Protiv Zorana Bećirovića i njegovog sina Luke Bećirovića službenici Uprave policije podnijeli su prekršajnu prijavu jer su ih, kako je navedeno, omalovažavali 10. novembra prošle godine ispred objekta brze hrane kada su privedeni zbog napada na novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i vjerenika Toma Arapovića. Prema saznanjima Pobjede, stariji i mlađi Bećirović, kao i službenik MUP-a Mladen Mijatović, nakon što su policajci došli ispred „Gurmana“, prvo su tvrdili da se nije ništa dogodilo, a kada su policajci krenuli da ih privode, negodovali su i odbili alkotestiranje. Nakon što su odvedeni u stanicu policije, nastavili su da ometaju policajce u radu, podsmijavali im se, pokušavali da ih snime telefonima i omalovažavali. -Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, pred Sudom za prekršaje formirani su spisi predmeta protiv Z. B. i L. B. zbog događaja 10. novembra 2024. godine po prekršaju člana 11 Zakona o javnom redu i miru. Predmet nije okončan, saopštili su Pobjedi iz podgoričkog suda za prekršaje. Prema članu 11, ko ometa ili omalovažava službeno lice državnog organa ili državne organizacije, ustanove ili drugog pravnog lica, koje na osnovu zakona vrši javna ovlašćenja sa vršenjem poslova iz njihove nadležnosti, kazniće se za prekršaj od 500 do 1.500 eura ili kaznom zatvora do 60 dana. -Lice koje prekršaj iz stava 1 ovog člana učini kao član grupe, kazniće se novčanom kaznom od 500 do 2.000 eura ili kaznom zatvora do 60 dana, piše u Zakonu o javnom redu i miru. Pred Osnovnim sudom u Podgorici u toku je postupak protiv dvojice Bećirovića i članova obezbjeđenja – službenika Ministarstva unutrašnjih poslova Mladena Mijatovića i Ljubiše Dukića zbog napada na Raičković i njenu porodicu. Raičković su vrijeđali, prijetili, a na kraju izvukli iz auta i davili, čupali za kosu i slomili staklo na automobilu. Oni su na suđenju, održanom 31. januara negirali krivicu i tvrdili da nijesu „prstom dotakli“ Raičković i članove njene porodice, niti ih vrijeđali i prijetili. Zoran i Luka Bećirović i Mijatović uhapšeni su 10. novembra prošle godine, dok je Dukić uhapšen dva dana kasnije. Zoranu Bećiroviću i Mijatoviću je određen pritvor, dok su mlađi Bećirović i Dukić pušteni da se brane sa slobode nakon tužilačkog zadržavanja. Sud je na ročištu 6. februara odbio zahtjev advokata odbrane Marte Šćepanović i Danila Mićovića da se Bećiroviću i Mijatoviću ukine pritvor uz obrazloženje da i dalje stoje razlozi zbog kojih im je određen i produžavan pritvor – ponavljanje krivičnog djela i izvršenje krivičnog djela kojim prijete. Optuženima se na teret stavlja nasilničko ponašanje za koje je zaprijećena kazna do pet godina zatvora. Bećirović je na glavnom pretresu tvrdio da nije prijetio ni vrijeđao Raičković, da je nikad ranije nije vidio i da je nije fizički napao. Sa druge strane, Raičković je na ročištu održanom 6. februara detaljno opisala detalje napada, kada je najprije bila najgnusnije vrijeđana i pod prijetnjama, a kasnije i fizički napadnuta zajedno sa članovima njene porodice. Navela je da Zorana Bećirovića i njegovog tjelohranitelja Mijatovića poznaje odranije i da joj je više puta bio sagovornik kada je pisala o istrazi ubistva njegovog brata Dragana Bećirovića. Raičković je opovrgla navode Bećirovića da nije znao da je novinarka i ispričala da su