U Tivtu trenutno boravi 6,42 hiljade turista, što je 14 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period, odnosno 43 odsto u poređenju sa 2019. godinom.&nbsp;
Od ukupnog broja samo njih 69 su domaći gosti, saopštili su iz Turističke organizacije Tvat.
Privatni smještaj bilježi bolju posjetu deset odsto u poređenju sa godinom ranije, odnosno čak 43 odsto u odnosu na 2019. Taj vid smještaja odabralo je 5,23 hiljade turista, prenosi Radio Tivat.
U hotelima je smješteno 1,14 hiljada, 36 odsto više nego u istom periodu prošle godine.
Kampovi su zabilježili minimalan broj posjeta, svega osam turista, dok ih je u odmarališta bilo 51.
U strukturi gostiju i dalje prednjače gosti iz Srbije, 1,3 hiljade, što čini skoro četvrtinu ukupnog broja stranih posjetilaca, 24,91 odsto.
Na drugom mjestu nalazi se tržište Rusije sa 1,01 hiljadu gostiju, odnosno 19,33 odsto udjela u ukupnom broju, dok je iz Velike Britanije 352 gosta ili 6,74 odsto. Slijede Turska, Njemačka, Ukrajina i Bosna i Hercegovina.
Manje, ali i dalje značajno učešće imaju Izrael, Azerbejdžan i Sjedinjene Američke Države.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

U Tivtu 14 odsto više turista

Tokom ljetnje turističke sezone, u periodu od jula do avgusta 2025. godine, Zdravstveno-sanitarna inspekcija Ministarstva zdravlja Crne Gore sprovela je 2.825 redovnih nadzora, pri čemu je utvrđeno 1.726 nepravilnosti u objektima pod sanitarnim i zdravstvenim nadzorom.
Kontrole su, kako navode, bile najintenzivnije u ugostiteljskim objektima i zdravstvenim ustanovama, ali i u drugim djelatnostima od značaja za javno zdravlje, sa jasnim ciljem – očuvanje bezbjednosti građana i turista u periodu pojačane turističke aktivnosti.
- Na osnovu utvrđenih nepravilnosti, inspekcija je donijela 484 ukazivanja, izdala 369 rješenja i izrekla 2.155 prekršajnih naloga, dok ukupni iznos novčanih kazni iznosi 899.300 eura- ističe Ministarstvo zdravlja .
Ove mjere, dodaju, potvrđuju odlučnost Ministarstva zdravlja da beskompromisno reaguje na svaki prekršaj, sa jasnim prioritetom a to je zaštitia zdravlja ljudi i bezbjedno i sugurno okruženje za život i boravak u Crnoj Gori.
- Od početka godine do kraja septembra 2025. godine, ukupan iznos izrečenih kazni dostigao je 1.270.000 eura, što je više od 40 odsto povećanja u odnosu na period kada je zdravstveno-sanitarna inspekcija bila pod Upravom za inspekcijske poslove. Za cijelu godinu tada je izrečeno 911.000 eura kazni, dok je pod nadzorom Ministarstva zdravlja taj iznos premašen već u prvih devet mjeseci- navodi se dalje.
Ovi rezultati , kako ističu iz Ministarstva zdravlja, jasno pokazuju da je inspekcija, kao dio Ministarstva zdravlja, ostvarila snažniji učinak u zaštiti zdravlja i sigurnosti, podižući standarde i povjerenje u rad institucija.
- Ministarstvo zdravlja nastavlja sa sprovođenjem zakonskih mjera, uz poziv svim privrednim i zdravstvenim subjektima da poštuju propise. Samo zajedničkim odgovornim djelovanjem moguće je obezbijediti visok kvalitet usluga, sigurno okruženje i ugled Crne Gore kao bezbjedne turističke destinacije- zaključuje se u saopštenju.

