Po nalogu Sekretarijata za stambeno-komunalne poslove i saobraćaj Opštine Bijelo Polje, u toku je završna faza čišćenja korita rijeke Lješnice, s ciljem prevencije poplava tokom predstojeće kišne sezone.
Zaposleni u preduzeću Komunalno "Lim" intenzivno rade na uklanjanju granja, nanosa i otpada koji ometaju prirodan protok vode.
– Angažovani smo na čišćenju korita rijeke Lješnice, uklanjanju rastinja i raznovrsnog otpada – kaže Senad Pačariz, koji rukovodi radovima. On ističe da se radovi izvode fazno i započeli su od gradske tržnice uzvodno rijekom Lješnicom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjN111OOKmWY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
– Prvo smo ručno uklonili rastinje i drveće, oslobodili izlazne kanalizacije i druge instalacije koje se nalaze u koritu rijeke. Do sada smo očistili oko polovine toka rijeke – pojašnjava Pačariz.
Mehanizacijom se uklanjaju nanosi zemlje, mulj i komunalni otpad, kako bi se proširilo i produbilo korito rijeke.
– To je obavljeno od gradske tržnice do mosta u naselju Mrdavac, a sav prikupljeni otpad odvozi se do gradske deponije u Kumanici. Plan je da se očisti čitavo korito rijeke, od početka naselja Lješnica do ušća u Lim u naselju Pruška, sve do blizine Đapanovog groba. Uklanjamo grane uz samo korito, kao i one sa bočnih strana, da bismo omogućili prolaz bagera manjih gabarita i dodatno proširili tok rijeke. Na taj način, voda će imati prirodan tok i smanjiće se rizik od poplava. Posao je obiman i zahtjevan, a ponekad se susrećemo i sa otporom pojedinih mještana koji ne dozvoljavaju prolaz. Apelujemo na sve da doprinesu procesu – dodaje Pačariz.
Mještani: Akcija ohrabruje, ali treba očistiti čitav tok rijeke
Mještani Lješničke ulice u prigradskom naselju Ćukovac – Rijeka, upozoravali su na ekološko-komunalni problem zbog otvorene kanalizacije i velike količine otpada u rijeci.
– Svakodnevno gledamo ružnu sliku – velika količina smeća pluta rijekom, a miris je nesnosan. Uz obalu Lješnice nalazi se gradska tržnica gdje se prodaju osnovne životne namirnice. Nikoga, prvenstveno nadležne službe, nije mnogo zanimalo što se tokom rijeke izlivaju fekalije i baca otpad. To nije samo problem za nas koji živimo u blizini, već i za prolaznike i turiste. Sada su temperature niže, a šta tek biva kada porastu – kažu zabrinuti mještani.
Oni ističu da ih ohrabruje akcija čišćenja, ali naglašavaju da je važno očistiti čitav tok rijeke Lješnice.
Navodi da se planira nastavak radova od samog ušća Lješnice u Lim, u naselju Pruška, sve do blizine Đapanovog groba.
– Količine smeća u rijeci su ogromne – od čvrstog i kabastog otpada do životinjskog otpada i opasnog materijala. Lješnica je pretvorena u pravu deponiju. Zabrinjavajuće je što mještani nastavljaju da bacaju otpad u rijeku i tokom akcije čišćenja njenog korita – ističe Pačariz.
Iz komunalnih službi ranije je saopšteno da će nadležne službe permanentno raditi na identifikaciji i sankcionisanju onih koji bacaju smeće u rijeku.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

