Doskorašnji direktor Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) Vuk Kadić ocjenjuje da je Vladin predlog budžeta za zdravstvo za 2026. godinu „loše planiran“ i da će neminovno dovesti do ponavljanja krize sa ljekovima kakva je obilježila kraj ove godine.
On je u razgovoru za Standard naveo da je nacrt koji je inicijalno Ministarstvo finansija poslalo Fondu iznosio oko 480,9 miliona eura, a da je kasnije na Vladi ipak usvojen budžet za zdravstvo od oko 487,1 miliona.
- Znači, nekih šest miliona više nego što je bio predlog Ministarstva finansija. Što znači da se u međuvremenu nešto desilo, gdje su dodali tih pet–šest miliona. Kako vidim, na poziciju ljekova, medicinskih sredstava i pomagala koja idu preko Montefarma dodali su još četiri miliona – sa 168 na 172 miliona (što je i dalje 10 miliona manje od onog što je Fond tražio svojim nacrtom) – i na stomatološku zaštitu sa 6,1 miliona na 6,5 miliona, koliko je Fond tražio svojim predlogom. Ostalih oko milion i po vjerovatno je otišlo na zarade zaposlenih u javnom zdravstvu - kaže Kadić.
Ističe da, bez obzira na to, ključni problem ostaju sredstva za ljekove.
ZA LJEKOVE FALI NAJMANJE 10 MILIONA
Kadić podsjeća da je predlog Fonda za ukupni zdravstveni budžet za 2026. godinu bio oko 557 miliona eura, dakle oko 70 miliona više od Vladinog predloga od 487 miliona.
Objašnjava da je unutar tog predloga FZO bilo i oko 20 miliona eura za izmirenje dugova koji bi ostali iz tekuće godine, a koje sada, kako kaže, ne zna kako planiraju da vrate, jer je na toj poziciji, prema odluci Vlade, sada upisan jedan euro, kao i dio kapitalnih investicija za koje pretpostavlja da su prebačene na druga ministarstva.
- Realno, vjerovatno je tu 40–50 miliona manje kad se to sve odbije. Znači, realno bi bilo da budžet za normalno funkcionisanje sistema bude između 525 i 530 miliona eura - ocjenjuje on.
Najveći problem vidi u poziciji za ljekove.
- Naš predlog za ljekove preko Montefarma bio je 182 miliona eura za 2026. godinu. To je usvojio Upravni odbor Fonda 15. septembra i poslato je Ministarstvu finansija. Uz to je predloženo 28,4 miliona eura za privatne apoteke. U predlogu Ministarstva finansija za 2026. za Montefarm je planirano 172 miliona, a za privatne apoteke oko 25 miliona. Znači 10 miliona manje za Montefarm i oko 3,5 miliona manje za privatne apoteke – ukupno više od 13 miliona manje za ljekove. Tih 10 miliona je otprilike dvije trećine mjesečne rate prema Montefarmu. Što znači da će sigurno nedostajati novca. Tvrdim da je to minimum minimuma - naglašava Kadić.
Dodaje da su procjene Fonda rađene „bez ikakvih vanrednih situacija", samo na osnovu stvarne potrošnje u 2025. i očekivanih potreba u 2026. godini.
- To su najrealnije procjene, bez pretjerivanja – bez povećanja prava pacijenata i bez širenja liste ljekova. A znamo da se lista ljekova revidira tri puta godišnje i da se uvijek dodaju novi ljekovi i indikacije - napominje on.
NOVA KRIZA KRAJEM GODINE
Kadić tvrdi da će se, uz ovakav budžet, kriza sa ljekovima ponoviti već u posljednjem kvartalu naredne godine, kao što se dešava i sada.
- Apsolutno sam siguran da je budžet loše planiran i da će sigurno doći do problema u posljednjem kvartalu, kao ove godine. I ova procjena od 182 miliona za Montefarm je donja granica, pod uslovom da ne dođe do enormnog skoka cijena ljekova i proširenja liste - upozorava on.
Podsjeća i da Vlada mora da obezbijedi dodatnih 20 miliona eura kako bi zatvorila obaveze prema veledrogerijama za ovu godinu, na osnovu već datih garancija.
- Od onih 30 miliona iz Zaključka Vlade od 15. oktobra, 20 miliona dolazi na naplatu ove godine, a 10 miliona bi moglo da optereti budžet za 2026. Ako ta sredstva ne obezbijede, veledrogerije će im, slikovito rečeno, 'zavrnut' česmu' – neće im isporučivati ljekove dok ne plate dug - kaže Kadić.
Objašnjava i da se zbog prelaza između budžetskih godina u decembru i januaru svakako ulazi u period bez plaćanja, dok se novi budžet ne aktivira.
- Od kraja decembra do druge polovine januara praktično nema plaćanja, jer budžet formalno nije aktivan. Već smo ranije imali situacije da u januaru ne možemo da pošaljemo pacijenta na liječenje u inostranstvo jer bolnica traži avans, a mi nemamo mogućnost da platimo. Sada, ukoliko Montefarm do kraja godine ne isplati iznos od najmanje 20 miliona prema svojim dobavljačima, bojim se da će oko Nove godine i tokom januara biti ozbiljnih problema u snabdijevanju ljekovima i potrošnim medicinskim materijalom - podsjeća on.
PREVENCIJA I EDUKACIJA „KRATKIH RUKAVA" UPRKOS OBEĆANJIMA
Kadić ukazuje i na dvije, kako kaže, „simbolične za budžet Fonda, ali izrazito važne" stavke: program prevencije i program kontinuirane medicinske edukacije.
Podsjeća da je FZO za 2026. godinu predložio 500.000 eura za screening – programe ranog otkrivanja tri velika karcinoma (dojke, grlića materice i debelog crijeva).
- Prošle godine smo tražili 450.000 eura, Ministarstvo finansija nam je dalo 350.000. Ove godine smo tražili 500.000 eura, a opet je u predlogu budžeta ostalo 350.000. Institut za javno zdravlje, koji sprovodi te programe, saglasan je da je 500.000 minimum - kaže on.
Podsjeća i da su, tokom oktobra – mjeseca posvećenog borbi protiv karcinoma dojke – poslanici vladajuće većine javno obećali da neće podržati budžet ukoliko za screening ne bude predviđeno 500.000 eura.
- To su rekli na skupštinskom Odboru za rodnu ravnopravnost 28. oktobra, imali su i zaključak da neće usvojiti budžet ako ta stavka ne bude povećana. Sada, u predlogu budžeta, to nije ispoštovano. Biće zanimljivo vidjeti da li će održati riječ - poručuje Kadić.
Slična je situacija, dodaje, i sa kontinuiranom medicinskom edukacijom.
- Ministarstvo zdravlja je za 2026. tražilo 700.000 eura za usavršavanje ljekara, na osnovu planova edukacije, a Ministarstvo finansija i Vlada su odobrili 500.000. Ministar zdravlja na sjednici Vlade ništa nije uradio po tom pitanju, a to je bio njegov predlog. Toliko o njegovoj dosljednosti - kaže on.
„ŠIZOFRENA" PODJELA NADLEŽNOSTI ZA LJEKOVE
Kadić posebno kritikuje sadašnji model raspodjele nadležnosti u lancu ljekova – od formiranja liste do plaćanja računa.
- Imamo jednu, blago rečeno, šizofrenu situaciju. Ministarstvo zdravlja donosi listu ljekova, ubacuje nove ljekove, pregovara sa veledrogerijama i proizvođačima. Montefarm raspisuje tendere i nabavlja količine u zavisnosti od potreba javnih zdravstvenih ustanova. A Fond na kraju samo dobije fakturu na plaćanje - objašnjava on.
Dodaje da Fond nema mogućnost da utiče na sastav liste, ne može da kaže: ove godine, na primjer, imamo 180 miliona, ne možemo širiti listu.
- Svako širenje liste znači veći trošak, a svi se, kada dođe do nestašice ljekova, obraćaju Fondu, iako on ne nabavlja ljekove niti utiče na cijenu ljekova i njihovo stavljanje u promet – nabavlja Montefarm - kaže Kadić.
Podsjetio je i na nedavnu izjavu ministra finansija gospodina Vukovića, da Montefarm ima oko 10 miliona eura ljekova na zalihama „koji u ovom trenutku ne trebaju".
- Montefarm je u jednom trenutku imao na lageru 11–12 miliona eura vrijednosti ljekova, a u bolnicama je nedostajala onkološka i biološka terapija. To znači da je neko kupovao 'pogrešne ljekove' – koji će se potrošiti za šest mjeseci, kako reče ministar finansija, a nije bilo novca za inovativnu i najskuplju terapiju. Ili je planiranje bilo loše, ili je nešto drugo u pitanju - kaže Kadić.
KRIVIČNE PRIJAVE I TUŽBE ZBOG SMJENE
Kadić je potvrdio da je, nakon razrješenja, podnio krivičnu prijavu i više tužbi protiv odgovornih za njegovu smjenu.
- Podnio sam krivičnu prijavu protiv predsjednika Upravnog odbora gospodina Tomaševića i zamjenice predsjednika, gospođe Roganović, jer su zloupotrijebili svoj položaj. Bili su upoznati da krše zakon, a ipak su uradili to što su uradili - navodi on.
Pored krivične prijave, pokrenuo je i upravne i parnične postupke.
- Podnio sam tužbu Upravnom sudu, Osnovnom sudu i žalbu Državnoj komisiji za žalbe Vlade Crne Gore. Tražim poništenje odluke o razrješenju i povratak na posao. Advokati su ubijeđeni da će te odluke biti u moju korist - kaže Kadić.
Tvrdi da Upravni odbor nije imao ovlašćenja da sam ocjenjuje da li je eventualno prekršen zakon, niti je ispoštovana procedura iz Zakona o državnim službenicima i namještenicima.
- Upravni odbor nije nadzorni organ koji utvrđuje zakonitost rada direktora. Ako su sumnjali da je nešto protivzakonito, morali su da se obrate nadležnom organu – disciplinskoj komisiji ili nekoj komisiji koju bi formiralo nadležno ministarstvo. Oni nijesu uradili ništa od toga – samo su rekli: 'kriv si, izjasni se, a odluku smo već donijeli' i na osnovu toga me razriješili - zaključuje Kadić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kadić: Nova kriza sa ljekovima već izvjesna

