Svi, a posebno građani sa prosječnim ili nižim primanjima, najbolje osjećaju i znaju da li postoji rast cijena - poručio je u izjavi za Antenu M predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca Vasilije Kostić, komenatarišući nedavnu izjavu potpredsjednika Vlade i ministra ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja koji je kazao da u posljednje dvije godine nije bilo velikog rasta cijena prehrambrenih proizvoda.
Ne samo da postoji, kaže Kostić, nego je ozbiljno ugrozio standard građana.
- Ako građane pitate, vidjećemo svi zajedno da su oni prilično nezadovoljni cijenovnom politikom, ako uopšte ona i postoji sa stanovišta države. Naravno da je jasno svima da postoje i politički interesi i politički ciljevi, ali jezik brojki govori drugačije. Osim toga, u Crnoj Gori je često prisutna tendencija da, kada je riječ o tako osjetljivim pitanjima, ne daje im se onaj značaj koji oni zaista i zaslužuju - ističe Kostić.
Bezidejnost u sprovođenju cjenovne politike, smatra on, jedna je od glavnih karakteristika Vlade.
- Znamo da se način ograničavanja cijena u stručnoj literaturi, teoriji, i u praksi, pokazao kao kontraproduktivan i da je, prije svega, namijenen političkom, a ne ekonomskom interesu. Ograničavanje cijena samo po sebi izaziva nestašice i ukršteni rast cijena drugih proizvoda. Pa su onda pogotovo pogođeni oni slojevi stanovništva sa niskim primanjima, koji značajan dio, odnosno 70 ili više procenata svojih dohodaka utroše na ishranu. Tako da su oni posebno pogođeni tim inflacionim kretenjima - kaže sagovornik Antene M.
Ovaj problem bi, ističe Kostić, Vlada mogla da ublaži subvencijama građanima, socijalnim prodavnicama, čime bi podržala i privredu. U suprotnom, dodaje, osim što ograničava cijene proizvoda, indirektno nanosi štetu interesima ne samo potrošača, već i privrede.
- Mora vam biti jasno da su tržišne zakonitosti neumoljive i da se svi oni koji su na tržištu neće baviti biznisom na način koji to treba ukoliko to kod njih izaziva gubitak. Pogotovo ukoliko se taj gubitak izaziva u jednom vremenskom kontinuumu, ukoliko se to dešava u kontinuitetu. Ad-hoc je moguće s vremena na vrijeme i da privredni subjekti učestvuju u nekoj opštoj društvenoj akciji solidarnosti, ali da to bude trajnija karakteristika, to održivost biznisa diktira da je nemoguće - pojašnjava Kostić.
Put koji je Vlada odabrala sa ograničavanjem cijena ne daje rezultate, pa kako zaključuje Kostić, ostaje nejasno zašto ga i sprovodi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kostić: Ograničavanje samo po sebi izaziva nestašice i ukršteni rast cijena drugih proizvoda, limitirane nijesu dobro rješenje

Brašno, ulje, šećer, pileća prsa, marmelada, samo su neki od proizvoda na koje je Vlada Crne Gore ponovo ograničila marže. Odluka, koja stupa na snagu idućeg petka, ima za cilj da ograniči rast cijena osnovnih životnih namirnica i olakša potrošačku korpu.
Ipak, građani osjećaju da je život iz dana u dan skuplji, a to pokazuje i iznos sindikalne potrošačke korpe od 2.075 eura. Čak i uz ograničene marže, potrošačka korpa sve je teža, a novčanik tanji.
- Na moj neće uticati, ali smatram da trebalo da postoji nešto ovako kako su rekli - poručila je jedna od anketiranih građanki za Televiziju E.
Drugi građanin smatra da je stanje „katastrofa“.
- Ove cijene... Ovo je gore sada nego za vrijeme bivše vlasti. Ranije nijesu bile plate velike, ali ovo sad ništa ne znači - decidan je on.
Još jedan anketirani ukazuje da su samo neke stvari limitirane.
- Neke nijesu, sve zavisi od osobe do osobe - naglasio je on.
Još jedan građanin smatra da sve zavisi od primanja.
- Od toga koliko ko prima, može da jede i da pije... Ja, kao penzioner, mogu dva metra drva da kupim. To je sve - naveo je on.
Ova odluka je privremena i važiće do 31. marta 2026. godine, a snižene cijene, prema najavama, biće niže i do 20 odsto.
<h2>NA LISTI 49 PROIZVODA</h2>
Na listi je 49 proizvoda. Marže trgovaca biće ograničene na pet odsto u maloprodaji i sedam odsto u veleprodaji za proizvode poput brašna, šećera, soli, ulja i mlijeka u kesi. Za ostale, poput domaćih mliječnih i mesnih prerađevina, tjestenina, konzervi i higijenskih proizvoda, marža neće moći preći 15 odsto.
Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj poručio je da se ograničavanjem marži, a ne samih cijena, omogućava stabilnost tržišta, a istovremeno sprječava dalji rast cijena osnovnih proizvoda.
- Važno je pomenuti da se na listi nalazi 800 do 900 artikala ukupno po malopordajnim objektima... Očekuje se da ovi artikli budu sniženi 15 do 20 odsto - naveo je on.
Ipak, lista je kraća za dvadesetak proizvoda nego prošlog puta. Nema voća i povrća, što je, kako kažu iz Vlade, zahtjev poljoprivrednika.
- I ranije su se žalili da su u prethodnim akcijama oni najviše bili na udaru. Ukoliko bismo i te proizvode stavili na listu, doveli bismo ih u nekonkurentan položaj u odnosu na proizvođače iz regiona - rekao je Đeljošaj.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DXfzn6sz2Rgk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

