U večernjoj emisiji Ljetnjeg programa na Televiziji E, od 21 do 23 sata, govorimo o tome šta za prvake i njihove roditelje znači početak škole. O tome kako da prvi razred bude između zabave i obaveza govori psihološkinja Stela Burzanović.&nbsp;
Gošća emisije je i talentovana glumica Anđela Marunović. Pored uloga i početka nove sezone njen projekat "Ženomrzačke priče" povod je za temu emisije - balansiranje između društvenih zahtjeva i vlastitih želja.
&nbsp;A, o utiscima sa 60. Internacionalnog festivala folklora u Bilingemu govore Emin Đečević, koreograf Folklornog ansambla KIC "Budo Tomović", Boris Milunović, umjetnički rukovodilac i Andrija Mujović, član folklornog ansambla.&nbsp;
Kako to izgleda kad su emocije spona između književnosti i rodoljublja otkriva književnica Jelena Jovetić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ljetnji program TV E: Kako balansirati između društvenih zahtjeva i vlastitih želja

Odbojkašice su po prvi put u istoriji crnogorske odbojke izborile plasman na Evropsko prvenstvo, koje će se održati sljedeće godine. Tim povodom gošće večernjeg dijela Ljetnjeg programa na Televiziji E bile su Teodora Čavić, Melisa Cenović i Tijana Tvrdišić.
Fokus je bio na kvalifikacijama, kaže odbojkašica Teodora Čavić, da se konačno dođe do plasmana, iako sada predstoji dug put priprema za Evropsko prvenstvo.
- S obzirom na naš veliki trud i rad, bilo je očekivano. Jeste da je to nestvarno kada se sve to desilo, ali mislim da smo svi u sebi znali da će doći do tog momenta, da ćemo se kvalifikovati, jer je to bilo neizbježno s obzirom na trud koji smo uložile. Mi smo tokom cijelog ljeta fokus stavile na te dvije utakmice i pripremale se za to - rekla je Čavić.
Samim tim što je otišla na pripreme i neumorno trenirala, kaže Tijana Tvrdišić, nadala se plasmanu na EP.
- Da, osjećaj je bio nestvaran, nerealan, jer ovo je prvi put da se desilo da se Crna Gora u ženskoj odbojci plasira na EP. Šta nas očekuje – ne znam, ali sam jako uzbuđena da saznam i nadam se da ćemo dati svoj maksimum, kao i uvijek - istakla je Tvrdišić.
Melisa Cenović ponavlja da je osjećaj nestvaran, jer već 12 godina pokušava da se kvalifikuje na Evropsko prvenstvo.
- Od svoje petnaeste godine sam uz seniorsku reprezentaciju i ovo je nešto što je meni, kao i još par igračica bliskih mom godištu, baš nestvarno – nevjerovatno da se to napokon dogodilo, da smo to mi napravile. Iskreno, kad pričamo o tome, naježim se. Ponosna sam na ovu ekipu i sretna što je baš ovaj sklop ljudi, ovi treneri i cijeli stručni štab, ljudi iz Saveza i cijela ekipa, uspio da postigne ovakav uspjeh - zaključila je Cenović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DD2ZZ8pvKxV0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Cenović: Plasman je nevjerovatan uspjeh, jer sam 12 godina pokušavala da se kvalifikujem na EP

U večernjem izdanju Ljetnjeg programa na Televiziji E očekuje nas specijalna emisija posvećena sportu, strasti i muzici.
Crnogorska vaterpolo reprezentacija mladih — „Mlade ajkule“ — koje su ovog ljeta ispisale istoriju i postale šampioni Evrope, govoriće o svom velikom uspjehu, utiscima i planovima za budućnost.
U studiju će nam se pridružiti i članice crnogorske odbojkaške reprezentacije, koje su izborile plasman na Evropsko prvenstvo 2026. godine. Dame će podijeliti svoja iskustva, snove i ambicije na putu ka novim sportskim izazovima.
Da slavlje bude potpuno, pobrinuće se bend L’Ombelico, čiji će energični ritmovi upotpuniti atmosferu. Sa članovima benda razgovaraćemo i o njihovom stvaralaštvu, kao i o razvoju muzičke scene u Crnoj Gori.