Američki Fajzer sklopio je ugovor vrijedan 10 milijardi dolara za kupovinu proizvođača ljekova protiv gojaznosti Metsera, čime je okončano nadmetanje farmaceutske firme sa sejdištem u Njujorku i danskog rivala Novo Nordisk.
Metsera je prihvatila povoljniju ponudu kompanije Fajzer, a kao razlog za to navela je rizike u vezi sa američkim antimonopolskim zakonodavstvom u ponudi kompanije Novo Nordisk, koju je ranije nazvala superiornom, prenio je Rojters.
Danski gigant Novo Nordisk u oblasti ljekova za gojaznost saopštio je nešto ranije da će se povući iz trke, jer neće povećati ponudu.
Farmaceutska kompanija dodala je da unapređuje sopstvene opcije za liječenje od gojaznosti i da će "nastaviti da procjenjuje mogućnosti za razvoj poslovanja i akvizicije koje unapređuju njene strateške ciljeve“.
Izvori bliski kompaniji Novo Nordisk navode da je njihova posljednja neuspješna ponuda bila "maksimalna vrijednost" za Metseru i da je firma ostala uvjerena u sopstveni razvoj ljekova za gojaznost, prenio je Rojters.
Činilo se da je Fajzer osigurao dogovor u septembru prije nego što se Novo Nordisk prošle nedjelje javio sa nepoželjnom ponudom, što je pokrenulo borbu za Metseru na sve većem tržištu ljekova za mršavljenje.
Američka kompanija time pokušava da stekne prednost u borbi protiv gojaznosti kako bi prevazišao prošle interne probleme u razvoju ljekova za mršavljenje.
Fajzer je pristao da plati 86,25 dolara po akciji u gotovini, odnosno 65,60 dolara po akciji u gotovini i pravo na uslovnu vrijednost koje vlasnicima daje mogućnost na dodatne isplate do 20,65 dolara po akciji u gotovini, navodi se u saopštenju Metsere.

