<p>Vakcinacija i redovna higijena ključne su za zaštitu zdravlja djece u vrtiću i očuvanje kolektivnog imuniteta, čime se značajno smanjuje rizik od izbijanja epidemija zaraznih bolesti, kazala je<b> </b>glavna medicinska sestra u JPU “Đina Vrbica”,<b> Ljiljana Đurović.</b></p>
<p>Ona je, u intervjuu za PR Centar, podsjetila da nas vakcine štite od mnogih zaraznih bolesti.</p>
<p>- Sve obavezne vakcine se nalaze u “kalendaru vakcinacije”. One nam omogućuju izgradnju kolektivnog imuniteta, koji nas čuva od epidemija, a djeca su najugroženiji dio populacije kada su pandemije u pitanju. I to ne smijemo da zaboravimo. Zato je vakcinacija djece neophodna za očuvanje njihovog zdravlja i zdravlja cijele zajednice - istakla je Đurović.</p>
<p>Pojasnila je da su potvrde od ljekara neophodne, jer su one medicinski dokument koji daje uvid u zdravstveno stanje djeteta.</p>
<p>- Na potvrdama se uglavnom nalalazi vakcinalni status i neke napomene kao što su alergije ili neka hronična oboljenja - dodala je Đurović.</p>
<p>Upitana zašto roditelji treba da traže opravdanje nakon odsustva, Đurović je kazala da je opravdanje kao i potvrda medicinski dokoment kojim ljekar odobrava ponovni boravak u vrtiću odnosno potvrđuje da je dijete ozdravilo i da ponovo može da boravi u kolektivu.</p>
<p>Govoreći o najčešćim zaraznim bolestima u vrtiću, kako ih prepoznati i kako se boriti protiv njih, Đurović je kazala da su najčešće zarazne bolesti u vrtiću respiratorne infekcije i stomačni virusi.</p>
<p>- Periodično se jave i neka druga zarazna oboljenja kao što je konjunktivitis, bolest “usta, šaka i stopala”, boginje (varicella). Rijetko se jave neka druga zarazna oboljenja poput mononukleoze, šarlaha i šuge. Najčešći simptomi su povišena temperatura, kašalj, curenje iz nosa, crvenilo očiju, tečne stolice, kožni osipi i sl - rekla je Đurović.</p>
<p>Istakla je da je prevencija najbolja odbrana protiv zaraznih bolesti.</p>
<p>- U vrtiću se sprovodi redovna higijena, presvlačenje posteljine, dezinfekcija radnih površina (krevetića, igračaka..). Kada je u pitanju šuga, neophodno je presvlačenje posteljine, otkuvavanje na visokim temperaturama i peglanje. Takođe peru se i peglaju zavjese ukoliko ih ima u prostoriji. Sve ovo se obavlja odvojeno od ostalog rublja - rekla je Đurović. &nbsp;</p>
<p>Pojasnila je i da je obavezna dezinfekcija cijele prostorije, podova, radnih stolova, kvaka, tepiha, kao i dezinfekcija igračaka.</p>
<p>- U slučaju sumnje na zaraznu bolest medicinska sestra obavještava roditelje, I čeka povratnu informaciju od ljekara pedijtra ili IJZCG. &nbsp;Lanac komunikacije u slučaju zarazne bolesti je veoma bitan radi pravovremenog reagovanja i prevencije širenja zarazne bolesti - rekla je Đurović.</p>
<p>Istakla je da je saradanja vrtića sa zdravstvenim institucijama neophodna i gotovo svakodnevna.</p>
<p>- Na taj način dobijamo nove informacije u slučaju zaraznih bolesti. Takođe, imamo saradnju sa ljekarima koji prate djecu koja borave kod nas. Sa zdravstvenim institucijama se organizuju brojna predavanja i edukacije za zaposlene - navela je Đurović.</p>
<p>Prema njenim riječima, podaci koje roditelji dostave vrtićima moraju biti tačni da bi u svakom momentu mogli obavijestiti roditelja u slučaju potrebe (povišena temperatura, povraćanje, proliv, povreda i sl).</p>
<p>- Takođe, važno je naglasiti u slučaju da dijete ima bilo kakav zdravstveni problem, roditelj je obavezan dostaviti medicinsku dokumentaciju koju medicisnka sestra uredno čuva I postupa po njoj ukoliko je potrebno - navela je Đurović.</p>
<p>Ukazala je da se dobrom komunikacijom između roditelja i medicinskih sestara stiče povjerenje, saznaje sve što je potrebno o djetetu, razmjenjuju mišljenja i savjeti.</p>
<p>- Dobrom komunikacijom gradi se povjerenje između roditelja i medicinskih sestara, pravovremeno se prepoznaju problemi i na njih reaguje - dodala je Đurović.</p>
<p>Upitana da li su zadovoljene dnevne potrebe za hranom i tečnošću u toku boravka u vrtiću, Đurović je pojasnila da nutricionista-dijetetičar sastavlja mjesečni plan ishrane na osnovu “Normativa”, koji je urađen u saradnji sa Institutom za javno zdravlje.</p>
<p>- Ishrana u vrtiću zadovoljava 75 odsto ukupnih potreba za hranom na dnevnom nivou. A što se tiče unosa tečnosti pored redovnih napitaka i termina za davanje vode, svakom djetetu u skladu sa potrebama se dodatno daje tečnost. Takođe, u ljetnjem periodu djeci se češće nudi voda - rekla je Đurović.</p>
<p>Govoreći o preporukama za ishranu i ukidanje kašaste hrane, Đurović je kazala da su opšte preporuke da djeca, kada je u pitanju mlađa jaslena grupa, već u drugom polugođu radi razvijanja akta žvakanja, pređu na čvrstu hranu, ali da je potrebno uzeti u obzir indivudalne potrebe djece.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Đurović: Vakcinacija i redovna higijena ključne za zaštitu zdravlja djece u vrtiću

