Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović dodijelio je danas posthumno Orden crnogorske velike zvijezde, najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu, mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću.
U kabinetu Milatovića su naveli da je Amfilohije Radović, koji je inače, negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, a islam lažnom vjerom, odlikovan za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“.
Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
Milatović je, uprkos svemu tome, poručio da se danas sjećamo čovjeka „koji je ostavio dubok, neizbrisiv trag u istoriji naše zemlje“, te da „njegov glas, snaga i mudrost i danas odjekuju među nama“.
- Dodjelom Ordena Crnogorske velike zvijezde mitropolitu Amfilohiju, Crna Gora odaje priznanje njegovom ogromnom doprinosu u jačanju međunarodnog ugleda države, kao i u očuvanju duhovne tradicije, izgradnji društvenog mira i oblikovanju jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije. Rođen u Morači, obrazovan u Beogradu, Bernu, Rimu, Parizu i Atini, mitropolit Amfilohije je bio više od crkvenog velikodostojnika - naveo je Milatović.
On je ocijenio da je mitropolit Amfilohije bio most između duhovnosti i znanja, između Istoka i Zapada.
- Svojim obrazovanjem, autoritetom i dijalogom sa predstavnicima drugih crkava i religija, dao je doprinos međunarodnom ugledu Crne Gore i pokazao da se snaga jedne male zemlje mjeri veličinom njenih velikih ljudi. Kao predsjednik Crne Gore, u susretima sa brojnim vjerskim velikodostojnicima u Crnoj Gori i širom svijeta, sa ponosom sam slušao kako sa posebnim poštovanjem i uvažavanjem govore o mitropolitu Amfilohiju - izjavio je Milatović.
Dodao je da je mitropolit bio „duhovni kolos“ čija je riječ bila čvrsta i stamena.
- Baš kao ovaj naš crnogorski krš iz kojeg je ponikao i kojeg je najviše volio - dodao je on.
Naveo je da je, u složenim istorijskim trenucima za Crnu Goru „kada su emocije bile snažne, a podjele duboke, Amfilohijev poziv na mir i dostojanstvo bio glas razuma koji je doprinio da Crna Gora sačuva dostojanstvo i zajednička vjera u bolju budućnost“.
- Tokom izazovnih društvenih procesa, poput referenduma 2006. godine, dao je nemjerljiv doprinos očuvanju mira i stabilnosti, pozivajući uvijek na sabornost, razum i međusobno poštovanje. Upravo su to vrijednosti na kojima danas gradimo bolju Crnu Goru - rekao je Milatović.
Istakao je da je, u posljednjim godinama svog života, mitropolit Amfilohije stao na čelo naroda, rame uz rame sa sadašnjim mitropolitom Joanikijem.
- Bio je to simbol duhovnog otpora i moralne dosljednosti. Tokom litija 2019. i 2020. godine, predvodili su narod u borbi za slobodu, jednakost i pravdu, za vrijednosti koje su nam bile oduzete. Sa njim na čelu, ulicama Crne Gore koračale su tih dana i mjeseci rijeke crnogorskih građana vjerujući u bolje sjutra. Zahvaljujući njegovom vođstvu, litije su postale simbol mirnog građanskog otpora i izraz potrebe ljudi da se njihovo dostojanstvo čuje i poštuje. To je bio trenutak kada se pokazalo da Crna Gora može mijenjati sebe bez nasilja, bez podjela, u duhu demokratske svijesti i odgovornosti. I upravo ta snaga naroda, vođena vjerom, razumom i dostojanstvom, otvorila je novo poglavlje crnogorske istorije. Bez te promjene, bez tog mirnog, dostojanstvenog i demokratskog pokreta, Crna Gora danas ne bi sa optimizmom gledala na svoju evropsku budućnost - naveo je Milatović.
Ta perspektiva, dodaje on, ne podrazumijeva samo dobre zakone, efikasne institucije, već i slobodu, dostojanstvo čovjeka i sposobnost društva da se mijenja bez nasilja.
- Mitropolit Amfilohije je svojim djelom pokazao da su te vrijednosti utkane u samo biće naše Crne Gore. Zato danas, u ime države Crne Gore, sa dubokim poštovanjem i zahvalnošću, dodjeljujem posthumno Orden Crnogorske velike zvijezde mitropolitu Amfilohiju za: doprinos očuvanju duhovne i kulturne tradicije Crne Gore, zalaganje za mir i sabornost u presudnim istorijskim trenucima, doprinos demokratskim promjenama bez kojih Crna Gora ne bi mogla postati dio evropske porodice naroda, i za kontinuirani, cjeloživotni angažman na jačanju međunarodnog ugleda Crne Gore - istakao je Milatović.
Mitropolita Amfilohija više nema među nama, ali, poručuje Milatović, „njegova poruka i njegovo djelo ostaju“.
- Da nas podsjećaju: da se Crna Gora brani istinom, vjerom i razumom, da se mijenja dijalogom a ne sukobom i da snaga jednog naroda nije u podjelama, već u jedinstvu. I završiću ovaj govor sa stihovima našeg slavnog i velikog Njegoša koji nose vanvremensku poruku, a koji savršeno pristaju uz životno djelo mitropolita Amfilohija: “Blago onom ko dovijeka živi, imao se rašta i roditi - zaključio je predsjednik Milatović u obraćanju prisutnima.
Svečanosti je u ime porodice Radović prisustvovao brat mitropolita Amfilohija Pavić Radović. Orden je, po želji i uz saglasnost porodice, uručen mitropolitu crnogorsko-primorskom Joanikiju, koji je zahvalio Predsjedniku na dodjeli Ordena i tome što je “sagledao i uvažio velike zasluge našeg blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija”.
- On je kao čovjek velikog obrazovanja, velike harizme i velikog ugleda, bio rado viđen i priman u glavnim centrima svih pravoslavnih zemalja a i mnogo šire. Nije slučajno što se blaženopočivšem mitropolitu Amfilohiju dodjeljuje Orden Velike crnogorske zvijezde. To nas podsjeća na Njegoševu luču, na Njegoševu zvijezdu, na onu svjetlost Božiju koju je Njegoš opjevao, vječnu i neprolaznu, a koju je mitropolit Amfilohije nosio u svojoj duši i tom svjetlošću obasjao i svoj narod, i svoju otadžbinu, a ta svjetlost će zasijati i izvan prostora Crne Gore - poručio je mitropolit Joanikije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović posthumno dodijelio Amfilohiju Radoviću Orden crnogorske velike zvijezde: „Zahvaljujući njegovom vođstvu litije postale simbol mirnog građanskog otpora“