Fajzer ulazi na tržište ljekova protiv gojaznosti: Posao vrijedan 10 milijardi dolara

Vlada Crne Gore dala je saglasnost za dodatne nabavke ljekova, medicinskog materijala i pomagala za potrebe javnih zdravstvenih ustanova i apoteka Montefarm u iznosu od 30.666.850 eura.
Kako je navedeno u informaciji koju je Vlada usvojila bez održavanja sjednice, postupak nabavke sprovešće Montefarm.
Ministarstvu zdravlja obratio se Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore zahtjevom za saglasnost Vlade Crne Gore na raspisivanje dodatne nabavke lijekova, medicinskog materijala i pomagala ZUA Montefarm.
U zahtjevu je navedeno da Ministarstvo finansija svojim dopisom od 10. oktobra nije dalo saglasnost za raspisivanje novih nabavki ljekova, medicinskog potrošnog materijala i pomagala, koje bi izvršio Montefarm, već je tumačilo da Fond za zdravstveno osiguranje, iz postojećih budžetskih sredstava, može dati saglasnost na raspisivanje predmetnih nabavki.
Takođe, Fond ukazuje da je dopisom od 13. oktobra, detaljno pojasnio da ne postoje sredstva u budžetu Fonda, na osnovu kojih se može dati saglasnost za nove nabavke ZUA Montefarm i naglasio da je nabavka ljekova, medicinskog materijala i pomagala od izuzetne važnosti.
- Kako Ministarstvo finansija ne može dati saglasnost na objavljivanje nabavki ljekova, medicinskog materijala i pomagala za ZUA Montefarm, a to svakako ne može učiniti ni Fond za zdravstveno osiguranje, jer nema raspoloživih sredstava u budžetu Fonda, ukazuje se da je neophodno informisati Vladu Crne Gore o situaciji nedostajućih sredstava za nabavku ljekova, medicinskog materijala i pomagala, te da se zatraži saglasnost Vlade na objavljivanje nabavke lijekova, medicinskog materijala i pomagala, u ukupnom iznosu od 30.666.850,31 eura, koje će sprovesti ZUA “Montefarm”, za potrebe javnih zdravstvenih ustanova i apoteka “Montefarm” - navedeno je u dokumentu Vlade.
Za tu namjenu, potrebno je da se u budžetu Fonda obezbijedi 19.600.000 eura.

Za dodatnu nabavku ljekova i medicinskih sredstava 30.666.850 eura

Vlada Crne Gore usvojila je na jučerašnjoj sjednici novu listu ljekova, na koju je uvršteno 11 ljekova koji proširuju mogućnosti liječenja kardiovaskularnih, onkoloških bolesti kostiju, kao i neuroloških oboljenja kod djece. 
Kako je saopšteno iz Ministarstva zdravlja, na listu su dodati i posebni oblici ljekova za pacijente na bolničkom liječenju i za primjenu u komori za citostatike. Uz to, dodatno je uključeno 12 generičkih lijekova, čime se povećava izbor pristupačnih i efikasnih terapijskih opcija.
- Ove izmjene predstavljaju značajan korak u većoj dostupnosti najsavremenije terapije za crnogorske osiguranike, a samim tim i u razvoju i modernizaciji crnogorskog zdravstvenog sistema. Ovo je, takođe, potvrda posvećenosti Ministarstva zdravlja i Vlade Crne Gore unapređenju zdravlja stanovništva, uz efikasnu upotrebu državnih resursa - saopšteno je iz tog resora.
Iz Ministarstva zdravlja poručuju da u kontinuitetu prate potrebe pacijenata, ali i zdravstvenih institucija, kako bi se kroz pravovremene i stručne odluke osigurala najbolja moguća zdravstvena zaštita za sve građane.

Na teret države savremena terapija za kadriovaskularna, onkološka, neurološka oboljenja

Vlada je podržala ograničvanje cijena ljekova van liste ljekova, kroz utvrđivanje maksimalnih cijena, kako za nove koje je registrovao Institut za ljekove i medicinska sredstva, tako i za one koji su već u prometu, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.
Ova odluka je donešena na posljednjoj sjednici kroz dopune Uredbe o kriterijumima za formiranje maksimalnih cijena ljekova.
- Institut za ljekove i medicinska sredstva će imati zakonsku obavezu da sprovodi redovne, godišnje revizije maksimalnih cijena ljekova van liste. Ovim se obezbjeđuje dosljedna primjena zakonskih normi, sprečava se nekontrolisan rast cijena ljekova van liste, veća transparentnost postupaka i sigurnost u kontinuiranom snabdijevanju tržišta ljekovima - ističu iz Ministarstva zdravlja
Ovim aktom, kako dodaju, Crna Gora dodatno usklađuje svoje zakonodavstvo sa evropskim standardima, čime se jača pravna sigurnost i efikasnost sistema kontrole cijena, na korist građana i zdravstvenog sistema u cjelini.