uvrede krenule upravo zbog njenog profesionalnog angažmana u ETV. Istog dana, svjedočili su i njen sin i vjerenik koji su u noći incidenta došli da zaštite Raičković od napadača. Suđenje u vezi sa ovim slučajem protiv mlađeg i starijeg Bećirovića, kao i službenika MUP-a Mladena Mijatovića i Ljubiše Dukića biće nastavljeno 24. februara, kada će se saslušati svjedoci, među kojima i službenik Uprave policije Srđan Korać koji je bio te noći u „Gurmanu“ sa vlasnikom Rankom Radulovićem i advokatom Balšom Dragovićem. <h2>NAPAD NA RADNIKE AVALE</h2> Protiv Bećirovića je prije više od 15 godina bila podnijeta krivična prijava prijava zbog napada na radnika hotela „Avala“ Ž. R. Kako je navedeno u prijavi, Ž. R. je bio sa još dvojicom kolega, kada se lift zaustavio, a sa vrata ga napao Bećirović. -Odmah po otvaranju vrata, s obzirom da sam ja bio najbliži, Bećirović me snažno ošamario, uz izrečene riječi prijetnji i uvreda, a potom se usmjerio na kolegu iz Srbije, kome je zadao mnogo udaraca, naveo je Ž.R. u prijavi. Dodao je da je ćutao iz straha da će Bećirović nastaviti napad. Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru tada je odbacilo prijavu napadnutih radnika, dok je tadašnji osnovni tužilac Boris Savić saopštio: „Bećirović je saslušan pred istražnim sudijom. Nakon nalaza vještaka, koji se izjašnjavao o medicinskoj dokumentaciji, utvrđeno je da nema elemenata krivičnog djela za koje se teretio Bećirović. Vještačenje je pokazalo da nema tjelesnih povreda, već samo crvenilo“, zaključio je Savić. U decembru 2019. godine u Tržnom centru Delta napadnut je tadašnji novinar Dana Vladimir Otašević. Na njega je nasrnuo Bećirovićev tjelohranitelj Mladen Mijatović, nakon što ih je fotografisao dok su, skupa sa tada višim, sada specijalnim tužiocem Milošem Šoškićem obilazili prodavnice. -Uhvatio me je za vrat i privukao sebi i počeo da me vrijeđa „bubašvabo p…a ti materina, izbriši te slike“. Na to mu je Bećirović rekao: „Nemoj ovdje, kamere su, riješićemo to“. Ovaj me je pustio pa su se sva trojica, Bećirović, Šoškić i taj čovjek udaljili. Sve ovo je vidio i čuo Miloš Šoškić. Riječ nije rekao i samo je nijemo gledao - ispričao je Otašević.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112502110_423fb0a6136d37187951ff5ba8ecb4d12b4044d1d51de9df67c90b25533df7c2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024112502110_423fb0a6136d37187951ff5ba8ecb4d12b4044d1d51de9df67c90b25533df7c2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Miloš Šoškić"><figcaption>Miloš Šoškić: Bliski i prijateljski odnos sa Bećirovićem niti krijem niti ga se stidim, naprotiv(Photo: Miloš Šoškić)</figcaption></figure>  Šoškić je nakon tog incidenta kazao da je u vrlo bliskim prijateljskim odnosima sa Bećirovićem. -Za sve ove godine mog prijateljskog odnosa sa Zoranom Bećirovićem, nikad me nijedan medij nije pitao da li smo i u kakvoj vrsti odnosa, a da su me pitali sigurno je da bih im rekao da smo u vrlo bliskim prijateljskim odnosima. Bliski i prijateljski odnos sa njim niti krijem niti ga se stidim, već naprotiv - rekao je Šoškić tokom saslušanja. On je u tužilaštvu tvrdio da je Otašević fotografisanjem njega i Bećirovića ugrozio njegovu bezbjednost i bezbjednost članova njegove porodice. Kamere su snimile događaj. Prijava je odbačena nakon dvadesetak dana, jer u tužilaštvu „nijesu