Uprava policije dodijelila je policijsku zaštitu novinarki Pobjede i saradnici Televizije E Ani Raičković, pet mjeseci nakon što su je 10. novembra ispred restorana „Gurman“ u Bloku pet, brutalno napali biznismen Zoran Bećirović, njegov sin Luka i tjelohranitelji Mladen Mijatović i Ljubiša Dukić.
Raičković je dodijeljen jedan policajac koji je zadužen za njenu bezbjednost.
Kako je pojašnjeno, prema procjenama nadležnih Raičković bi trebalo da obezbjeđuju dva policajca, ali da tako nešto trenutno nije moguće zbog kadrovskog deficita.
Ovu odluku donio je Biro za operativnu koordinaciju kojim predsjedava potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić, a Vlada ju je usvojila na prethodnoj sjednici.
Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) utvrdila je još početkom marta ove godine da je Raičković ugrožena bezbjednost i da je neophodno da joj se dodijeli dvadesetčetvoročasovno policijsko obezbjeđenje.
I pored toga što je Raičković još u noći napada saopšteno da će odmah biti urađena procjena ugroženosti bezbjednosti i da će dobiti obezbjeđenje, na reakciju Uprave policije čekalo se dugo, a novinarka je tek juče dobila status štićene ličnosti.
Da je Ani Raičković bila neophodna policijska zaštita odmah nakon napada smatrali su iz brojnih nevladinih organizacija i stručnjaci iz oblasti bezbjednosti koji su u više navrata apelovali na Upravu policije da postupi prema mišljenju ANB-a i odmah joj dodijeli policijsku pratnju.
<h2>Višemjesečna ćutnja</h2>
Pobjeda se više puta obraćala Upravi policije i Ministarstvu unutrašnjih poslova kako bi dobila odgovor zbog čega se odugovlači proces dodjeljivanja policijskog obezbjeđenja, kada je Agencija za nacionalnu bezbjednost već uradila procjenu stepena ugroženosti Raičković i utvrdila da joj je neophodna zaštita.
Tim povodom, uputili su pitanja na adrese ovih državnih institucija 22. januara, a tek devet dana kasnije Uprava policije je saopštila da je dostavila zahtjev ANB-u za izradu bezbjednosne procjene stepena ugroženosti novinarke Raičković.
– Kada procjena bude sačinjena i dostavljena Upravi policije i ako njena sadržina bude ukazivala da je bezbjednost imenovane ugrožena, u smislu člana 10 stav 1 Vladine Odluke o određivanju ličnosti, objekata i prostora koje obezbjeđuje Uprava policije, postupiće se na način propisan navedenim podzakonskim aktom, koji, između ostalog, reguliše i pitanje obezbjeđivanja drugih ličnosti i objekata koje obezbjeđuje Uprava policije – naveli su iz policije 31. januara.
Pobjedini izvori tada su kazali da ovakav stav policije nije praksa, jer su u proteklom periodu mnogo efikasnije reagovali kada je novinarima ugrožena bezbjednost i odmah im dodjeljivali policijsku pratnju.
<h2>Danas presuda napadačima</h2>
Novinarka Ana Raičković napadnuta je 10. novembra prošle godine ispred restorana „Gurman“ zajedno sa sinom Urošem Gagovićem i vjerenikom Tomom Arapovićem.
Raičković su vrijeđali, prijetili joj, a na kraju izvukli iz auta, davili, čupali za kosu i slomili joj staklo na automobilu.
Okrivljeni su negirali da se incident dogodio kada je policija došla po prijavi Raičković, a kasnije na suđenju tvrdili da nijesu znali da je Raičković novinarka i da je niko nije vrijeđao, prijetio, niti prstom takao.
Sve ove navode optuženih opovrgao je snimak iz njenog telefona, koji je pregledan na jednom od prethodnih suđenja, gdje su se jasno čule najgnusnije uvrede koje su joj uputili biznismen Zoran Bećirović i njegov tjelohranitelj Mladen Mijatović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fvideo-pogledajte-snimak-na-kojem-becirovic-vrijeda-novinarku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Tokom postupka pregledan je snimak nadzorne kamere sa obližnjeg objekta u blizini „Gurmana“, dok je nalazom vještaka medicinske struke Krsta Nikolića utvrđeno da je novinarka zadobila povrede u predjelu vrata i šake.
Tokom postupka saslušana su četiri svjedoka, koja su kazala da nijesu čuli i vidjeli da Bećirović i Mijatović vrijeđaju Raičković, prijete joj i fizički nasrću na nju.
Presuda napadačima biće izrečena danas, a tužiteljka Romina Vlahović u završnim riječima zatražila je da se Zoran Bećirović, njegov sin Luka i Mladen Mijatović kazne po godinu i po zatvora, dok je za Ljubišu Dukića zatražila da se kazni zatvorom od dvije i po godine, pojašnjavajući da se radi o povratniku.