Kad predsjednik Crne Gore kaže da je Amfilohije Radović zaslužan za smjenu vlasti, on priznaje političku ulogu crkve. Takav čin nije poštovanje vjerskog subjekta - nego direktan udar na ustavni poredak i sve građane koji vjeruju u građansku i sekualrnu, a ne teokratsku Crnu Goru - poručila je novinarka Tanja Pavićević osvrnuvši se na odluku Jakova Milatovića da bivšem mitropolitu posthumno dodijeli najviši državni orden.
Pavićević je, gostujući u Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, ocijenila da je ova odluka primjer promjene vrjednosnog sistema u Crnoj Gori i ustvrdila da je Milatović u pravu samo u jednoj stvari: da lideri nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić i Milan Knežević nijesu bili sposobni da smijene vlast, te da je zato Amfilohije stvar uzeo u svoje ruke.
- On je i posthumno promijenio kompletno biće i bit Crne Gore - dodala je Pavićević.
<h2>LITIJE OTVORILE VRATA REVANŠIZMU</h2>
Litije, kako je naglasila Pavićević, nijesu bile građanski pokret - iako smo u tom periodu slušali navode o njihovom emancipatorskom karakteru.
- Pokrenute su da bi se odbranio interes crkvene zajednice čije je sjedište u drugoj zemlji. Ti događaji su otvorili vrata revanšizmu. On je bio jedan od stubova narativa koji je dubinski promijenio Crnu Goru i mijenjao njen sekularni i građanski karakter - navela je Pavićević.
Nakon smrti Amfilohija sva njegova, kako je kazala, „silna đeca“ nijesu se pobunila kada su zgaženi njegovi amaneti.
- Postoji kod njega i nešto pozitivno: dva puta je držao pomen srpskom predsjedniku Aleksandru Vučiću koji je živ - i koji nije mogao da zakorači u Crnu Goru. Vidjeli ste što su radila njegova đeca poslije njegove smrti: dozvolili su da se na njegovoj sahrani pojavi upravo Vučić. Oni vrlo rado baštine njegovo najgore nasljeđe: pravljenje jedne teriotrije, jednog naroda i jedne crkve - što je ustvari fašizam - jasna je Pavićević.
Ocijenila je da partije koje su se 2020. godine dohvatile vlasti sada samo mijenjaju uloge.
- Demokrate sada rade ono što je nekad radila Ura. Kada se potroši njihov kapacitet, to će nastaviti da radi Pokret Evropa sad (PES) - a sve se radi da bi jačao nekadašnji Demokratski front (DF) i Andrija Mandić bio premijer 2027. godine - ocijenila je Pavićević.
<h2>RESOR KULTURE KAPITULIRAO PRED CRKVOM</h2>
Odluka ministarke kulture i medija Tamare Vujović da podrži podizanje spomenika Amfilohiju pokazuje, stava je Pavićević, koliko je kulturni resor kapitulirao pred crkvom.
- Amfilohije nije govorio o pravoslavlju &nbsp;i ljubavi, bavio se desničarskim pitanjima. Vujović nikad nije reagovala na krađu baštine Crne Gore, ali reaguje kad dodatno treba udariti po ruci medija koji su kritički nastrojeni prema vlasti - ukazala je Pavićević.
Podsjećajući na nedavno podizanje spomenika Pavlu Đurišiću - četničkom komandantu, zločincu i koljaču u Gornjem Zaostru kod Berana, te dodjeljivanje najviših državnih nagrada njenim negatorima poput Bećira Vukovića i Milutina Mićovića, Pavićević je ocijenila da je sve sinhronizovano.
- To je ista rijeka koja vodi ka istom cilju. Država ne samo da toleriše nego i nagrađuje pojave koje negiraju njen identitet. Svjedočimo sistemskom pokušaju da se negiranje istorije predstavi kao pomirenje - naglasila je Pavićević ističući da država time postaje saučesnik u fabrikovanju i relativizaciji zločina.
Riječ je, kako je dodala, i o svjesnom urušavanju povjerenja građana u institucije.
- Istorijski fakti su fakti - ne može ničiji narativ da ih mijenja. Svjedočimo vremenu u kojem je talas revizionizma krenuo. Za pola godine će vjerovatno donijeti zakon o rehabilitaciji četničkog pokreta što je u Srbiji učinjeno 2004. godine - navela je Pavićević.
<h2>VUČIĆEVA RECEPTURA</h2>
Konstatovala je da na čelu države trenutno imamo ljude koji ne znaju da rade svoj posao i da su upravo zato tu i postavljeni.
- Kada ministarka medija podrži napade na medije - to znači da se Ministarstvo kulture i medija, a samim tim i država, odreklo svoje obaveze da štiti slobodu izražavanja, a ministarka da učestvuje u gašenju slobodne riječi - poručila je Pavićević.
Sve što se dešava u Crnoj Gori od ranije se, podvlači novinarka, dešava u Srbiji.
- Od gušenja slobode medija, kontrolisanja medijskog prostora, držanja društva u mraku... To je receptura Aleksandra Vučiča. Oslobodioci su preuzeli taj model - decidna je Pavićević.