1250x600

1084x550

Cijene limitirane - ali ne i troškovi života

Nakon današnje sjednice Vlade najavljen je produžetak akcije "Limitirane cijene".&nbsp;
Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj poručio je da su u saradnji sa Privrednom komorom i zajedno sa proizvođačima u prethodnim danima imali niz sastanaka na osnovu čega su donijeli odluku za ograničavanje marži za određeni broj proizvoda.&nbsp;
Cilj je da dođemo do rješenja koje će biti proizvod dogovora, kazao je ministar ekonomskog razvoja.&nbsp;
- Dijalogom smo došli do rješenja. Akcija će biti skoro ista kao što je bila prethodna, skoro isti proizvodi, sa rokom do 31. marta - naveo je Đeljošaj.
<h2>Na listi do 900 artikala, ograničena i cijena peleta &nbsp;</h2>
Na listi se nalazi 800 do 900 artikala, naveo je Đeljošaj.&nbsp;
- Očekujemo da ovi artikli budu sniženi 15 do 20 odsto od dana stupanja na snagu. Ovom uredbom smo ograničili i cijenu peleta - naveo je on.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković kazao je da "smo imali ogromno poskupljenje peleta u posljednja dva mjeseca".&nbsp;
- U komunikaciji sa Upravom za gazdovanje šumama nijesmo našli ekonomski valjan razlog za rast cijena. Ako dođe do nestašice peleta mi ćemo zabraniti izvoz. Cijene moraju biti realne - naveo je ministar.&nbsp;
Generalna direktorica Direktorata za unutrašnje tržište i konkurenciju Jasna Vujović objasnila je da će proizvodi biti posebno istaknuti i naznačeni na policama.
<h2>Voće i povrće nije dio akcije&nbsp;</h2>
Sve ono što mi proizvodimo u Crnoj Gori dio je akcije, pojasnio je Đeljošaj.&nbsp;
- Jedino smo se ovog puta ograničili i dogovorili da neće biti voća i povrća u akciji. Zbog zahtjeva poljoprivrednih proizvođača jer su se žalili da su oni bili na udaru tih cijena - naveo je on.&nbsp;
Akcija kreće osam dana nakon objavljivanja u Službenom listu.&nbsp;
<h2>Đeljošaj: Na raspolaganju smo Lidlu</h2>
Novinari su ministra Đeljošaja pitali šta se dešava sa otvaranjem Lidla u Podgorici.
Kazao je da su posljednje informacije da traže logistički centar gdje će im biti baza u Crnoj Gori.
- Kao Vlada stojimo na raspolaganju za sve što može biti biznis barijera za njih. Kada odluče gdje žele i kako - mi smo tu da izađemo u susret - dodao je Đeljošaj.&nbsp;

Đeljošaj najavio akciju: Biće snižene cijene 800 do 900 artikala, bez voća i povrća, ograničena cijena peleta

Vlada i predstavnici privrede postigli su zajednički dogovor u vezi sa pripremom liste proizvoda čije će cijene biti limitirane, sa posebnim fokusom na domaću proizvodnju, saopšteno je iz Ministarstva ekonomskog razvoja.
Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja, Nik Đeljošaj, održao je sastanak sa predstavnicima privrede - proizvođačima, maloprodajom i veleprodajom iz prehrambene industrije na kojem je formirana radna grupa koju čine predstavnici proizvođača, maloprodaje i veleprodaje, kao i predstavnici Privredne komore (PKCG), dok će koordinaciju aktivnosti voditi predstavnici Ministarstva ekonomskog razvoja. 
- Zadatak radne grupe je da, kroz partnerski pristup i uz saglasnost učesnika, pripremi predlog odluke koji će već naredne sedmice biti upućen Vladi na razmatranje - navodi se u saopštenju.
Đeljošaj je rekao da je najvažnija poruka sastanka da će se sva rješenja zasnivati na partnerstvu i dijalogu, a ne na jednostranom nametanju mjera. 
On je dodao da su svi učesnici saglasni da je neophodno obezbijediti dio osnovnih prehrambenih proizvoda sa ograničenom cijenom, kako bi se zaštitile najugroženije kategorije stanovništva i očuvala stabilnost tržišta.
Ministarstvo ekonomskog razvoja će, kako se zaključuje, u narednom periodu nastaviti intenzivnu komunikaciju sa svim relevantnim subjektima kako bi se obezbijedila efikasna primjena mjera i stabilnost tržišta.