Sa druge strane, Raičković i njen pravni zastupnik, advokat Miloš Vuksanović, zatražili su od suda da se Dukić oslobodi jer se u konkretnoj situaciji ponio „kao pravi muškarac i nije dozvolio gori epilog od onog koji se dogodio“.
<h2>Povrijeđena prava Raičković</h2>
Služba za kontrolu kvaliteta Kliničkog centra (Zaštitnika prava pacijenata) utvrdila je da je došlo do povrede prava pacijenta Ane Raičković kada je na ročištu pred Osnovnim sudom advokat Danilo Mićović, koji inače zastupa okrivljene, dostavio njenu ljekarsku dokumentaciju, koja je nezakonito pribavljena.
– U vezi sa vašim dopisom od 2. aprila 2025. godine, obavještavam vas da je od strane Službe za kontrolu kvaliteta Kliničkog centra (Zaštitnika prava pacijenata) sprovedena procedura dobijanja svih potrebnih informacija, te da je utvrđeno da je došlo do povrede prava pacijenta. Takođe vas obavještavam da je sve prikupljeno proslijeđeno pomoćniku Direktora za pravne i kadrovske poslove ustanove (pravna služba Kliničkog centra) na dalje postupanje – navodi se u odgovoru Sindikatu medija, koji potpisuje punomoćnik direktora za kontrolu kvaliteta dr Ivana Čurović-Šoškić.
Odbrana okrivljenih – Zorana i Luke Bećirovića, Mladena Mijatovića i Ljubiše Dukića – advokati Danilo Mićović i Marta Šćepanović, zloupotrijebili su njene lične podatke i povrijedili pravo pacijenta time što su sudiji Iliji Raduloviću, na ročištu održanom 28. marta, priložili izvještaj ljekara specijaliste iz Kliničkog centra i zatražili da se sprovede kao dokaz.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkccg-priznao-gresku-povrijedeno-pravo-novinarke-raickovic-na-zastitu-medicinskih-podataka&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Podsjećamo, zbog ovog poteza odbrane okrivljenih, Osnovno državno tužilaštvo formiralo je predmet zbog zloupotrebe lične, zaštićene dokumentacije.
Advokat Mićović predložio je tada da se izvještaj ljekara specijaliste, čije ime je pročitao, sprovede kao dokaz, a nakon toga komentarisao o kakvim simptomima bolesti se radi, precizirajući dijagnozu.
Međutim, već tada bilo je u potpunosti jasno da je prekršen Zakon o zaštiti podataka ličnosti, a sudija Radulović je nakon konstatacije punomoćnika oštećene da se radi o nezakonito pribavljenom dokazu i dokumentu koji je zaštićen, odbio prijedlog da se sporni izvještaj uvrsti kao dokaz.
<h2>Popović „slučajno“ fotografisao Raičković</h2>
Kolašinac Vukota Popović saslušan je po nalogu tužioca zbog toga što je uoči početka ročišta 28. marta mobilnim telefonom krišom fotografisao novinarku Anu Raičković u zgradi Osnovnog suda u Podgorici.
Popović je, inače, blizak prijatelj biznismena Zorana Bećirovića, a tog dana prisustvovao je glavnom pretresu.
Raičković je sjutradan, 29. marta, Popovića prijavila policiji, objasnivši da je zbog ovakvog postupka doživjela neprijatnost, ali da nije htjela da to saopštava u sudu, kako ne bi remetila suđenje.
Fotografisanje u prostorijama sudova strogo je zabranjeno, što znači da je Popović svjesno i namjerno prekršio zakon, s njemu poznatim razlogom.
Osnovno tužilaštvo u Podgorici utvrđuje s kojom namjerom je Popović to uradio i da li je fotografiju Raičković slao nekome i zbog čega.
<h2>Prijava protiv portala Aktuelno</h2>
Raičković je podnijela i prijavu policiji zbog komentara koji je objavljen na portalu Aktuelno, čiji je suvlasnik biznismen Zoran Bećirović.
Raičković je podnijela dvije prijave zbog targetiranja od strane nepoznatih lica i uvredljivih komentara koje ovaj portal objavljuje, a koji, kako je ranije kazala, imaju isti narativ koji i sam Bećirović iznosi na suđenjima pred Osnovnim sudom u Podgorici.
U prijavi je navela da je ispod neptpisanog teksta, koji obiluje neistinama, pod naslovom „Sumnjivi motivi i propusti tužilaštva: Bećiroviću i Mijatoviću pritvor se pretvorio u kaznu prije presude“, objavljen sadržaj u kojem se navodi da je ona „specijalac“ organizovane kriminalne vlasti, koja ima zadatak eliminisanja Bećirovića iz poslovnog, pa i života uopšte.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fraickovic-podnijela-prijavu-zbog-targetiranja-i-prijetnji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ani Raičković dodijeljena policijska zaštita dan pred izricanje presude napadačima