1084x550

Vlada podržala ograničavanje cijena ljekova van liste

Sto dvadeset četiri apoteke prijavile su se na javni poziv Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) za distribuciju ljekova na recept, kazao je direktor Fonda Vuk Kadić.
On je u emisiji "Reflektor" na TV Vijesti objasnio da građani samo prvih nekoliko dana oktobra neće moći kod privatnika da podižu ljekove na recept, i da će ta blokada biti riješena do kraja naredne sedmice.
Kadić je kazao i da već sredinom oktobra mora doći do rebalansa budžeta kako bi "Montefarm" mogao uredno da se snabdijeva ljekovima, jer su za ovu godinu, umjesto traženih 535 miliona, dobili 452 miliona eura.
- Mi smo već Ministarstvu finansija uputili prijedlog za rebalans budžeta do kraja godine i neophodan će biti taj rebalans. Taj iznos je onaj minimalni iznos koji smo planirali, a da ne bude posljedica po funkcionisanje zdravstvenog sistema, uz neke obaveze i dugove koje možemo da prenesemo u narednu godinu, je negdje između 25 i 30 miliona eura u ovome momentu. Ono što mi trenutno imamo sredstava za obezbjeđivanje nesmetanog funkcionisanja "Montefarma", jeste negdje druga polovina oktobra mjeseca - rekao je Kadić.

Kadić: Potreban rebalans da bi "Montefarm" mogao uredno da se snabdijeva ljekovima

Novi rast cijena ljekova u Crnoj Gori udar je na standard građana, posebno penzionera koji su primorani da kupuju medikamente koje ne pokriva zdravstveno osiguranje.
Cijene ljekova su više za 15 odsto u odnosu na avgust 2024, podaci su Uprave za statistiku. U tom periodu u Evropi su poskupili 2,1 odsto.
Ministarstvo zdravlja poskupljenje pravda poremećajima na svjetskom tržištu i inflacijom, a iz opozicije poručuju da zbog “nesposobnosti” Vlade građani plaćaju najskuplje ljekove u Evropi.
U anketi Radija Slobodna Evropa (RSE), penzioner Dragoljub kaže da je skok cijena ljekova veliki udar za stariju populaciju.
- Dajemo posljednji cent za ljekove jer mnogi jedva sastavljaju kraj sa krajem - rekao je Dragoljub.
Za pacijente je besplatno oko 1.300 ljekova koji se odlukom Ministarstva zdravlja nalaze na listi koje pokriva i nabavlja Fond za zdravstveno osiguranje.
Plaćaju se se iz budžeta svih građana.
Ostale na recept propisane ljekove kupuju građani po cijenama koje se formiraju na slobodnom tržištu.
Da bi zaustavila nekontrolisan rast cijena tih ljekova, Vlada je u martu izmijenila Zakon o ljekovima i ograničila maksimalne cijene.
<div class="embed-block"><iframe src="https://www.slobodnaevropa.org/embed/player/0/33537074.html?type=video" frameborder="0" scrolling="no" width="640" height="360" allowfullscreen></iframe></div>
 