Večeras u Ljetnjem programu: Slavlje sporta i muzike na Televiziji E

Sami cilj analize bio je da se kroz komparativno poređenje crnogorskog Zakona o mladima sa zakonima iz zemalja regiona, ali i Evropske unije, pronađu optimalna rješenja koja bi mogla da se implementiraju u zakon koji je trenutno u izradi – kazala je u večernjem dijelu Ljetnjeg programa na Televiziji E Sofija Kirsanov iz Mreže za omladinski aktivizam.
Autorka je izradila komparativnu analizu Zakona o mladima uz podršku Centra za građansko obrazovanje, Ministarstva regionalnog i institucionalnog razvoja Crne Gore i Evropske unije, kroz sprovođenje projekta „Član po član“.
- Cilj projekta je da osnaži mlade da se bave aktivizmom. Samo jedan dio tog projekta jeste da kroz naše stremljenje, kroz zakonski okvir, pokušamo da damo podsticaj mladima, a sa druge strane donosiocima odluka da stvore prostor za mlade, kako bi se na taj način bavili aktivizmom i unapređivali svoje društvo. Sami cilj analize bio je da se kroz komparativnu analizu crnogorskog Zakona o mladima sa zakonima iz regiona i Evropske unije pronađu optimalna rješenja koja bi mogla da se implementiraju u zakon koji je trenutno u izradi &nbsp;- navela je Kirsanov.
Podsjetila je da su u okviru analize došli do ključnih preporuka kao što su akreditacija i profesionalizacija omladinskog rada, kao i višegodišnje operativno finansiranje omladinskih organizacija.
- Tu su i preporuke koje se odnose na statističku obradu svih dešavanja vezanih za mlade, u smislu uvođenja registra omladinskih organizacija, kako bismo adekvatno locirali resurse, a sa druge strane i kreirali politike za mlade zasnovane na dokazima, koje zaista tretiraju probleme mladih na adekvatan način - zaključila je Kirsanov.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCPEo2k0nJ1Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kirsanov: Cilj je da kreiramo politike koje će se baviti problemima mladih na adekvatan način

U jutarnjoj emisiji Ljetnjeg programa na Televizijii E govorimo o starim, ali i novim problemima sa kojima će se suočavati profesori i đaci u novoj školskoj godini, ali i tome na koji način pripremiti djecu za vrtić.&nbsp;
Bliži se kraj ljetnje turističe sezone pa ćemo saznati i šta je to bilo najizazovnije za spasioce na vodi, ali i šta predstavlja novi projekat "Cool Noons" koji će sprovoditi Kancelarija Opština Budva kada je riječ o borbi protiv visokih temperatura.&nbsp;
A za lijep početak dana uživajte u ljetnjim receptima.

Jutro na TV E: O novoj školskoj godini, pripremi za vrtić i kraju ljetnje turističke sezone...

&nbsp;U okviru Ljetnjeg programa na Televiziji E, talentovana Jovana Ćupić izvela je pjesmu „Zagrli me“.&nbsp;
Poslušajte kako pjesma zvuči u njenoj interpretaciji.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDN0oNMj2Mru%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Poslušajte pjesmu „Zagrli me“ u izvođenju Jovane Ćupić