<p>Insistiramo na otkrivanju istine o događajima koji su prethodili ubistvima deset osoba 2022. godine i njih trinaest 2025. godine, među kojima četvoro djece, i utvrdi odgovornost svih čiji su propusti tome doprinjeli. Samo tako se može postići vladavina prava i &nbsp;bezbjednost svih nas ubuduće - poručili su iz Akcije za ljudska prava (HRA) i Centra za ženska prava (CŽP).</p>
<p>Iz ovih nevladinih organizacija, čije su izvršne direktorice <b>Tea Gorjanc Prelević</b> i <b>Maja Raičević</b> prisustvovale jučerašnjem obilježavanju treće godišnjice od masovnog ubistva na Medovini, kazali su da podržavaju zahtjeve porodica žrtava masovnih ubistava na Cetinju.</p>
<p><br/></p>
<p>- Duboko saosjećamo sa porodicama žrtava. Posebno je teško iskustvo onih koji su pretrpjele najteže gubitke 2022. godine, da bi nepune tri godine kasnije svjedočile sličnom zločinu i žrtvama koje su možda mogle biti izbjegnute da je nivo bezbjednosti na Cetinju u međuvremenu bio povećan. Podsjećamo da je u vrijeme zločina 2022. godine na Cetinju (prijestonici Crne Gore) bilo aktivno 12 policajaca, a 1. januara 2025. godine samo 11 - ističu u saopštenju.</p>
<p>&nbsp;Dodaju da sve okolnosti ubistava na Medovini do danas nijesu razjašnjene.&nbsp;</p>
<p>- Na primjer, ni poslije tri godine nije utvrđeno ko je odgovoran za to što ubici nije blagovremeno oduzeto oružje kojim je izvršio ubistva, iako je prethodno bio pravosnažno osuđen za nasilničko ponašanje. Da li smo i danas u opasnosti od istih propusta - upitali su iz Akcije za ljudska prava i Centra za ženska prava.</p>
<p>Podsjećaju da su HRA i CŽP još 24. januara podnijele predstavku Savjetu za građansku kontrolu rada policije, ali da do danas, šest mjeseci kasnije, Savjet još uvijek nije objavio svoje mišljenje.&nbsp;</p>
<p>- Cilj predstavke je da se utvrde relevantne činjenice i ocjeni postupanje Uprave policije, da bi se unaprijedila zaštita prava na život i bezbjednost - naveli su u saopštenju.</p>

Apel Akcije za ljudska prava i Centra za ženska prava Spajiću: Razgovarajte sa porodicama žrtava na Cetinju

