<p>Primjena ljekova koji sadrže semaglutid kao aktivnu supstancu može izazvati veoma rijetko neželjeno dejstvo povezano sa gubitkom vida, zaključio je Komitet za procjenu rizika u oblasti farmakovigilance (PRAC) Evropske agencije za ljekove (EMA).</p>
<p>Kako je saopšteno iz Instituta za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (CINMED), od ljekova koji sadrže semaglutid u Crnoj Gori je registrovan samo jedan, koji do sad nije stavljen u promet.</p>
<p>U obavlještenju EMA objavljenom na sajtu CINMED-a navodi se da je PRAC zaključio da semaglutid može izazvati veoma rijetko neželjeno dejstvo nearterijska prednja ishemijska optička neuropatija (NAION).</p>
<p>- Ljekovi koji sadrže semaglutid (Ozempic, Wegovy, Rybelsus) su u zemljama Evropske unije odobreni za terapiju dijabetesa i gojaznosti - kazali su iz CINMED-a.</p>
<p>Dodaje se da u Crnoj Gori, od navedenih ljekova, dozvolu za stavljanje u promet ima samo lijek Ozempic, proizvođača Novo Nordisk.</p>
<p>- Međutim, iako registrovan, ovaj lijek do sada nije stavljen u promet u Crnoj Gori - rekli su iz CINMED-a.</p>
<p>Oni su naveli da će informacije o ljekovima koji sadrže semaglutid biti ažurirane, kako bi bilo uvršteno ovo veoma rijetko neželjeno dejstvo.</p>
<p>Iz CINMED-a su pojasnili da se to neželjeno dejstvo ispoljava kod najviše jednog od deset hiljada pacijenata koji koriste lijek.</p>
<p>- Pacijenti koji tokom primjene lijeka koji sadrži semaglutid primijete iznenadni gubitak ili brzo pogoršanje vida, treba odmah da kontaktiraju ljekara - naveli su iz CINMED-a.</p>
<p>Kako su dodali, ukoliko se potvrdi da je u pitanju NAION, primjenu semaglutida je potrebno prekinuti.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

CINMED: Ljekovi sa semaglutidom mogu izazvati neželjeno dejstvo povezano sa vidom

<p>Evropljani plaćaju različite cijene ljekova u zavisnosti od toga gdje žive, ali troše znatno manje nego građani Sjedinjenih Američkih Država, prenosi Euronews.</p>
<p>Predsjednik SAD <b>Donald Tramp</b> u ponedjeljak je kritikovao Evropsku uniju najavivši planove za smanjenje troškova ljekova za američke građane.</p>
<p>- Plaćaćemo koliko i Evropa - rekao je Tramp novinarima, dodavši da su zemlje EU "teške", "brutalne" i "nepristojne" u pregovorima sa farmaceutskim kompanijama, prenosi Euronews.</p>
<p>Cijene ljekova u SAD među najvišima su u svijetu. Ta zemlja je 2022. godine potrošila 617,2 milijarde dolara (542,7 milijardi eura) na ljekove, dok je 24 evropske zemlje zajedno potrošilo 233,5 milijardi dolara (205,3 milijarde eura), prema analizi RAND korporacije.</p>
<p>Trampov plan predviđa vezivanje američkih cijena ljekova za najniže cijene koje važe u drugim razvijenim zemljama – ukoliko proizvođači sami prethodno ne snize cijene. Međutim, još nije jasno kako bi ovaj plan mogao biti sproveden, niti kolike bi uštede donio pacijentima u SAD.</p>
<p>Zašto su ljekovi skuplji u SAD? A šta je to u evropskom pristupu cijenama ljekova što je, po Trampu, "teško", "brutalno" i "nepristojno"?</p>
<p>Cijene su više u SAD jer farmaceutske kompanije tvrde da moraju da nadoknade visoke troškove razvoja novih ljekova – dok evropske zemlje pregovaraju kako bi cijene snizile, za razliku od američke vlade, koja u pravilu to ne čini.</p>
<p>Prema izvještaju Svetske zdravstvene organizacije (SZO), većina evropskih država u obzir uzima i cijene istih ljekova u drugim zemljama kada odlučuje koliko je spremna da plati.

Ipak, Evropljani ne plaćaju ljekove isto – cijene variraju u zavisnosti od države.</p>
<p>Na primjer, Švajcarska prosječno troši 525 eura godišnje po osobi na ljekove, dok Hrvatska izdvaja 262 eura.</p>
<p>Jedan od razloga su povjerljivi pregovori sa farmaceutskim kompanijama, što, prema mišljenju kritičara, može dodatno povećati cijenu već skupih ljekova.</p>
<p>- Praktično ne postoji transparentnost - rekao je za Euronews <b>Helt Husejin Naci</b>, vanredni profesor zdravstvene politike na Londonskoj školi ekonomije.</p>
<p>Zemlje se pri pregovorima rukovode različitim kriterijumima. U Engleskoj i Švedskoj ključan je odnos cijene i koristi, dok Njemačka procjenjuje koliko novi lijek može da poboljša stanje pacijenata u poređenju sa već postojećim terapijama.</p>
<p>Vrijedno je napomenuti da su cijene ljekova u evropskim državama u posljednjim godinama porasle. U Njemačkoj su, na primjer, troškovi ljekova u bolnicama porasli za 11,5 odsto, a u apotekama za 2,6 odsto između 2012. i 2022. godine.