Protiv Zorana Bećirovića i njegovog sina Luke Bećirovića službenici Uprave policije podnijeli su prekršajnu prijavu jer su ih, kako je navedeno, omalovažavali 10. novembra prošle godine ispred objekta brze hrane kada su privedeni zbog napada na novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i vjerenika Toma Arapovića. Prema saznanjima Pobjede, stariji i mlađi Bećirović, kao i službenik MUP-a Mladen Mijatović, nakon što su policajci došli ispred „Gurmana“, prvo su tvrdili da se nije ništa dogodilo, a kada su policajci krenuli da ih privode, negodovali su i odbili alkotestiranje. Nakon što su odvedeni u stanicu policije, nastavili su da ometaju policajce u radu, podsmijavali im se, pokušavali da ih snime telefonima i omalovažavali. -Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, pred Sudom za prekršaje formirani su spisi predmeta protiv Z. B. i L. B. zbog događaja 10. novembra 2024. godine po prekršaju člana 11 Zakona o javnom redu i miru. Predmet nije okončan, saopštili su Pobjedi iz podgoričkog suda za prekršaje. Prema članu 11, ko ometa ili omalovažava službeno lice državnog organa ili državne organizacije, ustanove ili drugog pravnog lica, koje na osnovu zakona vrši javna ovlašćenja sa vršenjem poslova iz njihove nadležnosti, kazniće se za prekršaj od 500 do 1.500 eura ili kaznom zatvora do 60 dana. -Lice koje prekršaj iz stava 1 ovog člana učini kao član grupe, kazniće se novčanom kaznom od 500 do 2.000 eura ili kaznom zatvora do 60 dana, piše u Zakonu o javnom redu i miru. Pred Osnovnim sudom u Podgorici u toku je postupak protiv dvojice Bećirovića i članova obezbjeđenja – službenika Ministarstva unutrašnjih poslova Mladena Mijatovića i Ljubiše Dukića zbog napada na Raičković i njenu porodicu. Raičković su vrijeđali, prijetili, a na kraju izvukli iz auta i davili, čupali za kosu i slomili staklo na automobilu. Oni su na suđenju, održanom 31. januara negirali krivicu i tvrdili da nijesu „prstom dotakli“ Raičković i članove njene porodice, niti ih vrijeđali i prijetili. Zoran i Luka Bećirović i Mijatović uhapšeni su 10. novembra prošle godine, dok je Dukić uhapšen dva dana kasnije. Zoranu Bećiroviću i Mijatoviću je određen pritvor, dok su mlađi Bećirović i Dukić pušteni da se brane sa slobode nakon tužilačkog zadržavanja. Sud je na ročištu 6. februara odbio zahtjev advokata odbrane Marte Šćepanović i Danila Mićovića da se Bećiroviću i Mijatoviću ukine pritvor uz obrazloženje da i dalje stoje razlozi zbog kojih im je određen i produžavan pritvor – ponavljanje krivičnog djela i izvršenje krivičnog djela kojim prijete. Optuženima se na teret stavlja nasilničko ponašanje za koje je zaprijećena kazna do pet godina zatvora. Bećirović je na glavnom pretresu tvrdio da nije prijetio ni vrijeđao Raičković, da je nikad ranije nije vidio i da je nije fizički napao. Sa druge strane, Raičković je na ročištu održanom 6. februara detaljno opisala detalje napada, kada je najprije bila najgnusnije vrijeđana i pod prijetnjama, a kasnije i fizički napadnuta zajedno sa članovima njene porodice. Navela je da Zorana Bećirovića i njegovog tjelohranitelja Mijatovića poznaje odranije i da joj je više puta bio sagovornik kada je pisala o istrazi ubistva njegovog brata Dragana Bećirovića. Raičković je opovrgla navode Bećirovića da nije znao da je novinarka i ispričala da su uvrede krenule upravo zbog njenog profesionalnog angažmana u ETV. Istog dana, svjedočili su i njen sin i vjerenik koji su u noći incidenta došli da zaštite Raičković od napadača. Suđenje u vezi sa ovim slučajem protiv mlađeg i starijeg Bećirovića, kao i službenika MUP-a Mladena Mijatovića i Ljubiše Dukića biće nastavljeno 24. februara, kada će se saslušati svjedoci, među kojima i službenik Uprave policije Srđan Korać koji je bio te noći u „Gurmanu“ sa vlasnikom Rankom Radulovićem i advokatom Balšom Dragovićem. <h2>NAPAD NA RADNIKE AVALE</h2> Protiv Bećirovića je prije više od 15 godina bila podnijeta krivična prijava prijava zbog napada na radnika hotela „Avala“ Ž. R. Kako je navedeno u prijavi, Ž. R. je bio sa još dvojicom kolega, kada se lift zaustavio, a sa vrata ga napao Bećirović. -Odmah po otvaranju vrata, s obzirom da sam ja bio najbliži, Bećirović me snažno ošamario, uz izrečene riječi prijetnji i uvreda, a potom se usmjerio na kolegu iz Srbije, kome je zadao mnogo udaraca, naveo je Ž.R. u prijavi. Dodao je da je ćutao iz straha da će Bećirović nastaviti napad. Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru tada je odbacilo prijavu napadnutih radnika, dok je tadašnji osnovni tužilac Boris Savić saopštio: „Bećirović je saslušan pred istražnim sudijom. Nakon nalaza vještaka, koji se izjašnjavao o medicinskoj dokumentaciji, utvrđeno je da nema elemenata krivičnog djela za koje se teretio Bećirović. Vještačenje je pokazalo da nema tjelesnih povreda, već samo crvenilo“, zaključio je Savić. U decembru 2019. godine u Tržnom centru Delta napadnut je tadašnji novinar Dana Vladimir Otašević. Na njega je nasrnuo Bećirovićev tjelohranitelj Mladen Mijatović, nakon što ih je fotografisao dok su, skupa sa tada višim, sada specijalnim tužiocem Milošem Šoškićem obilazili prodavnice. -Uhvatio me je za vrat i privukao sebi i počeo da me vrijeđa „bubašvabo p…a ti materina, izbriši te slike“. Na to mu je Bećirović rekao: „Nemoj ovdje, kamere su, riješićemo to“. Ovaj me je pustio pa su se sva trojica, Bećirović, Šoškić i taj čovjek udaljili. Sve ovo je vidio i čuo Miloš Šoškić. Riječ nije rekao i samo je nijemo gledao - ispričao je Otašević.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112502110_423fb0a6136d37187951ff5ba8ecb4d12b4044d1d51de9df67c90b25533df7c2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024112502110_423fb0a6136d37187951ff5ba8ecb4d12b4044d1d51de9df67c90b25533df7c2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Miloš Šoškić"><figcaption>Miloš Šoškić: Bliski i prijateljski odnos sa Bećirovićem niti krijem niti ga se stidim, naprotiv(Photo: Miloš Šoškić)</figcaption></figure>  Šoškić je nakon tog incidenta kazao da je u vrlo bliskim prijateljskim odnosima sa Bećirovićem. -Za sve ove godine mog prijateljskog odnosa sa Zoranom Bećirovićem, nikad me nijedan medij nije pitao da li smo i u kakvoj vrsti odnosa, a da su me pitali sigurno je da bih im rekao da smo u vrlo bliskim prijateljskim odnosima. Bliski i prijateljski odnos sa njim niti krijem niti ga se stidim, već naprotiv - rekao je Šoškić tokom saslušanja. On je u tužilaštvu tvrdio da je Otašević fotografisanjem njega i Bećirovića ugrozio njegovu bezbjednost i bezbjednost članova njegove porodice. Kamere su snimile događaj. Prijava je odbačena nakon dvadesetak dana, jer u tužilaštvu „nijesu našli bitne elemente bića tog krivičnog djela, kao ni bilo kog drugog krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti“. Još tada je problematizovana činjenica da se u Bećirovićevoj pratnji nalazi Mladen Mijatović, službenik MUP-a Crne Gore. Međutim, iz MUP-a je tada saopšteno da Mijatović nije tražio odobrenje nekadašnjeg resornog ministra Mevludina Nuhodžića da privatno obezbjeđuje Bećirovića. Dodali su da će, ukoliko provjera pokaže da se bavio tim poslovima, „preduzeti mjere za utvrđivanje njegove odgovornosti“. Ni sadašnji ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović nije znao da Mijatović radi kao privatno obezbjeđenje. Šaranović je u novembru kazao da je Mijatović „raspoređen na radno mjesto samostalnog referenta-spasioca u Direktoratu za zaštitu i spašavanje, u okviru Direkcije za avio-helikoptersku jedinicu MUP-a“. -Nijesmo raspolagali podacima da je imenovani angažovan na bilo kojim dodatnim poslovima, niti je od nadležnog rukovodioca dobio odobrenje za angažovanje izvan svojih redovnih poslova, saopštili su iz MUP-a. <h2>Bećirović i ranije kažnjavan zbog omalovažavanja policajaca</h2> Biznismen Zoran Bećirović i ranije je kažnjavan zbog vrijeđanja i omalovažavanja policajaca. Bećirović i pokojni biznismen Vuk Rajković kažnjeni su jer su u aprilu 2017. godine ometali, vrijeđali i omalovažavali službenike Uprave policije tokom intervencije u nekadašnjoj diskoteci „Beagle“ zbog dojave da je u njoj postavljena bomba. Sutkinja podgoričkog suda za prekršaje Mirjana Đurović, presudila je tada da Bećirović mora da plati 500 eura jer nije poslušao naređenje policije da izađe kao i 750 eura za vrijeđanje policajaca. Tada je Bećirović, prema navodima iz presude, najgnusnije vrijeđao policajce. -Ti si p**ka, nemaš m**a, ajde p**ko, imaš pištolj, pa ga izvadi i pucaj ako smiješ. Sad ću da zovem novinarku Dana da vidi kako mi ođe p**e k***c – navodi se, između ostalog, u presudi Suda za prekršaje Podgorica iz 2017. godine. <h2>Na meti i novinarka Vijesti </h2> Nakon napada na Anu Raičković Osnovno državno tužilaštvo u Kolašinu formiralo je predmet povodom komentara na portalu Aktuelno.me, vlasnika Zorana Bećirovića, po tužbi novinarke Vijesti Dragane Šćepanović. Šćepanović je tema brojnih tekstova ovog portala koji godinama uporno pokušava da je i lično i profesionalno diskredituje zbog izvještavanja u Kolašinu, a koja ne idu u prilog Bećiroviću. Ona je izložena skoro svakodnevnim prijetnjama i uvredama koje objavljuje ovaj portal. Počelo je nepotpisanim optužbama da „dopisnica drugosrbijanskog režimskog tabloida godinama čini sve kako bi sabotirala razvoj Kolašina“, a nastavilo se besprizornim uvredama na njen i račun članova njene porodice. -S obzirom na to da je uvidom u tekstove utvrđeno da isti ne sadrže prijetnje po ličnu i imovinsku bezbjednost Šćepanović Dragane, već da tekstovi sadrže uvredljive kvalifikacije po ličnost i profesionalnu orijentaciju kako Šćepanović Dragane, tako i medija u kojem ista radi, to nalazim da nema osnova za preduzimanje krivičnog gonjenja protiv bilo kojeg lica za bilo koje krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti - zaključio je u junu prošle godine tužilac Nikola Boričić.