<p>Inflacija u SAD‑u u julu je na godišnjem nivou porasla 2,7 odsto, isto kao i u junu, uz veći pad cijene benzina, a nešto blaža poskupljenja struje i gasa, kao i hrane, pokazao je izvještaj američkog Ministarstva rada.</p>
<p>Kada se isključe energija i hrana, potrošačke cijene su u julu bile više 3,1 odsto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. U junu je osnovna inflacija iznosila 2,9 odsto, prenosi SEEbiz.</p>
<p>Benzin je u julu pojeftinio, i to 9,5 odsto, izrazitije nego u junu kada je bio jeftiniji 8,3 odsto nego prije godinu.</p>
<p>Gas za domaćinstva u sedmom ovogodišnjem mjesecu je poskupio 13,8 odsto, nešto blaže nego u prethodnom mjesecu. I struja je poskupjela, 5,5 odsto u odnosu na prošlogodišnji jul, takođe nešto blaže nego u mjesecu ranije.</p>
<p>Hrana je bila skuplja 2,2 odsto nego prije godinu, nakon što su joj u junu cijene bile više 2,4 odsto.</p>
<p>Cijene novih vozila na godišnjem nivou su porasle četiri odsto, a polovnih automobila i kamiona gotovo pet odsto.</p>
<p>Mjesečno poređenje pokazuje rast potrošačkih cijena u junu od 0,2 odsto, 0,1 procentni bod manje nego u junu.</p>
<p>Cijene benzina pale su 2,2 odsto u odnosu na jun, kada su porasle jedan odsto. Pojeftinio je i gas, 0,9 odsto u odnosu na jun, kada je bio skuplji 0,5 odsto.</p>
<p>Struja je blago pojeftinila u odnosu na jun, kada je njena cijena skoćila jedan odsto, pokazuju podaci Ministarstva.</p>
<p>Neznatno jeftinija bila je i hrana, nakon što je u junu bila skuplja 0,3 odsto na mjesečnom nivou.</p>
<p>Kad se isključe energija i hrana, osnovna inflacija iznosila je 0,3 odsto i bila je 0,1 procentni bod viša nego u junu.</p>
<p>Cijene usluga prevoza porasle su na mjesečnom nivou 0,8 odsto, nakon 0,2-odstotnog rasta u junu. Porasle su i cijene polovnih automobila i kamiona, 0,5 odsto u odnosu na jun, kada su pale 0,7 odsto.</p>

Američka inflacija u julu bez promjene

<p>Zbog tajfuna Podul danas su zatvorene škole i vladine kancelarije na Tajvanu, a vlasti upozoravaju na obilne kiše koje bi mogle nanijeti štetu poljoprivredi u regionu.</p>
<p>Jutros se tajfun Podul kreće jugoistočno od ostrva brzinom od 155 kilometara na sat i očekuje se da će kasnije tokom dana stići do kopna, kao i da će okruzi i gradovi na istočnoj obali i ostrvska grupa Pengu u Tajvanskom moreuzu pretrpjeti najveći udar.</p>
<p>Pogođena područja su južno od glavnog grada, Tajpeja, a tu je i glavni međunarodni aerodrom. Oko deset letova na područja ka putanji oluje je odloženo.</p>
<p>Veći dio centralnog i južnog Tajvana je posljednjih nedjelja teško pogođen obilnim kišama, koje su prouzrokovale ozbiljnu štetu na usjevima, a istovremeno su dovele do nestanka struje u ruralnim područjima, gdje je sanacija trajala nedjeljama.</p>

Zbog tajfuna Podul na Tajvanu zatvorene škole i vladine kancelarije

<p>Cijene nafte u utorak su blago porasle nakon vijesti da je produžen period trgovinskog primirja Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Kine, te uoči sastanka na vrhu između SAD-a i Rusije.</p>
<p>Na londonskom tržištu barel sirove nafte je porastao 0,2 odsto i iznosio je 66,74 USD. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 0,1 odsto višoj cijeni, od 64,01 USD, prenosi Hrportfolio.</p>
<p>SAD su produžile su primirje u vezi carina na kinesku robu još 90 dana, do 10. novembra, čime je izbjegnuta neposredna eskalacija trgovinskog rata između dvije najveće svjetske ekonomije.</p>
<p>Produženje primirja omogućiće više vremena za pregovore o "ispravljanju trgovinskih neravnoteža" i "nepoštenim trgovinskim praksama", saopštila je Bijela kuća.</p>
<p>Predsjednik Poslovnog savjeta SAD-a i Kine Sean Stein rekao je da je produženje "ključno kako bi se dvjema vladama dalo vremena za pregovore o sporazumu" koji bi mogao da utre put sastanku američkog predsjednika Donalda Trumpa i kineskog predsjednika Xi Jinpinga ove jeseni.</p>
<p>Na geopolitičkom planu, američki predsjednik umanjio je očekivanja u vezi sa sastankom sa svojim kolegom Vladimirom Putinom na Aljasci u petak, rekavši da će se nakon toga sastati s Ukrajinom i s evropskim zvaničnicima.</p>
<p>Nakon nedavnih slabijih podataka s tržišta rada, investitori u obveznice računaju da bi Fed mogao smanjiti kamatne stope na sastanku idući mjesec.</p>
<p>Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je objavila da je barel korpe nafte njenih članica u ponedjeljak pojeftinio 27 centi, na 68,64 USD.</p>

