<p>Humanitarna organizacija Ljekari bez granica (Médecins Sans Frontières - MSF), sa sjedištem u Švajcarskoj, saopštila je da je prinuđena da prekine svoje operacije u Rusiji, prenio je Ruski servis Radija Slobodna Evropa.</p>
<p>- Teška srca moramo da prekinemo naše aktivnosti u Rusiji - rekao je šef ruskog programa Ljekara bez granica.</p>
<p>Ta organizacija je u Rusiji prisutna od 1992. godine, ali je u avgustu navela da je primila obavještenje od ruskog Ministarstva pravde da je njena kancelarija uklonjena iz registra nevladinih organizacija.</p>
<p>Ljekari bez granica su s Ministarstvom zdravlja Rusije realizovali programe u Moskvi, Sankt Peterburgu, Arhangelskoj, Ivanovskoj i Kemerovskoj oblasti, Čečeniji, Ingušetiji i Dagestanu.</p>
<p>Fokus te organizacije je bio liječenje i prevencija tuberkuloze, posebno teško izlječivih oblika, HIV-a, drugih zaraznih bolesti i rad sa rizičnim grupama, uključujući s migrantima.</p>
<p>Poslije početka invazije Rusije na Ukrajinu, Ljekari bez granica su pružili medicinsku i humanitarnu pomoć izbjeglicama iz Ukrajine i Rusima koji su se iz pograničnih oblasti selili u bezbjedne regione Rusije.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ljekari bez granica prekidaju rad u Rusiji

<p>Premijer <b>Milojko Spajić</b> najavljivao je nevjerovatna ulaganja u svoj rodni grad. Pričalo se o 500 miliona eura, o gradu koji će doživjeti preporod do neprepoznatljivosti.&nbsp;</p>
<p>Najavio je Spajić otvaranje fabrika, cementare, krečane. Bile su tu i brze ceste, drugi Blok TE Pljevlja...</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dz3GdVYUWUKI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Nakon što su se Pljevljaci probudili iz fantastičnog sna, uslijedio je šamar realnosti.&nbsp;</p>
<p>Predsjednik Opštine Pljevlja<b> Dario Vraneš </b>igra svoj igrokaz. Tako je prije nekoliko dana otvorio prvi kružni tok u tom gradu, ali na svečanoj ceremoniji djevojke koje su držale vrpcu bile su, ne u crnogorskoj, već u srpskoj nacionalnoj nošnji. Ništa novo u Pljevljima. Tamo se viju neki tuđi barjaci i pjevaju tuđe himne, a ne poštuje ništa što je obilježje naše nezavisne države Crne Gore.&nbsp;</p>
<p>Ukratko - Vranešov kružni tok da svijest mrkne poslije svega što je Pljevljake snašlo. Usnili pola milijarde, na javi se zavrćeli u kružnom toku.</p>