MZ: Tokom ljetnje sezone utvrđeno 1.726 nepravilnosti u objektima pod sanitarnim i zdravstvenim nadzorom

U Tivtu, prema posljednjim podacima lokalne Turističke organizacije, boravi 5,55 hiljada turista.
Od toga su 5,51 hiljada strani, a samo 39 domaći gosti. U poređenju s prošlom godinom, turistički promet bilježi rast od dva odsto, dok je u odnosu na 2019. godinu zabilježen skok od značajnih 19 odsto.
Privatni smještaj i dalje prednjači kao najpopularniji vid boravka, koji je izabralo čak 4,51 hiljadu gostiju, od čega je svega dvoje domaćih. U ovom segmentu zabilježen je rast od četiri odsto u odnosu na prethodnu godinu, dok je u odnosu na 2019. povećanje čak 20 odsto, prenosi Radio Tivat.
Hoteli su ugostili ukupno 955 turista, od čega je 918 stranih i 37 domaćih. Iako je to šest odsto manje u odnosu na isti period prošle godine, u poređenju s 2019. godinom zabilježen je rast od 11 odsto.
Kampovi i odmarališta bilježe skroman broj posjeta: svega četiri gosta boravila su u kampovima, dok je u odmaralištima zabilježeno 85 posjetilaca. Svi gosti u ovim kategorijama su strani turisti. U odnosu na prethodnu godinu, nije zabilježen rast.
Kada je riječ o strukturi gostiju, najbrojniji su turisti iz Srbije, 32,17 odsto. Slijede gosti iz Rusije 26,2 odsto, Turske 7,13 odsto, Velike Britanije i Bosne i Hercegovine.
Značajan broj dolazaka zabilježen je i iz Ukrajine, Azerbejdžana, Njemačke, Izraela i Sjedinjenih Američkih Država.
Podaci jasno ukazuju na rastući trend interesovanja za individualni smještaj, naročito među gostima iz regiona, s posebnim akcentom na turiste iz Srbije i Rusije.

1250x600

1084x550

Rast broja turista u Tivtu

Trenutni pregled turističke sezone u Crnoj Gori - stanje zabrinjavajuće. Turistička sezona počela je loše. Loša avio povezanost, kašnjenje promotivnih aktivnosti, neuređene plaže i prisustvo divljih deponija – samo su neki od problema s kojima se država suočava. Kada se tome doda i visoka cijena roba i usluga, nije iznenađenje što sve veći broj turista zaobilazi Crnu Goru i, što je porazno, umjesto nje bira susjednu Albaniju. Istaknuti turistički poslenik i član Odbora za turizam Privredne komore, Dragan Purko Ivančević, u razgovoru za Portal ETV upozorava da je crnogorski turizam doveden u najtežu poziciju u posljednjih nekoliko decenija, izuzimajući period ratova i sankcija. Za dramatičan pad kvaliteta i konkurentnosti, on direktno optužuje državne institucije. - Ova sezona je loše počela, a suočeni smo s dva ključna problema. Prvi