Taman kada smo pomislili da nas više ništa ne može iznenaditi – stigla je nova ljetnja realnost s primorja 270 grama Milka čokolade u Krašićima sada košta nevjerovatnih 10,29 eura! Novi “rekord” nadmašio je prethodni koji je zabilježio Portal ETV – tada je &nbsp;čokolada koštala „samo“ 10,15 eura.
Ova cijena nije samo apsurdna – ona je jasan dokaz da tržište niko ne kontroliše. Cijene divljaju, turisti i domaći jednako ispaštaju, a Milka je samo vrh ledenog brijega. U isto vrijeme, skaču cijene hljeba, vode, voća, mesa – svega što se može prodati uz masni turistički profit.
Vlada ćuti, limitiranih cijena više nema, a sezona – kako kažu oni iz struke – jedna je od najlošijih u posljednjoj deceniji. Rezultat? Ljeto haosa i bez kontrole, u kojem i obična čokolada postaje luksuz.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Milka čokolada – simbol ljetnjeg bezobrazluka: 270 grama za 10,29 eura!

Rast inflacije u našoj državi se nastavlja.
To govore posljednji podaci Monstata, koji se odnose na jun, a koji govore kako je tokom tog mjeseca godišnja stopa inflacije iznosila 4,6 odsto.
Tako je inflacija još veća nego u maju (4,5), ali i najveća u proteklih 12 mjeseci.
Na takve brojke i minulog su mjeseca presudno uticali rast vrijednosti mesa od 4,5 procenata, cijene u restoranima i kafićima (11,7), te rast cijena kirija i stanarina (20,1 odsto).
Cijene ljekova su na godišnjem nivou porasle za 15,2 odsto, voća za 19,2, ulja i masti za 15,5, a osjetan je rast i cijena pružanja usluga vodosnabdijevanja – 24,1 procenat.
Riječ je o godišnjoj stopi inflacije mjerenoj harmonizovanim indeksom cijena.
Nastavak rasta i kada su u pitanju potrošačke cijene
Sa druge strane, ukoliko se u obzir uzme indeks potrošačkih cijena, i u tom je pogledu došlo do rasta.
Naime, podaci Monstata govore da su potrošačke cijene u roku od mjesec porasle za 0,4 odsto. Sa druge strane, godišnja stopa inflacije prema tom parametru iznosi 4,2 odsto.
Ključni parametri koji su uslovili rast bile su veće cijene hrane, usluga smještaja i stanovanja, ali i ljekova.
Vlada najavila mjere za maj, ali njih – nije bilo
Iako su iz Vlade prije nekoliko mjeseci najavili kako će uslijediti nova akcija koja se odnosi na limitirane cijene, to se do sada nije dogodilo.
Podsjetimo, vicepremijer Nik Đeljošaj najavio je da će Vlada u maju objelodaniti nove mjere. Ali, od toga za sada nije bilo ništa.
U međuvremenu, na rast inflacije i proteklog je mjeseca naročito uticale upravo cijene 'domaćih' proizvoda i usluga.

Portal ETV

Inflacija u Crnoj Gori i dalje raste: Imamo najveću stopu u proteklih 12 mjeseci

Niti je voda ostala po staroj cijeni, niti su prosječne penzije 600 eura od 1. januara. Ovo je epilog obećanja premijera Milojka Spajića iz novembra 2024.
Iako je premijer Spajić u novembru 2024. godine kategorično tvrdio da neće dozvoliti poskupljenje vode tamo gdje Pokret Evropa sad (PES) ima vlast, Podgoričani su od 1. januara 2025. suočeni upravo s tim – voda je poskupjela za čak 40 odsto.
Spajić je tada poručio da “neće dozvoliti ni povećanje cijena vode gdje god je PES u lokalnoj vlasti, ni u Podgorici, ni u Danilovgradu, ni bilo gdje drugo”, tvrdeći da vodovodi treba sami da riješe probleme izazvane prethodnim kolektivnim ugovorima, i da građani neće snositi teret tih grešaka.
Međutim, upravo u Podgorici, gdje PES ima gradonačelnika, a prethodno je grad vodila takođe predstavnica PES-a, cijena kubika vode povećana je za 15 centi. To je u direktnoj suprotnosti sa premijerovom najavom i predstavlja još jedan primjer raskoraka između političkih obećanja i konkretnih rezultata.
Uz ovo, ostaje i pitanje penzija. Spajić je najavio da će od januara 2025. prosječna penzija biti “skoro 600 eura”. Ipak, u junu 2025. – pola godine kasnije – prosječna penzija u Crnoj Gori iznosi 548 eura. Dakle, ni ovo obećanje nije ispunjeno, a građani s pravom postavljaju pitanje: kada će najavljeno “skoro” postati realnost?
Ovakve izjave i naknadna demantovanja kroz praksu pokazuju ozbiljan nedostatak političke odgovornosti. Kada vlast izričito obeća da neće dozvoliti poskupljenja osnovnih usluga – poput vode – i to se ipak desi, riječ je o narušavanju povjerenja građana.
S druge strane, penzije, koje direktno utiču na kvalitet života starije populacije, ostaju ispod psihološke granice od 600 eura. Time se obesmišljava retorika “ekonomskog preporoda” kojom se PES predstavlja kao motor promjena.
U svjetlu ovih činjenica, javnosti ostaje da procijeni: da li se aktuelna vlast više bavi populizmom i medijskim nastupima nego stvarnim ispunjavanjem sopstvenih obećanja? I što je važnije – ko snosi odgovornost kada najavljeno ne postane ostvareno?