Od Spajićevih 500 miliona, u Pljevlja stigli Vranešev kružni tok i srpska nošnja

<p>Prošlo je osam godina otkako je tadašnji premijer <b>Duško Marković</b>, u okviru Premijerskog sata 2017. godine, saopštio da Crna Gora “aktivno radi” na sporazumu o međusobnom priznavanju vozačkih dozvola sa Njemačkom. Osam godina kasnije – ni sporazuma, ni priznavanja.</p>
<p>Dok mnogi crnogorski građani u Njemačkoj — kojih prema procjenama ima više destina hiljada — i dalje prolaze kroz mukotrpan proces ponovnog polaganja vozačkog ispita, zemlje bivše Jugoslavije ovaj problem su već odavno riješile bilateralnim sporazumima sa Njemačkom. Crna Gora, pak, ostaje zarobljena u maglovitim najavama i apstraktnim “završnim fazama”.</p>
<h2>Od “uskoro” do “finalne faze”&nbsp;</h2>
<p>U odgovoru na pitanje Bošnjačke stranke, premijer <b>Milojko Spajić</b> je prošlog novembra izjavio da očekuje potpisivanje sporazuma na jesen 2024. godine. Jesen je prošla, godina skoro da je otišla, ali sporazuma nema.</p>
<p>- Prema posljednjim informacijama, od 10. jula 2024. većina saveznih pokrajina u Njemačkoj je dala pozitivno mišljenje za zaključivanje sporazuma. Slijedi priprema nacrta zajedničkog pisma namjere - kazao je tada Spajić, dodajući da je pitanje “formalizovano još 2016.” i da će “uskoro biti riješeno”.&nbsp;</p>
<p>Iako u Ministarstvo vanjskih poslova za Portal ETV potvrđuju da su procedure sa Njemačkom, ali i Italijom, u “završnoj fazi”, ne postoji nijedan konkretan datum kada će se sporazum potpisati niti kada će crnogorske vozačke dozvole biti priznate.</p>
<p>- Procedure za međusobno priznavanje vozačkih dozvola između Crne Gore i Njemačke, kao i između Crne Gore i Italije, su završnoj fazi. Imajući u vidu važnost ovih pitanja za veliki broj naših državljan u Njemačkoj i Italiji, nadležne institucije, uz učešće naših ambasada u Berlinu i Rimu, su u stalnoj komunikaciji s njemačkim i italijanskim vlastima i zajednički rade na usaglašavanju teksta oba međudržavna sporazuma. Napominjemo da je proces usaglašavanja tekstova za oba sporazuma, takođe, u finaloj fazi, a po okončanju procedura, javnost će biti informisana o svim detaljima - poručuju iz Ministarstva vanjskih poslova u odgovoru na pitanja Portala ETV.&nbsp;</p>
<h2>Zašto je ovo pitanje važno?</h2>
<p>Za hiljade crnogorskih državljana u Njemačkoj i Italiji, priznavanje vozačke dozvole nije luksuz već potreba. Bez priznatog dokumenta, oni su primorani da prolaze kroz komplikovan i skup proces iznova polaganja ispita — uz troškove koji često iznose i po 2.000 eura.</p>
<p>Vozačka dozvola nije samo pitanje mobilnosti, već i zapošljavanja, posebno u sektorima poput logistike, građevine i dostave, gdje je vožnja sastavni dio posla.&nbsp;</p>
<h2>Dokle više?</h2>
<p>Pitanje koje sve glasnije postavljaju i građani: dokle više? Koliko još “finalnih faza” i “pozitivnih mišljenja” je potrebno da bi crnogorska vozačka dozvola bila validna u ovim državama?</p>

Osam godina magle - Crna Gora još čeka na priznavanje vozačkih dozvola u Njemačkoj