Cijene nafte u blagom plusu nakon trgovinskog primirja

<p><b>Povampirene velikosrpske i četničke falange nemaju problem sa razumom i logikom.</b> Razuma kod njih manjka od samog starta, jer da se javlja makar u česticama, ne bi danas novočetnici jednako voleli saradnike nacista (četnike, JVuO) i potomke dela onih koji su nacizmu stali nogom za vrat (Ruse, odnosno Putina).&nbsp;</p>
<p>Na logici tek padaju. Tvrde da su poštovaoci "prvog gerilskog antifašističkog pokreta u Evropi", misleći na formacije <b>Draže Mihailovića</b>. I dok su Mihailovićeve četničke formacije imale bar neke dve istorijski potvrđene bitke protiv nacista, pre nego što su postale njihova verna pomoćna vojska i koljači civila, današnji simpatizeri pokreta DM ne vide <b>contradictio in adjecto</b> čak ni u činjenici da sebe nazivaju antifašističkim pokretom, a podižu spomenik fašisti koga je odlikovao <b>Adolf Hitler</b>.</p>
<p>Ta bi zbrka u glavama pojedinaca bila lako rešiva na nivou <b>Toponica</b> ili <b>Kovin</b> u Srbiji, odnosno <b>Dobrota</b> u Crnoj Gori, da nosioci političke vlasti u ove dve države ne igraju "stiskavac" upravo s baštinicima tih retrogradnih ideja. <b>Trljkajući se znojavim telima s dlakavim četništvom u ritmu "drma mi se na šubari cveće", političari u stvari plešu s najprimitivnijim i najzaostalijim, shodno tome i najkrvoločnijim, delom biračkog tela.</b>&nbsp;</p>
<p>Tim trulim kompromisom trenutno obezbeđuju sebi glasove, ali istovremeno guraju obe države u živi pesak velikosrpskog šovinizma, iz koga se u ranijim, ne tako davnim prilikama, izlazilo teškom mukom i uz velike žrtve. I kako sada vidimo - samo privremeno.</p>
<p>No, pisali smo već o minornom intelektualnom i moralnom kapacitetu ljudi koji su se, u tranzicionom periodu i usled prirodnog nezadovoljstva nedovoljnim napretkom dvaju država pod demokratskim vlastima, dočepali političke vlasti. Njihov je učinak - u Srbiji od 2012, a u Crnoj Gori od 2020. - merljiv vekovima: <b>države su civilizacijski i ekonomski vratili u XVIII, a građane mentalno i logički u XIII vek.</b></p>
<p>Danas ćemo se pozabaviti njihovim drugim trulim kompromisom, <b>erotski vrućim plesom s organizacijom koja je poslednjih godina pedantno očistila svoje redove od svih progresivnih, slobodnomislećih i zdravorazumskih ljudi</b>. Onom koja upravo ovih dana u Beogradu završava javni inkvizitorski obračun s poslednjom dvojicom teologa koji su se usudili da je kritikuju: s <b>Vukašinom Milićevićem</b> i <b>Blagojem Pantelićem</b>. Dakle, pozabavićemo se organizacijom koja sebe naziva "Srpska pravoslavna crkva", dočim je u međucrkvenoj komunikaciji to Crkva Srbije.</p>
<p>Iako je već od početka devedesetih SPC korisno poslužila balkanskom kasapinu <b>Slobodanu Miloševiću</b> u nastojanju da ratom i etničkim čišćenjem zadrži "sve Srbe u jednoj državi", ta je crkva tek od demokratskih promena 2000. godine postala zaista država u državi. Ne samo da ne plaća nikakav <b>porez</b> na svoju razgranatu privrednu delatnost, nego država pokriva <b>doprinose</b> sveštenika za penziono i zdravstveno osiguranje. Najzad, malo-malo Vlada opredeli neka <b>sredstva</b> za gradnju ili renoviranje hramova, izdaju se i obavezne doplatne poštanske markice, a stižu i bogate <b>donacije</b> iz inostranstva, najviše od ruske države i crkve.</p>
<h2>ĆAR ZA VAJDU</h2>
<p>Kako neki čitalac ovakvog pisanja uvek kaže ono čuveno "da, ali", da ga predupredimo: slične privilegije u Srbiji imaju i ostale verske zajednice. Ipak, slika davanja i uticaja biće potpuna tek kada kažemo da se po popisu 2022. u Srbiji čak 81,1 odsto građana izjasnilo kao pravoslavac, dok sve ostale verske zajednice i ateisti i agnostici zajedno čine preostalih 18,9 procenata.&nbsp;</p>
<p>Doduše, u praksi, većina deklarativnih vernika ne ponaša se kao vernik, pa crkve zvrje prazne. <b>SPC zato od ideje da živi od parohijala, a ne od državnih davanja i oprosta troškova, beži kao đavo od krsta.</b> I tu da bacimo dodatno svetlo podsećanjem na činjenicu da je u deset godina koje su prethodile tom popisu, u Srbiji izgrađeno oko hiljadu crkava, i samo 13 škola.</p>
<p>Dakle, davanjima pravoslavnoj crkvi, političari obezbeđuju njenu podršku, a s obzirom na razgranatost crkvenog sistema i veliki uticaj u narodu, to je možda i investicija s najbržim povratom u poslovnom okruženju. <b>Iako je Ustavom crkva odvojena od države, normalizuje se neformalni političko-crkveni brak iz interesa</b>, i tako sveštenstvo podržava galantnost trenutne vladajuće političke opcije, podržavajući njenu politiku.</p>