je pad kvaliteta jer nadležni nijesu pripremili destinaciju za turističku valorizaciju. To nam je napravila država – ovako loše pripremajući sezonu - rekao je Ivančević. Kao drugi problem ističe drastičan pad konkurentnosti, za šta odgovornost takođe pripisuje državi. - Konkurentnost nam je uništena povećanjem PDV-a za smještaj na čak 15 odsto. To je direktan udar na turističku privredu - naglasio je on. Ivančević upozorava da je turizam posebno ranjiv na sve oblike nestabilnosti – kako u zemlji iz koje turisti dolaze, tako i u destinaciji. - Jedna od najvećih opasnosti za turistički promet je nestabilnost ili nesigurnost. Ova država mora imati jasnu strategiju razvoja i odrediti emitivna tržišta - poručuje on.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250621130644_4f97bc651fc326c7c5c80855f386c6ca7a9a141e521c942725d010c0b05a57ec.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250621130644_4f97bc651fc326c7c5c80855f386c6ca7a9a141e521c942725d010c0b05a57ec" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Dragan Purko Ivančević"><figcaption>Dragan Purko Ivančević(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Posebnu kritiku uputio je Vladi zbog načina na koji je pristupila izradi novog zakona o turizmu, bez konsultacija sa strukom. - Vlada je bez konsultacija sa turističkom privredom, u sred sezone, raspisala javnu raspravu o nacrtu zakona o turizmu, a da niko nije ni vidio taj nacrt. Rekli smo im da je ono što su uradili mimo struke i nauke - istakao je Ivančević. Prema njegovim riječima, prijedlog turističkih radnika da se donese zakon o upravljanju održivim turizmom, te da se paralelno donesu i dva zakona nižeg reda, Zakon o turističkoj i Zakon ugostiteljskoj djelatnosti, ostao je potpuno ignorisan. Još jedan problem pogađa crnogorski turizam. Naime, zbog eskalacije sukoba između Izraela i Irana, te otkazivanja svih komercijalnih letova izraelskih aviokompanija ka Crnoj Gori, turistička sezona mogla bi se suočiti sa dodatnim udarcem. Ivančević u izjavi za Portal ETV upozorava da turizam nije bio u većoj krizi još od vremena ratova i sankcija. - Da tragedija bude veća, doveden je u jako lošu poziciju. Svaka odgovorna Vlada bi zaštitila turizam – jer turistički radnici nijesu krivi za rat u nekom drugom području. Svaka odgovorna Vlada bi pozvala i pitala struku kako da se reaguje. Svaka – osim naše – poručio je Ivančević u razgovoru za Portal ETV. Na kraju, podvlači – ova vlast nam je obećavala održivi turizam, a dobili smo neizdrživi.