1250x600

1084x550

Cijena vode porasla, penzije ostale ispod obećanja – šta se dešava sa politikom Milojka Spajića?

Produžili smo akciju „Limitirane cijene“ do 30. aprila - saopšto je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj na pres konferenciji za medije nakon sjednice Vlade.&nbsp;
Akcija će, kaže, biti ista kao i u prethodnom periodu i obuhvatiće isti broj proizvoda. Ovom akcijom su, poručuje Đeljošaj, pomogli da se stabilizuju cijene na tržištu.
Na pitanje da li podržava najavljeni bojkot prodavnica i supermarketa Đeljošaj je pozvao građane da kupuju domaće proizvode.
- Ja podržavam da što više kupujemo domaće proizvode i fokusiramo se da idemo u naše trgovine i da ujedno kroz ovo pitanje pratimo program konkurentnosti koji će imati poseban popust u prehrambenoj industriji - naveo je on.
Najavio je nove biznise za prehrambenu industriju.
Rekao je da građani imaju pravo na bojkot. Na pitanje kako bi se višednevni bojkot kod nas, a koji je najavljen i u Hrvatskoj, odrazio na ekonomiju, on je rekao da ne mora da znači da je ono što je dobro u jednoj državi dobro i za drugu.
- Uvijek treba vidjeti je li to dobro za nas. Ne želim da komentarišem susjedne zemlje. Politika Vlade će biti da promovišemo bolje uslove za privredu, da budu konkurentniji... - naveo je on.
Na pitanje zašto Vlada ne ograniči cijene, izuzev akcije Limitirane cijene, Đeljošaj je rekao da imaju određene analize.
- Hrvatska ograničava cijenu a ne marže. Na osnovu podataka koje smo prikupili: postoji mogućnost marže da se limitiraju a ne cijena. Kad se ograničavaju marže ostavlja se mogućnost manje dobiti - naveo je on.
Na pitanje oće li ići u prodavnicu rekao je da će, ako bude imao potrebu, ići da kupuje domaće proizvode.
- Vlada i Ministarstvo se fokusiraju na ono što su najveće potrebe domaćinstva. Neke proizvode ne razmišljamo da limitiramo: koka kolu, čokolade.. - naveo je Đeljošaj.
Istraživanje je pokazalo, kaže, da je to što je na listi Limitiranih cijena najveća potreba građana i da to koriste u svakodnevnoj upotrebi.
- Ponekad imam osjećaj da ni građani kada razgovaraju o ovim temama nemaju baš toliki osjećaj koliko su neke cijene jeftinije u odnosu na region - dodao je on.
<h2>Biće više kontrola inspekcije</h2>
On je najavio da će biti više kontrola inspekcije u odnosu na poštovanje limitiranih cijena. Na pitanje razmatraju li represivne mjere za one koji koriguju limitirane cijene, Đeljošaj je rekao da misli da kazne tim povodom nijesu male - iznose po pet hiljada eura.
- Ne znam bi li bilo dobro da ih povećavamo. Biće više kontrola. Kao Ministarstvo smo preuzeli odgovornost i za rad inspekcija, očekujem da će to biti bolje - naveo je Đeljošaj.
Do sad ima 66.000 naplaćenih kazni.
Đeljošaj nije htio da odgovori na pitanje što je crvena linija za manje brojne narode da otkažu podršku Vladi jer to nije tema pres konferencije.

Đeljošaj: Akcija „Limitirane cijene“ produžena do 30. aprila, ako je bojkot dobar za drugu državu ne znači da će biti dobar i za nas

Akcija „Limitirane cijene“, koja je trebalo da traje do kraja mjeseca, biće nastavljena i tokom februara - potvrdio je Portalu ETV potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.
On je, kako nam je saopštio, Vladi već proslijedio odluku da se ova akcija produži do 30. aprila.
Ovaj potez Đeljošaja uslijedio je nakon poziva Alternative Crne Gore da građani u petak bojkotuju supermarkete i prodavnice u državi zbog visokih cijena - a po uzoru na zemlje u okruženju.
- U petak pozivamo na bojkot supermarketa i prodavnica u Crnoj Gori, svi &nbsp;bez izuzetka, jer ovo nema veze sa politikom, visoke cijene jednako &nbsp;pogađaju sve građane - saopštili su danas iz Alternative Crne Gore.
Ponovili su da žele da urade isto što je već uspješno urađeno u Hrvatskoj, a najavljuje se i u Bosni i Hercegovini (BiH).
Iz Alternative su napomenuli da su cijene enormno visoke i da su vodeći trgovinski lanci međusobnim dogovorom oko formiranja cijena presudno uticali da građani ne osjete &nbsp;povećanje plata i penzija u punom sjaju.
- Da li možemo taj jedan dan da ostavimo politiku po strani? Da se ne &nbsp;dijelimo, da svi budemo kao jedno, da im damo do znanja da mi odlučujemo? - pitali su u Alternativi Crne Gore.