(VIDEO) Pačariz: Lješnica pretvorena u pravu deponiju

Što je bio uzrok pomora ribe u rijeci Lješnici 5. jula u dijelu toka koji prolazi kroz Petnjicu i dalje je nepoznanica, a odgovor bi trebalo da pruži Centar za ekotoksikološka ispitivanja, proizilazi iz onoga što je Portalu ETV danas saopšteno iz Ekološke inspekcije na pitanja koja smo im uputili 6. jula, a naglasili su i da sve okolnosti ovog ekološkog incidenta treba da utvrdi tužilaštvo.
- Dana 06. 07. 2025. godine Ekološkoj inspekciji prijavljena je pojava uginule ribe u rijeci Lješnici, a od strane Ribilovačkog društva „Sinjavac“ iz Bijelog Polja. U vezi sa prije navedenim dana 06. 07. 2025. godine izvršen je obilazak dijela korita rijeke Lješnice odnosno pojedinih lokacija u koritu rijeke Lješnice kojima se moglo prići. Obilazak je započet od mosta na lokalnom putu koji vodi od objekta „fabrika košulja“ ka Bioči, Bijelo Polje. U toku tog obilaska u koritu rijeke i vodi Lješnici nijesu uočene uginule ribe, ali ni ribe u vodi, takođe nijesu uočeni ni drugi uginuli organizmi. Nije uočena promjena boje vode ili prisustvo mirisa - ističe se u pisanim odgovroima koje nam je danas dostavila koordinatorka Ekološke inspekcije Vesna Bigović.
Objašnjava da „nizvodno od mjesta Tucanje (lokacija kamenoloma), Petnjica, od strane Ekološke inspekcije nije vršen obilazak korita rijeke Lješnice, a iz razloga što je dobijena informacija od inspektora za slatkovodno ribarstvo Vukajla Đalovića i predsjednika Ribolovačkog društva „Sinjavac“ Ismeta Softića da je taj dio korita rijeke pregledan od strane članova i ribočuvara ovog ribolovačkog društva i da je u toku tog obilaska vršeno kupljenje ribe koja je pronađena“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 68.75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmirkovic-zastide-potrovase-nas-bez-ikakve-odgovornosti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Nakon ovoga, od strane ekološkog inspektora zajedno sa inspektorom za slatkovodno ribarstvo Vukajlom Đalovićem i predsjednikom Ribolovačkog društva „Sinjavac“ Ismetom Softićem, izvršen je obilazak dijela korita rijeke Lješnice na ušću potoka Jaštak i dijela korita potoka Jaštak neposredno iznad ušća. U toku nadzora na lokaciji ušća potoka Jaštak u rijeku Lješnicu uočeno je prisustvo zelene boje na kamenju u koritu potoka Jaštak, a koja je prouzrokovana obrastanjem algama. Nije uočena promjena boje vode, niti prisustvo nekog mirisa. Potok Jaštak je vodotok koji dolazi iz zone iznad koje se nalazi fabrika HI Poliex ad Berane, na udaljenosti od oko dva kilometra. Na ušću potoka Jaštak u rijeku Ljašnicu bila je prisutna voda i ista je tekla - piše u odgovorima.
Bigović ističe da je i kompanija „Polieks“ bila „predmet inspekcijskog nadzora“.
- Dana 06. 07. 2025. godine pravno lice HI Poliex ad Berane nije radilo, pa u cilju utvrđivanja potpunog činjeničnog stanja inspekcijski nadzor je ponovljen dana 07. 07. 2025. godine i tada je od strane pravnog lica Centar za ekotoksikološka ispitivanja doo Podgorica izvršeno uzimanje uzoraka vode iz potoka Jaštak (u zoni ušća), te rijele Lješnice (prije i nakon ušća), kao i otpadnih voda iz kompleksa HI Pliex ad Berane. Dana 07. 07. 2025. godine u trenutku inspekcijskog nadzora od lokacije na kojoj se vrši ispust otpadnih voda iz kompleksa HI Poliex ad Berane nije bile vode u koritu koje ide ka potoku Jaštak, odnosno iz ispusta je bila mala količina voda koja se ubrzo po isticanju gubila i korito je nizvodno bilo suvo – objasnila je Bigović.
Ukazuje da „Polieks“ posjeduje vodnu dozvolu Uprave za vode u skladu sa Zakonom o vodama.
- O događaju koji je predmet vašeg interesovanja, obaviješteno je ODT Berane od strane ribilovačkih društava, tako da će dalje postupanje Ekološke inspekcije biti usmjereno na informisanje istog o utvrđenim činjenicama i prikupljenim informacijama posredstvom OB Berane, te drugih nadležnih organa ukoliko za tim bude postojala potreba, shodno činjeničnom stanju i u slučaju utvrđivanja nepravilnosti u odnosu na propise iz nadležnosti Ekološke inspekcije na
preduzimanju upravnih mjera i radnji u cilju otklanjanja istih – zaključila je Bigović.
Portal ETV objavio je 6. jula da je poljoprivredni inspektor koji je zadužen za nadzor i kontrolu sprovođenja Zakona o slatkovodnom ribarstvu obišao, nakon prijave akcidenta, rijeku Lješnicu, i konstatovao je pomor ribe i drugih organizama u dužini od tri kilometra nizvodno
Generalna direktorica Direktorata za ribarstvo Katarina Burzanović tada je našem portalu saopštila, da „se špekuliše ko bi mogao biti eventualni počinilac, ali je slučaj prijavljen policiji i tužilaštvu koji će se u daljem toku istrage baviti pronalaženjem počinioca“.
- Iz domena naše nadležnosti uzeti su uzorci vode, kao i uzorci uginulih riba koji će se poslati na dalju analizu kako bi se utvrdile prave činjenice - kazala je ona i naglasila da će Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede insistirati da se slučaj ispita do kraja i zatražiće pojačane kontrole u narednom periodu za sve inspekcije iz oblasti zaštite prirode i zaštite životne sredine i zaštite zdravlja ljudi.
Mještanin Petnjice Vuk Mirković kazao je tada Portalu ETV da se ovakav incident u rijeci Lješnici ne dešava prvi put.
- Institucije moraju da reaguju i kazne zagađivače. Mi znamo ko je glavni zagađivač naših rijeka. Lješnica je nekad bila spas za cijeli ovaj kraj, a sad je ruglo – od smeća i kesa koje se bacaju, do ekoloških katastrofa. Sa te rijeke nekada smo pili vodu. Ovo sad je katastrofa, zastiđe, potrovaše nas bez ikakve odgovornosti - rekao je Mirković.