našli bitne elemente bića tog krivičnog djela, kao ni bilo kog drugog krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti“. Još tada je problematizovana činjenica da se u Bećirovićevoj pratnji nalazi Mladen Mijatović, službenik MUP-a Crne Gore. Međutim, iz MUP-a je tada saopšteno da Mijatović nije tražio odobrenje nekadašnjeg resornog ministra Mevludina Nuhodžića da privatno obezbjeđuje Bećirovića. Dodali su da će, ukoliko provjera pokaže da se bavio tim poslovima, „preduzeti mjere za utvrđivanje njegove odgovornosti“. Ni sadašnji ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović nije znao da Mijatović radi kao privatno obezbjeđenje. Šaranović je u novembru kazao da je Mijatović „raspoređen na radno mjesto samostalnog referenta-spasioca u Direktoratu za zaštitu i spašavanje, u okviru Direkcije za avio-helikoptersku jedinicu MUP-a“. -Nijesmo raspolagali podacima da je imenovani angažovan na bilo kojim dodatnim poslovima, niti je od nadležnog rukovodioca dobio odobrenje za angažovanje izvan svojih redovnih poslova, saopštili su iz MUP-a. <h2>Bećirović i ranije kažnjavan zbog omalovažavanja policajaca</h2> Biznismen Zoran Bećirović i ranije je kažnjavan zbog vrijeđanja i omalovažavanja policajaca. Bećirović i pokojni biznismen Vuk Rajković kažnjeni su jer su u aprilu 2017. godine ometali, vrijeđali i omalovažavali službenike Uprave policije tokom intervencije u nekadašnjoj diskoteci „Beagle“ zbog dojave da je u njoj postavljena bomba. Sutkinja podgoričkog suda za prekršaje Mirjana Đurović, presudila je tada da Bećirović mora da plati 500 eura jer nije poslušao naređenje policije da izađe kao i 750 eura za vrijeđanje policajaca. Tada je Bećirović, prema navodima iz presude, najgnusnije vrijeđao policajce. -Ti si p**ka, nemaš m**a, ajde p**ko, imaš pištolj, pa ga izvadi i pucaj ako smiješ. Sad ću da zovem novinarku Dana da vidi kako mi ođe p**e k***c – navodi se, između ostalog, u presudi Suda za prekršaje Podgorica iz 2017. godine. <h2>Na meti i novinarka Vijesti </h2> Nakon napada na Anu Raičković Osnovno državno tužilaštvo u Kolašinu formiralo je predmet povodom komentara na portalu Aktuelno.me, vlasnika Zorana Bećirovića, po tužbi novinarke Vijesti Dragane Šćepanović. Šćepanović je tema brojnih tekstova ovog portala koji godinama uporno pokušava da je i lično i profesionalno diskredituje zbog izvještavanja u Kolašinu, a koja ne idu u prilog Bećiroviću. Ona je izložena skoro svakodnevnim prijetnjama i uvredama koje objavljuje ovaj portal. Počelo je nepotpisanim optužbama da „dopisnica drugosrbijanskog režimskog tabloida godinama čini sve kako bi sabotirala razvoj Kolašina“, a nastavilo se besprizornim uvredama na njen i račun članova njene porodice. -S obzirom na to da je uvidom u tekstove utvrđeno da isti ne sadrže prijetnje po ličnu i imovinsku bezbjednost Šćepanović Dragane, već da tekstovi sadrže uvredljive kvalifikacije po ličnost i profesionalnu orijentaciju kako Šćepanović Dragane, tako i medija u kojem ista radi, to nalazim da nema osnova za preduzimanje krivičnog gonjenja protiv bilo kojeg lica za bilo koje krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti - zaključio je u junu prošle godine tužilac Nikola Boričić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Bećirovići vrijeđali i omalovažavali i policajce u noći napada na Raičković