Zdravstveni osiguravači su prošle godine upozorili da rast cijena ljekova već opterećuje državne budžete.</p>
<p>- Cijene su već previsoke u mnogim evropskim zemljama, s obzirom na to koliko javni zdravstveni sistemi mogu da izdrže - kaže Naci i upozorava da bi dodatni pritisak iz SAD ili farmaceutskih kompanija da se cijene povećaju „ozbiljno ugrozio sistem“.</p>
<h2>Ko snosi trošak ljekova?</h2>
<p>Unutar Evrope postoje razlike i u tome ko tačno snosi trošak ljekova – najveći dio pokrivaju javni zdravstveni sistemi, ali dio se plaća i iz sopstvenog džepa ili putem dodatnog zdravstvenog osiguranja.</p>
<p>U baltičkim zemljama, kako navodi SZO, pacijenti mogu plaćati različite cijene za isti lijek, u zavisnosti od toga koju bolest imaju. U Estoniji, Poljskoj i Francuskoj postoje i recepti sa fiksnim participacijama.</p>
<p>U Kipru je 2022. godine država (zajedno sa obaveznim zdravstvenim fondovima) pokrila 90 odsto ukupnih troškova za ljekove, dok je u Bugarskoj taj udio bio samo 23 odsto. Ovi podaci obuhvataju sve ljekove, ne samo one na recept.</p>
<p>- Očekivati od zdravstvenih sistema da plaćaju još više za ljekove, jednostavno nije realno - zaključuje Naci.</p>

500x500

Evropljani potroše znatno manje novca na ljekove od Amerikanaca: Šta najviše utiče na cijenu, i ko snosi trošak?

<p>Predsjednik SAD <b>Donald Tramp</b> je danas potpisao uredbu koja proizvođačima ljekova postavlja rok od 30 dana da same smanje cijene ljekova koji se u Americi izdaju na recept, ili da se suoče sa ograničenjima koje će im sama vlada postaviti, to jest sa manjim izdvajanjem iz federalne kase za pokrivanje troškova tih ljekova.</p>
<p>Izvršnom naredbom se poziva Ministarstvo zdravlja kojim rukovodi <b>Robert F. Kenedi Mlađi </b>da pregovorima dođe do novih, nižih cijena prepisanih ljekova.</p>
<p>Ako takav sporazum ne bude postignut, na snagu će stupiti novo pravilo, koje će cijenu ljekova u SAD povezati sa nižim cijenama koja se za njih plaća u drugim zemljama.</p>
<p>- Ima da ujednačimo stvari. Svi ćemo plaćati isto. Plaćaćemo ono što i Evropa plaća - rekao je Tramp na konferenciji za novinare koja je održana ujutro po lokalnom vremenu.</p>
<p>Nije najjasnije da li će i kakav uticaj uredba republikanskog predsednika imati na milione Amerikanaca koji imaju privatno zdravstveno osiguranje. Federalna vlada SAD je ona koja ima najveću moć da utiče na cijene ljekova koji su pokrivene federalnim programima Mediker (Medicare) i Medikejd (Medicaid).</p>
<p>Američka vlada izdvaja godišnje milijarde dolara za ljekove koji se izdaju na recept, za sredstva koja se ubrizgavaju injekcijom i transfuzijom, kao i druge ljekove koje pokriva Mediker, za oko 70 miliona Amerikanaca. Medikejd, pak, pokriva troškove tih sredstava za oko 80 miliona siromašnih Amerikanaca i onih sa posebnim potrebama.</p>
<p>Uoči potpisivanja uredbe, predsjednik PhRMA, najveće farmaceutske lobi grupe u SAD, pobunio se zbog Trampovog plana, nazvavši ga "lošim dogovorom za američke pacijente".</p>
<p>- Uvođenjem stranih cijena, u Medikeru će biti sasječeno na milione dolara, a nema garancije da će to pomoći pacijentima i poboljšati njihov pristup ljekovima. Ona (uredba) ugrožava stotine milijardi dolara koje naše kompanije-članice planiraju da investiraju u Americi, i čini nas zavisnijom od Kine za inovativnu medicinu - rekao je predsjednik PhRMA <b>Stiven Džej Abl</b>.</p>
<p>Trampov omiljeni pristup cijenama ljekova preko Medikera svodi se na pristup "nacije sa najvećom preferencom", a koji je bio kontroverzan i onda kad je prvi put primijenjen, u vrijeme prvog Trampovog predsjedničkog mandata.</p>
<p>Naime, u završnim sedmicama svog prvog predsjednikovanja on je potpisao sličnu uredbu kojom je pozvao SAD da plaćaju nižu cijenu jednog broja prepisanih lijeka, istu kakvu plaćaju druge zemlje.</p>
<p>Ta usko postavljena uredba naišla je na prepreke, i federalni sud ju je blokirao, pa nije ni stupila na snagu u vrijeme administracije demokratskog predsjednika <b>Džozefa Bajdena</b>.</p>
<p>Farmaceutska industrija je Trampovu uredbu iz 2020. godine ocijenila kao nešto što stranim vladama daje prednost kada se odlučuje o cijenama ljekova u SAD.</p>

1250x600

1084x550

Tramp potpisao uredbu o smanjenju cijena ljekova koji se u SAD izdaju na recept: Svi ćemo plaćati isto

