacije, &nbsp;ili manjinskih naroda. U svakom slučaju vodimo računa o tim višestrukim elementima diskriminacije, jer određene kategorije društva se, nažalost, susreću i sa tom višestrukom &nbsp;diskriminacijom - rekla je Pajković.
Romska i egipćanska populacija imaju probleme, objašnjava Pajković, po pitanju ekonomske diskriminacije, naglašava ona, &nbsp;kao i diskriminacije po pitanju obrazovanja, a nerijetko se prepliće i, kako navodi, višestruka diskriminacija.
- Kod lica sa invaliditetom posebno su ugrožene kategorije žena i djevojčica, one su posebno prepoznate u toj oblasti. LGBT populacija je susreće sa jednim bučnim dijelom populacije, koji imaju nerazumijevanje i neprihvatanje, i ja smatram da to nije veliki broj ljudi, ali postoje neki stereotipi koji su vrlo glasni. Različiti su izazovi u odnosu na različite kategorije. Rodna ravnopravnost je jedan veliki izazov, koji mijenja svoje oblike. Trudimo se da obuhvatimo sve oblasti društva i damo konkretne odgovore - istakla je Pajković.
Suzbijanje netolerancije i govora mržnje, kako u javnom tako i u online prostoru, podsjeća Pajković, je zadatak Ministarstva za manjinska i ljudska prava, s posebnim akcentom, kako navodi, na Zakon o zabrani diskriminacije i zaštiti jednakosti.
- Zakon o zabrani i zaštiti jednakosti u svojim normama predviđa kao nedozvoljeno, kažnjivo i ponašanje koje treba sankcionisati upravo u dijelu govora mržnje - naglasila je Pajković.
Planovi Ministarstva manjinskih i ljudskih prava su veliki i ambiciozni, objašnjava Pajković, a u isto vrijeme su, kako navodi, jako realni.
- S ponosom mogu da kažem da Direktorat za zaštitu i unapređenje ljudskih prava, u ime Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, naravno, intenzivno radi na četiri, izuzetno važna zakona, koji se bave dominantno antidiskriminacionim politikama i zaštiti ljudskih prava. To je Zakon o prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja, Zakon o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda, Zakon o zabrani diskriminacije i Zaštiti jednakosti i usklađivanje Zakona o istopolnom partnerstvu sa ostalim zakonima koji su u primjeni u Crnoj Gori - zaključila je Pajković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Ddf1NZWk72ik&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pajković: Važno je svakoga dana raditi na ljudskim pravima

Pravo na pravično suđenje jedno je od osnovnih ljudskih prava. Jedino su sudovi i sudije nadležni da određena lica oglašavaju krivim.
&nbsp;To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E kazala direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Mirjana Pajković.
Kada je riječ o iznošenju stavova, ona upozorava da bi trebalo voditi računa da budu u duhu pozitivnih principa demokratije i praksi poštovanja ljudskih prava. Nosioci javnih funkcija dužni su, napominje ona, da se suzdržavaju bilo kakvog ponašanja koje može otežavati postupak i rad nadležnih institucija, kao i položaj lica u postupku.
Iz ugla poštovanja ljudskih prava, podjseća Pajković, pretpostavka nevinosti jedno je od osnovnih prava, kojim se obezbjeđuje pravo na pravično suđenje.
- Pravo na pravično suđenje jeste jedno od osnovnih ljudskih prava, koje se štiti kako Ustavom tako i međunarodnim konvencijama i deklaracijama. Mislim da je ispravno, i da će se i većina građana složitit sa mnom, da je u redu kreirati mišljenje na osnovu zvaničnih stavova institucija, koji su nadležni za donošenje odluka, u konkretnim slučajevima. Prije svega mislim na sudove i tužilaštva. Jedino su sudovi i sudije nadležni da određena lica oglašavaju krivim. Imajući u vidu da tužilaštvo vodi postupke na osnovu sumnji, i na osnovu onoga što oni čine nama dostupnim, mislim da je ispravno kreirati stavove na osnovu toga - kaže Pajković.