Miraš Dušević

Ivančević: Turizam nije bio u većoj krizi od vremena ratova i sankcija

Crna Gora se suočava s novim talasom inflacije, a divljanje cijena širom zemlje postaje svakodnevica koju više niko ne može da prati, ni potrošači ni institucije. U Budvi, nekadašnjoj perjanici crnogorskog turizma, cijene u marketima izazivaju nevjericu i revolt. Kako se Portal ETV uvjerio na terenu, simbol ove apsurdne situacije je podatak da 300 grama Milka čokolade u poznatom lancu marketa košta čak 10,15 eura. Za poređenje, ista čokolada u Njemačkoj, gdje se i proizvodi, u slobodnoj prodaji košta od 3,2 do 4,9 eura. Na akcijskim cijenama se može kupiti i za manje od tri eura.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620060644_f517f59bd390091612f6bed594e7a0f46e56db0de8256fbf5a9c888bbce09e16.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250620060644_f517f59bd390091612f6bed594e7a0f46e56db0de8256fbf5a9c888bbce09e16" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Cijene u Budvi"><figcaption>Cijene u Budvi(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption></figure>  Važna napomena: Prosječna zarada u Crnoj Gori je oko 1000 eura, dok ona u Njemačkoj iznosi oko 3000 eura. <h2>Ništa od akcijskih cijena</h2> Kako se približava špic ljetnje sezone, trgovci na crnogorskom primorju koriste priliku da “pojačanu potražnju” pretoče u vanserijsku zaradu. Neformalno se u trgovinskim krugovima već može čuti da „akcijskih cijena na primorju do kraja ljeta neće biti“, što u prevodu znači: cijene mogu ići koliko god tržište (ili turistički džep) dozvoli. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dkvxw146WXv8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <h2>Voće, povrće, suhomesnato – sve u zoni luksuza</h2> Osim slatkiša, vrtoglavi rast cijena pogađa i osnovne životne namirnice. Suhomesnati proizvodi, voće i povrće skuplji su, kako tvrde žitelji Budve, i do nevjerovatnih 60 odsto u odnosu na isti period prošle godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620060644_c85cd4b39023fca4e743ac04e302b13705c42c6ff372734ac7c3f1b702a33916.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250620060644_c85cd4b39023fca4e743ac04e302b13705c42c6ff372734ac7c3f1b702a33916" data-rendition-name="original" width="1286" height="1600" loading="lazy" alt="Cijene u Budvi"><figcaption>Cijene u Budvi(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption></figure>  <h2>Inflacija izmiče kontroli</h2> Prema posljednjim podacima MONSTAT-a, godišnja inflacija u Crnoj Gori iznosi 3,9%, ali su stvarni efekti na potrošačku korpu znatno dramatičniji. Ekonomski analitičari upozoravaju da je tržište u stanju „neformalne deregulacije“, gdje sezonski rast potražnje daje alibi za pretjerane cjenovne skokove. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dkk7n2gdI3js&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <h2>Politička reakcija – ironija i (ne)odgovornost</h2> Na društvenoj mreži X oglasio se i Vatroslav Belan, lider Liberalne partije, koji je na ironičan način komentarisao trenutnu situaciju i uputio kritiku Vladi Crne Gore: - Poštovani predsjedniče Vlade rekao bih da na primorju imate jednu laganu ‘paf-paf’ situaciju. Preporučujem da trknete do primorskih gradova i porazgovarate sa građankama i građanima, čini mi se da uočavaju da sve Vladine genijalne akcije i ‘odgovorne politike’ u borbi protiv inflacije ponovo nisu donijele rezultat - navodi on. Dodao je i da “čak i proizvodi sa limitiranim cijenama” rastu, te sarkastično predložio da premijer ponese “tabele da lijepo objasni narodu”.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620060644_22e764cfc0cfb2bbcccb2188415930f2438275687f25a89f2b221aabbe1e3407.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250620060644_22e764cfc0cfb2bbcccb2188415930f2438275687f25a89f2b221aabbe1e3407" data-rendition-name="original" width="1600" height="974" loading="lazy" alt="Cijene u Budvi"><figcaption>Cijene u Budvi(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption></figure>  <h2>Građani između turizma i preživljavanja</h2> Dok turisti možda mogu da podnesu previsoke cijene tokom kratkotrajnog boravka, domaće stanovništvo sve teže izlazi na kraj sa svakodnevnim troškovima. Ako se ovakav trend nastavi, turistička sezona će ostati upamćena ne po gužvama na plažama, već po “cjenovnom ludilu” koje je istopilo i posljednje ostatke povjerenja u ekonomsku strategiju države.