<p>Carinski službenici jutros su, u sklopu planskih aktivnosti i sprovođenja ciljanih kontrola, spriječili pokušaj krijumčarenja raznih vrsta ljekova, tehničkih uređaja i prehrambenih suplemenata na Aerodromu Podgorica.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511130520_4aa6d155559be7829bcb8be90d1305d8ba4fd4e0b79b318501dac58dc8ab28a5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511130520_4aa6d155559be7829bcb8be90d1305d8ba4fd4e0b79b318501dac58dc8ab28a5" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Oduzeti ljekovi"> <figcaption>Oduzeti ljekovi<span>(Photo: Uprava carina)</span></figcaption> </figure>  <p>Nedozvoljena roba otkrivena je kod dvoje ruskih državljana,<b> B.V.</b> i <b>M.N</b>, koji su u Podgoricu doputovali međunarodnim letom.</p> <p>Vrijednost zaplijenjene robe procijenjena je na oko 7.500 eura i ona je trajno oduzeta.</p> <p>Osumnjičeni su predati službenicima Uprave policije na dalju nadležnost, a protiv njih će, u redovnom postupku, biti podnijete krivične prijave. &nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511130520_2c6821a3acad54bf0b0c8095b1cc5a2d4e38ba054f283b89c2e436eaaf3eb924.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511130520_2c6821a3acad54bf0b0c8095b1cc5a2d4e38ba054f283b89c2e436eaaf3eb924" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Oduzeti ljekovi"> <figcaption>Oduzeti ljekovi<span>(Photo: Uprava carina)</span></figcaption> </figure>  <p>- Uprava carina nastavlja sa sprovođenjem intenzivnih kontrola na svim graničnim prelazima, s ciljem zaštite zdravlja građana, ekonomske stabilnosti i suzbijanja svih oblika nezakonite trgovine - poručuju iz UC.</p>

Na podgoričkom aerodromu spriječen pokušaj krijumčarenja ljekova vrijednih 7.500 eura

<p>U državnim i privatnim apotekama u Crnoj Gori pacijenti više od mjesec dana ne mogu da dobiju na recept lijek "anafranil" jer, kako je juče saopšteno iz ZUACG Montefarm, na više raspisanih tendera nije se javio nijedan ponuđač.</p>
<p>"Anafranil" je antidepresiv, koji se koristi za liječenje depresije i niza drugih psihičkih stanja, kao što su opsesivno-kompulsivni poremećaji, panična stanja i fobije, katapleksije udružene sa narkolepsijom. Pacijenti koji su se obratili &nbsp;redakciji ''Dana'' ističu da su prinuđeni da lijek na različite načine nabavljaju u Srbiji, BiH i Albaniji.</p>
<p>- S obzirom na to da osim 55 državnih apoteka Montefarma i više od 120 privatnih apoteka izdaje ljekove na teret Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, prekid u isporuci ovog lijeka ima posledice po cijelo tržište – i u državnim i u privatnim apotekama. Potpuno razumijemo potrebe i brigu pacijenata koji čekaju na terapiju na koju su navikli i zato radimo sve što je u našoj nadležnosti kako bismo obezbijedili kontinuitet u isporuci što je prije moguće, a što zavisi od samog proizvođača- kazali su za "Dan" iz Montefarma.</p>
<p>Navode da je trenutni diskontinuitet u nabavci i distribuciji lijeka "anafranil" (INN klomipramin) u pakovanju od 30 dražeja od 25mg, proizvođača NOVARTIS PHARMA AG, nastao kao direktna posledica više postupaka javne nabavke u kojima se nije prijavio nijedan ponuđač. Kako preciziraju, u postupcima broj 0824 od 18.3.2024, broj 2124 od 17.5.2024, broj 6824 od 16.10.2024, kao i u najnovijem postupku broj 1325 od 10.3.2025. godine, nije dostavljena nijedna ponuda.</p>
<p>- Jedina ponuda u vezi sa ovim lijekom pristigla je u postupku broj 3424 od 28.6.2024. godine, nakon čega su formirane određene zalihe, koje su u međuvremenu izdate pacijentima. Prema zvaničnim podacima, u periodu od 1.1. do 25.4.2025. godine, apoteke Montefarm izdale su ukupno 835 kutija ovog lijeka na recept. Trenutni zastoj u isporuci je, dakle, direktna posledica nedostatka ponuda u gore navedenim postupcima javne nabavke- ističu iz Montefarma.</p>
<p>Kako dodaju, u ovom trenutku, zbog nedostatka ponuda u postupcima javne nabavke, ne postoji precizna informacija o narednoj isporuci lijeka "anafranil". Montefarm je u stalnom kontaktu sa potencijalnim dobavljačima i svakodnevno preduzimamo sve raspoložive aktivnosti u cilju obezbjeđivanja novih količina.</p>
<p>- Pacijentima koji koriste "anafranil" savjetuje se da se, u saradnji sa svojim izabranim ljekarom ili psihijatrom, konsultuju o mogućim terapijskim zamjenama. Na tržištu postoje ljekovi iz iste farmakološke grupe koji mogu predstavljati odgovarajuću alternativu, ali isključivo uz stručnu procjenu ljekara, radi bezbjednosti pacijenta i očuvanja kontinuiteta terapije. Podsjećamo da Montefarm sprovodi nabavke u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, koristeći sve zakonom dozvoljene mehanizme, uključujući mogućnost nabavke terapijskih paralela ukoliko su dostupne. Cilj nam je da u najkraćem mogućem roku prevaziđemo prekid u snabdijevanju i omogućimo nesmetano liječenje pacijenata- &nbsp;poručuju iz državne apotekarske ustanove.</p>