Smatra da je važno, kako kaže, na koji način se ti stavovi iznose. Pajković navodi da se Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava, pored ostalog, bavi antidiskriminacionim politikama.
- Pomenula bih Zakon o zaštiti diskriminacije i zabrani jednakosti, koji kao diskriminaciju, pored ostalog, i propisuje da je to upotreba određene terminologije, određenih riječi, određenog rječnika, u stilu stigmatizacije, u cilju ocrnjivanja i eventualnog dovođenja u nepovoljni položaj određenog lica. Kada govorimo o diskriminaciji, pored samog povrijeđenog dobra, lica prema kome se ta diskriminacija odnosi, ona može biti i šireg karaktera. Dakle, može uticati i na druga lica koja su indirektno diskriminisana, odnosno, koja trpe posljedice diskriminacije, samo zbog toga što su na neki način povezana sa osobom koja je predmet govora mržnje, stigme ili diskriminacije - navela je Pajković.
Kada je riječ o iznošenju stavova, napominje Pajković, treba voditi računa da budu u duhu pozitivnih principa demokratije i pozitivnih praksi poštovanja ljudskih prava. Podsjeća da postoji zakonska regulativa koja propisuje da su nosioci javnih funkcija dužni da se suzdržavaju bilo kakvog ponašanja koje može otežavati postupak i rad nadležnih institucija i položaj lica u postupku.
- Dosta obraćamo pažnju na slobodu govora, koja ne treba da se suzbija. Kritička misao treba da bude ohrabrena, jer kritika može da bude sa pozitivnom namjenom, kako bi se ispravila pogrešna ponašanja. Ali, veoma je važno da se napravi linija između slobode govora i govora mržnje - naglasila je Pajković.
Podsjeća da javni funkcioneri uživaju imunitet i ne mogu biti pozvani na odgovornost zbog javno izgovorene riječ. Napominje da to ne treba zloupotrebljavati.
- Vrlo je važno da, ukoliko nema krivične i materijalne odgovornosti, sve ono što javno izgovorimo, a naročito nosioci javnih funkcija, ima posebnu težinu, samim tim posebnu odgovornost na sliku društva u kojem živimo” - poručila je Pajković.
Komentarišući prijedlog Zakona o izmjenama zakonika o krivičnom postupku, čijim usvajanjem bi se pomjerila granica pritvora sa tri na pet godina, pez prava žalbe, Pajković kaže da kada se unapređuje zakonodavni okvir ne treba da izostane međuresorna saradnja. Vjeruje da će pravosudni organi imati priliku da iznesu svoje stavove i mišljenja.
- Sve što radimo, radimo da bude u saglasju sa standardima Evropske unije, sa međunarodnim standardima, u saglasju sa poštovanjem ljudskih prava. Za sve važne akte infofmišemo i tražimo mišljenje Evropske komisije. Sigurna sam da će i u ovom slučaju biti tako. Iskreno, kada se donose neke važne odluke za društvo, nemoguće ih je posmatrati samo iz jednog, uskog ugla. Primjera radi, ako biste mene, iz krajnje ljudskog ugla pitali, rekla bih da je pritvor jedna krajnja i ekstremna mjera, koja se primjenjuje samo u izuzetnim okolnostima. Ali, sve odluke koje se donose moraju se gledati na nivou generalnog zakonodavnog okvira. Ne možemo gledati da zaštitimo samo jednu stranu, jednu grupu, jedno pravo, već moramo štititi i pravni sistem, i vladavinu prava, i bezbjednost društva, i ljudska prava, ili eventualno zdravlje - kaže Pajković.
Odgovarajući na pitanje da li će Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava imati zvaničan stav u vezi sa prijedlogom Zakona o izmjenama zakonika o krivičnom postupku, Pajković kaže da će iz te institucije imati konkretan odgovor, u skladu sa sa konvecijskim pravima i deklaracijama o zaštiti ljudskih prava.