Anja Ivanović

Đeljošaj Vladi proslijedio odluku da se akcija „Limitirane cijene“ produži do 30. aprila

U oktobru ove godine zabilježen je pad ukupne godišnje stope inflacije na 1,2 odsto - saopštio je potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.&nbsp;
Kako navodi, prema podacima Monstata mjesečna stopa inflacije za oktobar je 0 odsto, što znači da se cijene u odnosu na septembar mjesec nisu mijenjale.
Zabilježen je, tvrdi, pad cijena u grupi proizvoda “hrana i bezalkoholna pića” u iznosu -0,1 odsto tj. stopa inflacije je u odnosu na ove proizvode negativna.
- Imajući u vidu navedeno, jasno je da je akcija “Limitirane cijene” 44. Vlade Crne Gore, bez ugrožavanja kontinuiteta snabdjevenosti tržišta, uticala na stabilizaciju i snižavanje cijena osnovnih životnih namirnica kao i na ukupnu nisku stopu inflacije u Crnoj Gori. Ministarstvo ekonomskog razvoja će nastaviti da u kontinuitetu prati cijene osnovnih životnih namirnica prema utvrđenoj metodologiji i shodno tome predlagati mjere u cilju zaštite standarda građana - poručio je Đeljošaj.

Đeljošaj: U oktobru nisu pokupile osnovne namirnice, “Limitirane cijene” uticale i na inflaciju

Autoritarne države kao što su Rusija i Kina, a posljednjih godina i Iran, koriste tehnologiju i vještačku inteligenciju kako bi manipulisale demokratskim procesima, šireći ciljane dezinformacije, kojima se raspiruje nepovjerenje u sistem ili određenog aktera, tvrdi se u izvještaju koji je pripremila služba Evropskog parlamenta za debatu o lažnim vijestima, populizmu i dezinformacijama.
Kako se navodi, geostrateški interes i je slabljenje zapadnih demokratija, a glavni cilj kampanja: Sjedinjene Američke Države, Latinska Amerika i Afrika.
Za to se koriste razne tehnike, prvenstveno dezinformacije i digitalne manipulacije. Kreiraju se lažni narativi koji utiču na percepciju građana, posebno tokom izbornih kampanja. U tu svrhu najčešće služe društvene mreže i generativna vještačka inteligencija poput “deepfake” video sadržaja, koji olakšavaju i ubrzavaju širenje lažnih narativa. Botovi i lažni nalozi šire dezinformacije kako bi polarizovali društvo, dok algoritmi povećavaju vidljivost takvog sadržaja.
Kao rastući problemi navode se i kineske tehnologije za praćenje i nadzor, kao što je tehnologija za prepoznavanje lica, koju Kina izvozi u ta dva regiona, ali i na Zapadni Balkan, ali i „deepfake“ tehnologija koju češće koristi Rusija i kojima se “imitiraju” pojedinci ili organizacije sa zapada.
Tehnološki giganti su pod pritiskom da spriječe širenje dezinformacija i suočavaju se sa prijetnjom ogromnim kaznama u slučaju da to ne urade. EU se za to oslanja na niz zakonskih regulativa, među kojima je su Digitalni akt o uslugama, Zakon o transparentnosti političkog oglašavanja ili najnoviji Zakon o regulaciji vještačke inteligencije.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je u obraćanju parlamentu kod izbora za drugi mandat obećala i uvođenje Evropskog demokratskog štita, koji bi trebalo da se suprotstavi dezinformacijama – medijskim opismenjavanjem i jačom primjenom relevantnih zakona radi zaštite od manipulativnih narativa.
O tome je u debati u Evropskom parlamentu govorila i odlazeća Komesarka Vera Jurova, koja insistira na tome da su borba protiv dezinformacija i zaštita medijskih sloboda “dvije strane istog novčića“ i da je neophodno zaštititi nezavisne medije i novinare širom EU i u državama kandidatima za članstvo.
Debata u Evropskom parlamentu pokazala je svu razliku između politički suprotstavljenih grupacija, od poslanika vladajuće koalicije iz spektra šireg političkog centra, ljevičara, zelenih, kao i konzervativaca, koji su ponavljali neophodnost zaštite nezavisnih novinara i medija i omogućavanje nepristrasnog rada javnih servisa, do poslanika krajnje desnice koji su dovodili u pitanje motive EU da reguliše medijsku scenu, nazivajući to cenzurom i bunili se što se u isti koš stavljaju dezinformacije i populizam.
U završnom obraćanju poslanicima komesarka Jurova je poručila da ne pristaje na takve kvalifikacije krajnje desnice.
- Mi cenzurišemo laži i netalnosti, a nikada činjenice. Jer mi znamo da pravi medij mora da provjeri činjenice i iznese provjerenu informaciju. Mišljenja su subjektivna, u to ne zadiremo. Ničiju slobodu ne organičavamo - rekla je Jurova.

Izvještaj EP o lažnim vijestima: Rusija, Kina i Iran ciljano šire dezinformacije

Akcija „Limitirane cijene“ počela je danas i trajaće do 31. januara naredne godine.
To je juče na pres konferenciji za medije i saopštio potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj i pozvao građane da prijave svaku trgovinu koja se ne bude poštovala.
Ova akcija podrazumijeva ograničavanje marži na proizvode od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi i sadrži listu od 71 proizvoda.
- Sve trgovine su imale dovoljno vremena da se pripreme. Izrađen je malo izmijenjeni logo koji će biti korišćen u trgovinama, kako bi bili obilježeni svi artikli koji će biti sniženi. Pripremljena su i obavještenja građanima kako bi i oni bili informisani o svim proizvodima koji će biti na limitiranoj cijeni - rekao je juče Đeljošaj.
Lista proizvoda je oko 60 odsto proširena u odnosu na listu iz marta koja je obuhvatala 43 proizvoda.