Antidepresiv ''Anafranil'' nedostupan u apotekama više od mjesec dana

<p>Sam farmaceut ne može na svoju ruku reći ,,ne možete da pijete taj lijek, to nije u redu, već pijte ovo i previše ste ga pili”, već treba da se konsultuje sa ljekarom, pa na osnovu toga da se odredi - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, farmaceut<b> Damjan Nuculović</b>.</p>
<p>Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore dostavio je Montefarmu dopis sa precizno navedenim količinama ljekova i medicinskih sredstava koje su zdravstvene ustanove u Crnoj Gori potrošile, kao i količine koje su planirane na mjesečnom nivou. Time je Fond poslao upozorenje, jer je u posljednje vrijeme, posebno u zdravstvenim ustanovama primijećena povećana potrošnja ljekova.</p>
<p>Dosta pacijenata uzima više ljekova, kaže Nuculović, jer je aktuelna polifarmacija zbog promjena u smjernicama liječenja pa na osnovu svojih oboljenja dobijaju više ljekova.</p>
<p>- Donekle pacijenti uzimaju ljekove i na svoju ruku. To dosta može biti opasno i farmaceuti tu moraju biti odgovorni i gledati da to ne dozvole. Ono što je ovdje bitno je što pacijenti mogu ostati bez određenih ljekova, ako se ovako nastavi, jer neki ljekovi mogu upasti u deficit, ali nadamo se da će Crna Gora omogućiti da se uvoz ljekova radi normalno i da neće doći do tih problema. Bitno je istaći da dosta pacijenata sada ima više indikacija, kako starimo povećava se rizik od kardiovaskularnih bolesti, povećana je prevalenca i incidenca dijabetesa, hipertenzije, tako da mnogo ljudi uzima terapiju i samim tim raste potrošnja ljekova - rekao je Nuculović.</p>
<p>U 2024.godini je izdato 100 hiljada više ljekarskih recepata nego u 2023. godini, a farmaceuti u tom lancu, smatra Nuculović, treba da budu zadnja kontrola, da obrate pažnju na redovnu terapiju, ali i prate šta se dešava</p>
<p>- Mi dobijamo sve recepte koje pacijent koristi, a naše je da ispratimo da li ima neki lijek koji koristi više nego što treba ili ne. Problem je trenutno manji kontakt između samih ljekara specijalista  sa izabranim ljekarima, njih sa farmaceutima, i samim tim je u tome problem, zato što farmaceuti nijesu u kontaktu sa njima i ne mogu ih ni kontaktirati u slučaju da nijesu sigurni oko neke terapije. Sam farmaceut ne može na svoju ruku reći ,,ne možete da pijete taj lijek, to nije u redu, već pijte ovo i previše ste ga pili”, već treba da se konsultuje sa ljekarom, pa na osnovu toga da se odredi. Mislim da je kontakt između ljudi u zdravstvu slab, da treba da bude jači povodom ovoga - istakao je Nuculović.</p>
<p>Farmako ekonomski gledajući, smatra Nuculović, više se treba voditi računa o paralelama lijeka koje bi, dodaje on, bile jeftinije, što je dosta upitno, jer pacijenti kada dugi niz godina uzimaju neki lijek, kako kaže, teško se odluče na drugi.</p>
<p>- Digitalizacija bi mnogo značila, u vezi kontakta ljekar farmaceut, mogla bi urediti te probleme. Smjernice se konstantno mijenjaju, pa edukacija farmaceuta i ljekara treba biti na nivou, da bi znali zašto se toliko određenih ljekova i propisuje - zaključio je Nuculović.</p>

Nuculović: Kontakt ljekara i farmaceuta je slab što utiče i na povećanu potrošnju ljekova

<p>Ljekova naredne godine neće faliti, iako je smanjen budžet za njihovu nabavku, uvjerava direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Vuk Kadić.&nbsp;</p>
<p>On je na skupštinskom odboru nedavno alarmirao javnost i nadležne da u budžetu Fonda neće biti dovoljno novca za nabavku ljekova, pa je postignut kompromis da se nedostajući novac obezbijedi rebalansom budžeta.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 64.3629%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkadic-falice-novca-za-ljekove&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Građani nemaju razloga za brigu. Na policama apoteka naredne godine biće dovoljno ljekova - rekao je on za TVCG.</p>
<p>Neće, tvrdi, doći do nedostatka ljekova i medicinskih sredstava.</p>
<p>- A ako bude bilo potrebno, mi ćemo verovatno u tom trećem kvartalu, kao i većinom godina unazad, raditi neki rebalans budžeta koji će taj nedostajući deo sredstava za lekove nadoknaditi - naveo je Kadić.</p>
<p>To je epilog dogovora Fonda s predstavnicima Vlade nakon što je Kadić nedavno na sjednici skupštinskog odbora upozorio da će faliti ljekova. Cilj je kaže Kadić bio da se nadležni na rijeme upoznaju da ukupno opredijeljena 164 miliona eura za nabavku ljekova preko Montefarma i privatnih apoteka neće biti dovoljno.</p>
<p>- Zašto? Zato što su nam realni pokazatelji ove godine dšli smo do potrošnje negde koja će biti otprilike 150 miliona samo vezana za Montefarm, govorimo o 2024. godini, plus ovi 24 do 5 miliona koji se tiču privatnih apoteka - naveo je Kadić.</p>
<p>Najveći dio novca i ove ali i naredne godine, kaže Kadić, biće potrošeno za nabavku najsavremenije biološke i citostatičke terapije koja je skupa.</p>

Kadić: Ljekova naredne godine neće faliti, najviše novca za citostatike i biološku terapiju