Draško Đuranović

Protiv Luke Bećirovića nema istrage iako se na snimku vidi kako udara u šoferšajbnu automobila novinarke Raičković

Jedan od osumnjičenih za brutalni napad na novinarku Pobjede Anu Raičković, član obezbjeđenja kontroverznog biznismena Zorana Bećirovića, Ljubiša Dukić pušten je na slobodu. On je pušten da se brani sa slobode odlukom Krivičnog vijeća Osnovnog suda u Podgorici. Prema informacijama Portala ETV, ni postupajuća tužiteljka u predmetu Romina Vlahović, ni rukovodilac u Osnovnom državnom tužilaštvu Duško Milanović nijesu bili upoznati s ovom odlukom. Bećirović i drugi član njegovog obezbjeđenja Mladen Mijatović, prema odluci ovog vijeća, ostaju u pritvoru. Kako se navodi u saopštenju Osnovnog suda, Krivično vijeće djelimično je uvažilo žalbu branioca osumnjičenih, advokata Danila Mićovića, pa je preinačilo rješenje sudije za istragu na način što je ukinut privor protiv Dukića i on je odmah pušten na slobodu.&nbsp; - Istim rješenjem odlučeno je da u odnosu na osumnjičene Bećirovića i Mijatovića rješenje sudije za istragu Osnovnog suda u Podgorici ostaje neizmijenjeno, što znači da će oni ostati u pritvoru - navodi se u saopštenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241112181128_2cc986e5edc2911621eae79877cbbbe9737a2c57bbc93cd927b467f89cd45ab6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241112181128_2cc986e5edc2911621eae79877cbbbe9737a2c57bbc93cd927b467f89cd45ab6" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Ljubo Dukić"> <figcaption>Dovođenje Ljuba Dukića na saslušanje u ODT(Photo: Portal ETV/M.Ž.)</figcaption> </figure>  Kako dodaju, odlučujući po žalbi branioca osumnjičenih, Vijeće ovog suda je ocijenilo da je sudija za istragu pravilno donio odluku u odnosu na Bećirovića i Mijatovića, cijeneći da su oba osumnjičena osnovano sumnjiva da su izvršili krivično djelo nasilničko ponašanje. - Prema ocjeni Vijeća, u konkretnom postoje razlozi i naročite okolnosti koje opravdavaju zaključak sudije za istragu da bi u slučaju puštanja na slobodu osumnjičeni Bećirović mogao izvršiti krivično djelo kojim prijeti, dok bi osumnjičeni Mijatović mogao u slučaju boravka na slobodi ponoviti krivično djelo. Osim toga, u daljem toku postupka je potrebno saslušati svjedoka u odosu na kojeg postoji opravdana bojazan da bi osumnjičeni mogli uticati, zbog čega je Vijeće sudije za istragu pravilno odlučio kada je ovim osumnjičenima odredio pritvor, zbog opasnosti od uticanja - navodi se u saopštenju. Sa druge strane, kako su kazali, rješenjem Vijeća ovog suda ukazano je da se nakon izvršene pojedinačne analize svih dokaza prikupljenih u dosadašnjoj fazi postupka, pa i onih koji su prikupljeni nakon odluke sudije za istragu, s obzirom na to da je saslušan još jedan svjedok, ne može utvrditi da je Dukić zaista osnovano sumnjiv da je izvršio krivično djelo nasilničko ponašanje. - Iskaz oštećene u dijelu kojim se navodi da je i ovaj osumnjičeni udario njenog sina nije potvrđen ostalim prikupljenim dokazima, iz kojih proizilazi da je Dukić moguće ostvario kontakt sa oštećenim prilikom razdvajanja lica koja se tuku, što je životno prihvatljivo i takav kontakt se za sada ne može cijeniti kao radnja koja predstavlja obilježje bića krivičnog djela nasilničko ponašanje - naveli su iz Osnovnog suda.&nbsp; Ovo posebno, kako ističu, imajući u vidu ponašanje Dukića tokom cijelog događaja, te analizu video materijala iz kojeg se jasno vidi da je upravo Dukić osoba koja je sve vrijeme pokušavala da smiri situaciju i da razdvoji zavađene strane. - Te da je na kraju upravo on štitio oštećenu Raičković od ostalih osumnjičenih, a što ni sama oštećena ne spori u svom iskazu. Osim toga, nakon što je Dukiću određen pritvor od sudije za istragu, saslušan je još jedan svjedok koji je potvrdio navode njegove odbrane, ističući da je siguran da Dukić ni u kom trenutku nije zadavao udarac oštećenom sinu Raičković - kazali su iz Osnovnog suda. Kako samo navodi Raičković, kako su naveli, u ovom trenutku predstavljaju jedini dokaz protiv Dukića, to je Vijeće cijenilo da su bili dovoljni za utvrđivanje osnova sumnje po kojem je osumnjičenom određeno zadržavanje. - Ali ne i za postojanje kvaliteta dokazne građe koja bi ukazivala na postojanje osnovane sumnje koja je nužna da bi osumnjičenom odredio pritvor. Kod ovako nesporno utvrđenog činjeničnog stanja, po ocjeni vijeća se ne može zaključiti da je osumnjičeni Dukić osnovano sumnjiv da je izvršio krivično djelo koje mu je Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici stavilo na teret - zaključili su iz Osnovnog suda u Podgorici.&nbsp;

Šokantno: Jedan od osumnjičenih za napad na novinarku Pobjede Ljubiša Dukić pušten na slobodu