Počela akcija „Limitirane cijene“

Nakon što je novinarka Vesna Rajković-Nenadić na svom Fejsbuk profilu objavila satirični komentar o luksuznim papučama koje je supruga gradonačelnika Podgorice, Danijela Mujović, javno pokazala, uslijedila je krivična prijava.&nbsp;
Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju, Ranko Vujović za Portal Analitike upozorava da ovakav odgovor na javnu kritiku predstavlja ozbiljan udar na slobodu izražavanja, dok medijska zajednica u ovom slučaju prepoznaje potencijalno opasnu poruku – da su pitanja o privilegijama i trošenju javnog novca moguća samo ako se unaprijed plate strahom od odmazde.
<h2>Mujović pokazala netoleranciju na kritiku</h2>
- Prema dosad dostupnim informacijama, Mujović je prijavila policiji Vesnu Rajković-Nenadić, za objavu satiričnog posta na svom Fejsbuk profilu. Tim postom Rajković-Nenadić nije učinila ništa što ni građani niti novinari ne bi trebalo da preispituju. Ukoliko je riječ o javnim funkcionerima i njihovom životnom stilu, javnost ima pravo da postavlja pitanja da li on odgovara primanjima iz budžeta, koji upravo ti građani pune - poručio je Vujović.&nbsp;
Ukazuje da je gospođa Mujović pokazala netoleranciju na kritiku.&nbsp;
- Čini se da je ovim potezom Mujović, koja mora biti svjesna da je sada supruga javnog funkcionera, te da se i njeni podaci nalaze u izvještajima za imovinu Agencije za sprečavanje korupcije, pokazala, uprkos tome što se izjašnjava i sama kao novinarka, definitivnu netoleranciju na kritiku javnosti i pravo javnosti da zna - kaže Vujović.&nbsp;
<h2>Loša poruka građanima i novinarima</h2>
Vujović upozorava da se korištenjem represivnih instituta kao što je prijavljivanje policiji, pokušavaju zastrašiti svi koji se usude komentarisati ili kritikovati suprugu gradonačelnika.&nbsp;
- To je daleko od standarda koje bi demokratske vlasti trebalo da razvijaju i promovišu. Objava satiričnog komentara, u kome nema uvreda i još manje govora mržnje, nije i ne može biti osnova za prijavljivanje policiji. Pogotovo ako se radi o komentarisanju posta na javnom Facebook profilu supruge gradonačelnika - izričit je Vujović.&nbsp;
<h2>Sve javne ličnosti podložne kritičkim opservacijama&nbsp;</h2>
Podsjetimo, Danijela Mujović nije se zaustavila na podnošenju prijave, već je javno zaprijetila pokretanjem pravnih postupaka protiv svih koji je bez njene dozvole pomenu na društvenim mrežama. Vujovića smo pitali u kojoj mjeri ovakva izjava predstavlja direktan pritisak na slobodu izražavanja i pravo na javnu riječ, ne samo za novinare, već i za svakog građanina koji iznosi kritički stav o javnim funkcionerima ili njihovim najbližima.
- Ovakva izjava samo potvrđuje da gospođa Mujović ima potencijalni problem sa svakim ko bi se usudio da je komentariše na način koji se njoj ne dopada. Kao osoba koja je, kako tvrdi godinama prisutna u javnosti, a sada i supruga javnog funkcionera, morala je razviti senzibilitet na kritike javnosti njenog rada ili postupanja - napominje Vujović.&nbsp;
On ističe da Mujović, osim što koristi prijave policiji da zastraši sve potencijalne kritičare, ima, kaže, i problem sa razumjevanjem svoje trenutne ulogu u društvu, ali i činjenice da su sve javne ličnosti podložne kritičkim opservacijama, a posebno supruge javnih funkcionera.
- Da je Vesna Rajković-Nenadić koristila neprimjeren govor, širila dezinformacije ili govor mržnje, ostavila bi prostor za pokretanje tužbe ili prijavljivanje policiji - ukazuje Vujović.&nbsp;
<h2>Šta kaže praksa Evropskog suda</h2>
Vujović podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava koji prepoznaje važnost satire kao oblika izražavanja koji je zaštićen članom 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima – sloboda izražavanja.&nbsp;
- Satira uživa posebno visok stepen zaštite, naročito kada se koristi u političkom, društvenom ili umjetničkom kontekstu. Sloboda izražavanja uključuje i pravo na provokaciju i pretjerivanje, ako se radi o satiri. Dakle sloboda izražavanja je temeljno pravo - ukazuje Vujović.&nbsp;
<h2>Afera koja skreće pažnju sa suštinskih tema</h2>
Sagovornik Analitike dodaje i da Mujović ima pravo da prijavljuje ili podnosi krivične prijave, ali, kako kaže, s obzirom na ulogu koja joj trenutno pripada zbog pozicije njenog supruga, ne smije da zanemari činjenicu da javni funkcioneri moraju da znaju da je njihovo pravo na privatnost malo drugačije formulisano, kao i tolerancija na kritike.
- Ono što je veoma zabrinjavajuće u cijelom „Papuča“ slučaju je ogromno interesovanje javnosti, koje prevazilazi teme koje su od krucijalnog značaja, kao što je na primjer jučerašnja analiza učinkovitosti Vlade u određenim resorima - ističe Vujović.&nbsp;
<h2>“Papuče“ po glavi dodatno udarile medijsku zajednicu&nbsp;</h2>
Dodaje da je riječ o modelu ponašanja koji šalje poruku široj javnosti da je svaki pokušaj da se propituje odnos između privilegije i funkcije potencijalno opasan. Jer, kako kaže, nije prvi put da građani ili novinari ukazuju na raskorak između životnog stila javnih funkcionera i njihovih zvaničnih primanja, ali je prvi put da se zbog toga otvara pitanje krivične odgovornosti novinara koji su to problematizovali.&nbsp;
- Crnogorska javnost je decenijama unazad prihvatila kao potpuno normalno da se komentarišu ili kritikuju odjevne kombinacije Lidije Đukanović, ili kćerke bivšeg ministra Hrapovića, čiji je životni stil umnogome odudarao od primanja njenog oca. Hrapovićem se zbog toga bavila i Agencija za sprečavanje korupcije. Afera „Papuče“ može da bude ozbiljan indikator da je na djelu ozbiljno ugrožavanje slobode govora koje može nesigurne građane ili novinare da dublje gurne u stanje autocenzure &nbsp;-naglašava Vujović.&nbsp;
Poručuje da ukoliko se to dogodi, niko više neće postavljati pitanja, a pravo javnosti da zna će, upozorava sagovornik Analitike, ostati uskraćeno i zaboravljeno, jer će biti sve manje onih koji će se usuđivati da pitaju, kako bi izbjegli tužbe.
- Papuče“ su, rekao bih, po glavi dodatno udarile medijsku zajednicu, koja osim sopstvenih problema, a to je manjak novinara u reakcijama, borba za dostojanstvo profesije, ugrožavanje bezbjednosti i napada na novinare, sada mora i da se pravda zbog čega je neko nešto napisao ili pitao - zaključio je Vujović.&nbsp;