<p>Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO)<b> Vuk Kadić</b> kazao je da je ta ustanova na osnovu analiza usvojila Nacrt budžeta od oko 535 miliona eura, dok su Ministarstvo finansija i Vlada donijeli odluku da budžet bude 452,6 miliona.</p>
<p>- Razlika je ogromna i iznosi preko 80 miliona eura - naglasio je Kadić, na skupštinskom Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje.</p>
<p>On je rekao da se kompletan budžet za FZO zasniva na pet potprograma, a po prvi put uveden je potprogram ostvarivanje prava na ljekove, medicinska sredstva i pomagala. Kadić je kazao da je iznos za bruto zarade u Predlogu zakona o budžetu identičan predloženom i tu nije bilo korekcija. Najveća razlika, tvrdi, odnosi se na potprogram za ljekove, jer im je odobreno 40 miliona eura manje.</p>
<p>- Vlada je predložila da budžet za ljekove bude 140 miliona eura, što je povećanje u odnosu na 112 miliona. Mi smo tražili više jer je fakturisanje u 2024. za ljekove i medicinska sredstva u ovoj godini 155 miliona eura samo što se tiče Montefarma, a 180 miliona sa privatnim apotekama. Bili smo realni, imajući u vidu potrošnju u ovoj godini - kazao je Kadić.</p>
<p>On je rekao da najveći dio, čak 50 odsto budžeta “Montefarma”, ide na strogo kontrolisane ljekove preko komisija Ministarstva zdravlja i FZO i da su u pitanju skupi medikamenti, biološka i onkološka terapija, gdje nema zloupotreba, već je u pitanju potreba i želja da budemo u korak sa savremenom medicinom i trendovima. Kadić je naglasio da je Komisija Ministarstva zdravlja ove godine odobrila 30 miliona eura skupih ljekova, a komisija FZO preko 45 miliona.</p>
<p>- Dakle, 75 miliona od 155 koji idu preko Montefarma odnosi se na nabavku skupih i strogo kontrolisanih ljekova koje odobravaju stručnjaci. U pitanju je terapija za cističnu fibrozu, genetska terapija, ljekovi koji pojedinačno koštaju milione eura. Ponovo ćemo doći u situaciju da radimo rebalans, da dugujemo Montefarmu i da ta ustanova ne može da servisira - rekao je Kadić.</p>
<p>On je naglasio da se razlika između sredstava predloženih od te ustanove i Vlade odnosi i na liječenje van Crne Gore. Pojasnio je da je ta ustanova u ovoj godini poslala 3.000 osiguranika na liječenje u Srbiju, a 1.000 u ostale zemlje Evrope, što je koštalo više od 13 miliona eura.</p>
<p>- Ako nam je namjera da našim državljanima obezbijedimo najbolju zdravstvenu zaštitu i liječenje, ne možemo uslovljavati cijene usluga u tim zemljama. Cijene, iako pregovaramo na mjesečnom nivou, su nešto što oni diktiraju, a ne mi. Više nije dovoljan budžet za tu poziciju od sedam ili osam miliona - kazao je Kadić.</p>
<p>Pojasnio je da su svi upoznati da je ove godine, na primjer, napravljena saradnja sa Institutuom u Minsku za transplantacije bubrega.</p>
<p>- To nisu neplanirani troškovi, već je država omogućila. Nemojte da bude da smo nešto deklarativno dali, a onda rekli da to ne može i da nema novca - kazao je Kadić.</p>

Kadić: Faliće novca za ljekove

<p>Vlada je na današnjoj sjednici usvojila novu Odluku o utvrđivanju osnovne i doplatne liste ljekova. Lista ljekova je proširena za 16 novih ljekova koji se koriste u terapiji neuroloških, infektivnih, autoimunih i onkoloških, ali i drugih oboljenja, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.</p>
<p>Na novoj listi sada su dostupne dodatne terapijske opcije za liječenje lupusa, multiple skleroze, karcinoma dojke, karcinoma pluća, karcinoma prostate, zatim za lječenje leukemije , astme i hronične opstruktivne bolesti pluća , HIV infekcije, kao i suplementna terapija za pacijente koji se nalaze na dijalizi.</p>
<p>Kako su kazali iz ministarstva zdravlja, od sada su dostupna i dva nova rezervna antibiotika, koji se koriste u terapiji komplikovanih infekcija.</p>
<p>- Redovnim ažuriranjem Liste ljekova unapređuje se pružanje zdravstvene zaštite uz obezbjeđivanje savremenih terapijskih opcija koje obuhvataju kvalitetne, efikasne i bezbjedne ljekove a koji se izdaju na teret Fonda za zdravstveno osuguranje - dodaju iz Ministarstva.</p>
<p>Shodno Uredbi o kriterijumima za stavljanje lijeka na Listu ljekova, planirano je usvajanje još jedne Liste ljekova do kraja 2024. godine.</p>

Na listi 16 novih ljekova za neurološka, autoimuna, onkološka oboljenja...