Govoreći o tome koliko se u Crnoj Gori poštuju ljudska prava kada je riječ o policijskim, tužilačkim i sudskim aktivnostima, spektakularnim hapšenjima uz medije, Pajković navodi da posljedice mogu biti velike, ukoliko postoje nehumana, nečovječna postupanja i elementi torture.
- Posljedice su i pred zadovoljenjem pravde, kao i kasnije u naknadama štete, što bi u konačnom iziskivalo velike troškove državi i pravnu nesigurnost. Ako imamo u vidu kolike su posljedice zbog nepoštovanja ljudskih prava od strane policije ili tužilaštva, mislim da nema dileme da država ne može imati nikakav interes od pogrešnih postupanja. Što se tiče samog postupka hapšenja, odnosno obezbjeviđanja da neko osumnjičeno lice pristupi nadležnim organima, mišljenja sam da se organi policije apsolutno rukovode time da postupak sporovedu na zadovoljavajući način, u skladu sa njihovim procedurama - navela je Pajković.
Kakav će to način biti, dodaje, umnoge zavisi od ličnosti koja je osumnjičena, koja treba da se sprovede, kao i od težine krivičnog djela, interesa i interesovanja javnosti za same procedure.
- Vjerujem da se u postupanju vode tim principima. A, ako imamo u vidu da, ako se ne varam, trenutno u policiji nedostaje više od hiljadu službenika, mislim da nema apsolutno ni prostora, ni energije za bilo kakvom senzacijom i da, možda, neki od tih postupaka učine više atraktivnim, nego što je sama suština i namjera - zaključila je Pajković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DgaIraguuxY0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pajković: Jedino su sudovi nadležni da nekog proglase krivim

Kad političari pričaju, stvarnost djeluje ružičasto, čak i kada govore o momcima u plavom, policajcima. A kad funkcioneri Demokratske Crne Gore daju obećanja, to je ovjekovječeno video materijalom i to na partijskim objavama te stranke na drštvenim mrežama. &nbsp; ,,Hoćemo da vratimo pozorničku djelatnost! Hoćemo da vratimo pozornike! Jer upravo u toj ciljnoj grupi vidim ove ljude koji će sjutra biti policajci u naselju, u kvartu, u školi, na trgu. Hoćemo da vratimo snagu države na svim nivoima i u svim aspektima!” BEČIĆEVA PREDSTAVA ZA JAVNOST... Tako je 23. januara grmio Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade i koordinator sektora bezbjednosti pred aktivistima Demokrata. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260127190144_ec2eb02594c5bc0c2faf9c8d1c9ba2a7b5930dc41eaffa55fd30bb843f51c2a8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260127190144_ec2eb02594c5bc0c2faf9c8d1c9ba2a7b5930dc41eaffa55fd30bb843f51c2a8" data-rendition-name="original" width="1535" height="801" loading="lazy" alt="VELELEPNA OBEĆANJA O POZORNICIMA: Aleksa Bečić, potpredsjendik Vlade "> <figcaption>VELELEPNA OBEĆANJA O POZORNICIMA: Aleksa Bečić, potpredsjendik Vlade(Photo: Screenshot)</figcaption> </figure>  Ali, bila je to - predstava za javnost. U realnosti, iako je 12. januara u Upravi policije počelo da radi 366 policijskih službenika u zvanju policajac, broj policajaca se iz dana u dan osipa?! &nbsp; I to drastično: prema informacijama Televizije E do 24. januara više od 90 mladih policijskih službenika je odlučilo da napusti službu u koju su tek zakoračili. Njih tridesetak je već i raskinulo ugovore, dok su ostali najavili razduženje opreme i čekaju otpust. &nbsp; -Trend raskida radnog odnosa se nastavlja na dnevnom nivou. Dio mladih policijskih službenika se odlučio da krene u raskid tek zasnovanog radnog odnosa jer su raspoređeni van mjesta svog prebivališta, pa nijesu u mogućnosti da, sa malim primanjima, plate smještaj ni za sebe, kamoli za porodicu. Drugi dio je bio razočaran poslovima koji su im dodijeljeni, ali i atmosferom – kažu izvori Televizije E iz MUP-a. &nbsp; ...I SUROVA REALNOST Dva su razloga, kažu izvori naše medijske kuće, ključna za nezadovoljstvo mladih policijskih službenika. Prije svega: prije svega neprofesionalan odnos rukovodećeg kadra u regionalnim centrima i odjeljenjima bezbjednosti. Ali i odsustvo