Bećirovići vrijeđali i omalovažavali i policajce u noći napada na Raičković

Draško Đuranović

Protiv Luke Bećirovića nema istrage iako se na snimku vidi kako udara u šoferšajbnu automobila novinarke Raičković

Jedan od osumnjičenih za brutalni napad na novinarku Pobjede Anu Raičković, član obezbjeđenja kontroverznog biznismena Zorana Bećirovića, Ljubiša Dukić pušten je na slobodu. On je pušten da se brani sa slobode odlukom Krivičnog vijeća Osnovnog suda u Podgorici. Prema informacijama Portala ETV, ni postupajuća tužiteljka u predmetu Romina Vlahović, ni rukovodilac u Osnovnom državnom tužilaštvu Duško Milanović nijesu bili upoznati s ovom odlukom. Bećirović i drugi član njegovog obezbjeđenja Mladen Mijatović, prema odluci ovog vijeća, ostaju u pritvoru. Kako se navodi u saopštenju Osnovnog suda, Krivično vijeće djelimično je uvažilo žalbu branioca osumnjičenih, advokata Danila Mićovića, pa je preinačilo rješenje sudije za istragu na način što je ukinut privor protiv Dukića i on je odmah pušten na slobodu.&nbsp; - Istim rješenjem odlučeno je da u odnosu na osumnjičene Bećirovića i Mijatovića rješenje sudije za istragu Osnovnog suda u Podgorici ostaje neizmijenjeno, što znači da će oni ostati u pritvoru - navodi se u saopštenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241112181128_2cc986e5edc2911621eae79877cbbbe9737a2c57bbc93cd927b467f89cd45ab6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241112181128_2cc986e5edc2911621eae79877cbbbe9737a2c57bbc93cd927b467f89cd45ab6" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Ljubo Dukić"> <figcaption>Dovođenje Ljuba Dukića na saslušanje u ODT(Photo: Portal ETV/M.Ž.)</figcaption> </figure>  Kako dodaju, odlučujući po žalbi branioca osumnjičenih, Vijeće ovog suda je ocijenilo da je sudija za istragu pravilno donio odluku u odnosu na Bećirovića i Mijatovića, cijeneći da su oba osumnjičena osnovano sumnjiva da su izvršili krivično djelo nasilničko ponašanje. - Prema ocjeni Vijeća, u konkretnom postoje razlozi i naročite okolnosti koje opravdavaju zaključak sudije za istragu da bi u slučaju puštanja na slobodu osumnjičeni Bećirović mogao izvršiti krivično djelo kojim prijeti, dok bi osumnjičeni Mijatović mogao u slučaju boravka na slobodi ponoviti krivično djelo. Osim toga, u daljem toku postupka je potrebno saslušati svjedoka u odosu na kojeg postoji opravdana bojazan da bi osumnjičeni mogli uticati, zbog čega je Vijeće sudije za istragu pravilno odlučio kada je ovim osumnjičenima odredio pritvor, zbog opasnosti od uticanja - navodi se u saopštenju. Sa druge strane, kako su kazali, rješenjem Vijeća ovog suda ukazano je da se nakon izvršene pojedinačne analize svih dokaza prikupljenih u dosadašnjoj fazi postupka, pa i onih koji su prikupljeni nakon odluke sudije za istragu, s obzirom na to da je saslušan još jedan svjedok, ne može utvrditi da je Dukić zaista osnovano sumnjiv da je izvršio krivično djelo nasilničko ponašanje. - Iskaz oštećene u dijelu kojim se navodi da je i ovaj osumnjičeni udario njenog sina nije potvrđen ostalim prikupljenim dokazima, iz kojih proizilazi da je Dukić moguće ostvario kontakt sa oštećenim prilikom razdvajanja lica koja se tuku, što je životno prihvatljivo i takav kontakt se za sada ne može cijeniti kao radnja koja predstavlja obilježje bića krivičnog djela nasilničko ponašanje - naveli su iz Osnovnog suda.&nbsp; Ovo posebno, kako ističu, imajući u vidu ponašanje Dukića tokom cijelog događaja, te analizu video materijala iz kojeg se jasno vidi da je upravo Dukić osoba koja je sve vrijeme pokušavala da smiri situaciju i da razdvoji zavađene strane. - Te da je na kraju upravo on štitio oštećenu Raičković od ostalih osumnjičenih, a što ni sama oštećena ne spori u svom iskazu. Osim toga, nakon što je Dukiću određen pritvor od sudije za istragu, saslušan je još jedan svjedok koji je potvrdio navode njegove odbrane, ističući da je siguran da Dukić ni u kom trenutku nije zadavao udarac oštećenom sinu Raičković - kazali su iz Osnovnog suda. Kako samo navodi Raičković, kako su naveli, u ovom trenutku predstavljaju jedini dokaz protiv Dukića, to je Vijeće cijenilo da su bili dovoljni za utvrđivanje osnova sumnje po kojem je osumnjičenom određeno zadržavanje. - Ali ne i za postojanje kvaliteta dokazne građe koja bi ukazivala na postojanje osnovane sumnje koja je nužna da bi osumnjičenom odredio pritvor. Kod ovako nesporno utvrđenog činjeničnog stanja, po ocjeni vijeća se ne može zaključiti da je osumnjičeni Dukić osnovano sumnjiv da je izvršio krivično djelo koje mu je Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici stavilo na teret - zaključili su iz Osnovnog suda u Podgorici.&nbsp;

Šokantno: Jedan od osumnjičenih za napad na novinarku Pobjede Ljubiša Dukić pušten na slobodu

Francuski predsjednik Emanuel Makron, kojem je prijetila istorijski niska popularnost od 13 odsto koju je imao njegov prethodnik socijalista Fransoa Oland, malo je popravio popularnost koja je sa 14 odsto došla do 16 odsto, prenijeli su francuski mediji rezultate ankete koju je sproveo JuGov (YouGov).
- To se ne može smatrati nekim uspjehom, jer Makron ostaje na istorijski najnižem nivou od kada je postao predsjednik - navodi se u anketi.
Ipak, taj blagi skok može da se tumači činjenicom da su građani dobro prihvatili Makronovu odluku o dobrovoljnom, a ne obaveznom služenju vojnog roka.
Makrona najviše podržava njegov tabor sa 75 odsto, dok ga ljevičari podržavaju sa 13 odsto, a najmanje simpatizeri desnice koji ga podržavaju tek nešto više od tri odsto.
Premijer Sebastijen Lekorni je popularniji od Makrona sa 21 odsto podrške. Njega najviše podržavaju Makronove pristalice, potom socijalisti i na kraju desničari, dodaje se u anketi.
Istraživanje je sprovedeno nad 1.021 osoba iznad 18 godina, 2. i 3. decembra.