Budvanski cjenovni horor: Deset eura za Milka čokoladu

Futsal reprezentacija Crne Gore u preliminarnoj rundi kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2028. godine igraće u grupi D, u kojoj su još Kosovo, Austrija i Gibraltar, odlučeno je danas žrijebom u Nionu.
Domaćin turnira, koji će biti odigran od 6. do 15. aprila naredne godine, biće naknadno određen.
Plasman u glavnu fazu kvalifikacija izboriće po dvije najbolje plasirane ekipe u grupi.
U A grupi igraće Danska, Andora, Malta i Škotska, u B grupi Švedska, Engleska, Švajcarska i Sjeverna Irska, dok će u Grupi rivali biti Sjeverna Makedonija, Litvanija, Turska i Bugarska.
Grupu E čine Letonija, Albanija, Kipar i San Marino, dok su u F grupu svrstani Grčka, Norveška, Izrael i Estonija.

Futsal: Crna Gora ugrupi sa Kosovom, Austrijom i Gibraltarom

Kik bokser Budućnosti Nemanja Čađenović najbolji je sportista Podgorice u 2025. godini, u tradicionalnom izboru Sekretarijata za sport Glavnog grada.
Titulu najboljeg kluba dijele Tekvodno klub S3 i Ženski košarkaški klub Budućnost Bemax, dok je za najboljeg trenera izabran Vlado Stanišić, trener tekvodno kluba S3.
- Čađenović je kik boks u Crnoj Gori vratio na velika vrata, obilježivši godinu na izmaku osvajanjem srebrne medalje na seniorskom prvenstvu svijeta u Abu Dabiju. U konkurenciji 28 žestokih boraca, sjajni 24-godišnjak počeo je takmičenje kao prvi na rang listi, a dogurao je čak do finala discipline lou-kik (kategorija do 71 kilogram) - piše u saopštenju Sekretarijata.
Navodi se da srebrna medalja Čađenovića predstavlja najbolji rezultat crnogorskog kik boksa još od 2009. godine, kada je današnji selektor Goran Radonjić bio svjetski šampion.
- Najuspješniji klub u 2025. godini je Tekvondo klub S3, dominantno zahvaljujući rezultatima fenomenalne Andree Berišaj, koja je za samo mjesec dana donijela tri odličja sa velikih takmičenja, ali &nbsp;prema Pravilniku Sekretarijata za sport nije mogla biti u konkurenciji za sportistkinju godine, s obzirom da nema prebivalište u Podgorici - ističe se u saopštenju.
Navodi se da S3 titulu dijeli Ženski košarkaški klub Budućnost koji je ostvario fantastičan rezultat osvajajanjem regionalnog takmičenja WABA liga, savladavši u finalu fajnal fora u Celju favorizovanog domaćina.
Za najboljeg trenera proglašen je Vlado Stanišić, strateg Tekvondo kluba S3, čiji su se takmičari istakli u 2025. godini vrhunskim rezultatima na evropskoj i svjetskoj sceni”.
Plakete za vrhunske rezultate u seniorskoj konkurenciji na najvećim planetarnim takmičenjima dobiće Andrea Berišaj (TK S3), Nenad Dulović (KK Omladinac), Arso Milić (Džiji džicu klub Arso Milić), Krsto Radulović, Mladen Bojanović, Selma Ličina, Jelena Vukčević, Pavle Đurišić, Kristina Radosavović, Savo Jaredić (džiju džicu Fenix), Nikola Perović, Branka Mujović (Džiju džicu Stara Varoš), Emir Delijić (Džiju džicu Montenegro top team), kao i sjajni parastonoteniser Luka Bakić.
Nagrade za izuzetan doprinos razvoju, organizovanju i unapređenju sporta u Titogradu (Podgorici) zaslužili su Ljiljana Vučević (rukomet), Bajram Ademović (boks), Dragan Vujović (fudbal), Petar Caco Ljumović (fudbal), Dragoljub Kopitović (karate), Veselin Mićović (karate).
Plaketama za ostvarene rezultate u 2025. godini biće nagrađeni Viktor Dukić (Kik boks klub Rad), Helena Backović, Una Raković, Jovana Damjanović (Karate klub Omladinac), Katarina Vlahović (Karate klub Iskra), Pavle Mugoša, Balša Đurišić, Ana Asanović, Matija Radulović (džiju džicu Fenix), Mario Marić (Džiju džicu Montenegro top team), Vladana Popović (Džiju džicu Arso Milić), Edin Alković, Nikola Ilić (Bokserski klub Podgorica), Lana Boljević (Tekvodno klub Olimp), Dušan Radulović (Tekvodno klub S3) .
Isto priznanje dobiće i Aleksa Rašović, Balša Sinđić, Boris Ilin, Uroš Tomić, Jovan Đukanović, Elena Jovanović, Dobrivoje Janković, Ivan Kilibarda, Petar Ilin, Andrija Lekić, Petar Džudović (Džiju džicu Stara varoš), Mia Vuksanović, Sofija Delić, Lara Burzanović, Jovana Tešović, Maša Ulićević, Martina Knežević (Ženski rukometni klub Budućnost), Petar Brnović, Jakša Milanović, Andrija Aleksić, Danilo Savović, Luka Cerović, Luka Novaković i Andrej Durutović (PVK Budućnost), Filip Kunčer (Auto moto klub Podgorica racing) i Marija Zogović (Planinarski klub Komovi). 
 