Kaćuša Krsmanović

Tužilaštvo će koordinirati „potragom“ za trovačem rijeke

Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Beranama formiralo je predmet protiv nepoznatih počinilaca koji su prouzrokovali pomor ribe u rijeci Lješnici na teritoriji opštine Berane i naložilo da se obave izviđajne radnje.
- Predmet je formiran nakon što je krivičnu prijavu podnio Sportski ribolovni klub “Lim” iz ovog grada - navodi RTCG.
Pomor ribe u Lješnici prema mišljenju ribolovaca dogodio se vjerovatno prije tri dana, što se može zaključiti po tome u kakvom stanju su uginule ribe nađene.
- Bijele škrge, ukočene ribe i niz drugih pokazatelja govore u prilog tome da se ovaj ekološki incident nije dogodio juče, već makar dva dana prije toga - kazali su u SRK “Lim”.
Prema njihovim riječima pomor se najvjerovatnije dogodio tri kilometra nizvodno od ulivanja jednog potoka iz beranskog sela Polica u rijeku Lješnicu.
Generalna direktorica Direktorata za ribarstvo Katarina Burzanović kazala je Portalu ETV da se za sada špekuliše ko bi mogao biti eventualni počinilac, ali je slučaj prijavljen policiji i tužilaštvu koji će se u daljem toku istrage baviti pronalaženjem počinioca.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kako je istakla, izražava zabrinutost zbog sve učestalijih zagađenja i pomora ribe u crnogorskim rijekama.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 68.75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmirkovic-zastide-potrovase-nas-bez-ikakve-odgovornosti&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Nemam informacije da li je još neka od inspekcija izašla na lice mjesta i napravila nadzor. Iz domena naše nadležnosti uzeti su uzorci vode, kao i uzorci uginulih riba koji će se poslati na dalju analizu kako bi se utvrdile prave činjenice – dodala je Burzanović.
 Vuk Mirković iz Petnjice rekao je da ovo nije prvi put da se dešava. 
- Institucije moraju da reaguju i kazne zagađivače. Mi znamo ko je glavni zagađivač naših rijeka. Lješnica je nekad bila spas za cijeli ovaj kraj, a sad je ruglo – od smeća i kesa koje se bacaju, do ekoloških katastrofa. Sa te rijeke nekada smo pili vodu. Ovo sad je katastrofa, zastiđe, potrovaše nas bez ikakve odgovornosti – ogorčen je Mirković.
Mirković je objasnio da je pomor ribe registrovan od potoka Jastag, pa nizvodno Lješnicom.
- U ovom kraju našem petnjičkom nema fabrike koja zagađuje. Ali znamo koja je fabrika iznad potoka Jastag. I ranije su, s vremena na vrijeme, ispuštali otrovne sastojke, tako da je rijeka je bila kompletno babušava (prekrivena pjenom p.a.) od tih otrova. Poslije toga nema ribe – ogorčen je Mirković.
Ribolovci su konstatovali, kako prenosi Dan, da je pomor krenuo od potoka koji se uliva u Lješnicu, nedaleko od fabrike oružja na Polici. Objansili su da je iznad tog mjesta riba živa, a nizvodno je riječni život ugašen.
Rijeka Lješnica izvire na terotoriji opštine Petnjica, a protiče kroz teritoriju opština Berane i Bijelo Polje. U rijeku Lim se uliva upravo u mjestu Bioča, graničnom području između Berana i Bijelog Polja.