Anja Ivanović

Pavićević: Milatović odlikovanjem Amfilohija priznaje političku ulogu crkve, to je direktan udar na ustavni poredak, građansku i sekularnu Crnu Goru

Uz neslaganja unutar vladajuće većine, bilo da je riječ o ostanku Kotora na Uneskovoj liste baštine ili imenovanju ulica po kontroverznim političarima iz devedesetih, sve su znakovitiji i pokušaji političkog prepakivanja zemlje po etničkim linijama. Najnoviji „istorijski sastanak“ lidera srpskih i albanskih stranaka dodatno raspiruju sumnje u iskrenost proevropske retorike vlasti.
O protivrječnostima između proklamovanih ciljeva vlasti u Crnoj Gori i njenog djelovanja koje postaju sve očiglednije kako vrijeme odmiče, ali i o političkoj klimi u Srbiji u kojoj još od kraja prošle godine traju studentski protesti, razgovarali smo s profesorom Nikolom Samardžićem sa Univerziteta u Beogradu.
<h2>Crna Gora suočava se s brutalnim iredentizmom&nbsp;</h2>
„Za vlast u Crnoj Gori ulazak u EU samo je povlačenje na rezervni položaj u ulozi koja je definisana memorandumskim politikama Beograda u toku protekle četiri decenije. To su već učinile dominantne prosovjetske komunističke strukture u Mađarskoj ili Slovačkoj. Ulaze u EU ali ne kao buduće članice EU, nego kao buduće članice neke buduće sovjetske imperije. Vama je Srbija izabrala predsjednika, premijera i predsjednika Skupštine, ali zahvaljujući crnogorskim glasovima, koji su presudili“, istakao je Samardžić.
Komentarišući nedavni sastanak lidera srpskih i albanskih stranaka, sagovornik Analitike ukazuje da Srbi, Bošnjaci i Albanci bolje žive u Crnoj Gori nego u matičnim državama, ali su, kaže, njihovi lideri odlučni da Crnu Goru rastave po etničkim šavovima.
„Realno, nema sporova između Tirane i Beograda čije bi rješavanje iziskivalo kompromis o podjeli Crne Gore. Naprotiv, Crna Gora se suočava s jednim brutalnim iredentizmom. Litije, sa Abazovićem, samo su pokrenule domine, da padaju jedna za drugom. Jugoslaviju su rasparčale slične „neprincipijelne koalicije“, upozorava Samardžić.&nbsp;
<h2>Strane agenture dio crnogorskih birača okrenule protiv interesa države</h2>
Prema njegovim riječima, za EU je racionalno da primi Crnu Goru koja je već ilegalna članica euro zone i nije potencijalno budžetsko opterećenje.&nbsp;
„Za EU je važna i bezbjednosna struktura istočne jadranske obale“, naglašava Samardžić.
Na pitanje vidi li na evropskim adresama želju za proširenjem Unije, kaže kako EU nije konstituisana u smislu liderstva vođenog vizijom i optimizmom.
„EU je konstuisana kao birokratska struktura u kojoj su procedure važnije od suštine za budućnost“, smatra Samardžić.
Osvrnuvši se na položaj proevropske opozicije u Crnoj Gori, kaže kako Demokratska partija socijalista stoji odlično.
„Ali su kanselovani u odsustvu nacionalnog konsenzusa o prioritetima, a to je posao koji su obavile strane agenture koje su dio crnogorskih birača okrenule protiv interesa Crne Gore koji su zapisani u strateškim državnim dokumentima. I to više nije samo partijsko pitanje“, naglašava Samardžić.
Politika u Srbiji ne postoji mimo „borbe za srpski integralizam“
I dok Crna Gora balansira između proklamovane evropske orijentacije i realnosti koja je sve udaljenija od Brisela, u Srbiji se politička scena, uprkos masovnim protestima, i dalje kreće unutar zatvorenog kruga ideološkog konzervativizma.
Na to ukazuje i nedavni intervju politikologa i novinaar Cvijetina Milivojević u kojem je iznio stavove o Crnoj Gori kojih se ne bi postidjeli ni lideri srpskih radikala iz devedesetih. Time je dodatno aktuelizovano pitanje da li u Srbiji uopšte postoji politika van matriksa „srpskog integralizma“, kako je to formulisao profesor Filološkog fakulteta Milo Lompar tokom studentskog protesta 28. juna u Beogradu.
„Ne postoji. Sva politika stala je u dva matriksa koji oblikuju Vučićeva i Šolakova propaganda“, poručuje Samardžić.ć
Dodaje i kako predsjednik Srbije nije marker opredjeljenja za budućnost.&nbsp;
„Tačke preloma bile bi u promjeni politike prema susjedima, prihvatanje evropske integracije, zaustavljanje kontinuiteta državne i komandne ekonomije, i komandne kulture kolektivizma i samoviktimizacije. Da cijela bivša Jugoslavija uđe u EU, NATO i Šengen, podrška Ukrajini i sankcije Rusiji, za Srbiju nova ekonomska politika liberalizacije finansijskog tržišta i institucionalnih garancija za nov investicioni ciklus koji bi uključio domaći kapital, zarobljen u strahu i nekretninama“, poručio je Samardžić.
<h2>Blokade samo kulise prepakivanja, ne vode promjeni nego zamjeni</h2>
Blokade saobraćajnica u Srbiji okupljaju sve manji broj građana. S druge strane, Vučić u javnim nastupima zvuči samouvjereno. Zanimalo nas je da li je predsjednik Srbije uspio politički da preživi još jednu od brojnih krizi u posljednjih 13 godina.
„Očigledan je zaokret ka Rusiji, i vlasti i protesta. Blokade su samo kulise prepakivanja, koje ne vode promjeni nego zamjeni. Time ne relativizujem potrebu da se vlast mijenja, ukazujem da se suštinski neće promijeniti njen politički karakter. Samo česte promjene vlasti mogu unaprijed spriječiti uspostavljanje novoga, narednog, monopola na nasilje“, ocjenjuje Samardžić.
Prema njegovim riječima, protest poziva na „poštovanje Ustava koji je u osnovi Vučićevog poretka, i na apstraktne pojmove odgovornosti pred zakonom, i pravdu, dok je nezamislivo sprovođenje zakona bez uspostavljanja kontrolnih mehanizama u procesu pristupanja EU“.&nbsp;
„Pojam pravde je arbitraran. U srži Ustava iz 2006. je potencijal za samovolju i nasilje. Ustav je donijela dominantna političko-crkvena-vojna struktura koja se opirala priznavanju nezavisnosti Kosova i Crne Gore, i saradnji s Haškim tribunalom. Iz te strukture nastala je cjelovita politička kasta koja je preuzela i vladajuću i opozicionu politiku. Protest je otkrio jednu jasnu namjeru, da postane segment političke kaste“, izričit je Samardžić.
<h2>Otpor studenata i građana ipak doveo do promjena u društvu</h2>
Sagovornik Analitike smatra da je podrška EU protestima u Srbiji izostala i zbog nemogućnosti da bez konsenzusa država članica donosi odluke koje ne prihvata ruska agentura u samoj EU, i zbog karaktera protesta.&nbsp;
„Univerzitet u Beogradu nije dobio podršku nijednog evropskog univerziteta za blokadu i samoblokadu. Blokada je postala izgovor Vučiću da se obračuna sa univerzitetima na onaj način na koji to nije uspio 1998. Jeste, u EU nema Vučića, u EU nije pala nadstrešnica, ali blokade nijesu pokrenule opredjeljenje za EU, naprotiv. Da li je otpor studenata i građana ipak doveo do promjena u društvu - vidim jednu važnu promjenu, u osporavanju monopola na nasilje“, ukazuje Samardžić.
<h2>Koncert Thompsona u Zagrebu poziv na formiranje trećeg entiteta u BiH</h2>
Kada je riječ o drugom dijelu „susjedstva“, nedavni veliki koncert Marka Perkovića Thompsona u Zagrebu, koji je bio ne meti oštrih kritika javnosti u regionu ali i više svjetskih medija, naš sagovornik je opisao kao poziv na formiranje trećeg entiteta u Bosni i Hercegovini.
„Srpske vlasti i neformalne strukture u BiH podržavaju ideju trećeg entiteta. Ulaskom Bugarske i Rumunije u Šengen Zapadni Balkan postao je unutrašnje bezbjednosno pitanje za EU. EU se već proširila na Zapadni Balkan, ali bez promjene ustavnog uređenja EU neće imati snage da utiče na političke promjene koje podrazumijevaju demokratizaciju i reforme koje su same države kandidati unijele u svoju unutrašnju i spoljnu politiku“, ističe on.
Samardžić kaže kako proces podrazumijeva novo ustavno uređenje u BiH koje bi se uskladilo s procesom ulaska u EU i Šengen.&nbsp;
„U ovom trenutku, bez Zapadnog Balkana, EU je nedovršena država, kakva je bila Jugoslavija, kakve su u ovom trenutku BiH i Srbija, a alternative za budućnost nikad nijesu bile očiglednije. Ako se pitamo kako ćemo dalje, naše države raspolažu adekvatnim i dovoljnim odgovorom: poštovanje preuzetih obaveza u procesu integracije u EU, dok prioriteti ostaju vladavina prava i bezbjednost. EU politika je 34/35 unutrašnja politika“, zaključio je Samardžić.