<p>Na terenu udaljenom tek dvjestotinjak metara od zaštićene sanitarne zone, u okviru koje se nalazi vodoizvorište „Topliš“, postavljena su postrojenja i betonjerke za kamenolom kompanije „BRIV“, a kako se ekipa Portala ETV uvjerila na terenu: tu se, bez ikakvih problema, ispušta i cementna voda.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610180648_f58ffbd32f0142162a26f1879c440b0aa852bb15382b76915bcd688fbcce255d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250610180648_f58ffbd32f0142162a26f1879c440b0aa852bb15382b76915bcd688fbcce255d" data-rendition-name="original" width="3024" height="4032" loading="lazy" alt="Cementna voda"></figure>  <p>To je, kako kaže izvor Portala ETV, svakodnevni prizor.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F3xzhpInuX80&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Na ovom terenu se graniče dvije opštine: tako vodoizvorište i sanitarna zona pripadaju Tivtu, dok je kamenolom „BRIV-a“ dio kotorske opštine.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610180648_8eb5c48ae7749b7ff4d16c0665e717feb7c600935f8c205191424d0359304733.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250610180648_8eb5c48ae7749b7ff4d16c0665e717feb7c600935f8c205191424d0359304733" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Zona zaštite"></figure>  <p>Koncesija kompaniji „BRIV“ inače je istekla još 1. jula prošle godine, ali je odlukom Ministarstva rudarstva, nafte i gasa dobila produženje rada do 1. jula 2025. kako bi se izvršila sanacija kopa.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610230648_b6c2f4990c2731deef9fbdeef5ed7b109b5b5a9dc38e6500976b21100ebd418c.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250610230648_b6c2f4990c2731deef9fbdeef5ed7b109b5b5a9dc38e6500976b21100ebd418c" data-rendition-name="original" width="817" height="732" loading="lazy" alt="Grafički prikaz"><figcaption>Grafički prikaz granice između dvije opštine i zone zaštite na teritoriji Tivta<span>(Photo: Opština Tivat)</span></figcaption></figure>  <h2>ĆUTANJE</h2> <p>Opština Kotor nije odgovorila na pitanja Portala ETV zašto i kako su postrojenja i betonjerke ove kompanije uopšte postavljene u neposrednoj blizini sanitarne zone, te jesu li za to izdali dozvolu.</p> <p>Odgovore na ta, ali i na pitanje je li rađena procjena uticaja na životnu sredinu s obzirom na ove okolnosti, još čekamo i iz Ministarstva nafte i gasa.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsJtM9wQueSo&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Jedino su u Opštini Tivat, na čijoj teritoriji je sanitarna zona, odgovorili na upit Portala ETV. Oni su konstatovali da je zgrada vodoprivrede na samoj granici sa Kotorom, te da su oni adresa za ova pitanja.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610180652_001300af795942176a9c0f4657b98776462b95771df7c8f25ef2c905efbd8fb7.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250610180652_001300af795942176a9c0f4657b98776462b95771df7c8f25ef2c905efbd8fb7" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Izvor Topliš"></figure>  <p>- Zgrada vodoprivrede evidentirana je na katastarskoj parceli broj 1564 - Katastarska Opština „Đuraševići“, što je na samoj granici sa opštinom Kotor. Predmetni objekti nalaze se na teritoriji opštine Kotor, te se za sve informacije potrebno obratiti Opštini Kotor - naveli su oni.</p> <h2>IZLIVANJE CEMENTNE VODE ZABRANJENO I U REDOVNIM USLOVIMA</h2> <p>Ekološki aktivista <b>Vuk Vujisić</b> decidan je da je izlivanje cementne vode iz postrojenja za proizvodnju betona zabranjeno i u redovnim uslovima, a ne samo u blizini vodoizvorišta.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610230636_84fba85ada9d3485d98e80ee13ac4827221c69afef2bad585da5919c623ae369.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250610230636_84fba85ada9d3485d98e80ee13ac4827221c69afef2bad585da5919c623ae369" data-rendition-name="original" width="1280" height="853" loading="lazy" alt="Vuk Vujisić"><figcaption>Vuk Vujisić<span>(Photo: Evropska kuća)</span></figcaption></figure>  <p>- Sanitarne zone vodoizvorišta moraju biti sačuvane od potencijalnih zagađivača, stoga se ne praktikuje da u sanitarnoj zoni otvarate kamenolome, deponije ili postrojenja za proizvodnju betona iz kojih se izliva cementna voda - istakao je on za Portal ETV.</p> <p>Upravo u blizini vodoizvorišta u Tivtu primjećeno je, kako je ustvrdio, izlivanje cemetne vode iz postrojenja za proizvodnju betona.</p> <p> - To je zabranjeno i u redovnim uslovima, a kamoli u blizini vodoizvorišta - jasan je Vujisić.</p> <h2>ODOBRENJA NE SMIJE BITI AKO POSTOJI NAJMANJI RIZIK</h2> <p>Njegov saborac i odbornik Pokreta „Preokret“ u Danilovgradu <b>Vuk Iković</b> poručio je da ne bi trebalo da se plašimo ako kamenolom ima ekološku dozvolu, odnosno ako je procjena uticaja kamenoloma na životnu sredinu pokazala da nema negativnih efekata na vodoizvorište. Ipak, na to je dodao da smo odavno izgubili povjerenje u institucije, te da se ne možemo osloniti na njihova djela, a još manje na riječi.