<h2>Milioni iz džepova građana za ljekove</h2>
Tokom 2024. u Crnoj Gori je kupljeno ljekova za preko 197 miliona eura, od čega je Zdravstveni fond pokrio 137 miliona eura.
Građani su iz svog džepa, po podacima Instituta za ljekove, potrošili 60 miliona.
Proizilazi da je 452 hiljade punoljetnih građana Crne Gore, prosječno direktno platilo dodatnih 133 eura za nabavku ljekova.
Među njima je Dragoljub koji za RSE kaže da kupuje lijek za prostatu i kapi za oči.
- Skaču cijene ljekova, isto kao i namirnice u trgovinama. Velika je inflacija. Pored toga neki ljekovi su skinuti sa liste (koju plaća država). Dok država štedi na starim i bolesnim, na drugoj strani vlada rasipništvo - kazao je Dragoljub.
Smatra da su skupi ljekovi dio ukupno loše zdravstvene zaštite u Crnoj Gori.
- Stariji građani su prinuđeni da idu u privatne ordinacije jer u državnim moraju da čekaju danima, mjesecima ili do godinu na specijalističke preglede. Ko ima pare on plati, a ko nema ide u jednom pravcu bez povratka na onaj svijet - priča Dragoljub.
Sličan stav iznosi i sedamdesetogodišnja Vera koja za RSE kaže da su cijene ljekova samo dio problema u zdravstvu.
- Ko ima dodira sa zdravstevim institucijama zna o čemu pričam, a država ne čini ništa da to promijeni, apsolutno ništa - rekla je Vera.
Ističe da i suprug i ona godinama kupuju skoro sve ljekove.
- Nikako da dočekamo da ti naši ljekovi budu na listi. Znamo za nove cijene, ali pošto ih svakako kupujemo, navikli smo. Žao mi je ljudi koji ne mogu da kupe. Za većinu je to novi udar na kućni budžet - naveo je on.
Minimalna penzija u Crnoj Gori je 450 eura, a prosječna 548 za avgust ove godine.
Crna Gora ima 131.000 penzionera, odnosno korisnika prava PIO.
<h2>Građani tvrde da su ljekovi jeftiniji u regionu</h2>
Ranka iz Podgorice svakog mjeseca najmanje 50 eura potroši na ljekove. Tvrdi da apotekari povećavaju cijene svakog mjeseca.
- Imali – nemali para, mi se za ljekove moramo snaći. Kupujem terapiju, nešto za srce… Što ću drugo nego da plaćam i ljekove i vitamine, što je- &nbsp;tu je, moram - istakla je Ranka.
Ranka kaže da dio građana ljekove nabavlja iz zemalja regiona.
To potvrđuje i sagovornik RSE, Nikšićanin Budimir.
- Pošalju mi ih iz Srbije jer ih ovdje nema, a iako ih ima velika je razlika u cijeni - kazao je on.
On smatra da su cijene ljekova u Crnoj Gori rezultat “monopola na tržištu”.
- To su monopoli od prije 15 ili 20 godina, i ne može ova Vlada za godinu i po to da riješi, a vjerovatno i malo žmuri na to. Da su i pet puta sposobniji nego što jesu, ne mogu to lako ispraviti - kaže Budimir.
<h2>Šta kaže zdravstena vlast</h2>
Ministarstvo zdravlja kojim rukovodi Vojislav Šimun je kao glavne razloge za više cijene ljekova navelo veće troškove proizvodnje, sirovina, energije, transporta i regulatorne troškove.
- Aktivno pratimo situaciju na tržištu i preduzimamo sve kako bi trend rasta cijena i uticaj na pacijenta sveo na najmanju mjeru - piše u odgovorima na upit RSE.
Ministarstvo navodi i da je Vlada izmjenama Zakona o ljekovima u martu ograničila maksimalne cijene ljekova koji se dobijaju na recept, a nijesu na listi koju pokriva država.
- Napravili smo ovaj korak kako bi zaustavili nekontrolisani rast cijena ljekova i povećali njihovu dostupnost za sve pacijente - kazali su u Ministarstvu.
Predlagač je tada naveo da je dotadašnji zakon uzrokovao da cijene tih ljekova “budu značajno više nego u zemljama regiona… što je crnogorske građane dovodilo u finansijski težak položaj čineći im liječenje teže dostupnim”.
<h2>Kritike opozicije</h2>
Najnovije poskupljenje ljekova u Crnoj Gori kritikovala je opozicija.
Poslanik opozicione Demokratske partije socijalista Jevto Eraković je ocijenio da crnogorski građani plaćaju najskuplje ljekove u Evropi.
- Treba nadoknaditi nesposobnosti najbrojnije vlade na svijetu i obezbijediti plate za sve ministre, saradnike i ostale uhljebe. Možda rekonstrukcija vlade donese još koje ministarstvo… - napisao je Eraković na mreži X.
Crna Gora uvozi ljekove, jer nema sopstvenu proizvodnju. Dozvole za promet daje Institut za ljekove koji naplaćuje njihovu registraciju.
Iz Insituta tvrde da na više cijene nijesu uticali troškovi registracije jer te cijene nijesu mijenjali od marta 2022. godine.
- Stoga, visina naknada koje naplaćuje Institut ne može biti faktor koji je uticao na porast cijena - piše u odgovorima na upit RSE.
Tvrde i da su naknade za registraciju novih ljekova u Crnoj Gori četiri puta niže u odnosu na Hrvatsku, a dvostruko u odnosu na Srbiju.
Podaci Instituta pokazuju da u Crnoj Gori poslednjih godina raste potrošnja ljekova i troškovi za njihovu kupovinu.
O tome govori podatak da je 2019. godine za ljekove potrošeno 100 miliona eura, što je upola manje u odnosu na 2024.

U Crnoj Gori od potrošenih 197 miliona eura na ljekove građani sami platili 60 miliona