Samardžić: Crnu Goru žele da rastave po etničkim šavovima, „neprincipijelne koalicije“ tako su rasparčale Jugoslaviju

Ko nije vjerovao, na sjednici Skupštine se uvjerio, kakvi diletanti vode državu i kakvu priču pokušavaju da provuku crnogorskoj javnosti. Degutantno je gledati sve oni koji nam, odjednom, prodaju priču o rasprodaji Crne Gore, o nacionalnim interesima, o bezbjednosti, Srbiji, Rusiji, Demokratskom frontu… a kumovali su tome da taj isti politički savez i Andrija Mandić dođu na vlast, predstvaljali litije kao emancipatorski pokret - kazao je, u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E, politikolog Alek Barović.
Sraman je, kaže Barović, pokušaj omalovažavanja i potcjenjivanja građana Crne Gore, vrijeđanja njihove inteligencije, poturanjem očigledne korupcije, kroz sporazum koji Vlada planira sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE).
- Očigledno je riječ o nezakonitoj radnji, iza koje vjerovatno stoji neka velika, velika provizija, čim je ovolika trka i frka, žurba da se zakon izglasa i krene u betoniranje Ulcinja. Vjerovatno se na tome neće zaustaviti, već će se nastaviti na nekim drugim mjestima - uvjeren je Barović.
Podsjeća i da su sve premijerove bajke o velikim platama ni iz čega, nestvarnim benefitima, bile predizborna farsa. Napominje i da je razlika u Spajićevim obećanjima ta što mu je na prošlim parlamentarnim izborima to „upalio“ kod građana.
- Očigledno je da premijer i njegova partija po istraživanjima vide da narod više ne pada na priče zbog kojih su imali značajno dobar rezultat na prošlim parlamentarnim izborima. Sada pokušavaju da iskoriste još ovo malo, koliko im je ostalo od mandata, da zakuče neku proviziju, stan i pozdrave se sa bavljenjem politikom, a sve ostalo prenesu na Andriju Mandića. Pokušavaju da iskoriste ovo malo, koliko im je ostalo, i uzmu neke pare i nestanu, vjerovatno, put Dubaija, ili negdje drugo - kaže Barović.
Uvjeren je da Pokret Evropa sad gubi podršku na lokalnim nivoima, jer su građani shvatili da je djelovanje tog političkog saveza čista farsa.
- Najbolji komentar Spajićeve i politike njegove Vlade je upravo ovo što smo mogli da vidimo u Nikšiću. Njegova partija ne ostvaruje rezultat. Mogli smo to da vidimo na smrknutim licima oko doktora Zorana Mrkića i njegovih partijskih saboraca iz Nikšića. Nije postojala nikakva euforija, jer je očigledno da su očekivali mnogo, mnogo više. Ali, realnost ih je politički ošamarila i probudila iz tog sna - kazao je Barović.
Smatra i da se svi oni koji su prije 2020. godine, kako kaže, prodavali priču da će biti bolje, jer će vlast biti smjenjiva, sada hvataju za glavu.
- Počinju da se hvataju za glavu, zato što vide da to mijenjanje novih ne ide baš tako lako, budući da ni stare nijesu promijenili zbog svojeg umijeća, opozicionog djelovanja… Sad je malo, možda, degutantno nama koji smo pričali o tome što će biti i što se dešava, da gledamo one koji odjednom prodaju priču o rasprodaji Crne Gore, o nacionalnim interesima, bezbjedonosim stvarima, Srbiji, Rusiji, Demokratskom frontu... a kumovali su tome da taj isti politički savez i Andrija Mandić dođu na vlast, predstavljali litije kao emancipatorski pokret - poručio je Barović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D_wReD3959uY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Barović: Za glavu se hvataju oni koji su govorili da će biti bolje, da je vlast smjenjiva, a litije emancipatorski pokret