profesionalne pažnje prilikom prijema i raspoređivanja u organizacione jedinice u kojima su dobili prva rješenja o rasporedu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260127190148_56706cb24773ba5f315535e3aa12c2c2b88b029cbd3e6abeaf3b81bb4ec0c9f7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260127190148_56706cb24773ba5f315535e3aa12c2c2b88b029cbd3e6abeaf3b81bb4ec0c9f7" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="KO ĆE PREUZETI ODGOVORNOST ZA NEODGOVORNE ODLUKE: Veselin Radulović "> <figcaption>KO ĆE PREUZETI ODGOVORNOST ZA NEODGOVORNE ODLUKE: Veselin Radulović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Poznati crnogorski advokat, nekada istaknuti policijski službenik, Veselin Radulović ističe da podatak - da je značajan broj mladih ljudi napustio službu odmah nakon angažovanja – pokazuje da je problem bio predvidiv, ali da su ga nadležni ignorisali. &nbsp; -Jasno je da nije dovoljno samo na papiru popuniti radna mjesta i raspisati ove, rekao bih političke, oglase i pri tome ljude koje primite rasporediti na radna mjesta uglavnom van mjesta njihovog prebivališta. I to sa zaradama koje nijesu adekvatne da obezbijede njima elementarno pristojne uslove za život – kaže Radulović u razgovoru za ETV. &nbsp; Naglašava da ovakav pristup nadležnih u Ministarstvu unutrašnjih poslova govori o ,,jako neozbiljnom planiranju i odsustvu odgovornosti ne samo prema tim mladim ljudima koji su primljeni nego i prema svim građanima Crne Gore”. &nbsp; NEDOSTATAK PROFESIONALNOG ODNOSA Razočarani policijski službenici, koji su kontaktirali našu medijsku kuću, ističu da su bili neprijatno iznenađeni, čak i šokirani atmosferom koja ih je dočekala. &nbsp; -Od prvog dana mog angažmana bio je vidljiv nedostatak organizacije, ali i &nbsp;prepuštanje starijih kolega da se mladi policajci sami snalaze. U policijskom kolektivu je očigledan nedostatak profesionalnog i ljudskog odnosa prema novodošlim kolegama – kaže jedan od policijskih službenika koji je prije desetak dana raskinuo ugovor sa Upravom policije. &nbsp;&nbsp; Uz sve to, kažu sagovornici ETV, bilo je i tehničkih problema - nedostatka uniformi, opreme za rad i &nbsp;osnovnog kancelarijskog materijala; čak su pojedine starješine nove policajce upućivale da se sami snalaze ili čak i da kupuju opremu koja im je neophodna. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260127190148_4b5d30c10827cc879f256880ff677786a14774dfdc4b689e4ad0861373579ef1.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260127190148_4b5d30c10827cc879f256880ff677786a14774dfdc4b689e4ad0861373579ef1" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="KAKO ZADRŽATI MLADE POLICIJSKE SLUŽBENIKE: Šćepanović i Šaranović"> <figcaption>KAKO ZADRŽATI MLADE POLICIJSKE SLUŽBENIKE: Šćepanović i Šaranović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Među policajcima koji su u nesvakidašnje kratkom roku zasnovali pa raskinuli radni odnos ima i fakultetski obrazovanih koji svoju budućnost nijesu vidjeli u takvoj radnoj sredini. -Umjesto ovako brzih oglasa i političkog marketinga kojem neprimjereno svjedočimo gotovo svakodnevno, potreban je sistem koji će zadržati ljude u službi a ne sistem koji će ih na ovaj način tjerati da osustaju od službe već u prvim danima kada se uvjere u kakvom je stanju ta služba i ko tom službom rukovodi – zaključuje advokat Radulović. &nbsp; RJEŠENJE KOJE - NIJE RJEŠENJE Međutim, očito je da su oni koji rukovode službom - Aleksa Bečić, Danilo Šaranović i ostali funkcioneri Demokarta - odlučili da, umjesto izmjene načina rada, raspišu novi oglas. &nbsp; Posljednjeg dana prošle godine Ministarstvo unutrašnjih poslova raspisalo je novijavni poziv za zapošljavanje 514 novih policijskih službenika, koji će trajati do 20 dana, odnosno do 20. januara 2026. godine. &nbsp; To baš i ne liči na neku novu strategiju, više na onaj kladioničarski poklič: više sreće drugi put. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Zašto, kad Demokrate zapošljavaju, pada broj policajaca?!