</p> <p>- U ovakvim situacijama, ukoliko postoji i najmanji mogući rizik gubitka izvorišta zbog vibracija i trustova tokom rada kamenoloma, onda takav projekat nije trebao biti odobren - ocijenio je Iković u razgovoru za Portal ETV uz napomenu da postoji i mogućnost da se investitor ne pridržava pravila.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610180652_2ba6a285fdd417c4530165c14cd238d04a459512f39d2b5093eb70f7583b2d9e.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250610180652_2ba6a285fdd417c4530165c14cd238d04a459512f39d2b5093eb70f7583b2d9e" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="BRIV"></figure>  <p>Očigledno je, kaže, da se lokacije za kamenolome određuju po tome da li do tog mjesta, gdje bi trebalo da se vadi kamen, postoji put. Ukoliko nema puta onda se, podvlači Iković, takve lokacije izbjegavaju. </p> <p>- Znamo da su putevi rađeni da spoje seoska naselja sa gradom. Imamo slučaj gdje su mještani čekali asfalt preko 10 godina i nakon što su ga dobili otvoren je kamenolom, pa su kamioni sa teretom preko 20 tona uništili lokalni put - ukazao je on.</p> <h2>RIZIK SMANJENJA KOLIČINE VODE ILI POTPUNI NESTANAK</h2> <p>Iković je istakao i da bi, ukoliko hoćemo kamenolome koji ne uništavaju vodu i postojeću infrastrukturu, trebalo planirati taj prostor samo za te potrebe. Suludo je, smatra on, planirati seoski turizam i u sred tog prostora i odobriti rudarske aktivnosti koje podrazumijevaju miniranje kamena.</p> <p>Uz to, postavljanje kamenoloma u neposrednoj zoni zaštićene sanitarne zone vodoizvorišta, upozorava Iković, može dovesti do smanjenja dostupne količine vode ili totalnog nestanka. </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240920090956_02515dd2655940c9be7a06928a2b0195ed36125db3ddfd026c56fe458df20bf9.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20240920090956_02515dd2655940c9be7a06928a2b0195ed36125db3ddfd026c56fe458df20bf9" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Vuk Iković"><figcaption>Vuk Iković<span>(Photo: Preokret)</span></figcaption></figure>  <p>- Ovo za sobom povlači da se bušotina radi na većoj dubini jer voda u našem kraškom polju nakon par trustova brzo padne na veću dubinu. Ukoliko se na kamenolomu proizvodi beton, onda zagađenje može biti još veće zbog otpadnih voda koje nažalost postaju vidljive tek kada se mještani ili mediji uključe - istakao je on.</p> <p>Na pitanje Portala ETV kako se eksploatacione aktivnosti mogu odraziti na podzemne vode, Iković kaže da to zavisi od sastava zemljišta i tipa stijena na određenom području.</p> <p>- To su ulazne komponente na osnovu kojih se procjenjuju osjetljive zone, koje se prve izuzmu iz procedure davanja koncesija na mineralne resurse, u ovom slučaju kamena - rekao je ekološki aktivista.</p> <p>Prostor ispod zemljišta je, napominje, često nepoznat.</p> <p>- To je lavirint u okviru kojeg postoje i podzemna jezera. Trustovi od miniranja kamena mogu dovesti da voda iz podzemnog jezera padne na još veću dubinu i tako se smanjuje izdašnost izvora - precizirao je Iković.</p> <h2>SVAKO POSTROJENJE MORA IMATI EKOLOŠKE SAGLASNOSTI</h2> <p>Vujisić je izričit da svako postrojenje ovog tipa mora posjedovati odgovarajuće ekološke saglasnosti.</p> <p>- Dok se svako kršenje zakona i ugrožavanja bezbjednosti vodoizvorišta moraju strogo kažnjavati - dodao je on.</p> <p>Širom Crne Gore, kaže Vujisić, imamo nelegalne kamenolome i postrojenja za proizvodnju asfalta i betona koje nemaju sve potrebne saglasnosti i ilegalno posluju.</p> <p>- Potrebne su nam dodatne kontrole i reakcija države kako bi se suzbile ove pojave i kako ne bi dolazilo do ekoloških incidenta, ali i katastrofa poput nekadašnje u susjednoj Bosni i Hercegovini - jasan je ekološki aktivista.</p> <h2>NEOPHODNA SVEOBUHVATNA ANALIZA PROSTORA</h2> <p>Na pitanje je li faktički dozvoljeno da se ovakve aktivnosti sprovode u blizini zaštićene zone - sve dok nijesu direktno na toj teritoriji, Iković je poručio da je svakako potrebna sveobuhvatna analiza prostora.</p> <p>- Ukoliko je projekat planiran izvan zone zaštite vodoizvorišta: onda postoje početni uslovi da se tamo otvori kamenolom, ali svakako treba sveobuhvatna analiza prostora - bez obzira da li se radi o zoni sanitarne zaštite - rekao je on.</p> <p>Institucije, podvlači Iković, moraju da sarađuju jer im je to zakonska obaveza.</p> <p>- A ne da preduzetnik pokrene investiciju, pa nakon što je uložio novac da mu se traže dozvole - dodao je ekološki aktivista.</p> <p>Takođe, kako je zaključio, investitor se mora pridržavati pravila - a ne da štedi na zdravlju građana i zdravoj životnoj sredini.</p>