Projekat Jadar je logična posljedica prirode ovog režima: ignorisanje sopstvenih građana, zanemarivanje javnog interesa, spremnost na rizike i opasnosti zbog očuvanja sopstvenih pozicija. Mislim da su potcijenili odlučnost ljudi da se suprotstave ovakvom nasilju. U tom smislu litijum bi mogao da bude za ovaj režim ono što su bile litije u Crnoj Gori, kazao je za Danas predsjednik Demokratske stranke Zoran Lutovac.
Serija protesta protiv iskopavanja litijuma u Srbiji počela je nakon odluka vlasti kojima se projekat kompanije Rio Tinto, vrijedan 2,4 milijarde dolara, "vraća u život" - dvije godine nakon što ga je Vlada, pritiskom ekoloških protesta, stopirala 2022. godine.
Lutovac je za Danas kazao da se opozicija u Srbiji za sada ponaša odgovorno po pitanju litijuma. 
- To može da preraste nešto znatno ozbiljnije ako nastavimo da budemo odgovorni prema građanima. Po ko zna koji put ponavljam: neophodan je što širi politički, ali i društveni front. Potrebno je sinhronizovano djelovanje svih relevantnih društvenih snaga kako bismo se suprotstavili kriminalizovanom režimu. Pri tome, svako od nas mora jasno da se profiliše, bude bolji nego što je sada i bude spreman da se bori za javni interes - rekao je Lutovac.
Prema njegovim riječima, veoma su opasne optužbe režima da opozicija i aktivisti spremaju građanski rat. 
- Opasne su, jer su indikator spremnosti režima da upotrebi nasilje kako bi se suprotstavio volji građana. Takve izjave su, na jednoj strani medijska priprema za pojačano nasilje režima, dok na drugoj strani podstiču strah kod ljudi. Međutim, prešli su „crvenu liniju“ i ljudi se više ne plaše jer je u pitanju njihovo zdravlje koje bi trebalo da žrtvuju zbog nečijeg profita. U potrazi za podrškom spolja ovaj režim je počeo vidno da gubi podršku unutar Srbije i to neće spriječiti propaganda niti bilo kakve represivne mjere - naglasio je on.
Skupštinska rasprava po pitanju litijuma, kako je kazao, pokazala je da je režim Aleksandra Vučića otporan na argumente, "a (ne)djelovanje institucija potvrđuje da su zarobljene i da su talac u rukama zlostavljača".
- U takvoj situaciji građanska neposlušnost ostaje posljednji bedem odbrane javnog interesa. Kada se vlast prigrabi prevarom i kada se krše Ustav i zakoni, onda takva vlast nije legitimna. Ako je vladavina protiv javnog interesa, građanski otpor je opravdan, nužan. Građanski otpor tada postaje građanska dužnost. Posljednja linija odbrane demokratije, ljudskih prava i dostojanstva - poručio je Lutovac.

Lutovac: Litijum bi mogao da bude za Vučićev režim ono što su bile litije u Crnoj Gori

U Crnoj Gori jutros se saobraća po mokrim putevima, kazali su iz Auto moto saveza Crne Gore (AMSCG), navodeći da na dionicama u višim planinskim predjelima ima poledice.
Oni su upozorili da na putevima kroz usjeke i doline ima sitnijih odrona.
Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.&nbsp;
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti &nbsp;zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.&nbsp;
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen zbog odrona.
Saobraćaj na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica, obustavljen je od osam do 12 i od 13 sati do 16 sati i 30 minuta.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Saobraćaj na regionalnom putu R-17, na dionici Čevo - Riđani, zbog adaptacije je obustavljen od osam do 14 sati.
Saobraćaj na putu Petnjica-Bioča zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, a povremeno su moguće totalne obustave ne duže od 60 minuta.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.
Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
U tunelu Sozina, zbog sanacije pukotina, od 22 sata do šest sati ujutro vozila saobraćaju naizmjenično, a moguća je i potpuna obustava u kraćim terminima.
Zbog redovnog održavanja na auto-putu Princeza Ksenija mjestimično je zatvorena po jedna saobraćajna traka u smjeru Veruša - Mateševo.