U utorak ujutru, u okviru Ljetnjeg programa Televizije E, gledaoci će moći pratiti zanimljive teme iz različitih oblasti.
O turističkoj sezoni, prihodima i inflaciji razgovaraćemo sa Milom Kasalicom, ekonomskom analitičarkom. O ovogodišnjoj požarnoj sezoni u Crnoj Gori, s posebnim osvrtom na Bar, govoriće Aco Vulević, komandir Službe zaštite i spašavanja Bar.
Koliko su institucije pristupačne osobama sa invaliditetom i koliko diskriminacija OSI utiče na fizički pristup javnim prostorima, komentariše Marina Vujačić iz UMHCG.
Iz umjetničkog svijeta, Milun Lutovac, rukovodilac Umjetničke galerije “Velimir A. Leković” u Baru, predstavlja izložbu “Gobleni-(U)Bod vremena”, dok Magdalena Joksimović iz MOACG donosi detalje konkursa za nove volontere.
Za gurmanski segment, tata i sin, Ivan i Kosta Petrović, pripremaju ukusno jelo dana.
Budite uz Televiziju E i pratite raznovrstan program od 8 sati ujutru.

Utorak na Televiziji E: Turizam, požari, inkluzija i umjetnost u fokusu

U večerašnjem izdanju Ljetnjeg programa, od 21 do 23 sata, očekuju vas zanimljivi gosti i bogat sadržaj.
Gost studija biće kantautor Slobodan Kovačević, sa kojim razgovaramo o njegovoj karijeri i saradnji sa Arsenom Dedićem i Gabi Novak. Sa Sarajevo Film Festivala, nakon premijere filma “Znači nema filma”, u emisiju nam stiže autorka Milica Radovanović.
Za muzičku atmosferu pobrinuće se Jovana Ćupić, koja će uživo izvesti novu pjesmu “Da si tu”. Takođe, najavljujemo “Dan otvorenih vrata” obrazovnog centra “Maša”, dok će novinarka Adela Mulić donijeti priče sa ovogodišnjih muzičkih nastupa na crnogorskom primorju.
Budite uz Ljetnji program i Televiziju E – večeras od 21 čas.

Večeras u Ljetnjem programu Televizije E: Muzičko veče i filmske priče

Ispred malih ekrana sve izgleda savršeno – ali šta se dešava iza njih? Ponekad se „dobro jutro“ pretvori u „dobro veče“, a koncentracija ostane kod kuće. Uprkos tome, zabave i smijeha uvijek ima na pretek.
&nbsp;Ne propustite nove kadrove koji pokazuju i onu zabavnu, nesavršenu stranu televizije.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDNyEKqC2Foe%2F%3Figsh%3DMW45YmQ4MDR0djZlZQ%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Kad kamera ne zna za cenzuru

U večernjoj emisiji Ljetnjeg programa Televizije E o aktuelnim temama, popularnim lutkama, društvenim mrežama, svijetu gejminga, muzici…
Naši gosti su radijska novinarka Jelena Ćetković i Srđan Lubarda iz Nacionalne modne komore Crne Gore.&nbsp;
Jedna od naših tema su Labubu lutke - kako su postale svjetski fenomen. Time &nbsp;se, u objavama na društvenim mrežama, bavi i Dimitrije Vokić, influenser i frizer, koji je takođe gost Ljetnjeg programa.
Zbog čeka je važno slijediti svoj put pitamo Igora Mitrovića, muzičara i gejmera. O muzici, kao i o festivalima, razgovaraćemo i sa Snežanom Bosančič. Budite uz Televiziju E od 21 do 23 sata!

Večeras na TV E o aktuelnim temama, popularnim lutkama, društvenim mrežama, svijetu gejminga, muzici…