<p>U praksi, bar u Srbiji,<b> popovi SPC postali su vrhovni autoritet za sve.</b> Od abortusa do dogmatizovanog Kosova, od vaspitanja dece do nacionalnih pitanja koja su, od 2012. posebno, izgrađena na velikosrpskom šovinizmu i težnji za hegemonijom. Iako bi <b>državne institucije morale da budu laičke</b>, svaki državni organ ili opština imaju slavu, vojska se koristi u verskim ceremonijama, vreme se meri po verskom kalendaru, politički funkcioneri pokazuju svoju religioznost u svakoj situaciji, nema manifestacije kojoj vrh crkve nije gost, a redovno se ide kod patrijarha po duhovni savet.&nbsp;</p>
<p>U Crnoj Gori, opet, svedoci smo posebnog apsurda. <b>Crkva koja zvanično ne priznaje postojanje čitavog jednog naroda</b> (što sadrži i elemente krivičnog dela), <b>koja teritoriju Crne Gore tretira kao teritoriju Srbije</b>, <b>aktivno učestvuje u političkom životu, "komanduje" političkim strankama i njihovim liderima, javno demonstrirajući prezir prema svakom obliku državne vlasti i državnim simbolima Crne Gore</b>. Nema bolje ilustracije za to od odnosa <b>Ljubiše</b> <b>Ostojića</b> - <b>Metodija </b>prema podizanju spomenika ratnom zločincu i saradniku okupatora, kojom je prilikom intonirana i himna strane države, Srbije. Tim stavom, on nije samo bacio pod noge i hrišćanstvo i moral, on je bacio pod noge državu, i tu, u stvari, dolazimo do suštine problema.</p>
<p><b>Ne postoji, niti u modernom demokratskom društvu sme da postoji, verska ili bilo kakva druga organizacija, koja je "starija" od države.</b> Ne po godini osnivanja, koja je nebitna, već po statusu. Ono šta je ključno je da je država po svojoj suštini zajednica svih njenih građana, dok je crkva - kao i svaka druga uža organizacija (udruženje, klub, savez...) - zajednica tek jednog dela stanovnika države. I u tom je smislu država "starija": <b>zakoni države (moraju da) se primenjuju (i) na crkve i na vernike, crkveni "zakoni" važe samo interno, za one koji su "članovi" crkve i time njene "zakone" prihvataju.</b></p>
<p>Ne postoji, i ne sme da postoji, nekakav "temeljni ugovor" ili bilo kakav drugi akt ili dokument, koji pripadnicima jedne organizacije (verske, ili bilo koje druge), daje veća prava i manje obaveza nego ostalim građanima. Odnosno, ako tako šta postoji, Ustavni sud mora da reaguje i obezbedi jednakost svih pred Ustavom.</p>
<h2>ISKAČE OSIGURAČ</h2>
<p>Naravno, treba imati u vidu i činjenicu da su <b>svojim ustavima i Srbija i Crna Gora definisane kao sekularne, odnosno, da je crkva odvojena od države</b>. Otuda je u obe zemlje nedopustivo - a da je demokratske i parlamentarne svesti bilo bi i politički kažnjivo - svako koketiranje političara sa religijskom (ili najzad i bilo kojom drugom) organizacijom, kojim se jedan deo društva favorizuje. Jer, političar - posebno onaj na vlasti - obavlja funkciju od javnog interesa i predstavlja i zastupa jednako sve građane, a ne samo svoje simpatizere i ne samo vernike "svoje" crkve. Vera je, kao i kod svakog drugog građanina, njegova privatna, intimna stvar. I ona, u stvari, ostaje na vratima verskog hrama i privatnog doma.</p>
<p>Treba li, najzad, uopšte naglašavati<b> </b>da <b>religijska pravila dotiču samo vernike i da ni u kom obliku i ni na koji način ne smeju da postanu uobičajena za celo društvo, a nekmoli opšteobavezna? </b>Treba li pominjati da crkvi nije mesto u politici, ni u kom obliku ili formi?</p>
<p>Srbija i Crna Gora, na žalost, prečesto i previše se manifestuju kao prepolitička društva. Lično konjukturno i opšte moderno u ove dve države su izgleda uobičajeni motivi delovanja. Interes države i nacije je uvek u senci lukrativnog. Kako se svojevremeno pohrlilo u kom-partiju zarad vajde, sada se trči u religiju zbog ćara. Vera i versko se potežu u cilju jačanja nacionalizma i pravdanja nepočinstava koja se rade, ili tek planiraju.</p>
<p>Pravo verništvo i "snaga vere" u obe države bi se lako izmerili ukidanjem državnih sredstava verskim organizacijama (sem za verske objekte pod zaštitom države, kad važe posebna pravila) i uvođenjem parohijala. Što će reći: <b>ako si član crkve, to članstvo moraš da platiš; koliko članova, toliki je i crkveni guber</b>.&nbsp;</p>
<p>Do tog momenta je, međutim, još dalek put. Na njemu se crkva pruža onoliko koliko joj politika, vođena sopstvenim sebičnim ili na drugom mestu isplaniranim interesima, dopušta. Nekad uspe da "ukoči", svesna sopstvenih religijskih i moralnih normi, ali u poslednje vreme sve češće "iskače osigurač". A to onda nije samo unutarcrkveno pitanje, to je pitanje dalekosežnih i krupnih posledica.</p>
<p><b>Crkva mora da se vrati u pravni poredak i u okvire suštine sopstvenog postojanja. Ako to nije moguće, zabrana delovanja - bar tamo gde nije u matičnoj državi, plus ispitivanje poslovanja, odgovornost za narušavanje zakonom zaštićenih verskih objekata, pa čak i krivično gonjenje crkvenih velikodostojnika, uprkos odredbama nekakvih ugovora, uopšte nisu nerealna opcija.</b></p>