Državni sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova Petar Koprivica kazao je da spisak koji je juče predao poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić sadrži 206 imena bez ijednog dokaza da su ona upisana u birački spisak drugih država.&nbsp;
- Dostavljeni spisak sadrži samo imena i datume rođenja ovih lica i jednu rečenicu u kojoj iznose sumnju da su ova lica upisana u birački spisak Bosne i Hercegovine - tvrdi Koprivica u saopštenju za javnost.
Očigledan je, dodaje on, identičan modus operandi poput onog iz septembra prošle godine u predvečerju izbora u Podgorici.&nbsp;
- Podsjećamo da su u to vrijeme prvobitno tvrdili da postoji 3.300 birača upisanih u biračke spiskove tri države. Nakon toga je spisak spao sa 3.300 na 2.300, pa sa 2.300 na 1.910, a detaljnom provjerom je utvrđeno da je od 1.910 lica čak 1.905 upisano u birački spisak u vrijeme Vlada DPS-a i da ni jedno lice nije upisano u birački spisak za vrijeme aktuelne Vlade. Ni tada, kao ni sada, DPS nije podnio ni jednu krivičnu prijavu, iako su tvrdili da će to učiniti, jer naravno, za isto nemaju osnova - naglasio je Koprivica.
Prema njegovim riječima, iako je spisak sa ovim imenima dostavljen nakon zaključenja biračkog spiska, službenici Ministarstva su izvršili detaljnu provjeru i utvrdili da je od 206 osoba, preko 90 odsto odnosno njih 186, upisano za vrijeme vlasti DPS-a. Sa druge strane, kako tvrdi, 20 osoba je upisano u birački spisak nakon 2020. godine u skladu sa zakonom, a dominantno zbog sticanja punoljetstva.
Koprivica napominje da Ministarstvo unutrašnjih poslova, niti bilo koji drugi državni organ ili subjekt, ne smije vršiti provjere javnih portala drugih država, jer bi na taj način bio kršen Zakon o zaštiti podataka o ličnosti.&nbsp;
- U tom smislu, podsjećamo na mišljenje AZLP br. 06-11-2731-4/21 od 29.4.2021. godine u kojem se kaže da provjera od strane Državne izborne komisije da li je lice sa biračkim pravom u Crnoj Gori upisano u birački spisak druge države uvidom u javne portale druge države u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti - naveo je on.
Koprivica je pozvao DPS da odmah dostave dokaze prikupljene u skladu sa zakonom i u skladu sa Mišljenjem AZLP iz 2021. godine da su ove osobe nezakonito upisane u birački spisak ili da u suprotnom, kako je rekao, prestanu sa političkim zloupotrebama.&nbsp;
- Prošlo je vrijeme etiketiranja građana, lažnih optužbi, zastrašivanja i nezakonitih upisa - naglasio je Koprivica.
On je podsjetio da je MUP u prethodnom periodu tražio od nadležnih organa drugih država podatke o navodnim upisima određenih lica u birački spisak tih država, dodajući da nadležni organi tih zemalja to nijesu potvrdili, "jer saglasno njihovom pravnom poretku takve informacije nije moguće dostaviti".
- DPS ovo odlično zna i baš zato dostavlja ovakve spiskove lica, navodno upisanih u biračke spiskove drugih država, bez jednog jedinog dokaza zasnovanog na zakonu i to nakon zaključenja biračkog spiska, jer u suprotnom, to ne bio bio još jedan u nizu predizborni politički performans - istakao je Koprivica.
On je konstatovao da se, u skladu sa zakonom, iz biračkog spiska brišu birači koji su izgubili biračko pravo smrću, gubitkom crnogorskog državljanstva i odjavom prebivališta.
- Političke konstrukcije, pokušaji medijskog pritiska i manipulacije javnošću neće imati nikakav uticaj na naš rad. Ministarstvo ostaje otvoreno za svaki dobronamjeran dijalog, ali odlučno odbacuje pokušaje da se kroz već viđene performanse i saopštenja retroaktivno prikrije odgovornost bivše vlasti za stanje u kojem je sistem zatečen. Ujedno pozivamo sve subjekte da ne krše zakone, mišljenje AZLP i ne zloupotrebljavaju lične podatke građana Crne Gore. Ukoliko DPS ne dostavi dokaze to će biti potvrda da su prekršili Zakon o zaštiti podataka o ličnosti i Mišljenje AZLP - zaključio je Koprivica.

Koprivica: Nema dokaza da 206 ljudi ima pravo glasa u drugim državama, njih 186 upisano u birački spisak za vrijeme DPS vlasti

Veći dio svog života posvetio sam radu sa mladima, jer se i ja osjećam tako, poručio je Ivan Radojičić, nosilac liste „Evropski savez - Najbolje što možeš! - Ivan Radojičić (SDP, SD, LP i građani)”.
- Što se tiče programa koji će unaprijediti život i kvalitet usluga koje treba da konzumiraju mladi ljudi, čitavog života sam proizvodio festivalske programe, bilo kao organizator ili koorganizator - rekao je Radojičić.
On je kazao da Nikšiću danas fali kvalitetnih, kreativnih i kulturnih sadržaja za mlade, jer aktuelna vlast nije imala sluha za ovaj aspekt društvenog života.
- Ja sam taj koji je u Nikšić dovodio mlade ljude i koji je Nikšić punio kreativnim sadržajima. Neki drugi su to zabranili u potpunosti ili djelimično - dodao je Radojičić.
Radojičić je istakao da je potrebno vratiti kulturu, umjetnost i život u Nikšić, kao i sve ono što ga je činilo urbanom sredinom.
- Vrijeme je da to vratimo na ono mjesto koje mu pripada - &nbsp;rekao je Radojičić.