Makronova popularnost u blagom porastu, ali i dalje mala

Jak javni servis je od krucijalne važnosti za svako demokratsko društvo koje brine o svojim građanima - ocijenila je u intervju za &nbsp;centralnu informativnu &nbsp;emisiju 24 sata, na Televiziji E, direktorica Radio Televizije Bosne i Hercegovine Nada Tadić.
Svjedoci smo, prema njenim riječima, medijskog pluralizma koji u suštini to i nije.
- Privatni mediji nameću neke formate i teme koje baš i nijesu u interesu građana. Mislim na sadržaje koje slobodno možemo podvesti pod frazu šund, koji ne čine ništa dobro ovom društvu, naprotiv degradiraju ga i umrtvljuju to kritičko razmišljanje i medijsku pismenost samih građana - ocijenila je Tadić.
Navodi da je pitanje dana do kada će Radio Televizija Bosne i Hercegovine moći obavljati svoju primarnu dužnost - proizvodnju programa - zato što prijeti zapljena imovine, gašenje električne energije, odlazak zaposlenih, a dolazi i do obustava programa zbog prokišnjavanja krova i pada elektro napona.
Javni servis BiH, kako objašnjava, nosi najveći teret višegodišnjeg kršenje Savjeta RTV Bosne i Hercegovine, jer je prije osam godina jedna od članica tog tijela iz Radio Televizije Republike Srpske samoinicijativno odlučila da će ući u kršenje zakona time što će, kako ističe, u potpunosti zadržavati novac od RTV taksi prikupljenih na teritoriji tog entiteta.
Ukazuje i na problem naplate takse na teritoriji Federacije BiH, odnosno ne naplaćuje se u drugom bosanskohercegovačkom entitetu, što je, kako dodaje, bacilo Javni servis BiH doslovno na koljena.&nbsp;
- Određeni procenat se mora proslijediti RTBH, određeni procenat RTV BiH Televiziji, tako zakon nalaže. Taj dug prema BHRT-u se do danas akumulirao na neki iznos od 102 miliona konvertibilnih maraka, to je oko 51 milion eura. Uprkos činjenici da imamo čak 11 sudskih sporova BHRT-a protiv RTRS uglavnom vezanih za ta dugovanja, mi još nijesmo uspjeli naplatiti niti jednu konvertibilnu marku od te cifre, iako je čak i Ustavni sud Bosne i Hercegovine presudio u korist BHRT-a i jasno i glasno rekao da RTRS krši zakon i da je dužan ta sredstva proslijediti nama - rekla je Tadić.
Dodaje da su se zaposleni u toj medijskoj kući odlučili izaći pred institucije BiH, pa su tako u državnom parlamentu postavili improvizovani studio i realizovali specijalni program u trajanju od gotovo šest sati i poručili da neće tolerisati dalje kršenje zakona.
Javni servis Bosne i Hercegovine sastoji se od tri servisa, objašnjava Tadić, od kojih je jedan državni - RTBH i dva entitetska, Radio Televizija Republike Srpske i Radio Televiziju Federacije Bosne i Hercegovine.
Smatra da je meta svih napada servis na državnom nivou, odnosno BHRT, zato što je uprkos pokušajima političara taj servis ostao nezavisan, dok na entitetskim servisima imaju snažnu političku kontrolu.&nbsp;
- Konkretan primjer opstrukcija je tolerisanje nepoštovanja zakona, pozivanje na neplaćanje RTV takse od visokih funkcionera u parlamentu čelnika političkih stranaka, pa do toga da donedavni predsjednik Republike Srpske otvoreno pred pripadnicima medija pred desetak kamera izjavi da BHRT treba ugasiti, jer to nije medij koji odgovara njemu i koji radi onako kako on želi da radi. To su samo neki primjeri pritisaka koje trpimo, ali svi se oni u konačnom odražavaju na to finansijsko, kadrovsko i svako moguće iscrpljivanje Javnog medijskog servisa kako bismo možda mi sami odustali od vlastitog posla i rekli da se to više ne isplati - naglasila je Tadić.
Kao ogroman problem ističe i nesprovođenje sudskih presuda, pa je Javni servis uputio otvoreno pismo pismo državnim institucijama i predstavnicima međunarodne zajednice.&nbsp;
- Iznijeto je nekoliko vrlo konkretnih zahtjeva, među njima je vrlo ozbiljno preispitivanje i javno objavljivanje razloga odugovlačenja sudskih procesa BHRT-a protiv RTRS-a - istakla je Tadić.

Tadić: Jak javni servis od krucijalne važnosti za svako demokratsko društvo koje brine o svojim građanima

Španski ministar za socijalna i potrošačka prava Pablo Bustinduj izjavio je da se nada da će se i druge evropske zemlje pridružiti povlačenju sa Eurosonga nakon što je potvrđeno da će Izrael učestvovati na sljedećem izdanju.
Izrael je u četvrtak dobio odobrenje organizatora za učešće na Eurosongu 2026. godine, što je navelo Španiju, Nizozemsku, Irsku i Sloveniju da se povuku zbog rata u Gazi i dovelo takmičenje do jednog od najvećih sukoba u njegovoj istoriji.
Bustinduj je u izjavi poručio da se nada da će mnoge druge zemlje slijediti njihov primjer povlačenja sa Eurosonga.&nbsp;
- Čini se da kada jednom nestanu iz naslova ili iz vijesti svakodnevne slike neselektivnog masakra desetina hiljada, nevinih ljudi i djece - čini se da bismo trebali gledati u drugom pravcu i normalizovati. To se ne može desiti. I nije stvar samo u tome što je Španija odlučila da se povuče sa Eurosonga i ponosan sam na to što ne učestvuje na Eurosongu, radi se o tome da se nadam i učinit ću sve što je u mojoj moći da odgovorni za ovaj genocid na kraju odgovaraju pred međunarodnim sudom jer je to mjesto gdje trebaju biti. Španija ne zaboravlja, mi ne zaboravljamo tragediju i masakr koji je pretrpio palestinski narod i nadamo se da će pravda jednog dana biti zadovoljena i da će odgovorni platiti za to - poručio je španski ministaru u izjavi koju prenosi Rojters.
Španija i drugi emiteri koji su prijetili bojkotom događaja naveli su broj poginulih u Gazi i optužili Izrael za kršenje pravila koja imaju za cilj očuvanje neutralnosti takmičenja. Izrael optužuje svoje kritičare da pokreću globalnu kampanju blaćenja protiv njega.
Nakon sastanka u Ženevi, Evropska radiodifuzna unija odlučila je da se ne glasa o učešću Izraela, rekavši da je umjesto toga usvojila nova pravila čiji je cilj obeshrabriti vlade da utiču na takmičenje.
Odmah nakon te objave organizatora takmičenja, nizozemski, španski, irski i slovenski emiteri su saopštili da će se povući.