Sjedinjene Američke Države ponudile su Poljskoj prodaju 250 korišćenih oklopnih transportera Strajker iz zaliha jedinica američke vojske koje se planiraju povući iz Evrope za simboličnu cijenu od dolara, piše UNN.
Poljski zamjenik premijera i ministar nacionalne odbrane Vladislav Kosiniak-Kamiš potvrdio je ovu informaciju, te dodao da se Varšava priprema prihvatiti ovu ponudu čim se dogovori logistika.
Prema njegovim riječima, prema predloženom planu, oklopna vozila Strajker koja se trenutno nalaze u Evropi biće prebačena u Poljsku umjesto da budu vraćena u Sjedinjene Američke Države nakon smanjenja američke vojne prisutnosti.
Ponuda je već odobrena od Generalštaba poljskih oružanih snaga, što je neophodan uslov za realizaciju ovakvih dogovora.
Vjerovatno je da će vozila Strajker djelimično pokriti potrebe kopnenih snaga koje bi mogle biti zadovoljene vozilima pješačke borbene jedinice Rosomak, smanjujući potrebu za novim domaćim narudžbama.
Trenutno vojska Poljske raspolaže sa više od 900 pješačkih borbenih vozila Rosomak, koja se proizvode u Poljskoj u modernizovanoj verziji sa kupolom ZSSW-30. Krajem novembra, poljska vojska je primila novu seriju ovih oklopnih vozila.
Ministar je izjavio da je što više oružja poljske trupe imaju, to bolje, te da je cijena u ovom slučaju više nego privlačna. Takođe je napomenuo da savladavanje različitih tipova opreme priprema poljske vojnike za saradnju sa saveznicima, od kojih neki takođe koriste Strajker.
Šef Generalštaba poljskih oružanih snaga, general Visłav Kukula je odbacio strahove da bi uvođenje novog tipa opreme moglo omesti razvoj poljske odbrambene industrije. U dogovoru sa Sjedinjenim Državama, sljedeći korak biće direktna inspekcija tehničkog stanja.
Prema riječima generala, ako bezbjednosna situacija ostane nepromijenjena, konačna odluka trebala bi biti donesena u drugoj polovini 2026. godine.

Amerikanci ponudili Poljskoj 250 oklopnih transportera za jedan dolar

Novozelanđanka Alis Robinson pobjednica je trećeg veleslaloma sezone alpskih skijašica, koji je za Svjetski kup vožen danas u kanadskom Tremblanu.
Ona je bila vodeća i nakon prve vožnje, a do pobjede došla je u ukupnom vremenu dva mnuta, 16 sekundi i 18 stotinki.
Robinson je u istoj disciplini slavila ove sezone i u Koper Mauntajnu, a u Tremblanu zabilježila je šestu pobjedu.
Kao drugoplasirana završila je Hrvatica Zrinka Ljutić, sa 94 stotinke zaostatka.
To je njen prvi podijum ove sezone, ukupno deseti u karijeri.
Pobjedničko postolje kompletirala je Kanađanka Valeri Grenije koja je sekundu bila sporija od pobjednice.
Na četvrtom mjestu završila je Švajcarkinja Kamil Rast, peta je bila Francuskinja Klara Direz, a šesta Amerikanka Mikaela Šifrin.
Robinson je trijumfom u Tremblanu preuzela vođstvo u poretku veleslaloma sa 232 boda.
Austrijanka Julija Šajb, pobjednica veleslaloma u Zeldenu, je druga sa 180, dok je treća Ljutić sa 142 boda.
U generalnom plasmanu Svjetskog kupa zauzima čelnu poziciju zauzima Šifrin sa 408 bodova.
Druga je Italijanka sa albanskim pasošem Lara Kolturi sa 286, a treća Lena Dir iz Njemačke sa 234 boda.