Pripremaju listu proizvoda sa limitiranim cijenama

Vlada će nastaviti akciju „Limitirane cijene“, a odluka o tome biće usvojena na prvoj novembarskoj sjednici Vlade, kazao je za Portal ETV potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.
Fokus akcije, kako je istakao, biće na domaćim proizvodima.
Đeljošaj je najavio da će tokom naredne sedmice razgovarati sa trgovačkim lancima.&nbsp;
U izjavi za Portal ETV kazao je da je ovo nastavak akcije koja ima za cilj da pokaže brigu o građanima, očuva njihov standard, ali i da se poseban akcenat stavi na domaću proizvodnju i proizvođače, što donosi višestruke koristi za domaću ekonomiju.
Akcija „Limitirane cijene“ prethodno je završena u aprilu, a nakon šest mjeseci biće ponovo nastavljena.

Miraš Dušević

Đeljošaj za Portal ETV: Vlada u novembru ponovo pokreće akciju „Limitirane cijene“

Taman kada smo pomislili da nas više ništa ne može iznenaditi – stigla je nova ljetnja realnost s primorja 270 grama Milka čokolade u Krašićima sada košta nevjerovatnih 10,29 eura! Novi “rekord” nadmašio je prethodni koji je zabilježio Portal ETV – tada je &nbsp;čokolada koštala „samo“ 10,15 eura.
Ova cijena nije samo apsurdna – ona je jasan dokaz da tržište niko ne kontroliše. Cijene divljaju, turisti i domaći jednako ispaštaju, a Milka je samo vrh ledenog brijega. U isto vrijeme, skaču cijene hljeba, vode, voća, mesa – svega što se može prodati uz masni turistički profit.
Vlada ćuti, limitiranih cijena više nema, a sezona – kako kažu oni iz struke – jedna je od najlošijih u posljednjoj deceniji. Rezultat? Ljeto haosa i bez kontrole, u kojem i obična čokolada postaje luksuz.

Milka čokolada – simbol ljetnjeg bezobrazluka: 270 grama za 10,29 eura!

Rast inflacije u našoj državi se nastavlja.
To govore posljednji podaci Monstata, koji se odnose na jun, a koji govore kako je tokom tog mjeseca godišnja stopa inflacije iznosila 4,6 odsto.
Tako je inflacija još veća nego u maju (4,5), ali i najveća u proteklih 12 mjeseci.
Na takve brojke i minulog su mjeseca presudno uticali rast vrijednosti mesa od 4,5 procenata, cijene u restoranima i kafićima (11,7), te rast cijena kirija i stanarina (20,1 odsto).
Cijene ljekova su na godišnjem nivou porasle za 15,2 odsto, voća za 19,2, ulja i masti za 15,5, a osjetan je rast i cijena pružanja usluga vodosnabdijevanja – 24,1 procenat.
Riječ je o godišnjoj stopi inflacije mjerenoj harmonizovanim indeksom cijena.
Nastavak rasta i kada su u pitanju potrošačke cijene
Sa druge strane, ukoliko se u obzir uzme indeks potrošačkih cijena, i u tom je pogledu došlo do rasta.
Naime, podaci Monstata govore da su potrošačke cijene u roku od mjesec porasle za 0,4 odsto. Sa druge strane, godišnja stopa inflacije prema tom parametru iznosi 4,2 odsto.
Ključni parametri koji su uslovili rast bile su veće cijene hrane, usluga smještaja i stanovanja, ali i ljekova.
Vlada najavila mjere za maj, ali njih – nije bilo
Iako su iz Vlade prije nekoliko mjeseci najavili kako će uslijediti nova akcija koja se odnosi na limitirane cijene, to se do sada nije dogodilo.
Podsjetimo, vicepremijer Nik Đeljošaj najavio je da će Vlada u maju objelodaniti nove mjere. Ali, od toga za sada nije bilo ništa.
U međuvremenu, na rast inflacije i proteklog je mjeseca naročito uticale upravo cijene 'domaćih' proizvoda i usluga.