Španski ministar pozvao druge zemlje da bojkotuju Eurosong: Mi ne zaboravljamo masakr

Lavice nas još jednom podsjećaju da rad, red i riješenost donose rezultate, koji služe na ponos čitavoj Crnoj Gori - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
On je, na mreži Iks (X), čestitao našim rukometašicama na zasluženom plasmanu u četvrtfinale Svjetskog prvenstva.
- Idemo do kraja po medalju - poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjakovmilatovic%2Fstatus%2F1997380104985448702%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović čestitao rukometašicama: Idemo do kraja po medalju

Politikološkinja za informisanje, novinarka, bivša odbornica u nikšićkom parlamentu Tatjana Knežević Perišić obratila se juče otvorenim pismom predsjedniku Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva (House of Commons) Lindziju Hojlu, protestnom notom Britanskoj ambasadi u Podgorici i otvorenim pismom Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva iskazujući oštar protest zbog toga što je Hojl od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića na dar prihvatio sliku kapele na Lovćenu koju je podigao srpski kralj Aleksandar Karađorđević 1918. godine, umjesto Njegoševe kapele i kao simbol strahovlade silom oružja je nametnuo Crnogorcima u nasilno aneksiranoj Crnoj Gori i koja je do danas, kako je istakla, prepoznata kao oličenje negiranja crnogorskog istorijskog identiteta. U pismu Hojlu, ona ističe da „kao građanka Crne Gore, najstarije države na Balkanu, koja se u svojoj hiljadugodišnjoj istoriji, uz pet kraljevskih dinastija, vječito borila za slobodu“, protestvuje zbog toga što je od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, prihvatio sliku kapele, gdje je sahranjen naš najveći pjesnik i filozof Petar II Petrović Njegoš.&nbsp; &nbsp;SIMBOL STRAHOVLADE - Ta slika se odnosi na drugu kapelu, koju je nekadašnji kralj Jugoslavije Aleksandar Karađorđević, sagradio za svog sina i silom oružja, nametnuo Crnogorcima kao simbol njegove strahovlade, nakon 1918. godine, kada je, odlukom Velikih sila, moja država nestala sa mape svijeta! Taj kralj je u mom narodu poznat kao „Aco palikuća“, jer su njegovi žandarmi i odredi u Crnoj Gori, sve do 1929. ubijali protivnike bezuslovnog ujedinjenja Crne Gore i Srbije, palili kuće njihovim porodicama, mučili i zlostavljali nevine ljude, koji su se izjašnjavali kao Crnogorci - a koliko je ta Karađorđevićka vlast bila besramna, svjedoče istorijske činjenice da su crnogorsku kapu, kao dio nacionalne nošnje Crnogoraca, skidali sa glava domaćina i stavljali na svinje – upozorila je Knežević Perišić britanskog zvaničnika na istorijske činjenice&nbsp; Objasnila je da je „Mandić predstavnik partija koje u Crnoj Gori pokušavaju da uvedu 'srpski svet', što je pandan za suštinsku nacionalnu kapitulaciju i nestanak crnogorskog identiteta“.&nbsp; - Njihove slike i replike te druge kapele, na vrh Lovćena, svete planine za Crnogorce, simbolizuju politiku koja čini sve da zatre sve crnogorsko, otme našu istoriju, predstavljajući je kao srpsku i da vrate upravo tu kapelu, pored davno izgrađenog Mauzoleja, kako bi se tako vratio simbol srpske okupacije Crne Gore – naglasila je ona.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="mandić"> <figcaption>SIMBOL SLOMA CRNE GORE: Hojl i Mandić (Foto: Skupština Crne Gore)Skupštna.me</figcaption> </figure>  Podsjetila je Hojla da su i britanski „ugledni zvaničnici, zgroženi nad sudbinom Crne Gore, obavještavali svoj Parlament o tadašnjem umiranju jedne države“. - Preporučujem da pročitate izvještaj gofa John Francis Charles de Salisa, koji je služio kao izvanredni izaslanik i ministar plenipotencijar Ujedinjenog Kraljevstva u Kraljevini Crnoj Gori, poznat po svom izvještaju Britanskom parlamentu iz 1919. godine o situaciji u Crnoj Gori nakon njene aneksije od strane Srbije. A o tome kako Crnogorci vole svoju državu i zašto su njeni preci ginuli, te zašto Vam se ja obraćam, možete pročitati u pismu, koje je crnogorski knjaz Danilo Petrović Njegoš poslao u maju 1856. godine londonskom Tajmsu, a Tajms objavio 30. septembra 1856. godine. U njemu se, uz ostalo kaže: „466 godina crnogorski narod odbija da se podredi bilo čijoj moći ili da prizna vlast bilo kojeg gospodara; naprotiv, on se otimao za nezavisnost s oružjem u ruci, i radosno je prolio svoju krv po oltaru slobode. Četiri i po vijeka crnogorski narod trpio je neprestanu borbu s Turskom imperijom, nekada najmoćnijom u Evropi, pred kojom su drhtale sve države Evrope. Krv njenih junaka pala je na svaki kamen njenih visokih planina, i Crna Gora je sačuvala svoju dragocjenu slobodu. Politika velikih Sila bila bi jako pogrešna kada one ne bi uzele u obzir žrtve koje je njen narod podnio u ime Hrišćanstva – taj narod koji se, između Srpskog kraljevstva, Vizantijskog carstva, kraljevstava Bugarske, Bosne i Epira, koji su svi podlegli napadima Turaka, ponosno branio među svojim bezvodnim planinama, i koji je znao kako da sačuva, uprkos svom siromaštvu i oskudici, najsvetiji posjed koji jedna nacija može da ima – svoju nezavisnost“ – napisala je Knežević Perišić. Istakla je da se ništa nije promijenilo ni danas.