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odvojeno je razgovarao s liderima Austrije i Norveške o nedavnim trilateralnim diplomatskim sastancima održanim u Ujedinjenim Arapskim Emiratima te postavio 2027. godinu kao cilj za pristupanje Kijeva Evropskoj uniji, javlja Anadolija.
- Pristupanje Ukrajine Evropskoj uniji jedna je od ključnih sigurnosnih garancija ne samo za nas, već i za cijelu Evropu. Zato govorimo o konkretnom datumu, 2027. godini, i računamo na podršku partnera za našu poziciju - napisao je Zelenski na društvenoj mreži X govoreći o razgovoru s austrijskim kancelarom Kristijanom Stokerom.
Ukrajinski predsjednik je Stokera, kao i norveškog premijera Jonasa Gara Storea, informirao o sastancima u "trilateralnom formatu", na kojima su učestvovale delegacije Ukrajine, Sjedinjenih Američkih Država i Rusije, a koji su nedavno održani u UAE-u.
Zelenski je naveo da su strane prvenstveno razgovarale o vojnim pitanjima, ali da su na dnevnom redu bile i sigurnosne garancije, opisavši rad svog tima kao "konstruktivan i sadržajan".
Govoreći o situaciji na terenu, ukrajinski lider je istakao da se ruski napadi na ukrajinski energetski sektor i infrastrukturu nastavljaju svakodnevno, što, kako je rekao, "potkopava diplomatske napore".
Zahvalio je Beču i Oslu na finansijskoj i materijalnoj podršci u održavanju stabilnosti energetskog sistema Ukrajine.
Govoreći o razgovoru sa Storeom, Zelenski je naglasio spremnost Norveške da se uključi u napore obnove i poslijeratni ekonomski razvoj, dodavši da će dvije zemlje nastaviti širiti saradnju u izgradnji "modernih odbrambenih kapaciteta".
Ukrajina je zatražila članstvo u Evropskoj uniji ubrzo nakon početka rata s Rusijom 2022. godine te zagovara ubrzanu integraciju kao sigurnosni mehanizam. Rusija i Ukrajina su u petak i subotu vodile razgovore o mogućim opcijama za postizanje mirovnog rješenja uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država.

Zelenski: Cilj da Ukrajina 2027. uđe u EU

Kanal Mareze kod stadiona DG Arena u Donjoj Gorici ponovo je u funkciji, kazali su nadležni za RTV Podgorica.
- Mi smo završili čisćenje kanala koja je na ovoj dionici bio u potpunosti zatrpan i stigli smo do asfaltnog puta. Za dalje se čeka Uprava za saobraćaj i Komunalna inspekcija da donesu rješenje da se taj put prekine napravi neki most ili kako ce već rješenje dati. Iza puta takođe je kanal otvoren do samog ušće u Moraču - kazao je Emin Husović.
Naredna faza je, dodaje, sanacija betonskih ploča oštećenih na više mjesta.
- I to se može vidjeti ovdje gdje smo mi radili, gdje su sa lijeve i desne strane ploče oštećene – ko i kad je šta je radio mi ne možemo znati ali će biti potrebna sanacija i betonskog dijela na ovoj dionici - kazao je Husović.
Nakon toga slijedi čišćenje kanala u dužini od oko osam kilometara od izvorišta Mareze do ušćа u Moraču.