Vrele igre pod mantijom

<p>U piperskom naselju Đurkovići buknuo je danas požar velikih razmjera, a na licu mjesta su, pored vatrogasnih kola, i dvije Bemax cistijerne koje stalno dopremaju vodu.&nbsp;</p> <p>U jednu cistijernu može da stane 22 kubika vode.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FX_KThiBPHQI%3Fsi%3DNpbmJXuzX1k9ZqJM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FARvl8zV5ipc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div><p class="embed-block__description">Video: TAMARA KLIKOVAC </p></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FgREl-KFy8aM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div><p class="embed-block__description">Video: TAMARA KLIKOVAC </p></div> <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FB336uL9N-5w&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div><p class="embed-block__description">Video: Tamara Klikovac </p></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081118088_fea20e983423b3e0049c86176de9ef8c4690be05eb8fa487a224cdb132d37c99.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025081118088_fea20e983423b3e0049c86176de9ef8c4690be05eb8fa487a224cdb132d37c99" data-rendition-name="original" width="1600" height="1100" loading="lazy" alt="Punjenje cistijerne "> <figcaption>Punjenje cistijerne <span>(Photo: Tamara Klikovac )</span></figcaption> </figure>

(VIDEO) Bemax cistijerne dopremaju vodu kako bi se ugasio požar u Piperima

<p>Porodice tragično stradalih i ranjenih u dva stravična masakra na Cetinju 12. avgusta 2022. u Medovini i 1. januara 2025 u kojima je svirepo ubijeno 23 ljudi, među kojima četvoro djece, zahtijevaju smjenu načelnika Regionalnog centra bezbjednosti "Centar" koji <b>Gorana Jokića</b>, ali i ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića </b>zbog izostanka punog institucionalnog odgovora na ove zločine, sankcionisanja odgovornih i preuzimanja mjera da se ovakve tragedije ponove.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DmvcomuZ9IoE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Porodice su se danas sa građanima u 15 sati okupili kod spomenika Lovćenska vila na Cetinju, odakle su se zaputili u Medovinu gdje su zapalili svijeće i odali poštu stradalima.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fgur2e-ILFiY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Sa tog mjesta su ponovo zatraženi odgovori i odgovornost, istina i pravda.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081215084_c60afb0eb343fc191ad9e13f244e233527a28a085b1ffba6528eeda0705ef9ef.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025081215084_c60afb0eb343fc191ad9e13f244e233527a28a085b1ffba6528eeda0705ef9ef" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Sa okupljanja na Cetinju"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150812_a0d378496fd522f0a1882f93de1f6823fcdbe5a1f7a468afb8586c9178e7df43.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250812150812_a0d378496fd522f0a1882f93de1f6823fcdbe5a1f7a468afb8586c9178e7df43" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Medovina, 12. 08. 2025."> <figcaption>Medovina, 12. 08. 2025.<span>(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150816_a59790ffdec0e3554f24ec7c1965ba705d4475955c827e3c4ce32e0cab55f109.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250812150816_a59790ffdec0e3554f24ec7c1965ba705d4475955c827e3c4ce32e0cab55f109" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Medovina, 12. 08. 2025."> <figcaption>Medovina, 12. 08. 2025.<span>(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>Pročitan je niz zahtjeva, među kojima je da predstavnike porodica stradalih u najkraćem roku prime predsjednik države <b>Jakov Milatović</b> i premijer <b>Milojko Spajić</b> u cilju punog sagledavanja nepostojanja odgovornih i propusta u radu policijske službe.