Inflacija u Crnoj Gori i dalje raste: Imamo najveću stopu u proteklih 12 mjeseci

Niti je voda ostala po staroj cijeni, niti su prosječne penzije 600 eura od 1. januara. Ovo je epilog obećanja premijera Milojka Spajića iz novembra 2024.
Iako je premijer Spajić u novembru 2024. godine kategorično tvrdio da neće dozvoliti poskupljenje vode tamo gdje Pokret Evropa sad (PES) ima vlast, Podgoričani su od 1. januara 2025. suočeni upravo s tim – voda je poskupjela za čak 40 odsto.
Spajić je tada poručio da “neće dozvoliti ni povećanje cijena vode gdje god je PES u lokalnoj vlasti, ni u Podgorici, ni u Danilovgradu, ni bilo gdje drugo”, tvrdeći da vodovodi treba sami da riješe probleme izazvane prethodnim kolektivnim ugovorima, i da građani neće snositi teret tih grešaka.
Međutim, upravo u Podgorici, gdje PES ima gradonačelnika, a prethodno je grad vodila takođe predstavnica PES-a, cijena kubika vode povećana je za 15 centi. To je u direktnoj suprotnosti sa premijerovom najavom i predstavlja još jedan primjer raskoraka između političkih obećanja i konkretnih rezultata.
Uz ovo, ostaje i pitanje penzija. Spajić je najavio da će od januara 2025. prosječna penzija biti “skoro 600 eura”. Ipak, u junu 2025. – pola godine kasnije – prosječna penzija u Crnoj Gori iznosi 548 eura. Dakle, ni ovo obećanje nije ispunjeno, a građani s pravom postavljaju pitanje: kada će najavljeno “skoro” postati realnost?
Ovakve izjave i naknadna demantovanja kroz praksu pokazuju ozbiljan nedostatak političke odgovornosti. Kada vlast izričito obeća da neće dozvoliti poskupljenja osnovnih usluga – poput vode – i to se ipak desi, riječ je o narušavanju povjerenja građana.
S druge strane, penzije, koje direktno utiču na kvalitet života starije populacije, ostaju ispod psihološke granice od 600 eura. Time se obesmišljava retorika “ekonomskog preporoda” kojom se PES predstavlja kao motor promjena.
U svjetlu ovih činjenica, javnosti ostaje da procijeni: da li se aktuelna vlast više bavi populizmom i medijskim nastupima nego stvarnim ispunjavanjem sopstvenih obećanja? I što je važnije – ko snosi odgovornost kada najavljeno ne postane ostvareno?

Cijena vode porasla, penzije ostale ispod obećanja – šta se dešava sa politikom Milojka Spajića?

Produžili smo akciju „Limitirane cijene“ do 30. aprila - saopšto je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj na pres konferenciji za medije nakon sjednice Vlade.&nbsp;
Akcija će, kaže, biti ista kao i u prethodnom periodu i obuhvatiće isti broj proizvoda. Ovom akcijom su, poručuje Đeljošaj, pomogli da se stabilizuju cijene na tržištu.
Na pitanje da li podržava najavljeni bojkot prodavnica i supermarketa Đeljošaj je pozvao građane da kupuju domaće proizvode.
- Ja podržavam da što više kupujemo domaće proizvode i fokusiramo se da idemo u naše trgovine i da ujedno kroz ovo pitanje pratimo program konkurentnosti koji će imati poseban popust u prehrambenoj industriji - naveo je on.
Najavio je nove biznise za prehrambenu industriju.
Rekao je da građani imaju pravo na bojkot. Na pitanje kako bi se višednevni bojkot kod nas, a koji je najavljen i u Hrvatskoj, odrazio na ekonomiju, on je rekao da ne mora da znači da je ono što je dobro u jednoj državi dobro i za drugu.
- Uvijek treba vidjeti je li to dobro za nas. Ne želim da komentarišem susjedne zemlje. Politika Vlade će biti da promovišemo bolje uslove za privredu, da budu konkurentniji... - naveo je on.
Na pitanje zašto Vlada ne ograniči cijene, izuzev akcije Limitirane cijene, Đeljošaj je rekao da imaju određene analize.
- Hrvatska ograničava cijenu a ne marže. Na osnovu podataka koje smo prikupili: postoji mogućnost marže da se limitiraju a ne cijena. Kad se ograničavaju marže ostavlja se mogućnost manje dobiti - naveo je on.
Na pitanje oće li ići u prodavnicu rekao je da će, ako bude imao potrebu, ići da kupuje domaće proizvode.
- Vlada i Ministarstvo se fokusiraju na ono što su najveće potrebe domaćinstva. Neke proizvode ne razmišljamo da limitiramo: koka kolu, čokolade.. - naveo je Đeljošaj.
Istraživanje je pokazalo, kaže, da je to što je na listi Limitiranih cijena najveća potreba građana i da to koriste u svakodnevnoj upotrebi.
- Ponekad imam osjećaj da ni građani kada razgovaraju o ovim temama nemaju baš toliki osjećaj koliko su neke cijene jeftinije u odnosu na region - dodao je on.
<h2>Biće više kontrola inspekcije</h2>
On je najavio da će biti više kontrola inspekcije u odnosu na poštovanje limitiranih cijena. Na pitanje razmatraju li represivne mjere za one koji koriguju limitirane cijene, Đeljošaj je rekao da misli da kazne tim povodom nijesu male - iznose po pet hiljada eura.
- Ne znam bi li bilo dobro da ih povećavamo. Biće više kontrola. Kao Ministarstvo smo preuzeli odgovornost i za rad inspekcija, očekujem da će to biti bolje - naveo je Đeljošaj.
Do sad ima 66.000 naplaćenih kazni.
Đeljošaj nije htio da odgovori na pitanje što je crvena linija za manje brojne narode da otkažu podršku Vladi jer to nije tema pres konferencije.