Tradicionalno, izabrani su i perspektivniji sportisti Glavnog grada – Vuk Dragojević (Karate klub Omladinac), Dušan Radulović (Tekvodno klub S3), Vojin Radošević (Džudo klub Nenad Sinanović), Lazar Ivanović (Karate klub Panter), Maksim Bulatović (Džudo klub Stara varoš), Nina Krulj (Karate klub Budućnost), Damjan Bešović (Fudbalski klub Stari aerodrom), Simon Sošić (Fudbalski klub Budućnost), Tamara Jovović (Ženski fudbalski klub Budućnost), Filip Pešterac (Karate akademija TN), Mateja Đonović (Košarkaški klub Junior), Lola Racković (Ženski košarkaški klub Budućnost Bemax), Anđelina Jeknić (Ženski rukometni klub Budućnost), Luka Milošević (Odbojkaški klub Budućnost) i Elena Jovanović (Ženski odbojkaški klub Budućnost).
Priznanje za razvoj i promociju sporta osoba sa invaliditetom ide u ruke novinara Emila Ličine, dok će plakete za poseban doprinos u razvoju školskog sporta biti uručene Ivani Bulatović (Osnovna škola “Sutjeska”) i Mariji Mitrović (Gimnazija “Slobodan Škerović”).
Plaketu za dostignuća u netakmičarskom sportu zaslužio je Aikido klub Podgorica, dok će za uspješnu saradnju u realizaciji programskih aktivnosti Sekretarijata za sport biti nagrađen Direktorat za vanredne situacije MUP-a.
Zlatnu plaketu za promociju i razvoj sportske rekreacije dobiće Lidija Pejović iz Sportsko rekreativnog društva Podgorica i NVU Sportski veterani Morača, dok će zahvalnicu za medijsku promociju aktivnosti Sekretarijata za sport dobiti RTV Podgorica i Nina Danilović (TV Prva).
Specijalnu nagradu u godini velikog jubileja, 100. rođendana kluba, dobiće Fudbalski klub Budućnost.
Sekretarijat za sport posthumno će dodijeliti plaketu porodici zaslužnog sportskog radnika za doprinos razvoju sporta u Titogradu (Podgorici) - legendarnom igraču i treneru FK Budućnost Savu Macu Rogošiću.
Svečana ceremonija dodjele priznanja najuspješnijim sportistima i sportskim radnicima u godini na izmaku biće upriličena 22. decembra u Hotelu VOCO u 12 sati.

Čađenović sportista Podgorice, Budućnost Bemax i Tekvondo S3 najbolji klubovi, Stanišić najbolji trener

Dobitnica Nobelove nagrade za mir 2023. Narges Mohamadi uhapšena je u Iranu, saopštili su danas njeni simpatizeri.
Fondacija koja nosi njeno ime saopštila je da je Mohamadi uhapšena na komemoraciji jednom advokatu za ljudska prava koji je nedavno nađen mrtav.
Iran se za sada nije oglašavao o ovom hapšenju.
Međutim, pristalice Mohamadijeve mjesecima su upozoravale da postoji rizik da ona ponovo bude uhapšena, nakon što je puštena iz zatvora u decembru 2024. godine iz medicinskih razloga.
Iako je na slobodi trebala da bude samo tri sedmice, ostala je duže, vjerovatno zato što su aktivisti i države Zapada vršili pritisak na Iran da ona ostane na slobodi.
Mohamadi je i dalje nastavila svoj aktivizam javnim protestima i gostovanjima u stranim medijima, uključujući demonstracije ispred teheranskog zatvora Evin, gdje je bila držana.

Dobitnica Nobelove nagrade za mir uhapšena u Iranu

Predsjednik Skupšine Andrija Mandić prirediće u ponedjeljak prijem povodom 120 godina od donošenja Ustava za Knjaževinu Crnu Goru, saopšteno je iz parlamenta.
Prijem će, kako je najavljeno, biti organizovan u hotelu Hilton, nakon čega će svečanost biti nastavljena prigodnim programom.
Iz Skupštine su rekli da će u okviru obilježavanja jubileja, parlament prirediti i okrugli sto u utorak u vili Gorica.

Mandić u ponedjeljak organizuje prijem povodom 120 godina od donošenja Ustava Knjaževine Crne Gore

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Tag: ljetnja-turisticka-sezona