- Dosta je zahtjevan kompetan projekat čišćenja s obtirom da se duže vrijeme nije čistio i trebaće vremena da se on stavi u punu funkciju i po mom mišljenju druga faza će biti puno zahtjevnija – popravka polomljenih ploča, kosina, oštećenog dijela kanala itd. - kazao je Husović.
Međutim, čišćenje te dionice – od stadiona prema Komanskom mostu počeće kada nadležne gradske institucije izdaju odobrenje, poručio je Husović.

Završeno čišćenje kanala kod DG Arene: Naredna faza čeka odobrenje institucija

Agenti američke Imigracione i carinske službe (ICE) podržaće bezbjednosne operacije Sjedinjenih Američkih Država tokom Zimskih olimpijskih igara u Italiji u februaru, saopštila je ta institucija.
Ogranak američke Imigracione i carinske službe (ICE) pomoći će u obezbjeđenju Zimskih olimpijskih igara u Italiji, što je potvrđeno u utorak i izazvalo bijes javnosti, kao i upozorenja da njihovo prisustvo nije dobrodošlo.
Danima su kružile informacije da bi ova agencija, koja je u Sjedinjenim Američkim Državama često bila uključena u brutalne akcije protiv imigranata, mogla biti angažovana u bezbjednosnim mjerama tokom Igara koje će se održati od 6. do 22. februara u sjevernoj Italiji.
Iz ICE-a su naglasili da su njihove aktivnosti u Italiji odvojene od imigracionih akcija koje sprovodi odjeljenje za sprovođenje zakona i deportacije (Enforcement and Removal Operations – ERO).
- Naravno, ICE ne sprovodi imigracione operacije u stranim državama - naveli su.
Za zaštitu američkih državljana tokom Olimpijskih igara u inostranstvu nadležna je Diplomatska bezbjednosna služba (Diplomatic Security Service – DSS) Stejt departmenta.
Gradonačelnik Milana, grada domaćina više olimpijskih takmičenja, izjavio je da ICE „nije dobrodošao“.
- Ovo je milicija koja ubija. Jasno je da nisu dobrodošli u Milanu, u to nema sumnje. Zar ne možemo makar jednom reći ne američkom predsjedniku Donaldu Trampu - rekao je Đuzepe Sala.
Alesandro Zan, poslanik u Evropskom parlamentu iz redova centar-lijeve Demokratske stranke, ocijenio je ovo kao „neprihvatljivo“.
- U Italiji ne želimo one koji gaze ljudska prava i djeluju van svake demokratske kontrole - napisao je na mreži X.
Italijanske vlasti su u početku negirale prisustvo ICE-a, a zatim pokušale da umanje njihovu ulogu, sugerišući da će pružati pomoć isključivo u obezbjeđenju američke delegacije.
Potpredsjednik SAD-a Džej Di Vens i državni sekretar Marko Rubio prisustvovaće ceremoniji otvaranja Igara u Milanu 6. februara.
Predsjednik sjeverne italijanske regije Lombardije izjavio je u ponedjeljak da će njihovo angažovanje biti ograničeno na obezbjeđenje Vensa i Rubija.
- Imaće isključivo odbrambenu ulogu, ali sam uvjeren da se ništa neće dogoditi - kazao je Atilio Fontana novinarima.
Međutim, njegov kabinet je kasnije izdao saopštenje u kojem se navodi da ne raspolaže konkretnim informacijama o njihovom prisustvu, već da je odgovarao na hipotetičko pitanje.
Ministar unutrašnjih poslova Italije Mateo Pjantedozi izjavio je da „ICE, kao takav, nikada neće djelovati na teritoriji Italije“.
Hiljade agenata ICE-a raspoređene su u brojnim američkim gradovima radi sprovođenja akcija protiv ilegalne imigracije.
Njihove aktivnosti izazvale su masovne proteste, a nedavna ubistva američkih državljana Rene Gud i Aleksa Pretija na ulicama Mineapolisa dodatno su izazvala ogorčenje javnosti.

Tag: ljudska-prava