Đeljošaj: Akcija „Limitirane cijene“ produžena do 30. aprila, ako je bojkot dobar za drugu državu ne znači da će biti dobar i za nas

Akcija „Limitirane cijene“, koja je trebalo da traje do kraja mjeseca, biće nastavljena i tokom februara - potvrdio je Portalu ETV potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.
On je, kako nam je saopštio, Vladi već proslijedio odluku da se ova akcija produži do 30. aprila.
Ovaj potez Đeljošaja uslijedio je nakon poziva Alternative Crne Gore da građani u petak bojkotuju supermarkete i prodavnice u državi zbog visokih cijena - a po uzoru na zemlje u okruženju.
- U petak pozivamo na bojkot supermarketa i prodavnica u Crnoj Gori, svi &nbsp;bez izuzetka, jer ovo nema veze sa politikom, visoke cijene jednako &nbsp;pogađaju sve građane - saopštili su danas iz Alternative Crne Gore.
Ponovili su da žele da urade isto što je već uspješno urađeno u Hrvatskoj, a najavljuje se i u Bosni i Hercegovini (BiH).
Iz Alternative su napomenuli da su cijene enormno visoke i da su vodeći trgovinski lanci međusobnim dogovorom oko formiranja cijena presudno uticali da građani ne osjete &nbsp;povećanje plata i penzija u punom sjaju.
- Da li možemo taj jedan dan da ostavimo politiku po strani? Da se ne &nbsp;dijelimo, da svi budemo kao jedno, da im damo do znanja da mi odlučujemo? - pitali su u Alternativi Crne Gore.

Anja Ivanović

Đeljošaj Vladi proslijedio odluku da se akcija „Limitirane cijene“ produži do 30. aprila

Upravni sud usvojio je tužbu NVO MANS i ponovo poništio odluku Agencije za sprečavanje korupcije kojom je utvrđeno da nekadašnji premijer Milo Đukanović nije prekršio propise putovanjem u Dubai u martu 2010. godine, saopšteno iz ove nevladine organizacije.
Kako navode iz MANS-a, troškove puta tadašnjeg premijera Mila Đukanovića u Dubai, platio je biznismen Duško Knežević preko kompanija iz Atlas grupe, čime je Đukanović prekršio odredbe zakona koje regulišu primanje poklona.
- Đukanović je prihvatio plaćene povratne avionske karte za sebe i suprugu i tadašnjeg ministra Branimira Gvozdenovića, u iznosu od oko 6.500 eura, kao i višednevni boravak u hotelu „One&amp;Only Royal Mirage“ u Dubaiju, koji je koštao više od 20.000 eura- dodaju iz MANS-a.
Ukupno, kako navode, riječ je o poklonjenom putovanju vrijednom blizu 30.000 eura, obezbijeđenom za premijera, njegovu suprugu i ministra od strane biznismena čije su kompanije u isto vrijeme imale značajne interese pred Vladom Crne Gore.
- I pored takvih činjenica, ranije rukovodstvo ASK-a godinama je insistiralo na stavu da Đukanović nije prekršio zakon. To je pravdano tvrdnjom da plaćeno putovanje i hotelski smještaj nijesu „poklon“ u smislu tada važećih propisa, kao i pozivanjem na to da se sporni događaj odigrao prije formalnog osnivanja Agencije. Umjesto da provjeri ko je i iz kog razloga finansirao luksuzni aranžman za najviše državne funkcionere, Agencija se zadovoljila dopisima državnih organa i izjašnjenjem samog funkcionera, čime je praktično preuzela ulogu zaštitnika, a ne kontrolora njegovih interesa- navodi se u saopštenju.
Kako iz MANS-a podsjećaju, Upravni sud je u više navrata, odlučujući po tužbama MANS-a, ovakav pristup ocijenio kao nezakonit i nelogičan.&nbsp;
&nbsp;- Sud je jasno ukazao da se poklonom ne mogu smatrati samo novac i dragocjenosti, već i usluge, uključujući plaćene troškove putovanja i hotelskog smještaja, kao i svaka druga korist iznad zakonskog limita. Takođe je naglašeno da se odgovornost javnog funkcionera cijeni prema propisima koji su važili u trenutku kada je poklon primljen, bez obzira na to što je kasnije formirana nova institucija, poput ASK-a. Posebno je važno što je sud konstatovao da Agencija nije pravilno ni potpuno utvrdila činjenično stanje, jer se oslonila na formalne dopise i izjave, umjesto da do kraja istraži ko je, kada, kako i s kojim motivom platio put i boravak u Dubaiju- kažu u MANS-u.
Ova presuda, kako ocjenjuju, "potvrđuje kako se u slučaju puta u Dubai ne radi o tehničkoj grešci, već o svjesnoj odluci ranijeg menadžmenta ASK-a da slučaj poklonjenog luksuznog putovanja praktično skloni sa dnevnog reda. Riječ je o klasičnom primjeru poklona ogromne vrijednosti, plaćenog od strane čovjeka koji je godinama bio u bliskim poslovnim i političkim vezama sa vrhom vlasti, i koji je istovremeno imao konkretne poslove sa državom. Uprkos tome, odluke Agencije išle su isključivo u pravcu relativizacije i zatvaranja ovog predmeta."
Od postojeće uprave ASK-a očekuju da bez odlaganja sprovede sve ono na šta je Upravni sud ukazao, da do kraja utvrdi ko je finansirao putovanje i sa kojim motivom, i da na osnovu toga donese odluku koja će pokazati da je Agencija u stanju da radi u interesu javnosti, a ne u korist onih čije bi interese trebalo da kontroliše.