1084x550

Pomor ribe u Lješnici istražuje tužilaštvo

Poljoprivredni inspektor koji je zadužen za nadzor i kontrolu sprovođenja Zakona o slatkovodnom ribarstvu obišao je, nakon prijave akcidenta, rijeku Lješnicu, pritoku Lima, i, kako je Portalu ETV saopštila generalna direktorica Direktorata za ribarstvo Katarina Burzanović, konstatovao je pomor ribe i drugih organizama u dužini od tri kilometra nizvodno. - Za sada se špekuliše ko bi mogao biti eventualni počinilac, ali je slučaj prijavljen policiji i tužilaštvu koji će se u daljem toku istrage baviti pronalaženjem počinioca – rekla je Burzanović. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kako je istakla naša sagovornica, izražava zabrinutost zbog sve učestalijih zagađenja i pomora ribe u crnogorskim rijekama. - Nemam informacije da li je još neka od inspekcija izašla na lice mjesta i napravila nadzor. Iz domena naše nadležnosti uzeti su uzorci vode, kao i uzorci uginulih riba koji će se poslati na dalju analizu kako bi se utvrdile prave činjenice – dodala je Burzanović. Ministarstvo će, kako je istakla, insistirati da se slučaj ispita do kraja i izatražiće pojačane kontrole u narednom periodu za sve inspekcije iz oblasti zaštite prirode i zaštite životne sredine i zaštite zdravlja ljudi. - Izražavam i ličnu zabrinutost zbog navedenog i sličnih događaja i pozivam vas i dugu medisjku javnost da pomno isprate ovakva događanja – zaključila je Burzanović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250706130756_ad27512ea23d0c39f396ed0b054f212ba5918962cb2e6816dd8f70776cb005eb.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250706130756_ad27512ea23d0c39f396ed0b054f212ba5918962cb2e6816dd8f70776cb005eb" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Uginula riba"> </figure>  Portalu ETV sinoć se obratio Vuk Mirković iz Petnjice i poslao nam fotografije pomora ribe. - Ovo nije prvi put da se dešava. Institucije moraju da reaguju i kazne zagađivače. Mi znamo ko je glavni zagađivač naših rijeka. Lješnica je nekad bila spas za cijeli ovaj kraj, a sad je ruglo – od smeća i kesa koje se bacaju, do ekoloških katastrofa. Sa te rijeke nekada smo pili vodu. Ovo sad je katastrofa, zastiđe, potrovaše nas bez ikakve odgovornosti – ogorčen je Mirković. Mirković je objasnio da je pomor ribe registrovan od potoka Jastag, pa nizvodno Lješnicom. - U ovom kraju našem petnjičkom nema fabrike koja zagađuje. Ali znamo koja je fabrika iznad potoka Jastag. I ranije su, s vremena na vrijeme, ispuštali otrovne sastojke, tako da je rijeka je bila kompletno babušava (prekrivena pjenom p.a.) od tih otrova. Poslije toga nema ribe – ogorčen je Mirković. Portal RTCG kasno sinoć je objavio informaciju da se u Biočkoj Lješnici, rijeci koja protiče kroz mjesto Bioče između Bijelog Polja i Berana, dogodio pomor ribe, te da su ribolovci iz Berana, sa članovima Sportsko-ribolovnog kluba „Sinjavac“ iz Bijelog Polja i ribočuvarima te dvije opštine, obišli teren i snimili stanje. Napisali su i da je incident prijavljen poljoprivrednom inspektoru Vukajlu Đaloviću sa kojim su pretražili područje uz Biočku Lješnicu i zabilježili pomor potočne pastrmke, mladice i lipljena.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250706130756_f93dc0258240489bef972e62e2730e3833a6a76ac82c0525a4950917137a20a3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250706130756_f93dc0258240489bef972e62e2730e3833a6a76ac82c0525a4950917137a20a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Uginula riba"> </figure>  - Krenuli smo odmah na teren i ugledali prizor koji ledi krv u žilama. Površinom Lješnice, koja se u Lim uliva kod Bioče, plutala je mrtva pastrmka, lipljen, pa čak i mladica, što govori o obimu katastrofe. Uzeli smo uzorke, dvije kante uginule ribe, i sve prijavili inspektoru za ribarstvo Vukajlu Đaloviću i policiji - ispričao je za Dan Ismet Softić iz SRD „Sinjavac“, ističući da su im se pridružile i kolege iz SRD „Lim“ iz Berana. Ribolovci su konstatovali, kako prenosi Dan, da je pomor krenuo od potoka koji se uliva u Lješnicu, nedaleko od fabrike oružja na Polici. Objansili su da je iznad tog mjesta riba živa, a nizvodno je riječni život ugašen. - Lješnica je sada mrtva rijeka – kazao je Softić i poručio da se ne smije dozvoliti da ovaj incident prođe nekažnjeno. Portalu ETV iz Direktorata za ribarstvo nijesu odgovorili jesu li i ranije registrovane prijave za pomor ribe u ovoj rijeci i u koliko navrata i ko su bili zagađivači. Odgovore još nijesmo dobili od Agencije za zaštitu životne sredine i Ekološke inspekcije.

Mirković: Zastiđe, potrovaše nas bez ikakve odgovornosti

Rijeka Lješnica, poznata po svojoj bogatoj fauni i kristalno čistoj vodi, doživjela je juče ekološku tragediju kakva se ne pamti u ovom kraju.
Oko podneva, uznemireni ribolovci obavijestili su Sportsko - ribolovno društvo (SRD) "Sinjavac" da površinom vode pluta velika količina uginule ribe, što je odmah alarmiralo i nadležne institucije.
- Krenuli smo odmah na teren i ugledali prizor koji ledi krv u žilama. Površinom Lješnice, koja se u Lim uliva kod Bioče, plutala je mrtva pastrmka, lipljen, pa čak i mladica, što govori o obimu katastrofe. Uzeli smo uzorke, dvije kante uginule ribe, i sve prijavili inspektoru za ribarstvo Vukajlu Đaloviću i policiji - ispričao je za "Dan" Ismet Softić iz SRD "Sinjavac", i dodaje da su im se odmah pridružile i kolege iz SRD "Lim" iz Berana.
Ribolovci iz Berana i Bijelog Polja krenuli su u akciju i, prateći tok rijeke, otkrili mjesto na kome sumnja postaje više od slučajnosti. Radi se o potoku koji se uliva u Lješnicu nedaleko od fabrike oružja na Polici. Iznad tog mjesta, kažu ribolovci, riba je živa – ispod, riječni život je ugašen.
– Sve ukazuje da je nešto ispušteno u taj potok. Mještani sumnjaju da je iz fabrike oružja iscurila neka hemikalija. To je za nas potpuna ekološka katastrofa. Lješnica je sada mrtva rijeka – kaže Softić.
Kako ističu iz ribolovačkih društava, u rijeci se redovno mrijestio skobalj, a tokom cijele godine mogla se naći plemenita riba. Sada, strahuju, od svega toga je ostala samo tišina i miris uginuća.
Krivične prijave protiv N.N. lica već su podnijete Odjeljenju bezbjednosti Bijelo Polje, a očekuje se hitan odgovor inspekcijskih službi. Iz ribolovnih društava poručuju da neće odustati dok se ne pronađe krivac i rijeka Lješnica ne vrati u život.
– Ne smije se dozvoliti da ovo prođe nekažnjeno. Ako se ovakve stvari ponove, ovdje više neće biti ni ribe, ni ribara, ni života – upozoravaju iz SRD "Sinjavac" i dodaju da očekuju brzu reakciju nadležnih državnih organa, kako bi se pronašao uzrok ovako velikog pomora ribe i adekvatno sankcionisao.