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DscbVSDADX3M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>- Nakon održanih sastanaka sa predsjednicima države i Vlade i potpunije prezentacije zahtjeva i njihove javno izražene spremnosti da se usvoje spremni smo "reducirati" vrijeme trajanja protesta na Kruševom ždrijelu na sat vremena, a po ispunjenju zahtjeva obustaviti blokade. U protivnom, ako i ovog puta nađemo na institucionalni "zid ćutanja" vrijeme naših blokada će biti povećano na tri sata - pročitala je zahtjeve <b>Vesna Pejović</b>, koja je u Medovini izgubila kćerku i dva unuka.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150824_17600509fa30050ec2fdd05ea5e7cf36c4fae0733f1025d076213d7ecb2d2df3.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250812150824_17600509fa30050ec2fdd05ea5e7cf36c4fae0733f1025d076213d7ecb2d2df3" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Vesna Pejović"> <figcaption>Vesna Pejović<span>(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>Zatražila je političku odgovornost ministra unutrašnjih poslova u vidu njegove smjene, kao čin jasnog pokazivanja predsjednika Vlade da su životi 23 crnogorska građanina vrednija "političke odgovornosti" od nesretno i nepametno urađene značke jednog boda.</p> <p>- Jokić je najkorumpiraniji policajac i zaprška u svakoj čorbi - istakla je Pejović.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsmmC8NY0Hjg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Očekuje i da direktor Uprave policije <b>Lazar Šćepanović </b>hitno smijeni direktora policije Jokića koga smatraju direktno odgovornim za neprofesionalno i neuspješno postupanje policije, posebno u slučaju tragedije u Medovini 2022. godine.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dkk9E_EB987Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Jedan od zahtjeva je i usvajanje "Markovog i Mašanovog zakona", uz prethodnu saradnju sa stručnim asocijacijama i istaknutim pravnicima, a kako bi se rigoroznije propisala politika izdavanja i nošenja oružja.</p> <p>Porodice traže i efikasniji rad tužilaštva u procesuiranju odgovornih i sudova u vezi sa pokrenutim postpcima.</p> <p>Pejović se u ime porodica zahvalila svim strkovnim organizacijama, nevladinim organizacijama koje su ih podržale i dale snagu da istraju u svojoj borbi.</p> <p>- Zahvaljujemo i onima koji su "odćutali" i ostali kućama sa porukom da se mi borimo i za bezbjednost njih i njihove djece, jer tragedija ne bira naciju, vjeru i političko uvjerenje - naglasila je ona.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150812_cb426f09861e88d85c5a04a39da2d869c5718f9815b6c28db0eee54b6db1abbb.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250812150812_cb426f09861e88d85c5a04a39da2d869c5718f9815b6c28db0eee54b6db1abbb" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Medovina, 12. 08. 2025."> <figcaption>Medovina, 12. 08. 2025.<span>(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>Tri godine od prvog svirepog zločina, koliko traje muk institucija, ignorisanje porodica stradalih i prepuštanje zaboravu poručuju da svoje najmilije neće zaboraviti i da neće odustati.&nbsp;</p> <p>- Mi niti možemo ni hoćemo odustati i zaboraviti jer bi to bio ponovljeni zločin nad žrtvama i čin njihove najteže izdaje. Pokažimo da smo društvo solidarnosti, empatije i institucionalne odgovornosti. Pamtimo, ne zaboravljamo, ne tražimo osvetu, borimo se da dobijemo punu istinu i da odgovorni odgovaraju i da učinimo sve da ovakvi zločini nika više ne ponove - zaključila je Pejović.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081215080_2ced6c22af6665de72583e16b4a57d0a22eaae9dfcfcc48094ff0ee51c51c524.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="2025081215080_2ced6c22af6665de72583e16b4a57d0a22eaae9dfcfcc48094ff0ee51c51c524" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju"> <figcaption>Sa skupa na Cetinju, 12.8.2025.<span>(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>Nakon što su zapalili svijeće u Medovini, građani su simbolično pustili u nebo bijele balone.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DMa8mfA54cNo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(FOTO/VIDEO) Porodice žrtava traže hitnu smjenu Jokića i Šaranovića, od sastanka sa premijerom i predsjednikom zavisi dužina trajanja blokada