MANS: Upravni sud poništio odluku ASK-a o Đukanovićevom putu u Dubai

Naša fudbalska liga trenutno jednostavno nije dovoljno “taktička”. Njome vlada jednoličnost (bezličnost?) koja se ogleda u skoro uniformnom igranju u sistemima 4-2-3-1, 4-3-3 ili 4-1-4-1 (uz izuzetak Arsenala). Iako ovo djeluje kao puno taktičkih opcija, u osnovi se radi o jednoj te istoj formaciji. Mogu dodati i da je ovakva jednoobraznost u pogledima na igru čudna i zabrinjavajuća, i teško da se može naći u fudbalskim takmičenjima od Australije do Amerike. Zato je moj cilj bio istaći i pozdraviti sve one koji su u prvom dijelu sezone tumačili igru na drugačiji i prepoznatljiv način, dajući joj lični pečat. U tom smislu, bilo sistemom, stilom ili selekcijom, prvenstveno su se istakli Dečić, Budućnost i Mladost Donja Gorica. <h3>Dečić: “Četvorougao” u sredini</h3> Nebojša Jandrić, šef stručnog štaba Tuzana, strastven je trener, posvećen detaljima, koji je za kratko vrijeme učinio Dečić taktički najnaprednijom i najzanimljivijom ekipom prvenstva. Dečić se izdvojio a) strpljivom, smirenom i smislenom igrom ali i b) formacijom 3-4-3. Preciznije rečeno, početnu 4-2-3-1 formaciju, po osvajanju lopte usklađenim pomjeranjima pretvarali bi u raspored 3-4-3. Zanimljivo da je Jandrićeva ekipa do četvorougla u sredini dolazila na više načina. Možda najupečatljivija varijanta je ona u kojoj se trojici veznih igrača priključivao sa desnog beka Džonatan Drešaj, zauzimajući mjesto centralnog ili čak ofanzivnog veznog.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208091248_1297cbd60f70a69efcdafa8bab73d2359210350c559ceb17122a5d53ccd4d25f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251208091248_1297cbd60f70a69efcdafa8bab73d2359210350c559ceb17122a5d53ccd4d25f" data-rendition-name="original" width="578" height="762" loading="lazy" alt="Napad Dečića"> <figcaption>Napad Dečića u 3-4-3 i centralni četvorougao Bajović-Kajević-Pavlićević-Drešaj (Photo: Lazar Šoć (Kreirano u: Sharemytactics) )</figcaption> </figure>  Koliko je Dečić u nekim utakmicama igrao savremeno i dominantno, toliko su se u pojedinim mečevima nažalost degradirali na nivo prosječne crnogorske ekipe, bez taktičke prepoznatljivosti. Moguće da je razlog bivao slabiji teren, pa Jandrić nije želio da se njegovi igrači previše bave elaboriranim taktičkim idejama, koje bi u tim uslovima bilo teško i rizično sprovesti. Ipak, ostaje žal što Dečić čak i tada nije prikazivao svoju kvalitetnu igru. Sve u svemu, igrači Dečića postigli su zavidan nivo taktičke usklađenosti koji, iako nije uvijek davao rezultate, jeste ih od svih domaćih timova najviše približio modelu igre savremene evropske ekipe. <h3>Budućnost: Eksperimentisanje sa bekovima</h3> Dejan Vukićević je trener koji prati i poznaje savremene trendove, pa ne čude inovativni taktički elementi koje je postepeno uvodio u igru “plavih”. Koncept igre Budućnosti sličan je onom koji primjenjuje Dečić, uz nekoliko razlika. Osnovna je da, dok Dečić teži ofanzivnom prelasku u 3-4-3, Budućnost je napadala najčešće u formaciji 3-3-4. Ovaj prelazak na 3-3-4 iz osnovne formacije 4-3-3 temeljio se prvenstveno na postavljanju Serikova, inače centralnog beka, na lijevu stranu odbrane. Poenta igre sa štoperom tipa Serikova na lijevom beku, jeste pružanje mogućnosti beku na desnoj strani (Vušurović ili Raspopović) za ofanzivnije djelovanje. Time je sopstveni gol, pred kojim ostaju tri centralna beka (u ovom slučaju Serikov, Dakić i Đuričković) koliko-toliko zaštićen od kontranapada.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208091252_cc4b31694a11f5d77575569b965e67412d0890268ae2187feff5577e63b847db.