U Bijelom Polju ugrožen rječni ekosistem: Lješnicom pluta uginula riba

Premijer Hrvatske Andrej Plenković utvrdio je danas na Danima regionalnog razvoja i fondova EU da projekti finansirani iz tih fondova u hrvatskom medijskom, političkom i uopšte javnom prostoru nijesu dovoljno vidljivi, rekavši kako su to teme koje bi trebalo da zanimaju hrvatski narod.
“Tu ne vidim prijetnju ni od ustašizacije ni od drame antifašista”, rekao je Plenković na glavnoj konferenciji devetih Dana regionalnog razvoja i fondova EU koji se od utorka do četvrtka održavaju u Šibeniku.
Središnja tema su projekti koji se u cijelosti ili dijelom financiraju evropskim novcem. Iako su takvi projekti, prema Plenkovićevim riječima, brojni i od velike važnosti za ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske, oni nisu dominantna tema hrvatskog medijskog i političkog prostora ni tema razgovora.
“Nije ni čudo da ljudi ne znaju da Hrvatska ide u dobrom smjeru”
“Jer da jesu, onda bi nam društvo bilo bolje”, poručio je dodajući da je to možda i zato što je Vlada s partnerima na ovim projektima uspjela dovesti regionalni razvoj i ogromna sredstva do te razine da djeluje kao da je to normalno, rutinski ili da se događa stihijski.
“To je ozbiljan i krupan problem komunikacije cijelog ovog procesa prvih 12 godina našeg članstva u EU”, istakao je Plenković. Ocijenio je i da je to i greška Vlade koja, po njemu, očito ne zna dovoljno dobro rastumačiti važnost svakog pojedinog projekta iako “svaki taj projekt ima novac za vidljivost”.
Premijer se stoga ne čudi što hrvatski narod ne zna ide li Hrvatska u dobrom smjeru jer, kako je istakao, kad se sprovode ankete na pitanje ide li Hrvatska u dobrom smjeru čak 75 posto ispitanika odgovara “ne ide”.
“Morali bismo malo više poraditi na vidljivosti”
“Sveukupno vas koji znate za te projekte nema više od 200. Mi ne znamo što se sve radi u drugim mjestima u Hrvatskoj, a kamoli da znamo što se događa u drugim zemljama. Tu smo ostali malo skučeni i to nije dobro.
Morali bismo malo više poraditi na tome i te novce koje imate za vidljivost koristite da se ipak nekako stekne dojam da nije loše, da se dosta toga napravilo”, poručio je premijer predstavnicima jedinica lokalne samouprave.
Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Mikuš Žigman istakla je kako je Hrvatska tokom posljednjih godinu dana stavila na raspolaganje 4 milijarde eura sredstava, da je ugovoren i proveden niz projekata koji su korisni za razvoj hrvatskih regija te za poboljšanje standarda i uvjeta života hrvatskih građana.
“Bili smo na 61 odsto prosjeka razvijenosti EU, a lani na 77 odsto”
Resorna ministarka zadovoljna je saradnjom s jedinicama lokalne (regionalne) samouprave koje su važan partner u provedbi EU projekata. “Hrvatska je jedina evropska zemlja koja je odvojila 150 miliona eura za naša ostrva čime pokazujemo koliko su nam ostrva strateški važni u razvojnom smislu”, kazala je resorna ministarka novinarima.
Istakla je kako je Hrvatska prilikom pristupanja EU bila na 61 posto prosjeka razvijenosti EU koji je pak na kraju 2024. godine iznosio 77 posto. “Kroz to možemo vidjeti koliko su nam fondovi EU pomogli u dostizanju tog razvojnog jaza”, zaključila je.
Za novo višegodišnje razdoblje, od 2028. do 2034. godine, Hrvatska će imati 16,8 milijardi eura te će nastaviti zagovarati kohezijske politike koje su temelj politike EU, a prioriteti će pri raspodjeli sredstava biti isti kao na razini cijele EU: konkurentnost ekonomije, produktivnost te teritorijalni pristup, odnosno snažno zagovaranje regija.