<p>Dok država gori, dok se vojnici i vatrogasci nadljudskim naporima bore da spasu imovinu i živote, Crna Gora pita jedno: gdje je trojac koji bi trebalo da vodi brigu o njenoj bezbjednosti?</p>
<p>Gdje je ministar unutrašnjih poslova <b>Danilo Šaranović</b>? Gdje je ministar odbrane <b>Dragan Krapović</b>? Gdje je koordinator bezbjednosnih službi i potpredsjednik Vlade <b>Aleksa Bečić</b>?</p>
<p>Da li odmaraju u hladovini neke egzotične destinacije? Ili su možda previše zauzeti fotošop kampanjama i partijskim kalkulacijama da bi se obratili narodu? Da li je moguće da ih ni buktinja koja guta cijela sela ne može izvući iz komfora političke letargije?</p>
<p>Zašto je Šaranović čekao s pozivom za NATO pomoć dok su ljudi gasili vatru golim rukama? Gdje je Krapović – da li komanduje odbranom države, ili čeka da neko drugi preuzme odgovornost? I šta tačno radi Bečić, osim što se krije iza parole “sve je pod kontrolom”?</p>
<p>Nema ih. Nema ih dok Crna Gora gori. Nema ih kad se borimo za dah pod gustim dimom. Nema ih ni na razglednicama. </p>
<p>Zapravo, ovo je obrazac njihovog (ne)djelovanja. Sjetimo se masakra za koje niko nije odgovarao. Sjetimo se klanova koji su preuzeli ulice. Sjetimo se ovih godina bez odgovornosti. I opet se pitamo – zar je neko očekivao drugačije?</p>
<p>Možda Krapović trenutno poručuje nove značke, inspirisan hrvatskim kanaderom. Možda Šaranović bira naočare za sljedeće televizijsko javljanje. Možda Bečić i Bogdanović smišljaju novi slogan – “Demokrate: Za narod kad vatra utihne.”</p>
<p>Imaju li vremena za Crnu Goru? Nikad ga nijesu imali. Ali izgleda da političko vrijeme polako ističe – njima.</p>

Tag: ljiljana-durovic

Đurović: Vakcinacija i redovna higijena ključne za zaštitu zdravlja djece u vrtiću

Apel Akcije za ljudska prava i Centra za ženska prava Spajiću: Razgovarajte sa porodicama žrtava na Cetinju

Američka inflacija u julu bez promjene

Zbog tajfuna Podul na Tajvanu zatvorene škole i vladine kancelarije

Cijene nafte u blagom plusu nakon trgovinskog primirja

PRATITE TVe UŽIVO