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251208091252_cc4b31694a11f5d77575569b965e67412d0890268ae2187feff5577e63b847db" data-rendition-name="original" width="567" height="758" loading="lazy" alt="Budućnost"> <figcaption>Prelazak Budućnosti iz 4-3-3 u odbrani u 3-3-4 u napadu(Photo: Lazar Šoć (Kreirano u: Sharemytactics))</figcaption> </figure>  Zahvaljujući tome, Raspopović ili Vušurović su bili slobodni da se po desnoj strani pomjeraju visoko naprijed i priključuju napadačima. Tako je Budućnost obično napadala u 3-3-4, ali i 3-4-3, ukoliko bi Raspopović ušao u sredinu. Glavna prepreka boljoj igri Budućnosti bili su manjak kreativnosti u zadnjoj liniji, precijenjeni individualci i opšti psihološki pritisak pod kojim ekipa igra. Ovi faktori ograničavali su kreativnost i izražajnost u napadu, pod uslovom da nešto više i ima da se izrazi. <h3>Mladost DG: Ofanziva sa južnjačkim šmekom</h3> Marko Šćepanović, trener Mladosti, već je na početku sezone samim odabirom igrača i transferima pokazao drugačiji pogled na sastavljanje tima. S obzirom na to da u Mladosti igraju Portugalac, Brazilac i dva Argentinca, ekipa iz Donje Gorice odisala je južnjačkim mentalitetom. Mladost je svoje mjesto na listi zaslužila prije svega ofanzivnom i poletnom igrom. Osim što je njihov 4-1-4-1 sistem već načelno napadački, na pozicijama koje su obično rezervisane za defanzivnije igrače, djelovali su tehnički jaki igrači i kreativci. Npr. u odbrambenoj četvorci su igrala praktično dva vezna, Vujisić i Kordoba, što je značilo osmišljenu organizaciju napada. Istovremeno, sredina sa Kontićem i Jovanovićem često je bila bez klasičnog defanzivnog pivota, što je podrazumijevalo brojne promjene mjesta na tom dijelu terena.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208091252_ae996676b222285d09e0cc82d18a062a8d2c4ae96804bc307c421f5d830d3939.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251208091252_ae996676b222285d09e0cc82d18a062a8d2c4ae96804bc307c421f5d830d3939" data-rendition-name="original" width="576" height="761" loading="lazy" alt="Sport"> <figcaption>Ofanzivna 4-1-4-1 formacija Mladosti DG, sa puno promjena mjesta u sredini(Photo: Lazar Šoć (Kreirano u: Sharemytactics))</figcaption> </figure>  Problem Mladosti bila je povremeno nepromišljena igra u odbrani. Bespotrebnim istrčavanjima na protivničke igrače, iz čista mira bi ostavljali za sobom prazan prostor koji je protivnik lako koristio. Ukoliko u drugom dijelu sezone žele čvršću odbranu, u Mladosti se moraju dodatno posvetiti ovom dijelu igre. Do Evrope igrom, pa tek onda rezultatima Fudbal je polje stvaralaštva i kreativnosti (kako za igrače tako i za trenere), a ne puke borbe za prvo mjesto u domaćem šampionatu. Da je samo do toga ko će prvenstvo osvojiti, odavno bismo prosperirali. Svako ko postiže rezultate na domaćoj sceni zaslužuje poštovanje, ali stvarni i krajnji cilj nije osvajanje crnogorskog prvenstva, već kvalifikovanje za evropska takmičenja. A da bi se našao u društvu evropskih ekipa, moraš tako i igrati. Ili što bi rekli u jednoj pozorišnoj predstavi: „Ovo je jevropska zemlja, ponašaćemo se kao jevropski ljudi.“

Fudbalski šampionat na polovini: Koga je najviše vrijedilo gledati

Pred Višim sudom u Bijelom Polju okončano je suđenje Aliji Balijagiću za krivična djela koja je počinio u Srbiji – nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija i krađa.
Prema optužnici, on je ta krivična djela izvršio u periodu dok se skrivao nakon što je, kako se navodi u drugoj optužnici protiv njega, ubio Jovana i Milenku Madžgalj u bjelopoljskom selu Sokolac. Vijeće sudije Radomira Kljajevića presudu će izreći 12. decembra.&nbsp;
Zastupnik optužnice Danilo Mrdak kazao je da je djelo dokazano i zatražio da sud Balijagića oglasi krivim i izrekne mu maksimalnu kaznu za predmetna krivična djela. 