Robinson pobijedila u Tremblanu, Ljutić drugoplasirana

Šef poljske diplomatije Radoslav Sikorski poručio je danas američkom milijarderu Ilonu Masku, koji je pozvao na likvidaciju Evropske unije, da odleti na Mars, jer tamo nema cenzure nacističkih pozdrava.
Mask je poslije kazne od 120 miliona eura koju njegova mreža Iks mora da plati zbog kršenja propisa u EU prvo pozvao na likvidaciju Unije i povratak suvereniteta državama članicama, a poslije je u drugoj poruci upitao koliko vremena je ostalo do propasti EU.
- Odleti na Mars. Tamo nema cenzure nacističkih pozdrava - reagovao je na to pitanje, isto na mreži Iks, šef poljske diplomatije i vicepremijer Sikorski, aludirajući na to što je Mask na taj (nacistički) način podigao ruku tokom inauguracije američkog predsjednika Donalda Trampa.
Prije toga Sikorski je danas, povodom ruskih pohvalnih reakcija na prvu Maskovu poruku o likvidaciji EU i povratku suvereniteta državama članicama, poručio da je sada jasno i onima koji možda još sumnjaju čemu služi cijela ta priča protiv EU, sa zahtjevom da se vrati suverenitet nacionalnim državama.
- Ako neko još sumnja u to kome služi cijela anti EU priča o suverenitetu. Onima koji žele da zarađuju na sijanju mržnje i onima koji hoće da osvoje Evropu - prokomentarisao je Sikorski.

Šef poljske diplomatije predložio Masku da odleti na Mars, jer "tamo nema cenzure nacista"

Gotovo dvije trećine Amerikanaca želi da SAD nastavi slati oružje Ukrajini, čak i dok administracija američkog predsjednika Donalda Trampa ponovo pokušava pregovarati o okončanju skoro četverogodišnjeg rata, pokazala je nova anketa o prioritetima nacionalne sigurnosti.
Anketa Reagan National Defense Survey pokazala je da 64 odsto Amerikanaca podržava slanje smrtonosne pomoći vladi u Kijevu, devet procentnih poena više nego prošle godine i najviši nivo podrške od početka ruske invazije u februaru 2022.
Nešto više (65 odsto) podržava isporuku krstarećih raketa dugog dometa, poput Tomahavka, kako bi se omogućili napadi duboko unutar ruskog teritorija, dok 68 odsto podržava prodaju američkog oružja evropskim saveznicima koji bi ga potom isporučili Ukrajini.
Za razliku od 2024. godine, većina republikanaca (59 odsto) sada podržava slanje oružja Ukrajini u borbi protiv ruske invazije, u odnosu na 44 odsto prošle godine. Tri četvrtine demokrata podržava pomoć Ukrajini, što je porast sa 68 odsto u odnosu na godinu ranije.
Po drugim pitanjima koja se odnose na najsmrtonosniji evropski sukob od Drugog svjetskog rata, pluralnost Amerikanaca (45 odsto) podržava potpuno teritorijalno oslobođenje Ukrajine od Rusije, dok 23 odsto smatra da bi Kijev trebao ustupiti teritoriju u zamjenu za garancije mira i sigurnosti, a 22 odsto podržava prekid vatre duž trenutnih linija fronta.
U međuvremenu, skoro sedam od deset Amerikanaca (69 odsto) podržava da SAD i Evropa Ukrajini daju kolektivnu sigurnosnu obavezu sličnu NATO članu 5, a gotovo tri četvrtine (74 odsto) podržava uspostavljanje demilitarizirane zone pod kontrolom evropskih snaga uz podršku američke zračne moći.
Rezultati ankete objavljeni su dva dana nakon što su Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof i predsjednikov zet Džared Kušner razgovarali s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Kremlju.
Njih dvojica trebali su u četvrtak naveče informirati ukrajinsku delegaciju u Miamiju, ali za sada nema informacija o tome kako su ti razgovori protekli.

Rekordan broj Amerikanaca podržava slanje oružja u Ukrajinu

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Privremeno obustavljene blokade na Kruševom ždrijelu: "Naša mala pobjeda tek korak ka onome što će se desiti kroz sudske i druge procese"