Radojičić: Aktuelna vlast nema sluha za mlade ljude i kreativne sadržaje, vrijeme je da to ispravimo

Republikanska kongresmenka Viktoria Sparc, prva i jedina članica američkog Kongresa rođena u Ukrajini, oglasila se nakon što je britanski Telegraf objavio intervju s njom.
Prema onome što je Telegraf objavio, Spartz je pozvala Ukrajince da ustupe teritorij Rusiji i smijene predsjednika Volodimira Zelenskog ako ne žele izgubiti cijelu zemlju.&nbsp;
Međutim, Spartz je ubrzo optužila Telegraph za "namjerno krivo prenošenje vijesti".
- Potrošila sam ogromnu količinu energije pokušavajući pomoći ukrajinskoj vojsci da pobijedi u brutalnoj borbi protiv Rusije. Nažalost, ako imate kretene i prevarante poput Zelenskog te njegovog marionetskog parlamenta koji upravljaju vašom zemljom, to je izgubljen slučaj. Putin je možda zao, ali nije kreten - poručila je.
Spartz je ponovila tvrdnju da Ukrajina neće moći bombama vratiti teritorije koji su pod ruskom okupacijom, prenosi Kyiv Independent.
- Trenutna i surova stvarnost koju stanje na terenu pokazuje je da Ukrajina nije u poziciji da vrati svoje teritorije. Zato smatram da se može postići samo privremeno rješenje uz pomoć Sjedinjenih Američkih Država, koje će svakoj strani dati malo vremena da se pregrupiše. O rezultatu tog rata moraće se odlučiti kasnije i to ne samo na bojnom polju - dodala je.
Spartz, velika pristalica američkog predsjednika Donalda Trampa, rođena je u Černihivskoj oblasti i preselila se u SAD 2000. Izabrana je u Kongres 2021. i 2024. U početku je podržavala američku pomoć Ukrajini, ali je kasnije postala glasna kritičarka ukrajinske vlade, a sada podupire Trampov pritisak da se intenziviraju pregovori.

Američka kongresmenka rođena u Ukrajini: Ukrajina bi trebala predati zemlju Rusiji

Demohrišćanska unija Njemačke (CDU) i Socijaldemokratska partija postigli su koalicioni sporazum o novoj njemačkoj vladi čime su pregovori i zvanično okončani.
Prema pisanju njemačkih medija, CDU i SPD dogovorili su sve detalje i podjelu resornih ministarstava te će sporazum predstaviti u 15 sati na zajedničkoj konferenciji za medije.
Kako navodi Politico, Fridrih Merc će prema dogovoru partija biti predstavljen kao novi njemački kancelar 7. maja.
Za sada nijesu poznati detalji kako bi trebala biti raspoređena ostala ministarstva, ali mediji navode kako bi SPD trebao dobiti ministarstvo finansija i ministarstvo odbrane što znači da bi Boris Pistorius trebao ostati ministar odbrane i u novoj njemačkoj vladi.
Ono što je zanimljivo, CDU će prvi put nakon 60 godina preuzeti Ministarstvo vanjskih poslova.
Njemački mediji već sada govore i o potencijalnom nazivu nove koalicije koju će činiti CDU i SPD. S obzirom na broj zastupnika u parlamentu, zvaničnici su istakli kako je teško očekivati da se nova koalicija zove "GroKo", odnosno "Velika koalicija".
S druge strane, njemački FAZ je naveo kako postoje prijedlozi da se koalicija nazove i "Đavolja koalicija", a pojedini političari su predložili naziv "Albanska koalicija" s obzirom na to da su boje stranaka crna i crvena, baš kao i zastava ove balkanske države.

Pao dogovor u Njemačkoj: CDU i SPD postigli sporazum o formiranju vlade, Merc će biti novi kancelar

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Tag: ljubisa-dukic