Neažurnost Ministarstva zdravlja - tako sagovornici Televizije E objašnjavaju zastoj u saradnji između Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) i privatnih apoteka. Od 1. oktobra, umjesto u skoro 200 državnih i privatnih apoteka širom Crne Gore, građani će ljekove na recept moći da preuzimaju u 55. No, iz Fonda tvrde da će situacija biti riješena u najkraćem mogućem roku.
Izdavanje ljekova na recept u više od 100 privatnih apoteka širom Crne Gore moraće da sačeka. Od 1. oktobra građani neće moći da koriste ovu vrstu usluge. Razlog, kako navode iz Fonda za zdravstveno osiguranje, je što Upravni odbor i Fond nijesu na vrijeme usaglasili termin za raspisivanje novog konkursa.
- Pa u ovoj situaciji se radilo isključivo o odluci Upravnog odbora, koju je menadžment Fonda u cijeloj proceduri mora da sačeka. Ono što jeste jedna situacija koja se, za sada, rijetko dešavala, jeste da su menadžment Fonda i Odbora imali različite stavove, prosto i podijeljeni stavovi samih članova Upravnog odborasu doveli do toga da se čekalo na pomenutu odluku – rekao je Televiziji E Zdravko Vuksanović pomoćnik direktora FZO.
S druge strane, bivši direktor Fonda Sead Čirgić tvrdi da je problem nastao zbog neažurnosti Ministarstva zdravlja, koje nije blagovremeno reagovalo na dopis Fonda poslat još u maju. Ministarstvo zdravlja nije odgovorilo na pitanja Televizije E o tačnom datumu slanja dopisa i datumu odobrenja za raspisivanje novog konkursa.
- Ministarstvo zdravlja odnosno ministar odgovara na taj dopis krajem juna, znači više nego mjesec dana je bilo potrebno da se sjeti ministar zdravlja da odgovori na dopis Fonda za saglasnost i da da saglasnost, koja je u suštini formalnost. I to je posao koji se završava za jedan dan - kaže Čirgić.
Iz Fonda navode da privatne apoteke imaju priliku da se prijave na konkurs do 19. septembra. Dok se ne obnovi saradnja sa privatnim apotekama, jedina apoteka koja će izdavati ljekove na recept biće Montefarm. Ukoliko određeni ljekovi ne budu dostupni u državnoj apoteci, građani će, kako navodi Vuksanović, moći da refundiraju potrošeni novac prilikom kupovine ljekova u privatnoj apoteci.
- Završetak kompletne procedure očekujemo sredinom oktobra, nakon toga slijede novi ugovori. Neke informacije koje sada imamo jeste da su dobro snadbjeveni i ta dobra snadbjevenost garantuje da neće biti zastoja u izdavanju ljekova na recept – objašnjava Zdravko Vuksanović pomoćnik direktora FZO.
I iz Montefarma ističu da neće biti problema sa nabavkom i distribucijom ljekova.
- Samo u avgustu izdato je preko 240.000 recepata, odnosno više od pola miliona pakovanja. Građani isključivo u našim apotekama preuzimaju specifične terapije – ljekove za rijetke i teške bolesti, narkotike, insuline, pelene i specifična medicinska sredstva – sve što je na Listi FZO ili odobreno od strane nadležnih komisija, bez dodatnih troškova – rekli su oni.
Bivši direktor Fonda tvrdi da državnih apoteka nema dovoljno, te da će novonastala situacija dodatno finansijski opteretiti građane.
- Samo ću Vam reći podatak da je u 2024. godini iz džepa građana plaćano 60 miliona eura. Preko 60 miliona eura. U ovom periodu tih sredstava će sigurno biti više. Naši građani su do prije nekoliko godina, preciznije do 2020. ili 21. izdvajali iz svog džepa oko 20 miliona eura – navodi Čirgić.
Posljednji ugovor Fonda sa privatnim apotekama važi do kraja septembra, a Fond je tada zaključio ugovore sa 112 apoteka.

1250x600

Recepti za strpljenje: Neažurnost MZD razlog zastoja saradnje FZO i privatnih apoteka

Ugovori sa privatnim apotekama ističu 30. septembra, a novi će biti potpisani u drugoj polovini oktobra, kazali su Danu iz Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore.
– Montefarmove apoteke u ovom trenutku imaju dovoljnu količinu ljekova koji se izdaju na recept i u narednom periodu će biti spremne za novonastalu situaciju, koja će trajati privremeno, dvadesetak dana oktobra mjeseca – odgovorili su iz Fonda na pitanje kako svim osiguranicima obezbijedite potrebnu terapiju, s obzirom da je u apotekama Montefarma česta nestašica ljekova.
Saopštili su Danu da je u periodu od 1. januara do 31. jula u apotekama sa kojima imaju zaključene ugovore (apoteke Montefarma i privatne apoteke) realizovano 3.891.089 recepata, što je uslovilo da Fond ima finansijski izdatak u iznosu od oko 60 miliona eura.
U apotekama je preko recepata podignuto 5.254.835 pojedinačnih pakovanja ljekova.
Preciziraju da je u privatnim apotekama u navedenom periodu izdato 3.180.867 pojedinačnih pakovanja ljekova, izdatih preko 2.323.653 recepata, što je finansijski iznosilo oko 16 miliona eura.
– U apotekama Montefarma u navedenom periodu izdato je 2.073.968 pojedinačnih pakovanja ljekova, izdatih preko 1.565.436 recepata, što je finansijski iznosilo oko 44 miliona eura – naveli su iz Fonda u odgovoru na jedno od pitanja Dana.
Dan ih je pitao i koji su ljekovi najčešće izdavani na recept.
– U periodu 1. januar–31. jul 2025. preko privatnih i apoteka Montefarma najviše su izdavani sljedeći ljekovi/po broju izdatih pakovanja: „konkor“ tabl. film 30×2,5 mg – terapija srčane insuficijencije (realizovano 170.085 Rp, pojedinačnih pakovanja 212.487, ukupne vrijednosti 311.963,79 eura); „rapten duo“ tabl. 30×75 mg – terapija mišićno-koštanih oboljenja (realizovano 102.841 Rp, pojedinačnih pakovanja 128.985, ukupne vrijednosti 286.361,43 eura); „kabivit“ D3 kapi oral. 1x 12,5ml (14400 i.j./ml) – prevencija i terapija deficijencije vitamina D (realizovano 74.438 Rp, pojedinačnih pakovanja 85.526, ukupne vrijednosti 499.402,82 eura); „lorazepam“ HF tabl. 20×2,5 mg – terapija anksioznih stanja (realizovano 45.117 Rp, pojedinačnih pakovanja 79.731, ukupne vrijednosti 91.896,21 eura); „monopril plus“ tabl. 28 x (20mg + 12.5mg) – terapija hipertenzije (realizovano 60.196 Rp, pojedinačnih pakovanja 74.565 ukupne vrijednosti 310.007,50 eura); „prexanil combi“ tabl. film 30x (5mg+1.25mg) – terapija hipertenzije (realizovano 60.508 Rp, pojedinačnih pakovanja 74.553, ukupne vrijednosti 185.131,66 eura); „forxiga“ tabl. film 30×10 mg – terapija dijabetesa, srčane insuficijencije i hronične bolesti bubrega (realizovano 63.351 Rp, pojedinačnih pakovanja 72.554, ukupne vrijednosti 1.536.409,87 eura); „konkor“ tabl. film 30×5 mg – terapija hipertenzije (realizovano 56.223 Rp, pojedinačnih pakovanja 72.060 ukupne vrijednosti 117.588,45 eura) – precizirali su iz Fonda.
<h2>I "bromazepam" na spisku najtraženijih ljekova</h2>
Na spisku najviše podizanih ljekova je i „bromazepam“ HF tabl. 30×3 mg – terapija anksioznih stanja (realizovano 47.116 Rp, pojedinačnih pakovanja 70.324 ukupne vrijednosti 85.945,04 eura).
Kako su Danu saopštili iz Službe za odnose s javnošću Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, na recept je često podizan i „aflamil“ tabl. film 20×100 mg – terapija bola kod reumatoloških oboljenja (realizovano 51.704 Rp, pojedinačnih pakovanja 67.975, ukupne vrijednosti 238.504,97 eura).