Plenković: EU projekti nevidljivi u javnosti, nije ni čudo što građani misle da nam ne ide

Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović saopštio je da postoji napredak u vezi Poglavlja 31 koje je blokirala Hrvatska.
- To poglavlje je spremno duže od godinu, ono se odnosi na zajedničku spoljnu i bezbjednosnu politiku EU, ali kao što smo govorili postoje dvije dimenzije ovog procesa i tu je i politička strana - &nbsp;rekao je Ivanović.
Govoreći o odnosima sa Hrvatskom i njenim uslovima, Ivanović je istakao da komunikacija teče dobro.
- Mi čujemo samo podršku da se ovo pitanje završi. Kako će ići proces izjašnjavanja Hrvatske po pitanju poglavlja 31, pa, ti razgovori teku u dobroj vjeri, kontakti su česti i sadržajni su, imamo napredak - kazao je on, prenosi RTCG.
Ivanović je kazao i da je moguće da će Crna Gora na Međunarodnoj konferenciji u Briselu 16. decembra, zatvoriti i više od pet poglavlja.

Ivanović: Očekujemo uspješnu konferenciju u Briselu, poglavlje 31 može biti zatvoreno u svakom trenutku

Generalni direktor Evropske komisije za Bliski istok, Sjevernu Afriku i Zaliv Stefano Sanino više neće obavljati tu funkciju, saopštila je danas Evropska komisija, pošto je on, zajedno sa rektorkom Evropskog koledža Federikom Mogerini, priveden u okviru istrage o prevari.
Sanino je uzeo odsustvo do kraja godine, kada će se penzionisati kao što je planirano, navode u Evropskoj komisiji, prenio je belgijski portal Politiko.
U mejlu poslatom kolegama, u kojem je najavio svoje skoro penzionisanje, Sanino je naglasio da u ovim okolnostima ne smatra da je prikladno da nastavi da bude na svojoj sadašnjoj poziciji.
On je dodao da je "uvjeren u rad sudija i da će sve biti razjašnjeno".

Stefano Sanino podnio ostavku

Vaterpolisti Jadran m:tela poraženi su večeras u Trebinju od Pro Reka 19:12, u petom kolu B grupe Lige šampiona.
To je treći poraz hercegnovskog tima ove sezone, u kojoj ima i dva trijumfa.
Pro Reko, koji je dobio i prvi međusobni duel &nbsp;16:7, upisao je peti trijumf i zadržao maksimalan učinak u dosadašnjem dijelu takmičenja.
Višestruki evropski prvak je, nakon izjednačene prve četvrtine (3:3), do polovine meča stekao četiri gola prednosti (9:5).
Sve dileme riješio je u trećoj četvrtini, koju je dobio 6:2 i uoči posljednjih osam minuta razliku uvećao na osam golova (15:7).
U hercegnovskom timu najefikasniji je bio Đorđe Lazić &nbsp;sa tri gola, dok su po dva dodali Jovan Vujović i Fran Valera.
Kod gostiju najbolji je bio Brus Irving sa pet, dok je gol manje postigao Fran Kanelja.
Jadran će u posljednjem kolu igrati protiv Novog Beograda.

Pro Reko savladao Jadran m:tel

Grupa građana Cetinja danas će blokirati saobraćaj na magistralnom putu Cetinje-Podgorica, u mjestu Kruševo Ždrijelo, od 15 sati i 20 minuta, kazala je za Portal ETV Vesna Pejović, majka i baba ubijenih u masakru na Medovini.
Građani Cetinja mirne blokade organizuju mjesecima iskazujući protest i tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora za dvije tragedije u kojima je na Cetinju, u dvije i po godine, ubijeno dvadeset i troje njihovih sugrađana.
Do sada su simbolično blokade počinjale u 17.26 sati, vrijeme kada je Aco Martinović započeo krvavi pir u kojem je ubijeno 13 osoba.&nbsp;
Pejović je kazala i da se ubuduće neće znati vrijeme blokada.
- Nijesu uspjeli da me slome, neću odustati sve dok zahtjevi ne budu ispunjeni - kazala je Pejović.&nbsp;
O blokadama će, kako je poručila, odlučivati građani koji su svakoga dana na Kruševom ždrijelu.&nbsp;
- Oni su konstantno na blokadama, po lijepom i ružnom vremenu. Istrajali smo i istrajaćemo sigurni budite, neka narod Crne Gore bude svjestan da stojimo zbog ovakvog sistema, društva i života. Moje ne mogu vratiti ali želim osmijeh ovoj đeci - zaključila je Pejović u izjavi za Portal ETV.&nbsp;

Od danas će varirati satnica blokada na Kruševom ždrijelu: Nema odustajanja dok zahtjevi ne budu ispunjeni