Vujović: Satirični komentar ne može biti osnova za prijavu, afera „Papuče” indikator ozbiljnog ugrožavanja slobode govora

Odlično se sjećam govora Slavka Perovića u ondašnjem crnogorskom parlamentu, koji je, uzgred, bio Dom lordova u odnosu na ovaj ovdašnji, u kojima je često pominjao onu čuveni izreku Lord Acton – Svaka vlast mijenja, apsolutna mijenja apsolutno. Govorio je ovo Perović misleći na tada apsolutnu vlast Demokratske partije socijalista. I, naravno imalo je i te kako smisla upućivati im te opomene.
Ali, kako objasniti da danas imamo neki hibridni oblik političke devijacije u kojoj čak i minorni komadići vlasti mijenjaju iz temelja. No, elementarna je istina da kada želiš provjeriti kakav je neko čovjek – daš mu malo vlasti i on će pokazati pravo lice.
Ovo „malo“ je baš malo, čak toliko malo da smo proteklih dana gledali kako mu šef zabranjuje da bilo šta izjavi novinarima, toliko je to beznačajno da liči na karikaturu vlasti, na satiru i antipod funkcije koju obavlja. I, u toj minornosti postoji i Prva gospođa, koja je, vrednujući njen javni značaj - apsolutno ništa. Ali, ona ne misli tako. Bitnost u kući i suprimitet (ako postoje) nad članom domaćinstva se nikako ne smije prenijeti na javnu funkciju (ukoliko je obavlja) tog člana domaćinsta.
Ovo bi negdje trebalo da bude zapisano u Ustavu.
Nego, nismo mi izmislili ovaj poremećaj, ima puno primjera i kod nas i u rasijanju.
Još je početkom 20. vijeka, genijalni srpski satiričar Branislav Nušić pisao o parodiji snobizma i malograđanštine kod tadašnjih činilaca javnih funkcija. Kao i danas, i tada je postojala neka Živka, ministrova žena kojoj je muževljeva „slava“ udarila u glavu. Insistirala je Živka da je zovu gospođa ministarka jer je tako sebi bila bitnija i značajna, mnogo više nego je to bio i sam muž joj – nesrećni ministar.&nbsp;
Čuda je Živka činjela kad je saznala da je postala „neko“. Postavljala je svoje rođake na bitne fukcije, otpuštala nepodobne, prijetila neposlušnima, kupovala skupu garderobu i još stotinu drugih, slavom opijenih čudesa. Toliko je gospođa ministarka bila „uzbičila“ u svojoj uobrazilji da je na kraju muž -ministar morao podnijeti ostavku, i to je valjda jedina razlika između ovdašnje i ondašnje Živke – ovaj naš, njen suprug, to sigurno neće uraditi.
U Manili, glavnom gradu Filipina, postoji muzej cipela u kojem je izloženo preko 3.000 (slovima: tri hiljade) pari skupocjenih ženskih cipela. Sve one su pripadale čuvenoj Imeldi Markos, supruzi filipinskog dikatora Ferdinanda Marcosa. Njen uticaj na supruga je bio toliki da je tokom svoje krvave vladavine sopstvenu ženu postavio za guvernerku, poslanicu i ambasadorku Manile u svijetu.&nbsp;
Imelda je postala simbol rasipništva i luksuza, dok je veliki dio filipinskog stanovništva živio u klasičnoj bijedi. Organizovala je grandiozne zabave, kupovala dragocjenosti, umjetnine, nekretnine širom svijeta — sve to novcem koji je, kako se vjeruje, bio prisvojen iz državne kase.
Kada je narodu Filipina dostojanstvo prešlo onu crvenu liniju nakon koje nema nazad, organizovali su revoluciju u kojoj su svrgnuli Ferdinada i prognali ga iz zemlje, No, sve to nije previše uticalo na Imeldu. Ona se, kada se prašina malo slegnula, vratila u Manilu i politički se akrivirala. I pored velikog broja skandala i tužbi ona nikada zvanično nije osuđena. Snaga joj je bila u onom velikom broju cipela koje je vješto preobuvala kako je koja situacija to zahtjevala i više nego uspješno gazila političkim životom. Tako da nemojte nikada podcjenjivati moć ženske obuće, nije ona slučajno toliko skupocjena.
Kada je ono „osvježilo“ u Crnoj Gori 2020. godine, među „oslobodiocima“ od svega dobroga, pojavilase i gospođa Marina Jočić, kadrovkinja Demokratskog fronta. I ona je, poput ovih gore, prije nego li je krenula u ispunjenje predizbornih obećanja shvatila da to nikako neće ići u onim starim opozicionim cipelama – pa je za nove okolnosti kupila skupocjene, sa zmijskim printom. Ali, Marina je bila konkretna u svojim naumima pa je na društvenim mrežama, uz fotografiju „zmijskih“ štikli, objavila da će njima gaziti bezbožnike. Jedino šta je do sada uspjela ugaziti jesu brojne, visoko plaćene funkcije, i naravno ljudsko dostojanstvo.
Ovaj hint o zmijama i prijetnje gore pomenute gospođe gradonačelnikovice da će tužiti svakog ko je pomene, podsjetio me na jednu priču iz djetinstva. Moja baba je često koristila izraz – nepomenica. Kao dijete nisam znao pravo značenje tog izraza, ali sam naslućivao da se radilo o nečem lošem, nekom zlu kojeg se treba kloniti i plašiti. Kada sam bio dovoljno star pitao sam je šta je to nepomenica? Odgovor je bio veoma jasan – to je zmija, i ne smije joj se ime pominjati jer je tako možemo dozvati, zato umjesto njenog imena kažemo nepomenica.&nbsp;
Kasnije sam shvatio da osim nepomenica postoje i nepomenici, oni su bili loši i zli ljudi koje takođe nismo željeli pominjati jer bi ih tako mogli dozvati sebi. Ovih će nepomenika i nepomenica u danima koji će naići biti sve više. Iako smo se trudili da im imena ne pominjemo oni su se ipak pojavljivali u našim životima.&nbsp;
Ali, naučila me baba još nešto. Naučila me da je sve ovo samo jedno staro glupo vjerovanje i da se nikada ne smijem plašiti da sve nazovem svojim imenom, i da nije crnogorski plašiti se - crnogorski je boriti se protiv zla.