&nbsp; - Molim vas, zato, da poštujete osnovno pravo, dato svim nacijama svijeta - da postoje. Prihvatanjem ove slike, Vi ste pokazali da ne poštujete to pravo Crnoj Gori i Crnogorcima. Vaša je dužnost, kao visokog znaničnika jedne velike nacije, da sramni poklon vratite onima koji sjede na čelu države, koju pokušavaju da unište. Nemojte biti njihov saučesnik – zaključila je Knežević Perišić.&nbsp; &nbsp;PROTESTNA NOTA U pritestnoj noti Britanskoj ambasadi u Podgorici Knežević Perišić je istakla da upućuje „protest povodom nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane predsjednika Donjeg doma britanskog Parlamenta, gospodina Lindsaya Hoylea, a koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić“. - Slika prikazuje kapelu koju je nakon ukidanja crnogorske državnosti 1918. godine podigao kralj Aleksandar Karađorđević, kao simbol političkog pritiska i nametanja nove vlasti, nakon što je srušio staru, Njegoševu kapelu, gdje je on bio sahranjen. Ova građevina, čiju je sliku primio g. Hoyl, nikada nije predstavljala izraz crnogorske tradicije i do danas je u javnosti prepoznata kao simbol negiranja crnogorskog istorijskog identiteta – istakla je ona. Uručenje slike ove kapele od strane političara koji otvoreno zastupa koncept „srpskog sveta“, političkog projekta usmjerenog na brisanje crnogorskog identiteta, poručila je Knežević Perišić, predstavlja čin sa snažnom političkom porukom. - Njeno prihvatanje, ukoliko ostane bez reakcije, može biti pogrešno shvaćeno kao znak britanske podrške tim politikama. Britanija je u prošlosti bila važan posmatrač i svjedok dramatičnih događaja u Crnoj Gori, o čemu govori i izvještaj grofa Johna de Salisa iz 1919. godine. Upravo zbog te istorijske povezanosti i reputacije Ujedinjenog Kraljevstva kao države koja dosljedno brani demokratske standarde, ljudska prava i suverenitet naroda, ovakav gest je izazvao zabrinutost među građanima Crne Gore – naglasila je u protestnoj noti Knežević Perišić. Iskazala je očekivanje „da Ambasada o ovome obavijesti relevantne institucije u Londonu i ukaže na osjetljivost ovog pitanja, kako se slični previdi ne bi ponavljali“.&nbsp; - Uvjerena sam da Ujedinjeno Kraljevstvo ne želi biti dovedeno u poziciju da nenamjerno podrži politike koje dovode u pitanje identitet i državnost Crne Gore – zaključila je u protestnoj noti. U pismu Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva istakla je da im se obraća kao građanka Crne Gore kako bi izrazila duboku zabrinutost zbog nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane visokog zvaničnika Ujedinjenog Kraljevstva, gospodina Lindsaya Hoylea, koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić. - Ovaj čin je izazvao snažnu uznemirenost kod mnogih građana Crne Gore, jer se prikazana kapela ne odnosi na prvobitnu kapelu gdje je sahranjen naš najznačajniji književnik i filozof, Petar II Petrović Njegoš, već na građevinu koju je nakon ukidanja crnogorske države 1918. godine sagradio kralj Aleksandar Karađorđević, srušivši staru, Njegoševu kapelu, postavljajući tu, prikazanu na slici, koja je simbol negiranja crnogorske državnosti – objasnila je ona. Predsjednik Skupštine Crne Gore, koji je poklon uručio, naglasila je u pismu, predstavlja političke strukture koje se otvoreno zalažu za brisanje crnogorskog nacionalnog identiteta i za koncept tzv. „srpskog sveta“, koji je, dodala je, u potpunosti suprotan demokratskim vrijednostima, ravnopravnosti naroda i savremenim evropskim principima. - Prihvatanje ovakvog poklona, ma koliko nenamjerno, može se protumačiti kao podrška politikama koje negiraju pravo Crnoj Gori da se razvija kao samostalna i međunarodno priznata država sa sopstvenim identitetom. Od partije koja pripada demokratskoj, progresivnoj tradiciji, očekujemo senzibilitet prema pitanjima državnosti malih naroda i razumijevanje za istorijske okolnosti koje prate naše odnose sa susjednim državama. Ljubazno Vas molim da o ovome obavijestite nadležne organe partije i da se, u okviru vaših mogućnosti, zauzmete za jasniji, senzibilniji i informisaniji pristup kada je riječ o Crnoj Gori i pitanjima njenog identiteta – zaključila je Knežević Perišić. Mnadić je tokom posjete Donjem domu Parlamenta UK na dar uručio Hojlu sliku kapele na Lovćenu i tom prilikom krivotvorio istorijske činjenice, kako se zaključuje iz saopštenja njegovog kabineta, saopštavajući visokom zvaničniku „da je nekadašnja totalitarna vlast prije pedesetak godina fizički uklonila sa mjesta na kojem je sagradio naš veliki Vladar i Vladika Petar II Petrović Njegoš, a koji je testamentom odredio da u njoj bude i sahranjen“.&nbsp;

Knežević Perišić poručila Hojlu: Nemojte biti saučesnik onima koji pokušavaju da unište Crnu Goru

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Lucije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"> <figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je sa jedne strane na populizam i nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Tag: ljubisa-dukic