– Sam je priznao, tako da je sve jasno – kazao je Mrdak.
Tokom sudskog postupka, Balijagić je kazao da mu nije jasno zbog čega mu se za pomenuta djela nije sudilo u Srbiji, s obzirom na to da ih je počinio na teritoriji te države.
– Trebalo je prvo da mi sude u Srbiji, gdje sam inače bio dva i po mjeseca u istražnom zatvoru, a prethodno sam osuđen na dva mjeseca zbog nelegalnog prelaska granice. Bio sam pristupačan organima u Srbiji. Oni su jedva čekali da me se oslobode i izruče me Crnoj Gori – rekao je Balijagić.
On je saopštio da mu je sasvim svejedno kad je u pitanju suđenje za krađu i nošenje oružja.
Predmet je crnogorskim pravosudnim organima ustupljen na osnovu sporazuma o međunarodnoj krivičnoj pomoći, nakon što je Balijagić izručen Crnoj Gori za drugo krivično djelo.
Balijagiću je optužnicom na teret stavljeno da je neutvrđenog dana, nakon 25. oktobra 2024. pa do 20. novembra iste godine, na teritoriji Srbije, opštine Prijepolje i Priboj, neovlašćeno, bez odgovarajuće isprave o oružju, nosio pušku marke "crvena zastava", tzv. petometku, koju je nelegalno pribavio.
Optužen je i da je 20. novembra prošle godine, u jednom selu na području Srbije, uz kuće u vlasništvu B.B. i D.B. otuđio oružje.

Okončan postupak protiv Balijagića za djela počinjena u Srbiji: Presuda 12. decembra

Lider Demokratske narodne partije Milan Knežević uputio je otvoreno pismo ambasadoru Turske u Crnoj Gori Barišu Kalkavanu u kojem od njega traži da "svojim autoritetom i diplomatskom mudrošću" apeluje na turske kompanije Kuzu i Alkatraš da odustanu od izgradnje postrojenja za prečišćavanje voda u Botunu i da svoja prava traže na arbitražnom sudu ili kroz aneks postojećeg ugovora.
Pismo, koje je Knežević objavio na Facebook-u, prenosimo integralno:
"Vaša ekselencijo, gospodine Kalkavan,
prinuđen sam ovim putem da Vam se javno obratim u ime 16 hiljada građana Zete koji imaju samo jednu želju: zdravu životnu sredinu za sebe i svoje potomke. Uvjeren sam da ovih mjeseci pomno pratite institucionalnu borbu građana Botuna i Zete protiv namjere Glavnog grada da na teritoriji zetske opštine instalira postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda sa spalionicom.
Ova borba traje dvije i po decenije, u tom periodu mnogi od građana Botuna i Zete ostali su bez svojih najbližih zbog pogubnog uticaja KAP-a koji je trajno devastirao životni prostor na ovom lokalitetu. Takođe vjerujem da ste upoznati i sa činjenicom da je Skupština Zete raspisala referendum za 14. decembar na kome bi trebalo svi punoljetni građani ove opštine da se izjasne jesu li za ili protiv instaliranja ovog postrojenja u Botunu.
Imajući u vidu sve gore navedene činjenice i odlučnost Zećana da svojim životima brane svoje pravo na zdravu životnu sredinu, slobodan sam da Vas zamolim sljedeće. Da svojim autoritetom i diplomatskom mudrošću doprinesete smirivanju tenzija na način što ćete apelovati na turske kompanije Kuzu i Alkatraš da odustanu od ovog aranžmana i da svoja prava traže na arbitražnom sudu ili kroz aneks postojećeg ugovora. Složićete se da nijedan projekat bez obzira ko je investitor, a ko izvođač, nije važniji od jednog ljudskog života. Mi želimo najbolje odnose sa Republikom Turskom, zato Vam se i obraćam molbom da zajednički doprinesemo tom cilju. A možemo doprinijeti ako kompanije Kuzu i Alkatraš odustanu od izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. Vjerujem da je taj cilj dostižan, i da je u obostranom interesu Crne Gore i Turske.
Nakon jučerašnjeg veličanstvenog skupa u Botunu koji je bio i svojevrsni plebiscit, jasno Vam je da građani Zete ni po koju cijenu neće odustati od pružanja pasivnog otpora ovom zlokobnom naumu protiv njihovog zdravlja. Zbog toga Vas i molim da doprinesete zaustavljanju ovog naopakog mehanizma koji nas sve može uvesti u nesagledive posljedice.
Spreman da dam doprinos u traženju realnog kompromisa, srdačno Vas pozdravljam, uvjeren da ćete ovo moje obraćanje shvatiti kao dobronamjerno i prijateljski intonirano.''

Knežević pisao Kalkavanu: Turske kompanije da odustanu od izgradnje kolektora u Botunu

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: limitirane-cijene