<p>Dok Vlada i institucije tihuju i ne reaguju na nezakonito imenovanje funkcionera Demokrata <b>Krsta Radovića </b>za izvršnog direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje on, za razliku od njih, ne gubi vrijeme i brutalno se obračunava sa zapošljenima koji su upozoravali na razloge zbog kojih on nije mogao biti imenovan. Nekadašnjem rukovodiocu Sektora za pravne i administrativne poslove <b>Vladimiru Ružičiću</b>, kojeg je smijenio 10. marta, sada je uručio i otkaz.</p> <p>Ružičić je, za sada, prva žrtva hajke protiv dijela zapošljenih u ovoj državnoj kompaniji, koju vode predsjednik Odbora direktora u ostavci <b>Zoran Lakušić </b>i nezakonito izabrani direktor Radović, od kada je u novembru prošle godine nezakonito razriješen dotadašnji izvršni direktor <b>Borislav Ivanković</b>.</p> <p>- Problemi su počeli od momenta kada je konstatovano da Krsto Radović ne ispunjava posebne uslove za mjesto izvršnog direktora s obzirom na to da nema potrebno radno iskustvo na rukovodećim pozicajama sa sedmim stepenom stručne spreme, a što je potvrđeno i inspekcijskim nadzorom – kaže za Portal ETV Ružičić.</p> <p>U Regionalnom vodovodu on je zapošljen od 20. septembra 2019. godine i kako kaže imao je odličnu saradnju sa svim prethodnim direktorima, a Radović je treći od kada su proruske i prosrpske društveno-političke elite preuzele vlast u Crnoj Gori, krajem avgusta 2020. godine.&nbsp;</p> <p>Tri prethodna direktora, o čemu je Portal ETV pisao, <b>Gorana Jevrića</b>, kojeg su zatekli na toj poziciji, <b>Josipa Đuraškovića </b>(takođe, kadar Demokrata) i Borislava Ivankovića nezakonito je smijenio Lakušić, odnosno Odbor direktora kojim on predsjedava.&nbsp;</p> <p>- Radović je prvi direktor s kojim imam nepremostiv problem od dana kada je zauzeo poziciju, što nedvosmisleno potvrđuje činjenicu da mi se sveti zbog ocjene da nije ispunjavao uslove za poziciju izvršnog direktora. Kao rukovodilac pravnog sektora bio sam član Komsiije za imenovanje koja sprovodi postupak izbora i imenovanje izvršnog direktora, ali kada su Lakušić i Radović shvatili da ja neću falsifikovati činjenicu da Radović ne ispunjava uslove makli su me iz Komisije i formirali novu bez ijednog lica koje je završilo pravni fakultet?! Nevjerovatno, ali to se dogodilo – priča Ružičić.</p> <p>Kaže da je dobio neformalno informacije da je kategoričan stav Lakušića i Radovića da žele da se riješe i njega i još nekih ljudi, po svaku cijenu.&nbsp;</p> <p>- Pričaju da nema veze što je to što rade nezakonito i što će nas sud sve vratiti na posao, jer oni tada svakako neće biti u Regionalnom. Toliko o njihovom osjećaju odgovornosti i profesionalizmu – ističe naš sagovornik.</p> <p>Poručuje i da neće odustati od borbe za svoja prava i da će podnijeti tužbu i tražiti poništenje nezakonitih odluka, ali naknadu materijalne štete, kao i nematerijlane zbog duševne boli i stigmatizacije okoline nakon što je dobio nezakonito otkaz i lažno optužen.</p> <p>- Koliko Radović nema stručnog znanja i kavlifikacija, odonosno dovoljno radnog iskustva, pokazuje i činjenica da je na mjesto kolege <b>Aca</b> <b>Ognjenovića</b>, sporazumom o preuzimanju na poziciju šefa Službe za pravne i administrativne poslove preuzeo iz Monetengrobonusa <b>Bojanu</b> <b>Rajković</b>. Angažovao je kao pravnicu, a ispostavilo se, nakon inspekcijskog nadzora da nema završen pravni, nego fakultet političkih nauka – kaže Ružičić.</p> <p>Kao još jedan dokaz neznanja i loših namjera Radovića, naš sagovornik ukazuje na činjenicu ko je bio u sastavu Disciplinske komisije koja je odlučivala o njegovoj sudbini.</p> <p>- U oba disciplinska postupka on je formirao komisiju koju su činila dva inžinjera i vozač. E zamislite nivo stručnog, pravničkog znanja tih komisija i njihove kvalifikacije za vođenje disciplinskih postupaka – konstatuje Ružičić.&nbsp;</p> <p>On se polovinom maja otvorenim pismom obratio premijeru <b>Milojku Spajiću</b>, ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera <b>Damjanu Ćulafiću </b>i ombudsmanu <b>Siniši Bjekoviću</b> zahtijevajući zaštitu radnih prava i upozoravajući ih da je u državnom preduzeću u kojem radi izložen progonu i mobingu, te montiranim disciplinskim postupcima. Do danas mu nijesu odgovorili.</p> <p>U pismu ih je, o čemu je Portal ETV pisao, obavijestio da od kada je za izvršnog direktora imenovan Krsto Radović počinju progon i mobing. Saopštio im je da je njega funkcije rukovodioca postavio na nižu poziciju - saradnika, dok je kolega sa mjesta šefa jedne službe „spušten“ na mjesto saradnika, a drugi sa mjesta savjetnika na mjesto referenta, što je sve konstatovala i Inspekcija rada.&nbsp;</p> <p>Tražio je od Spajića i Ćulafića da hitno preduzmu mjere protiv Odbora direktora ove državne kompanije i izvršnog direktora, uz podsjećanje da je Odbor nezakonito razriješio tri izvršna direktora i nezakonito imenovao Radovića.</p> <p>„Šapu“ na Regionalni vodovod stavila je Demokratska narodna partija <b>Milana Kneževića</b>, kada je u partijskoj podjeli funkcija, nakon što su proruske i prosrpske društveno-političke snage osvojile vlast 2020. godine, imenovali u maju 2021. Lakušića za predsjednika Odbora direktora. Zapošljeni kažu da on „vedri i oblači“ u Regionalnom vodovodu, a što proizilazi i iz činjenice da je Lakušić za nepune tri godine smijenio čak tri izvršna direktora u ovoj kompaniji.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250205060256_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250205060256_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1053" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić"> <figcaption>DUŽE OD POLA GODINE U OSTAVCI: Zoran Lakušić<span>(Photo: Regionalni vodovod)</span></figcaption> </figure>  <p>On je 16. decembra prošle godine, nakon što je u Vladi došlo do ozbiljnih mimoilaženja pošto je u novembru smijenio Borislava Ivankovića i postavio Krsta Radovića, podnio ostavku. Do danas, međutim, ta ostavka nije konstatovana. Kako smo ranije pisali, osim što mu poziciju čuva njegov partijski šef Milan Knežević, koji pokušava da mu nađe novo uhljebljenje, u Vladi imaju problem s njegovom ostavkom, jer će mu morati biti isplaćen ogroman novac. Prema Ugovoru o radu koji je sačinio sa Regionalnim vodovodom, u bilo kom slučaju razrješenja prije isteka mandata na koji je imenovan ima pravo na otpremninu u visini 12 bruto zarada. Objavili smo ranije da su nam zapošljeni saopštili da je Lakušićeva plata 4.500 eura. Uvećana za bruto iznos, to bi značilo da bi dobio otpremninu blizu 100.000 eura.</p>