Izlivanje cementne vode, betonjerke i postrojenja „BRIV-a“ bez problema bitišu u blizini sanitarne zone i vodoizvorišta

<p>Danas će biti pretežno sunčano i toplo, ponegdje uz slab do umjeren razvoj oblačnosti.&nbsp;</p>
<p>Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera, krajem dana i tokom noći ponegdje umjeren do pojačan, sjeverni i sjeveroistočni.&nbsp;</p>
<p>Najviša dnevna temperatura vazduha od 24 do 36 stepeni.</p>

Danas pretežno sunčano i toplo, do 36 stepeni

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Iako političari u Crnoj Gori zauzimaju veliki dio medijskog prostora, postoje teme o kojima nijesu voljni da razgovaraju. Aktuelna parlamentarna većina na vlast je došla retorikom da će napraviti otklon od loših praksi bivše vlasti, ali – i pet godina kasnije – njihov narativ zasnovan je na potenciranju afera koje su obilježile vladavinu DPS-a, ali ne i na otklanjanju grešaka iz prošlosti.&nbsp;</p> <p>Da znanje, obrazovanje i stručnost, koju su svih ovih godina obećavali, nijesu uveli na velika vrata – pokazuju diplome javnih funkcionera, koje pokušavaju da sakriju od javnosti.&nbsp;</p> <p>Dok u biografijama daju prostor seminarima i kampanjama koje su vodili, o obrazovanju daju vrlo šture ili nikakve informacije.</p> <p><b>KRAPOVIĆEVI IMPRESIVNI REZULTATI NA SAJTU VLADE</b></p> <p>Nije poznato koliko novca građana Vlada Crne Gore troši za održavanje zvaničnog sajta, na kojem bi građani trebalo da se upoznaju sa svim detaljima rada Vlade, ali biografije pojedinih funkcionera ukazuju da ta platforma više služi za njihov PR i objavljivanje subjektivnog doživljaja sebe.&nbsp;</p> <p>Kako drugačije objasniti biografiju ministra odbrane <b>Dragana Krapovića</b>, objavljenu na zvaničnom sajtu Vlade, koja glasi: „Dragan Krapović, diplomirani pravnik, nakon impresivnog izbornog rezultata Demokrata, saglasno Koalicionom sporazumu sa konstituentima lokalne vlasti u opštini Budva, dvije godine uspješno je obavljao funkciju predsjednika Opštine, nakon čega se Budva prepoznaje kao finansijski konsolidovana, organizaciono uređena i stabilna lokalna samouprava. Krapović je u ovoj Opštini zaustavio praksu kriminalnog i koruptivnog vođenja lokalne samouprave.“</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca" data-rendition-name="original" width="1807" height="962" loading="lazy" alt="IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore"> <figcaption>IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore<span>(Photo: Portal ETV, screenshot)</span></figcaption> </figure>  <p>Opširan u subjektivnim ocjenama svojih – kako se navodi - impresivnih dostignuća, Krapović je vrlo šturo dao informacije o svom obrazovanju.&nbsp;</p> <p>Portal ETV obratio se Pravnom fakultetu u Podgorici, koji je – na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama - saopštio je da je Krapović Pravni fakultet upisao 1997, a diplomirao 2005. godine. To su činjenice koje nijesu našle prostor na sajtu Vlade.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81" data-rendition-name="original" width="887" height="318" loading="lazy" alt="DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića"> <figcaption>DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Da se, valjda, ne bi remetila ona ocjena o ,,impresivnim rezultatima“. &nbsp;– čije održavanje plaćaju svi građani.