Putevi mokri, na sjeveru ima poledice

Ukrajinka Olena Jančuk provodi još jedan dan u ledenoj izolaciji u svom stanu u visokoj zgradi, usljed ruskih udara na elektroenergetski sistem zemlje. Takva je svakodnevica brojnih Ukrajinaca koji se bore s nedostatkom električne energije.
Bivša vaspitačica u vrtiću boluje od teškog reumatoidnog artritisa i već sedmicama je zarobljena na 19. spratu svoje zgrade u Kijevu – 650 stepenica iznad zemlje.
Dugi svakodnevni nestanci struje, uzrokovani ruskim bombardovanjem elektrana i dalekovoda, pretvorili su liftove u luksuz.
Dok se januarske temperature spuštaju i do minus 10 stepeni Celzijusa, na unutrašnjoj strani prozora u stanu Olene Jančuk stalno se hvata led – bijeli šareni oblici koji se do jutra šire preko stakla.
Ova 53-godišnjakinja grije se pored improvizovanog „kamina“ napravljenog od svijeća poređanih ispod naslaganih cigli, koje upijaju i polako otpuštaju toplotu. USB kablovi za punjenje vijugaju preko poda od prenatrpanih razdjelnika, dok je njena električna deka povezana na power bank koji čuva za najhladnije sate.
„Kad nema svjetla i grijanja sedamnaest i po sati, moraš nešto smisliti“, kaže ona. „Cigle najbolje zadržavaju toplotu u maloj sobi, zato smo svi u njoj.“
Tokom dana porodica se seli u prostorije koje hvataju zimsko sunce, pa se namjena svake sobe mijenja u skladu s rasporedom nestanaka struje. Noću se teška zimska odjeća ne skida ni u stanu, jer se bez centralnog grijanja prostor brzo hladi.
Kijev, grad s oko tri miliona stanovnika, pretežno čine neboderi – mnogi iz sovjetskog doba – koji sada veći dio dana ostaju bez električne energije.
U četvrtoj ratnoj zimi, struja je postala racionalizovana roba.
Stanovnici planiraju život prema terminima uključenja struje: kada kuhati, tuširati se, puniti telefone i uključiti veš-mašinu. Hrana se bira prema tome koliko može da traje, voda se filtrira u boce i skladišti u kantama. Mali kamperski plinski rešo koristi se za zagrijavanje supe ili čaja kada nema struje.
San je isprekidan sirenama za vazdušnu opasnost i potrebom da se struja maksimalno iskoristi u satima kada je dostupna.
Napolju, širom snijegom prekrivenog Kijeva, dizel-agregati bruje duž komercijalnih ulica. Kupci se kroz prodavnice probijaju uz svjetlost mobilnih telefona, a barovi rade u polumraku svijeća.
Aplikacije obavještavaju korisnike o sve kraćim periodima s uključenom strujom – često tek nekoliko sati, taman dovoljno za „resetovanje“ domaćinstva.
Jančuk živi u zgradi od 22 sprata, smještenoj blizu jedne elektrane, pa stanari iz prve ruke svjedoče raketnim i dron-napadima, dok bljeskovi osvjetljavaju horizont tokom noći.
Za vrijeme nestanaka struje penju se stepenicama u potpunom mraku; svjetlost mobilnih telefona odbija se od betonskih zidova, uz odjek dječjih glasova i lavež pasa. Ljudi ponekad ostavljaju plastične kese s keksima ili vodom u liftovima za one koji ostanu zaglavljeni kada se struja isključi usred vožnje.
Suprug Olene Jančuk, koji veći dio dana provodi na poslu, naveče donosi namirnice, dok je njena majka, 72-godišnja Ljudmila Bačurina, zadužena za kućne poslove.
- Hladno je, ali snalazimo se. Kad dođe struja, odmah uključujem veš-mašinu, punim boce vodom, kuvam, punim power bankove, trčim po kuhinji i po cijelom stanu - kaže majka, držeći kvadratnu baterijsku lampu koja se puni preko USB kabla i koju je nedavno pričvrstila za zid.
U luksuznijim kvartovima, stanari udružuju novac za agregate kako bi liftovi radili. Ali većina zgrada, u kojima žive penzioneri, porodice i osobe s invaliditetom, to ne može da priušti.
Udruženja osoba s invaliditetom, uključujući i organizacije koje zastupaju ranjene ratne veterane, upozoravaju da su stepeništa postala nevidljiva društvena barijera koja ljude zatvara unutar sopstvenih domova.
Pozivaju gradske vlasti da finansiraju agregate za stambene zgrade.
Do tada, život se prilagođava terminima kada ima struje. USB lampe, power bankovi i inverter baterije postali su standardni dio domaćinstava. Telegram grupe koriste se da komšije provjere kako su stariji i da razmjenjuju informacije o nestancima struje.
S viših spratova Kijevljani gledaju preko horizonta ispresijecanog neboderima i istorijskim crkvama sa zlatnim kupolama. Noću su vidljivi bljeskovi eksplozija dok Rusija nastavlja kampanju napada na ukrajinski energetski sistem.
Previše elektrana i dalekovoda je pogođeno da bi se zadovoljila potražnja, čak i uz uvoz struje iz Evrope. Kako bi spriječili kolaps mreže, operateri uvode rotacione restrikcije, održavajući u funkciji bolnice i ključne službe, dok domaćinstva tonu u mrak.
U jednoj termoelektrani na ugalj, koja je više puta bila meta napada, smjenski nadzornik Jurij prolazi kroz zgarište spržene opreme, urušenih krovova i komandnih ploča istopljenih u beskorisne nakupine. Popravke se obavljaju uz svjetlost baterijskih lampi, dok ogromne vreće pijeska štite ono što je preostalo. Fotografije kolega poginulih na poslu vise kraj ulaza.
- Nakon raketnih i dron-napada posljedice su strašne, razmjere su ogromne - kaže on.
Zvaničnici su zamolili da se, iz bezbjednosnih razloga, ne navode lokacija elektrane ni Jurijevo puno ime.
- Naša energetska oprema je uništena. Skupa je - kaže Jurij. „Sada popravljamo ono što možemo.“
Ukrajinski energetski sektor pretrpio je više od 20 milijardi dolara direktne ratne štete, prema zajedničkoj procjeni Svjetske banke, Evropske komisije i Ujedinjenih nacija.
Kijev je više puta ažurirao svoj rigorozni zimski režim štednje struje, prigušujući ili gaseći uličnu rasvjetu u manje prometnim zonama i ulažući u decentralizovanije izvore proizvodnje električne energije.
U neboderima, povratak na staro djeluje daleko.
- Umorna sam, stvarno umorna. Kad ne možeš da izađeš, kad ne vidiš sunce, kad nema svjetla i ne možeš ni do prodavnice sama… to te slomi. Ali najvažnije je, kako sada svi Ukrajinci kažu, da ćemo sve izdržati dok se rat ne završi - kaže Bačurina.