Krsto Radović uručio otkaz smijenjenom šefu pravne službe Vladimiru Ružičiću

<p>Ukrajinske snage su zaustavile nedavno rusko napredovanje u sjevernoj oblasti Sumi i stabilizovale liniju fronta u blizini granice sa Rusijom, saopštio je glavnokomandujući ukrajinske vojske, general-pukovnik <b>Oleksandr Sirski</b>.</p>
<p>Prema riječima Sirskog, uspjesi ukrajinske vojske u oblasti Sumi spriječili su Rusiju da prebaci oko 50.000 vojnika, uključujući elitne desantne i mornaričke brigade, na druge dijelove fronta.</p>
<p>Ovu tvrdnju nije bilo moguće nezavisno potvrditi, a ruski zvaničnici nijesu još uvijek komentarisali situaciju.</p>
<p>Ruske snage polako napreduju na pojedinim dijelovima fronta dugog oko 1.000 kilometara, iako su ti ograničeni pomaci skupo koštali, kako po pitanju ljudstva, tako i po pitanju uništene oklopne tehnike. Brojno inferiornija ukrajinska vojska u velikoj mjeri koristi dronove kako bi zadržala Ruse.</p>
<p>Višemjesečni pokušaji međunarodne zajednice, predvođeni Sjedinjenim Američkim Državama, da se zaustavi rat koji traje više od tri godine, do sada nijesu dali rezultat. Uprkos neprijateljstvima, dvije strane su nastavile sa razmjenom ratnih zarobljenika, u skladu sa dogovorima sa nedavnih pregovora u Istanbulu.</p>
<p>Ministarstvo odbrane Rusije i ukrajinske vlasti potvrdili su da je u četvrtak izvršena nova razmjena.</p>
<p>Ukrajinsko koordinaciono tijelo za ratne zarobljenike saopštilo je da su među razmijenjenima ranjeni vojnici i oni sa zdravstvenim problemima. Najmlađi ima 24, a najstariji 62 godine, navodi se u saopštenju, uz napomenu da se uskoro očekuju nove razmjene.</p>
<p>Grad Sumi, koji je administrativni centar istoimene ukrajinske oblasti, imao je prije rata oko 250.000 stanovnika. Nalazi se oko 20 kilometara od linije fronta. Rusko napredovanje u ovu oblast ranije ove godine natjeralo je Ukrajinu da pojača odbranu tog područja.</p>
<p>Sirski je kazao da je formirana specijalna odbrambena grupa kako bi se poboljšala bezbjednost u Sumiju i okolnim zajednicama, sa posebnim akcentom na jačanje fortifikacija i ubrzanu izgradnju zaštitnih prepreka.</p>
<p>U martu su se ukrajinske snage povukle iz većeg dijela ruske susjedne oblasti Kursk, čije su dijelove kontrolisale nakon iznenadnog upada preko granice u avgustu.</p>
<p>To povlačenje omogućilo je Rusiji da pokrene kontraofanzivu, u okviru koje je, prema različitim procjenama, napredovala između dva i 12 kilometara u ukrajinsku teritoriju.</p>
<p>Ukrajinski zvaničnici navode da se žestoke borbe vode i u istočnoj oblasti Donjeck.</p>
<p>Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je juče da su njihove snage zauzele dva sela, Novoserhijivku i Ševčenka, u Donjeckoj oblasti.</p>
<p>Zauzimanje Ševčenka predstavlja važnu fazu u nastavku ruske ofanzive čiji je cilj proboj prema Dnjepropetrovskoj oblasti, koja se graniči sa Donjeckom i predstavlja značajan industrijski centar, navodi ministarstvo.</p>
<p>U međuvremenu, obje strane su nastavile sa raketiranjem i napadima dronovima na velikim udaljenostima.</p>
<p>Rusko ministarstvo saopštilo je da je tokom noći oboreno 50 ukrajinskih dronova iznad devet ruskih oblasti, uključujući tri iznad moskovske regije.</p>
<p>Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo navelo je da je Rusija tokom noći lansirala 41 dron tipa „Šahed“ i mamce širom zemlje, pri čemu je ranjeno pet osoba. Navode da su 24 drona ili oborena, ili ometena elektronskim protivmjerama.</p>

Ukrajina zaustavila rusko napredovanje u sjevernoj oblasti Sumi

<p>U znak solidarnosti sa građanima Cetinja, koji protestuju zbog ignorantskog odnosa državnih organa prema porodicama stradalih u masovnim zločinima i namjere vlasti da kroz izmjene Zakona o javnim okupljanjima, derogiraju ustavo pravo iz čl. 52 Ustava Crne Gore (sloboda okupljanja), delegacija STEGA-e će se danas pridružiti građanima koji protestvuju na Kruševom ždrijelu i time simbolično izraziti solidarnost sa građanima Cetinja.</p>
<p>- Kada prestanemo biti solidarno društvo, kada izgubimo empatiju prema stradalnicima i kada prestanemo da pružamo otpor sili, ne samo da nećemo biti pravedno društvo već prestajemo biti ljudi u etičkom smislu i tradiciji Crnogoraca – navodi se u saopštenju STEGE.&nbsp;</p>
<p>Zato, kako kažu, STEGA ovim simboličnim činom želi da pokaže da u Crnoj Gori živi duh slobode, empatije i iskrene ljudske solidarnosti.</p>

STEGA uz Cetinjane: Solidarnost protiv ignorisanja stradalih i gušenja slobode okupljanja