Za sedam mjeseci popijeno pet miliona kutija ljekova

Kašnjenje potpisivanja ugovora Fonda za zdravstveno osiguranje sa privatnim apotekama će od 30. septembra uzrokovati prekid saradnje sa privatnim apotekama - ukazao je bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić.
On je, gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, konstatovao i da se iz saopštenja Fonda za zdravstveno osiguranje ne može zaključiti kada će taj ugovor biti obnovljen.
- Ono što sasvim sigurno znamo jeste da će cijenu toga plaćati građani, odnosno pacijenti - a obično to bude najugroženija kategorija pacijenata - istakao je Čirgić.
U sistemu je, dodaje on, 56 Montefarm apoteka.
- Devet na 100.000 stanovnika, dok je evropski prosjek preko 30 na 100.000 stanovnika, zbog čega će građani doći u situaciju da čekaju u redovima za terapiju, a vrlo je moguće da dođe do nestašice ljekova - upozorio je Čirgić.
Saglasnost koju Ministarstvo zdravlja daje Fondu da bi mogao sklopiti ugovor sa apotekama je, podvlači on, formalnost - posao koji se, prema njegovim riječima, završava za jedan dan. Ministru je sa druge strane, kako je podsjetio, trebalo mjesec da odgovori na dopis Fonda.&nbsp;
- Apsolutno nikakvog razloga nije bilo da Ministarstvo zdravlja kasni u odgovoru prema Fondu za zdravstveno osiguranje u tolikom intervalu, a posebno je čudno zašto ministar toliko kasni, s obzirom da vrlo često možemo da vidimo kroz njegova saopštenja da je zdravstvenom sistemu pacijent u centri sistema, što vidimo da nije tačno, nego umjesto pacijenta u centru je procedura - istakao je Čirgić.
Kaže i da se Upravni odbor Fonda za zdravstveno osiguranje ,,mučio” cijelo ljeto da bi odabrao jedan od tri ponuđena modela za saradnju sa privatnim apotekama što, cijeni on, nije posao koji iziskuje toliko vremena.&nbsp;
- Simptomatičan je odnos Ministarstva zdravlja i Upravnog odbora, koji znaju i poznaju značaj dostupnosti ljekova za naše građane, da prave toliko kašnjenje, zbog toga ovdje možemo da kažemo da se radi o cijelom lancu institucionalne neodgovornosti, ali možda nije to u pitanju, ovdje može da djeluje i sistemska opstrukcija prema Fondu za zdravstveno osiguranje - naveo je Čirgić.
Sigurno je, dodaje, da od 1. oktobra naši građani neće moći u privatnim apotekama da podižu pisane terapije.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Čirgić: Od oktobra građani neće moći da podižu pisane terapije u privatnim apotekama, to je institucionalna neodgovornost

Pravo glasa na referendumu u Zeti danas je iskoristio i lider Demokratske narodne partije Milan Knežević, koji je izrazio očekivanje da će se građani izjasniti protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
– Očekujem da referendum protekne u fer i demokratskoj atmosferi, da građani Zete dominantno glasaju protiv izgradnje postrojenja u Botunu i da nakon toga, kroz razgovore sa Vladom, Glavnim gradom i predstavnicima Evropske komisije, dođemo do kompromisnog rješenja koje će biti u obostranom interesu – i građana Zete, i Podgorice, i cijele Crne Gore – kazao je Knežević novinarima.
Komentarišući izjavu ambasadora Evropske unije u Crnoj Gori Johana Satlera da bi sanacija bazena crvenog mulja mogla koštati tri miliona eura, Knežević je ocijenio da je takva procjena nerealna.
– Sanacija bazena crvenog mulja ne može da košta tri miliona eura, već najmanje 40 miliona ali će prije toga morati da se dogovore sa vlasnikom bazena crvenog mulja iz Berana koji ga je kupio za 23 hiljade eura, a šta ćemo da radimo ako taj Jevrić kaže "bogomi tu sam ja našao zlato i ja ga ne dajem ispod 70 miliona eura"? Ja bih volio da gospodin Satler sa tri miliona to sve završi i da ga ja izljubim i da ga častim jedan plac usred Zete, put Šušulje đe imam zemlju mi Kneževići - kazao je lider DNP-a.
Na pitanje da li postoji mogućnost raskida ugovora sa kupcem bazena crvenog mulja, s obzirom na to da je sanacija bila dio garancija datih mještanima, Knežević je odgovorio da država nema pravni osnov za takav potez.
– Ugovor sa Jevrićem nastao je nakon što je ukrajinska firma prodala bazen crvenog mulja njemu, tako da država niti je prodavala taj bazen, niti može da raskine ugovor. Sve vrijeme sam ukazivao da je Agencija za zaštitu životne sredine, zloupotrebom položaja i nesavjesnim poslovanjem, dovela do situacije u kojoj je formiran predmet protiv gospodina Gazdića, jer ekološka inspekcija nije radila svoj posao kada je u pitanju orošavanje bazena crvenog mulja – rekao je Knežević.
On je podsjetio i na posljedice koje su, kako tvrdi, mještani Zete trpjeli tokom ljeta.
– Vidjeli ste kakvi su Zećani bili ovog ljeta, svi crveni od prašine. Da su nas vidjeli Indijanci, mogli bi slobodno da kažu „haug“, ne bi bilo razlike. Mi želimo da se bazen crvenog mulja sanira što prije, a tek nakon toga da se razgovara o tehnologiji. Koliko sam shvatio, to je i stav mještana Botuna – zaključio je Knežević.