Smrznuti i u mraku: Kako žive stanovnici Kijeva, zarobljeni u neboderima dok Rusija napada

Uzemlji u kojoj se ljudska prava navodno institucionalno štite, generalna direktorica Direktorata resora koji se bavi upravo time podnosi ostavku nakon tri krivične prijave – dok tužilaštvo ćuti. Slučaj Mirjane Pajković pokazuje koliko je tanka linija između formalne zaštite prava i stvarne spremnosti države da reaguje kada se privatnost i dostojanstvo javnih funkcionerki nađu na meti.
Mirjana Pajković podnijela je juče ostavku na funkciju generalne direktorice Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda, navodeći lične razloge. Prethodno je policiji podnijela tri krivične prijave, posljednju 5. januara, zbog neovlašćene distribucije eksplicitnog sadržaja – fotografije na kojoj se nalazi ona.
U krivičnim prijavama Pajković se, između ostalog, poziva i na izjavu Dejana Vukšića, bivšeg direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost i donedavnog savjetnika predsjednika države za bezbjednost i odbranu, koji je u julu prošle godine za Televiziju Adria govorio o postojanju kompromitujućeg materijala, piše <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/kad-prijave-protiv-mocnika-stignu-institucije-utihnu">Pobjeda</a>.
– Gdje se prikupljao taj kompromitujući materijal, to nije materijal koji je kompromitujući u smislu izvršenja krivičnog djela, možda neki ljudi ne bi željeli da im se znaju neke lične stvari… – kazao je tada Vukšić.
Kako proizilazi iz prijave Pajković, ona sumnja da je Vukšić, svjestan nezakonitosti, pokušao da iskoristi informacije do kojih je došao po prirodi funkcije koju je obavljao, te da je tim materijalom prijetio.
<h2>Zloupotreba položaja</h2>
Pajković u prijavi navodi sumnju da je Vukšić zloupotrijebio položaj direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, koristeći autoritet nad službenicima Agencije, kako bi pribavljao podatke o njenom kretanju i privatnoj komunikaciji.
– Dejan Vukšić je raspolagao nezakonito prikupljenim kompromitujućim materijalom koji je pribavio dok je bio direktor ANB-a, što i sam priznaje u emisiji, te je tim materijalom prijetio meni, kako bi izazvao ponašanje koje njemu odgovara. Prijetio mi je uništenjem karijere i gubitkom pozicije u državnoj instituciji – navodi se u krivičnoj prijavi.
U prijavi se pominje i sumnja da su, zloupotrebom službenog položaja, korišćena tehnička sredstva i dokumentacija koja je, prema navodima, trebalo da bude uništena, a nije bila predmet krivičnog djela, ali jeste bila kompromitujuća.
<h2>Pitanja bez odgovora</h2>
Pobjeda je uputila Osnovnom državnom tužilaštvu više konkretnih pitanja, ali odgovori nijesu stigli.
Tužilaštvo nije odgovorilo: kada su tačno podnijete krivične prijave Mirjane Pajković; da li je, osim Dejana Vukšića, saslušan još neko i koliko osoba; da li tužilaštvo posjeduje audio-materijal na kojem se, prema navodima, prijeti objavljivanjem eksplicitnog sadržaja; da li je djelo pravno kvalifikovano i po kojoj osnovi; kako će se postupati prema licima koja se bave distribucijom eksplicitnog materijala; da li je saslušan još neko od službenika ANB-a na okolnosti navoda o praćenju i nadzoru.
Ćutanje na ova pitanja dodatno pojačava zabrinutost zbog načina na koji institucije tretiraju slučajeve koji se tiču prava na privatnost i dostojanstvo.
<h2>Kontekst funkcija i interesa</h2>
Dejan Vukšić je od juna 2023. do kraja decembra 2025. godine obavljao funkciju savjetnika za bezbjednost i odbranu predsjednika države Jakova Milatovića. Prethodno je, od decembra 2020. do maja 2022. godine, bio direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost.
Pajković se u oktobru prošle godine prijavila na konkurs za Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, koji je raspisao predsjednik države – u periodu kada je Vukšić bio njegov savjetnik.
<h2>NVO: Ovo je poruka svim ženama</h2>
Nakon ostavke Mirjane Pajković, brojne nevladine organizacije i građanski aktivisti uputili su javni apel Upravi policije, nadležnom državnom tužilaštvu i Zaštitniku ljudskih prava i sloboda da hitno reaguju.
U saopštenju koje potpisuju LGBT Forum Progres, Građanska alijansa, Sistem, Socijalni centar, Inicijativa mladih za ljudska prava, Građanska inicijativa SaSi, Đakomo Adriatic, Poligon za žensku izuzetnost – Sofija i NVO Uzor, navodi se da je Pajković izložena ozbiljnim oblicima javnog uznemiravanja, pokušajima diskreditacije, zloupotrebe prava na privatnost i linča.
– Način na koji se sada postupa prema njoj ne samo da je nepravedan, već predstavlja direktan napad na svaku ženu koja se smjelo zalaže za pravdu i dostojanstvo u javnom prostoru – navode NVO.
Upozoravaju da tolerisanje ovakvih slučajeva šalje izuzetno opasnu poruku da će žene koje prijavljuju nepravilnosti ili učestvuju u profesionalnim sporovima biti izložene javnom ponižavanju i diskreditaciji, bez institucionalne zaštite.
Nevladine organizacije poručuju da je neprihvatljivo da oni koji proizvode posljedice u vidu javnog linča i povrede dostojanstva ostaju bez sankcija, dok se žrtve izlažu daljem pritisku i traumatizaciji.
– Niko ne smije biti iznad zakona – navode, pozivajući nadležne organe da hitno reaguju i pošalju jasnu poruku nulte tolerancije na pokušaje diskreditacije.
Bez jasnog institucionalnog odgovora, pod plaštom ćutnje tužilaštva, ovaj slučaj prerasta u upozorenje svim ženama u javnom prostoru – da prijavljivanje prijetnji i zloupotreba može završiti ostavkom, dok odgovornost ostaje nevidljiva. NVO su to jasno imenovale: tolerisanje javnog linča nije propust, već aktivna poruka da zaštita prava zavisi od toga ko ih traži.