06.12.
12:56h
Kada mi je čuvena Ana Vuković pročitala dio krivične prijave MUP-a RCG, koju je potpisao onomad Dževad Kožar, a odobrio Rajko Malović, u kojoj je pisalo da sam Moldavku S.Č. kupio u Baru za 2000 maraka (malo li je) od Bajrama Orahovca, vjerujte mi na riječ, manje sam bio iznenađen od onoga što sam čuo juče.
Kada su mi dvojica specijalnih tužilaca nakon što je saslušan posljednji svjedok u krivičnom predmetu protiv Ubović Ranka i Ivanović Vladana i nakon što sam im kazao da obavijeste sudije da je otpao pritvorski osnov, kazali - citiram:
"A, ne, postoje i neki uslovni razlozi za njega".
Dakle, drage kolege, na znanje vam.
Da postoje razlozi za pritvor i van norme iz člana 175 ZKP. Čisto da ste upućeni.
Dobro, nigdje nikada zakoni svjetski to ne pominju, ali smo ih juče uveli.
Koji ti je pritvorski osnov, pita pritvorenik cimera u Spužu. Ovaj odgovara - uslovni.
Onda onome ko je postavio pitanje ne bude dobro. Iako je, recimo, po zanimanju šumar.
Priznajem.Na mah sam pomislio da su Ubović i Ivanović možda tražili da ostanu i kad osnov određen rješenjem o određivanju pritvora otpadne.
Jednostavno, dopalo im se. I sljedstveno tome, ne izlazi otud.
Meni je iskreno samo jedno žao. A to je što pristojni, obrazovani i uljudni momci koji znaju svoj posao - tako olako bez neke, gaje kod sebe nagon koji zbog funkcije koje obnašaju može da bude pretežak za ljude.
Ili to zavisi - ko su ljudi. Ko je čovjek.
Ugodi zakonu - a ne nekim ljudima. Makar bili Demokrate.
P.S: Pekić u "Kako upokojiti vampira" napisa "Najbolje ideje se često dave u odvratnom mulju lojalnog odobravanja".
I jedna digresija za P.S.2: 
Pročitao sam juče saopštenje za javnost B. Bogdanovića oko Aca Mijajlovića i protesta povodom masakra na Cetinju i iznova se sjetih Kundere: "Na Vroclavskom trgu jedan čovjek povraća. Potpuno te razumijem, dobaci mu prolaznik".

Uslovni razlog za pritvor

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević pozvao je potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića da primi na razgovor mještane Botuna koji danima protestuju protiv gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Knežević je jutros pozvao sve Zećane da krenu ka Botunu, navodeći da policija očigledno priprema intervenciju time što je zaustavila saobraćaj za teretna vozila.
Međutim, ubrzo su se oglasili iz policije apelujući da se ne unosi panika među građanima i pojašnjavajući da njihove aktivnosti nemaju veze sa situacijom u Botunu, već da sprovode akciju kodnog naziva "Šljunak u cilju sprječavanja nelegalne ekploatacije i prevoza pijeska.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fup-nakon-knezeviceve-objave-ne-plasirati-neprovjere-informacije-sprovodimo-plansku-akciju&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ipak, u Botunu se okupio veliki broj građana, a među njima je i lider DNP-a koji je okupljenim novinarima pokazao dopis upućen krajem avgusta v.d. direktora policije Lazaru Šćepanoviću, a koji je, navodi, ostao bez odgovora.
- Nema laži, nema prevare u Zeti. S potpisima građana Botuna 28. avgust,a na svetac, uputili smo poziv gospodinu Šćepanoviću s potpisima građana Botuna. Tri mjeseca je prošlo, pa da živi u Pekingu, a da su Botunjani pješke krenuli, sreli bi se dosad - naglasio je Knežević.
On je pitao Šćepanovića da li Botunjani zaslužuju da budu primljeni na razgovor? 
- A, pošto vidimo da ih ignoriše gospodin Milojko Spajić, kao i Šćepanović, prinuđeni smo da zamolimo gospodina Bečića da ih primi na razgovor, jer je naš Zećanin, i da porazgovara s ovim ljudima - kako bi splasnule tenzije - poručio je Knežević.
Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište.
Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja.
Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti.
Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta.
– Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on.
Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost.
Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić.
– Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić.
Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Tag: ljetnji-program