Knežević glasao na referendumu u Zeti: Očekujem da građani većinski budu protiv kolektora

Studentska reprezentacija Crne Gore boravi u Val di Zondu, u Italiji, gdje će u narednih pet dana učestvovati na Evropskom univerzitetskom prvenstvu u zimskim sportovima.
Boje Crne Gore na ovom prestižnom takmičenju braniće Anastasija Vukasović i Petar Kasom, koji će se 16. i 17. decembra takmičiti u disciplinama veleslalom i slalom, dok je 18. decembra planiran njihov nastup u timskom veleslalomu.
Sa sportistima u Italiji borave selektorka Marina Kosić Radović i trener Pavle Kasom.
Učešće na Evropskom univerzitetskom prvenstvu predstavlja značajnu priliku da crnogorski studentski sportisti još jednom dostojno predstave državu na međunarodnoj sceni, ali i potvrdu kontinuiranog i kvalitetnog rada Studentskog sportskog saveza Crne Gore, koji kroz svoje aktivnosti afirmiše sport među mladima i omogućava im nastupe na najvećim evropskim i svjetskim takmičenjima.
Predsjednik Studentskog sportskog saveza Crne Gore Zoran Medenica istakao je da je nastup crnogorskih studenata na ovom prvenstvu veliki uspjeh i pokazatelj pozitivnog razvoja studentskog sporta u Crnoj Gori.
– Anastasija Vukasović i Petar Kasom imaju priliku da na međunarodnoj sceni odmjere snage sa najboljim evropskim studentima i na najbolji način predstave svoju zemlju i univerzitete koje predstavljaju. Studentski sportski savez Crne Gore nastaviće da pruža snažnu podršku mladim sportistima, jer vjerujemo da su ulaganje u studentski sport i stvaranje uslova za nastupe na međunarodnim takmičenjima ključni za njihov dalji razvoj i afirmaciju Crne Gore u evropskim sportskim okvirima – poručio je Medenica.

Crnogorski studenti skijaši na Evropskom univerzitetskom prvenstvu u Italiji

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio je čestitku povodom praznika Hanuke, poručivši da neugasiva svjetlost ovog praznika simbolizuje istrajnost, posvećenost i nepokolebljivu snagu vjere, koja i u najtežim trenucima pruža osjećaj nade, sigurnosti i blagostanja.
U objavi na mreži X, iz Kabineta predsjednika Crne Gore istaknuto je da je jevrejska zajednica u Crnoj Gori neizostavan dio kulturnog i vjerskog mozaika države, na koji se s ponosom gleda.
– Jevrejska zajednica u Crnoj Gori neizostavan je dio kulturnog i vjerskog mozaika na koji smo ponosni, a koji ćemo i u predstojećem periodu nastaviti da gradimo na principima povjerenja, uvažavanja i razumijevanja – navodi se u objavi.
Milatović je poželio da svjetlost i toplina menore donesu mir i radost, uputivši čestitke svim pripadnicima jevrejskog naroda u Crnoj Gori povodom praznika Hanuke.

Milatović čestitao Hanuku: Jevrejska zajednica važan dio crnogorskog društva

Službenici Uprave policije preduzeće danas pojačane preventivne mjere i radnje povodom odigravanja fudbalske utakmice XIII kola 1. CFL Meridianbet između FK „Dečić“ iz Tuzi i FK „Budućnost“ iz Podgorice, koja će biti odigrana sa početkom u 14 časova na stadionu FK „Dečić“ u Tuzima (Tuško polje).
Kako je saopšteno iz Uprave policije, mjere se preduzimaju u cilju očuvanja javnog reda i mira, bezbjednosti učesnika i posjetilaca, s obzirom na to da je utakmica od strane Fudbalskog saveza Crne Gore proglašena događajem povećanog bezbjednosnog rizika.
Policijski službenici biće raspoređeni na ključnim tačkama sportskog objekta, u njegovoj neposrednoj okolini, kao i na pravcima kretanja navijača, kako bi se sportska priredba odvijala u bezbjednoj, fer i sportskoj atmosferi.
U skladu sa članom 93 Zakona o unutrašnjim poslovima, policija će vršiti snimanje sportske priredbe u periodu od 13 do 17 časova, odnosno do završetka utakmice i potpunog razilaska okupljenih građana.
Iz Uprave policije poručuju da je cilj ovih mjera pravovremena identifikacija eventualnih prekršaja i krivičnih djela, kao i efikasno postupanje u skladu sa zakonom.
Policija je uputila apel građanima i navijačima da se tokom utakmice ponašaju u skladu sa zakonom i pravilima sportskog ponašanja, te da se uzdrže od nasilja, nedoličnog ponašanja i narušavanja javnog reda i mira, kako bi sportski događaj protekao bez incidenata.

UP: Pojačane bezbjednosne mjere povodom utakmice Dečić – Budućnost u Tuzima

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Dobre vijesti iz Brisela: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja do kraja godine?

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: ljekovi