Novoimenovana vršiteljka dužnosti direktorice Javne ustanove Muzeji i galerije Budve Ivana Ćupić onemogućena je jutros da uđe u kancelariju, jer je bivša direktorka ove institucije Lucija Đurašković zaključala vrata i odbila da preda ključ. - Jutros sam se pojavila na poslu i kancelarija je bila zaključlana. Ona traži da joj uručim rješenje o razrješenju i odlku Savjeta ustanove o njenom razrješenju da bi se obavila primopredaja. Ja, naravno, nemam ta dokumenta. Sjedim u hodniku i čekam razrješenje situacije. Pozvali smo policiju, ali oni su tražili da dođemo kod njih da podnesemo prijavu – kazala je Portalu ETV Ćupić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Ivana Ćupić (Foto Đ.Cmiljanić)"> <figcaption>Ivana Ćupić(Photo: Đ.Cmiljanić)</figcaption> </figure>  Ona očekuje da će situacija biti riješena i da će već sjutra početi da obavlja dužnost. Objavili smo jutros da je Ćupić imenovana za novu direktoricu Muzeja i galerija Budve umjesto Lucije Đurašković kojoj je mandat istekao još 2021. godine, ali je ona, bez obzira na tu činjenicu sve to vrijeme rukovodila institucijom. - Sa radošću vas obavještavam da danas preuzimam dužnost direktorke JU Muzeji i galerije Budve. Velika mi je jednako i čast i odgovornost voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju, te iskreno zahvaljujem na ukazanom povjerenju. Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve – kazala je Ćupić za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Ističe da će se posebno posvetiti modernizaciji sadržaja i prostora institucije, većoj otvorenosti i snažnijem povezivanju sa zajednicom, značajnom povećanju broja posjetilaca, te digitalizaciji fonda i primjeni savremenih pristupa u svim segmentima rada. - Želim da zajedno izgradimo snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji. I te kako vjerujem u potencijal ove ustanove i pozivam mlade ljude, kao i sve građane, da se aktivno uključe u inicijative, programe i aktivnosti koje pripremamo. Cijeneći stručnost i predanost zaposlenih, kao i temelje koje su postavili svi moji prethodnici, odlučno vjerujem da s današnjim danom započinje nova faza dinamičnog razvoja Muzeja i galerija Budve – poručila je ona. Najavili smo da primopredaja dužnosti između bivše i nove direktorice neće proteći „u miru“, ukazujući da se Đurašković nije „pomirila“ sa tim da se mora povući i da je početkom novembra najavila da će podnijeti krivičnu prijavu zbog „falsifikovanja pečata“ te javne ustanove, odbijajući da prihvati da bude razriješena. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko ona dugo želi. Imenovana je u avgustu 2017. na period od četiri godine, ali nakon što joj je istekao mandat u avgustu 2021. nije pokrenut postupak izbora novog direktora?! Podršku Luciji Đurašković u novembru je dao budvanski odbor Nove srpske demokratije, partije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Iz Opštine Budva u avgustu je saopšteno da Đurašković i njeni bliski saradnici zloupotrebom i mahinacijama koriste sindikat u privatne svrhe i onemogućavaju kompletiranje Savjeta ustanove, jer odbijaju da predlože člana iz reda zapošljenih. - ...Lucija Đurašković nije preuzela nijednu radnju kako bi se iz reda zaposlenih imenovao član Savjeta, nakon čega bi osnivač predložio i ostale članove. Svjesna činjenice da bi je novoimenovani Savjet mogao zbog brojnih propusta u radu razriješiti, nastavlja sa opstrukcijama, posebno koristeći političku krizu i činjenicu da lokalni parlament nije funkcionisao – saopštili su u avgustu iz Opštine Budva.

Lucija Đurašković zaključala kancelariju, Ćupić u hodniku čeka policiju

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić danas je u Višem sudu predložio da kao svjedok bude saslušan Zoran Brđanin - nekadašnji direktor Uprave policije.
On je to obrazložio da Brđanin treba da saopšti sudskom vijeću da li su mu rekli i postavili uslov da će njega i njegov pomoćnika Dejana Kneževića smijeniti "ukoliko se ne ograde od njega" zbog predmeta koji je otvorio protiv budvanske grupe, jer su pojedinci iz vlasti smatrali da je taj postupak politički motivisan.
Osim Katnića na optužnici su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Odgovarajući na pitanja Katnića bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je da je Brđanin tražio od nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca da ne procesuiraju osobe iz budvanske grupe koji su bliski škaljarskom klanu.
Katnić je pitao Radonjića da li se sjeća što je zatraženo na sastanku koji je sazvao tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović a kojem je prisustvovao Luka Rakčević i pomoćnik direktora policije &nbsp;Dejan Knežević i čime je Abazović zaprijetio?
Svjedok je rekao da je nakon tog sastanka traženo je da se ne procesuira budvanska grupa.
- Sjećam se da je kod vas dolazio Brđanin da traži da ne procesuirate jedan predmet, a odnosi se na budvanaku grupu. Tužilac Čađenović je vodio taj predmet. Brđanin je došao kod vas a prethodno je mene pozvao Kneževića, da ne procesuiramo taj predmet i da će se policija ograditi od nas ako procesuiramo i reći da nema dokaza - ispričao je Radonjić.
On je dodao da nije prisustvovao tim sastancima.
Katnić je objasnio da je u pitanju budvanska grupa ogranka škaljarskog klana, čiji su članovi su bili, kako je rekao, braća Kažanegra, Marko Ljubiša Kan i drugi.
- Sudija za istragu je uveo mjere tajnog nadzora. Na njima je bio Blažo Rađenović, član URA-e - ukazao je Katnić.
I to, bio glavni motiv, zbog čega je taj "predmet" bio "sporan".
Međutim, on je nastavio rad na tom predmetu ali je penzionisan.