<p>Samo dvadesetak kilometara od administrativnog centra Crne Gore, Glavnog grada Podgorice, nalazi se selo Orasi – mjesto bogate istorije, duhovnog nasljeđa i dubokih korijena Lješanske nahije. Ipak, po stepenu razvijenosti i odnosu institucija, ovo selo je na mapi – isključivo zahvaljujući borbi samih mještana. Vlasti, i lokalne i državne, kao da su ga potpuno precrtale.</p> <p>Put koji vodi do Oraha završava se prije samog ulaska u selo. Dalje se nastavlja uski, makadamski pravac kojim se jedva mogu mimoići dva vozila. Svaka jača kiša ili nevrijeme pretvara ovaj put u rizičnu dionicu, odsijecajući pristup kućama, naročito starijim i slabije pokretnim mještanima.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025062611068_c044824e6e326ac22986d3d4096efb9b6d561eb82b204d3f28e8b7438c36a2bb.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025062611068_c044824e6e326ac22986d3d4096efb9b6d561eb82b204d3f28e8b7438c36a2bb" data-rendition-name="original" width="454" height="363" loading="lazy" alt="orasi"><figcaption>Put kroz selo Orasi, Lješanska nahija<span></span><span>Portal ETV</span></figcaption></figure>  <p>U Orasima, mjestu sa oko 60 kuća, žive uglavnom vikendaši, potomci iz tog kraja koji se posljednjih godina sve češće vraćaju ognjištima svojih predaka. Ali država, kako kažu, ne vraća ništa.</p> <p>- Obećavali su prethodnici sto puta. Ovi sada isto. Dolazili iz ‘Puteva’, iz Sekretarijata za saobraćaj, dali nalog da se radi, i sad se, kao, čeka rebalans budžeta da završe parkinge i Lijevu rijeku jer je to prioritet. A mi – mi smo navodno ‘naredni’. Evo, 20 godina ništa nije uloženo u Orahe! - kaže <b>Slobodan Đurović</b>, mještanin koji je za Portal ETV govorio sa vidljivim ogorčenjem.</p> <p>Đurović ističe da je Sekretarijat za saobraćaj pokazao korektan pristup i volju da se stvar pokrene, ali da se sve lomi na izvršnim strukturama.</p> <p>- Prije svega na preduzeću d.o.o. Putevi, koje se, uprkos instrukcijama, do danas nije pomjerilo sa mrtve tačke - poručuje Đurović.</p> <p>Dodaje da im je ovo preduzeće ukinulo i autobusku liniju, pa autobus saobraća samo do obližnjeg mjesta.</p> <p>- Autobus vozi samo do Progonovića, a to je 7 km udaljeno od Oraha. Taj dio puta mještani koji nemaju sopstveni prevoz moraju da prepješače kako bi došli do svojih kuća - kaže Đurović.</p> <p>U Orasima žive tri bratstva: Đurovići, Pejovići i Stojanovići. Kako svjedoče, crkvu na seoskom groblju su renovirali sopstvenim sredstvima i donacijama prijatelja, kumova i drugova. Kosili su put sami. Vlast nijesu čekali, jer, kažu, znaju da od nje – nema ništa. Ali ni da ih ignoriše ovoliko, nijesu mogli ni slutiti.</p> <p>- Obraćali smo se preko Mjesne zajednice Gradac – za asfaltiranje, za bolje snabdijevanje električnom energijom, za internet kako bi se mlađa generacija vraćala. Ništa. Samo prazna obećanja i izgovori - poručuje Đurović.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025062611064_ca45dc31dc721fe774d7d412a35beef64d3838cf85e22bccbf7e88cdfcb71081.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025062611064_ca45dc31dc721fe774d7d412a35beef64d3838cf85e22bccbf7e88cdfcb71081" data-rendition-name="original" width="638" height="459" loading="lazy" alt="orasi"><figcaption>Seosko groblje na kojem su mještani sami renovirali crkvu<span></span><span>portal etv</span></figcaption></figure>  <p>Zabrinjava i činjenica da selo još uvijek nema obezbijeđen vodovod – koristi se kišnica i bunari, što je neprihvatljivo za savremeno doba, posebno ako se zna da se radi o naselju koje pripada glavnom gradu jedne države.</p> <p>Mještani s pravom postavljaju pitanje: zašto je prioritet uvijek neko drugo mjesto? Njihova sumnja – da se infrastrukturni radovi izvode selektivno, po partijskim i porodičnim linijama – sve je izraženija.</p> <p>- Vjerovatno je prioritet tamo đe neko od rodbine vlasti ima kuću ili vikendicu. Danas se svi poslovi završavaju samo ako ste u bliskom srodstvu ili poznajete ‘nekog’. Ko ne pripada toj mreži – za njega nema puta, ni vode, ni struje - ogorčeno dodaje Đurović.</p> <p>Orasi su, nažalost, simbol institucionalne nepravde i iznevjerenih očekivanja. U vremenu kada se grade biciklističke staze, trgovi i fontane, kada se milioni ulažu u projekte od “javnoga interesa”, mještani ovog sela i dalje gaze kroz blato i čekaju da ih se neko sjeti.</p> <p>Ostaje pitanje za nadležne: kada će selo Orasi postati prioritet? Ili se ono, kao i mnoga druga, zauvijek briše iz fokusa razvoja zato što među mještanima nema onih koji sjede u foteljama vladajuće većine.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025062611064_2de52a8bd11aea6024a1547abed96760ac98dd28c9b7af8518c644382d6908ff.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025062611064_2de52a8bd11aea6024a1547abed96760ac98dd28c9b7af8518c644382d6908ff" data-rendition-name="original" width="354" height="414" loading="lazy" alt="orasi"><figcaption>Put kroz selo Orasi, Lješanska nahija<span></span><span>portal etv</span></figcaption></figure>

Putevi (ne) vode u Orahe: "Putevi“ d.o.o ostavili mještane bez odgovora i puta

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: ljekovi