</p> <p>Krapovićev slučaj otvara pitanje da li bi zvanični sajt Vlade, odnosno biografije koje se objavljuju na njemu, trebalo da zahtijeva da se objavljuju isključivo zvanične reference, a ne da sajt – koji plaćaju svi građani, bude obojen političkom propagandom i podsjeća na interent stranicu neke političke partije.</p> <p><b>KOVAČEVIĆ UTVRĐIVAO GRADIVO 12 GODINA</b></p> <p>Iako bi se po tome kako i koliko dugo uspijeva da izbjegne suočavanje sa državnim tužilaštvom, moglo zaključiti da predsjednik Opštine Nikšić i poslanik u Skupštini <b>Marko Kovačević</b> vrsno poznaje pravne okvire zakonodavstva, informacije o njegovom studiranju - upravo na Pravnom fakultetu – pokazuju da je ipak bolji poznavalac političkih okvira, koji ga štite od zahtjeva Višeg državnog tužilaštva da mu Skupština skine poslanički imunitet.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5" data-rendition-name="original" width="877" height="342" loading="lazy" alt="PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića"> <figcaption>PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Prema informacijama koje je Pravni fakultet dostavio Portalu ETV, Kovačević je osnovne studije Pravnog fakulteta upisao 2007. godine, a završio ih 2019. U odgovorima Pravnog fakulteta, navodi se i da je Kovačević specijalističke studije upisao 2012, ali bez podataka da li ih je završio.</p> <p>Podsjetimo, Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet protiv Marka Kovačevića zbog govora na obilježavanju 166. godišnjice bitke na Grahovcu, no – uprkos urgencijama – Skupština, na čijem je čelu Kovačevićev partijski saborac <b>Andrija Mandić,</b> mjesecima ne odgovara na zahtjev tužilaštva za ukidanje Kovačevićevog imuniteta.</p> <p><b>VUČUROVIĆEVIH 18 GODINA NA FILOZOFSKOM FAKULTETU</b></p> <p>Poslanik koalicije Za budućnost Crne Gore <b>Jovan Vučurović</b> prepoznat je u svojim političkom djelovanju kao neko ko se zalaže za to da srpski jezik bude službeni.&nbsp;</p> <p>Ta činjenica ne čudi, ako se uzme u obzir činjenica da dolazi iz koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“, ali i to da je Vučurović diplomirani profesor srpskog jezika.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d" data-rendition-name="original" width="887" height="497" loading="lazy" alt=',,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu'> <figcaption>,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>U zvaničnoj biografiji, na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG ne daje detaljnije informacije o svojoj diplomi, pa se Portal ETV obratio Filološkom fakultetu u Nikšiću i na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama dobio detalje Vučurovićevog obrazovanja. On je, kako nam je saopšteno, Filozofski fakultet upisao 1992. godine, a diplomirao je – 18 godina kasnije - 5. jula 2010.&nbsp;</p> <p>Iako mu je prosječna ocjena u toku studija bila 6,32 – Vučurović je diplomirao u velikom stilu – desetkom.</p> <p>Treba naglasiti da Vučurović, ipak, nije dio izvršne vlasti, već je poslanik u Parlamentu, pa se njegov dug staž na fakultetu ne čini spornim u odnosu na njegove kolege iz izvršne vlasti, o čemu je Portal ETV pisao.</p> <p>&nbsp;</p>

Tag: ljekari-bez-granica

Ljekari bez granica prekidaju rad u Rusiji

Od Spajićevih 500 miliona, u Pljevlja stigli Vranešev kružni tok i srpska nošnja

Osam godina magle - Crna Gora još čeka na priznavanje vozačkih dozvola u Njemačkoj

Izlivanje cementne vode, betonjerke i postrojenja „BRIV-a“ bez problema bitišu u blizini sanitarne zone i vodoizvorišta

Danas pretežno sunčano i toplo, do 36 stepeni

PRATITE TVe UŽIVO