Katnić tvrdi da je nakon sastanka sa Abazovićem traženo da se ne "dira" budvanski predmet, jer je na mjerama evidentirana i komunikacija Rađenovića

Za Pljevlja važan infrastrukturni projekat, put Mijakovići – Vrulja, koji će znatno uticati na povezanost ovoga grada sa ostalim crnogorskim gradovima, kako na sjeveru, tako i na jugu države, juče je svečano otvoren, ali ceremoniji, u organizaciji Vlade Crne Gore, nije prisustvovao predsjednik pljevaljske opštine Dario Vraneš. Nije bio pozvan. Ni on, niti predsjednica Skupštine Opštine Jovana Tošić. Ali, jeste potpredsjednik lokalnog parlamenta – Darko Gazdić iz Pokreta Evropa sad, kao i čelnici Rudnika uglja Pljevlja – Nemanja Laković, Jadranko Lončar i Miroslav Đurišić, takođe kadrovi PES-a. Put su juče otvorili premijer Milojko Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-put-vrulja-mijakovici-smanjuje-vrijeme-putovanja-od-pljevalja-do-podgorice-za-oko-pola-sata&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Vraneš, kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića (predsjednika Skupštine Crne Gore) i Tošić, kadrovkinja Demokrata Alekse Bečića (potpredsjednika Vlade), iako „prvi domaćini“ grada pod Golubinjom, za Spajića, očito, nijesu bili poželjni. - Nijesmo dobili zvaničan poziv, ni ja ni predsjednica Skupštine – kratko je za Portal ETV kazao Vraneš. Na našu opasku da je svečanoj ceremoniji prisustvovao potpredsjednik Skupštine Opštine, kadar PES-a, Darko Gazdić, komentar Vraneša je bio: „Da. Cio PES je bio“. - Svi iz Rudnika uglja – dodao je.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja"><figcaption>Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Vraneš je negirao tvrdnje da obezbjeđenje nije dozvolilo njemu i Tošić da prođu, sve dok ceremonija nije okončana. Ono što je upadljivo je da njega i nje nema na Vladinim fotografijama i snimcima sa otvaranja puta. Vraneš je za Portal ETV još kazao da ekipi Televizije Pljevlja nije dozvoljeno da izvještavaju sa ovog događaja. - Prvi put od osnivanja TV Pljevlja da im se nije dalo da prisustvuju – rekao je on. Zašto Spajiću, rođenom Pljevljaku, Vraneš nije bio poželjan, ali ni Tošić, može se samo nagađati. Politika vlasti u Pljevljima je, od kada je na čelu grada Vraneš, bukvalno „saoizacija“ ove Opštine, međutim premijer nijednim gestom do sada nije pokazao da mu to smeta. Vraneš prilježno radi na velikodržavnom projektu susjedne Srbije – nazvanom „srpski svijet“, a koji podrazumijeva prisajedinjenje ovoj zemlji, ne samo Crne Gore koju oni tretiraju kao srpsku teritoriju, već i dijelova drugih država u okruženju, poput entiteta Bosne i Hercegovine – Republika Srpska. Vraneš slavi nacistički četnički pokret, blizak je Crkvi Srbije, a maticom smatra susjednu Srbiju. Obilježava državne praznike Srbije, ali ne i Crne Gore. Ove godine čak je odbio da prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine povodom Dana Pljevlja – 20. novembra. Pljevlja su 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora, međutim, Vraneš smatra da je to najtragičniji dan XX vijeka za ovaj grad. Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović juče je na svom Fejsbuk profilu ocijenio da je „sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja, dr Dario Vraneš“. - Otvorena je dionica puta Pljevlja – Mijakovići - Vrulja, dio puta ka Bijelom Polju. To je projekat koji nije ni PES-ov, ni DPS-ov, ni DF-ov – to je put građana Pljevalja i Bijelog Polja, plaćen novcem svih nas. I upravo zato je sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja dr Dario Vraneš. Sviđalo se to nekome ili ne, predsjednik Opštine je simbol grada i morao je biti tu. Isto tako, morao je biti prisutan i predsjednik opštine Bijelo Polje. To je normalna, civilizovana i državnički odgovorna praksa – napisao je on. Konstatovao je i da „to nije bio državni događaj“, već „stranački skup članova i simpatizera PES-a, na kojem nije bilo mjesta za nikoga ko ne odgovara propagandi, pa čak ni za građane Pljevalja“. - Put koji treba da spaja ljude, oni su pretvorili u političku tribinu koja dijeli građane. Država se ne gradi mitinzima i podjelama, već zajedništvom, odgovornošću i poštovanjem funkcije koju obavljaš, a ne stranke za koju navijaš. Pljevljima treba razvoj, ne partijska priredba za fotografisanje. Pljevljima trebaju putevi do Čajniča, Foče, Priboja, Mojkovca i Bobova – poručio je Čolović. Izvođač radova na putu Mijakovići - Vrulja je kompanija „Bemax“.

Tag: ljesnica