Gospođa gradonačelnikovica

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano i veoma toplo, uz slab do umjeren razvoj oblačnosti u drugom dijelu dana, a najviša temperatura vazduha iznosiće 42 stepena.
Krajem dana i tokom noći sa zapada povećanje oblačnosti, koje će usloviti mjestimično kišu ili pljusak i grmljavinu.
Lokalno su moguće i kratkotrajne vremenske nepogode.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, ponegdje na sjeveru kratkotrajno i pojačan, pretežno južni.
Jutarnja temperatura vazduha od 14 do 26, a najviša dnevna od 31 do 42 stepena.

Danas pretežno sunčano, do 42 stepena

Na većini puteva u Crnoj Gori saobraća se uz umjerenu, a tokom dana pojačanu frekvenciju vozila, saopštili su iz Auto moto saveza (AMSCG).
Iz AMSCG savjetovali su vozačima da izbjegavaju putovanje u najtoplijem dijelu dana i poštuju saobraćajne propise, naročito ograničenje brzine.
Na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Na magistralnom putu M-2, na dionicama Lepenac -Ribarevina, Ribarevine - Poda i Poda - Berane, vozila saobraćaju jednom trakom naizmjenično, a saobraćaj se povremeno obustavlja, ne duže od 30 minuta.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog adaptacije regionalnog puta R-19, dionica Trešnjevik – Andrijevica, saobraćaj je na mjestu radova promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Iz AMSCG-a su kazali da je saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen zbog izgradnje bulevara i da će vozila saobraćati alternativnim putevima.
Na magistralnom putu M-6 Pljevlja-Đurđevića Tara režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestima radova.
Na magistralnom putu M-6, na dionici Šavnik - Žabljak, saobraćaj će od sedam do 17 sati povremeno biti promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, zbog sanacije klizišta Provalija.
Iz AMSCG su kazali da će privremeno biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.