Kad prijave protiv moćnika stignu, institucije utihnu

Centar za građansko obrazovanje (CGO), povodom 24. januara - Međunarodnog dana obrazovanja, ocjenjuje da, pored određenih iskoraka, brojni izazovi u obrazovanju predstavljaju priliku za kritičko sagledavanje stvarnog stanja i pravaca razvoja obrazovnog sistema u Crnoj Gori, a sve kako bi se unaprijedio ovaj sistem.
CGO cijeni da je važno istaći posvećenost i zalaganje resorne ministarke Anđele Jakšić Stojanović i njenog tima, koji su u protekle dvije godine započeli niz aktivnosti u pravcu poboljšanja kvaliteta obrazovanja, kako kroz reformu obrazovnih propisa, tako i kroz rješavanje zaostalih i pokretanje novih infrastrukturnih projekata.&nbsp;
- Ipak, složena politička realnost često vodi opstrukcijama neophodnih promjena i selektivnoj primjeni kriterijuma i politika u ovoj oblasti. Ilustrativan primjer je i izostanak napretka u postupanju po krivičnim prijavama koje je CGO podnio protiv bivše ministarke Bratić zbog nezakonitih razrješenja preko 220 direktora škola tokom 2021. godine, čime je državi pričinjena šteta od blizu pola miliona eura - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Iako je povećan nivo transparentnosti i izvještavanja u sektoru prosvjete, kako ističu iz CGO, i dalje je prisutna selektivnost u izboru rukovodilaca obrazovnih ustanova, što je posljedica izraženog političkog uticaja u tim procesima.&nbsp;
- Činjenica da gotovo polovina osnovaca ima odličan uspjeh ukazuje na hiperinflaciju ocjena, dok podatak da osnovne škole imaju veći procenat učenika sa negativnim ocjenama nego srednje škole otvara pitanja kvaliteta rane podrške, kriterijuma ocjenjivanja i pedagoških praksi. U takvom sistemu postoji opasnost da se istinski nadareni učenici izgube u masi formalne izvrsnosti, kao i da ocjena izgubi svoju osnovnu svrhu mjerila znanja i kompetencija. Preciznije, podaci Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija za prethodnu školsku godinu pokazuju da je čak 46,29 odsto učenika od 3. do 9. razreda završilo školu sa odličnim uspjehom, 28,08 odsto sa vrlo dobrim, 20,49 odsto sa dobrim, 4,38 odsto sa dovoljnim uspjehom, dok je 0,75 odsto učenika imalo jednu ili više negativnih ocjena, što čini ukupnu prolaznost od 99,34 odsto. U srednjim školama, 24,62 odsto učenika imalo je odličan uspjeh, 32,15 odsto vrlo dobar, 34,44 odsto dobar, 8,39 odsto dovoljan, uz 0,4 odsto sa nedovoljnim uspjehom, uz ukupnu prolaznost od 99,55 odsto - pojašnjavaju iz CGO-.
Istovremeno, dodaju, 2025. godina donijela je važne reformske iskorake. Usvojen je dugo očekivani <a href="https://cgo-cce.org/2025/10/01/fleksibilniji-model-studiranja-ali-bez-sustinske-demokratizacije-ucg/" target="_blank">Zakon o visokom obrazovanju</a>, koji predviđa fleksibilnije modele studiranja &nbsp;ali i propušta priliku da demokratizuje Univerzitet Crne Gore (UCG), kao i izmjene Opšteg zakona o obrazovanju, kojima su uvedene strože odredbe o odgovornosti roditelja, nastavnog kadra i obrazovnih ustanova. Ovo jeste osnov za jačanje kvaliteta i odgovornosti u sistemu.&nbsp;
Podsjećaju da CGO, takođe, godinama ukazuje na potrebu da diplome budu zasnovane na znanju, radu i zaslugama, a ne na trgovini, falsifikatima i pukom formalnom ispunjavanju uslova.&nbsp;
- U tom kontekstu, pozdravljamo odlučnost u borbi protiv lažnih diploma, kao i odluku Vlade da obustavi priznavanje inostranih diploma sa visokoškolskih ustanova u regionu koje su pod istragom. Ipak, neophodno je učiniti korak dalje i javnosti predočiti konkretne rezultate. Iako su u pojedinim sektorima formirane komisije za provjeru sumnjivih zvanja i diploma i nema zvaničnih i objedinjenih podataka o ishodima tih procesa, dok su sudske presude rijetke - naveli su u saopštenju.&nbsp;
Pozitivno je, kažu, i što je Vlada opredijelila 500.000 eura za podršku izvrsnosti crnogorskim državljanima koji studiraju na renomiranim stranim univerzitetima.&nbsp;
- Međutim, ostaje otvoreno pitanje: da li je uz ovu podršku trebalo jasno definisati obavezu povratka znanja i rada državi koja je to obrazovanje finansirala? Izostanak ugovornih obaveza o radu u Crnoj Gori nakon završetka studija može dovesti u pitanje dugoročnu svrhu ove mjere. S druge strane, ne mogu se zanemariti ni hronični problemi u akademskoj zajednici. CGO je ukazivao na slučajeve plagijata i kršenja etičkih kodeksa na UCG-u, od kojih su mnogi ostali bez adekvatne institucionalne reakcije. Istovremeno, nijesu jasni prioriteti u dijelu izdvajanja gotovo milion eura samo za primanja akademika CANU, uz njihov skroman doprinos reformama, a izostaje i kontrola diploma najviših funkcionera - dodaje se.&nbsp;
Ističu da Međunarodni dan obrazovanja treba da bude podsjetnik da statistika nije zamjena za znanje, niti visoka prolaznost garantuje kvalitet.&nbsp;
- Obrazovni sistem mora istovremeno prepoznavati izvrsnost, sankcionisati pedagošku nekompetentnost i neetičnost, te graditi kulturu odgovornosti kroz istrajan rad i stvaralaštvo, i to od osnovne škole do najviših akademskih institucija - zaključili su iz CGO.&nbsp;

CGO: Međunarodni dan obrazovanja u znaku vidljivog napretka, ali uz dominantne izazove

Novi pokušaj čišćenja ANB-a od politički nepodobnih

Politika

Mirjana Pajković podnijela ostavku u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava

Hronika

Lazović, Jaredić i Đoković oslobođeni optužbi za zlostavljanje

Društvo

(FOTO) Asanović: Kod Mujovića postoji želja da otvorimo razgovore već sljedeće nedjelje; Spremni smo da učestvujemo u troškovima ako se gradnja kolektora obustavi

Tag: litije