Izbjegavati putovanja u najtoplijem dijelu dana

Danijela Mujović, supruga gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića, prijavila je novinarku Televizije E &nbsp;Vesnu Rajković Nenadić policiji zbog, kako navodi, "uznemiravanja i javnog omalovažavanja" putem društvenih mreža &nbsp;– odnosno jer je na Fejsbuku komentarisala njene skupocjene papuče. - Greote od oslobodioca. Svi se u Koton oblače. Ovo je sto posto fus, što bi rekao moj sin kad sumnja je li original - &nbsp;napisala Rajković Nenadić, uz fotografiju Mujović u Dior papučama. Danijela Mujović je reagovala putem Instagrama. - Gospođa je, kako saznajem (zaista do sada nikada nisam čula za nju), dugogodišnja novinarka i u stalnoj borbi za poštovanje novinarske etike i javni prostor bez govora mržnje?!? Trenutno vodi neku emisiju na ETV, dakle, javna ličnost, NOVINARKA?? I ovo joj je objava!! Pa šta se onda čudimo plaćenim botovima? - napisala je Mujović "Prva dama" Podgorice je dodala i da se ovakvo “targetiranje, mržnja i zlo” više ne mogu tolerisati. - Zato ću od sada svakoga ko objavi moju fotografiju ili me pomene na bilo kojoj mreži, uredno tužiti. Gospođu sam prijavila policiji zbog uznemiravanja i pokrenuću i druge sudske postupke protiv nje, pa neka sudijama objasni svoje motive za ovakav status - poručila je Mujović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724130744_b0c985e6604a24816ba026ed212a7525c00cad3ecc4f0b007ce89de6c0da3948.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250724130744_b0c985e6604a24816ba026ed212a7525c00cad3ecc4f0b007ce89de6c0da3948" data-rendition-name="original" width="820" height="1600" loading="lazy" alt="tvit"> </figure>  Novinarka Vesna Rajković Nenadić je potvrdila da je pozvana na razgovor u policiju, te da se gospođom Mujović definitivno nije bavila zbog njene "ljepote i stila". - Upravo sam dobila poziv od policije. S obzirom na to da danima botovi reaguju na moju objavu uz razne uvrede i govor mržnje, a da je sada reagovala i gospođa Mujović, žena gradonačelnika, drago mi je da sam postigla cilj. Koliko se god želi predstaviti da se bavim gospođom Mujović i njenom ljepotom i stilom, ne bavim se time 25 godina nego ozbiljnim novinarstvom. Zato nam se putevi profesionalni nijesu ukrstili - kazala je Rajković Nenadić. Ona je istakla da je u pitanju isključivo javni interes. - Poenta u tome, da je javni interes odakle u zemlji gdje narod nema leba da jede žena gradonačelnika nosi Diorove papuče. I to je pitanje pristojnosti. Kao što smo se bavili Lidijinim Diorovim torbama. Pa se istraživalo koja je serija i koliko koštaju. E vidite, samo isti aršini. Ni manje ni više. Moramo se naučiti da prihvatamo da što smo mi sami ili nam supružnici na višim javnim funkcijama, budemo manje osjetljivi i na kritike - objačnjava Rajković Nenadić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724130740_504e06e4c39578dd4c3cee5c644fb7774882ee9f317823a151be267c877bfb0c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250724130740_504e06e4c39578dd4c3cee5c644fb7774882ee9f317823a151be267c877bfb0c" data-rendition-name="original" width="738" height="1599" loading="lazy" alt="tvit vesna"> </figure>  Poruka Vesne Rajković Nenadić jasna je – javne funkcije i luksuz ne mogu biti izvan svake kritike. - Ako je Lidija Đukanović bila tema, može i gospođa Mujović - poručuje ona, insistirajući da se isti aršini moraju primjenjivati na sve.&nbsp; U vremenu kada se novinari privode zbog statusa na društvenim mrežama, postavlja se pitanje: štite li institucije zakon – ili sujetu?

Rajković Nenadić: Ako smo istraživali Lidijine Dior torbe, možemo i papuče gospođe Mujović – aršini moraju biti isti

Uzalud konvencije, zakoni, Ustav koji je decidiran - majka i dijete uživaju posebnu zaštitu. Strah i stres, emocionalnu bol juče su u dva navrata doživjele majka i dijete, petogodišnja djevojčica zbog nesposobnosti crnogorskih institucija da postupaju sa izraženim senzibilitetom i na način primjeren đetetu u slučajevima koji se tiču porodičnih odnosa. Podgoričanka koja odbija da bivšem suprugu preda njihovu kćerku, u vremenskim intervalima kako je to naloženo sudskom odlukom, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavlja i ona odbija da ide kod njega, a zbog čega je pokrenula i sudski spor zbog nasilja nad đetetom, juče je podnijela krivičnu prijavu policiji protiv sudskog izvršitelja Dragoljuba Kaluđerovića koji je, piše u prijavi, pokušao nasilno da uđe u njen stan, u pratnji izvršne sutkinje Ine Hrković i socijalne radnice, kako bi joj uzeli kćerku i odveli je kod oca. - Molim policiju i nadležne organe da me zaštite, a pomenuta lica adekvatno sankcionišu. Takođe, od suda zahtijevam da Dragoljubu, odnosno izvršitelju izreknu zabranu prilaska odnosno da istom onemoguće dalje postupanje u mom predmetu. Uz prijavu dostavljam ljekarsku dokumentaciju – ističe se u prijavi. Oko podne su pozvonili i kada je otvorila vrata stana saopštili su joj da spakuje kćerku i da im je odmah preda. - Odbila sam to i tražila im nalog koji mi nijesu dali, kao i da pozovu policiju. Nakon ovoga pokušala sam da zatvorim vrata do dolaska policije, ali me Dragoljub u tome sprječava tako što podmeće nogu pod moja vrata i ne dozvoljava mi da ih zatvorim, nakon čega ih jako gura rukom i tada me istim udara u predjelu lijeve ruke – piše u prijavi policiji, kao i da je izvršitelj ušao u hodnik i odbijao da izađe.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5" data-rendition-name="original" width="1000" height="569" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"><figcaption>TEŠKE OPTUŽBE NA RAČUN SUDIJA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Antena M)</figcaption></figure>  Usljed stresa, kako je istakla u prijavi, osjetila jak bol u stomaku, a u petom je mjesecu rizične trudnoće i prokrvarila je, zbog čega se morala javiti ginekologu. Čiji izvještaj je dostavila policiji. Sutkinja Hrković je, kako piše, ušla u stan i pitala djevojčicu da li želi da vidi oca, na šta je ona odgovorila „da ne želi i da je on tuče“. U prijavi je napisala da je popodne sa kćerkom pošla u Centra za socijalni rad, kako je od nje tražila sutkinja, te da djevojčica kada je ugledala „oca doživljava stres i počinje plakati“, nakon čega je sutkinja dozvolila da se vrate kući. - Zatečena sam onim što smo kćerka i ja doživjele. Izvršitelj Kaluđerović je bio toliko nasilan. Stavio je nogu na prag vrata, gurnuo ih i djelimično ušao u stan – uprkos tome što sam trudna i izričito rekla da se ne slažem s ulaskom. Nije htio da se skloni sa vrata i gurao ih je da ih ja, iako imam pravo na to, ne zatvorim. Tom prilikom sam zadobila i udarac u ruku, a sama situacija nasilnog ponašanja i prekoračenja ovlašćenja su prouzrokovali kontrakcije i krvarenje u ionako već rizičnoj trudnoći o kojoj su oni odavno obavješteni – ogorčena je sagovornica Portala ETV. Smatra i da su „nezvani gosti“ stavili saksiju na kameru na ulaznim vratima, vjerovatno prije nego su pozvonili, što je, kaže, tek kasnije primijetila. Kategorična je da njena kćerka odbija kontakt s ocem, ističući da je juče u Centru za socijalni rad, kada ga je ugledala, doživjela „težak emocionalni ispad - plakala je, vrištala, tresla se i na kraju i urinirala, pokazujući jasan strah od njega“. Naša sagovornica je ogorčena odnosom institucija u njenom slučaju i dodatnu traumu joj, kako kaže, izaziva odgovor sutkinje, na pitanje do kada će trudnu da je maltretiraju, a koja joj je rekla da mora da sprovodi izvršenje i da će biti još gore po nju. - Ignorisanje emocionalnog stanja djeteta i nastavak postupanja uprkos njenoj traumi predstavlja kršenje Konvencije o pravima djeteta, ali i člana 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji štiti pravo na porodični život. Dokle će organi u Crnoj Gori zloupotrebljavati službeni položaj i sprovoditi nasilje nad nama, štiteći lice za koje postoji osnovana sumnja da je nasilan i pored toliko presuda i toliko aktivnih postupaka za nasilje? Dokle će institucije ignorisati patnju i traumu petogodišnje djevojčice – ogorčena je mlada Podgoričanka. Ona je pozvala institucije - zaštitnika ljudskih prava, Vrhovni sud, Ministarstvo pravde, Delegaciju EU, Ombudsmana za djecu, nevladine organizacije da reaguju. - Da se zaustavi institucionalno nasilje koje trpimo moja kćerka i ja – poručila je ona. Sagovornica Portala ETV tvrdi da njen bivši suprug ima „dobre veze u vlasti i u sudu“, a što, prema njenim riječima potvrđuje i činjenica da su se iz predmeta pred Osnovnim sudom u Podgorici, a koji se odnose na njihov slučaj, povukla već dvojica sudija, odnosno tražili su izuzeće jer su u prijateljskim odnosima sa njim. Kako smo ranije pisali, mlada Podgoričanka odbija da preda djevojčicu ocu nakon što joj je poslije jednog vikenda koji je provela sa njim kćerka rekla da je otac tukao, što je, kako kaže, potvrđeno i medicinskom dokumentacijom. Ona zahtijeva da njihov budući kontakt bude isključivo pod nadzorom.

Izvršna sutkinja, sudski izvršitelj i socijalna radnica pokušali nasilno da odvedu dijete od majke

Bio je kraj januara 2020. godine, ispred većeg broja protestanata-litijaša koji su demonstrirali zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispoviejsti, bio je kordon policije, sa šljemovima i opremom za razbijanje demonstracija. &nbsp; HRABAR POTEZ KOMANDIRA Uzavrela atmosfera u hladnoj januarskoj noći, litijaši traže da ih policija propusti i da pokažu svoja lica, da se ne sakrivaju ispod šljemova i maski... Djelovalo je da će doći do sukoba. Ali, tada je iskoračio policajac, očito komandir, i naglim pokretom skinuo šljem, smakao gas-masku i predtsavio se ljutim protestantima ispred sebe. Riječ po riječ, atmosfera je postala opuštenija, izbjegnut je konflikt...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724190744_3562561026f5d92225be630409af9054aca4f7537bebd7ae86dd8e3af931fb8b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250724190744_3562561026f5d92225be630409af9054aca4f7537bebd7ae86dd8e3af931fb8b" data-rendition-name="original" width="730" height="460" loading="lazy" alt='NA METI ,,VETINGA": Marjan Račić'> <figcaption>NA METI ,,VETINGA": Marjan Račić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Policajac koji je tada skinuo policijsku kacigu je - Marjan Račić, tadašnji komandir Centra bezbjednosti Berane. Čovjek koji je ugrožavajući svoju bezbjednost uspio da u sačuva mir u Beranama, kada je grad bio na granici sukoba.&nbsp; Hrabrom i mudrom, iako i &nbsp;rizičnom odlukom, Račić je pred svojom jedinicom skinuo zaštitnu opremu i direktno se legitimisao protestantima. Razgovorom i bez upotrebe sile uspio je da nakon tenzičnih pregovora sačuva mir i bezbjednost - i policajaca i protestanata. Bez obzira na ovaj i mnoge druge slučajeve Marjan Račić, diplomirani oficir policije, sa završenom policijskom akademijom u Beogradu, školovan i obučavan za rukovodioca u policiji, smijenjen je sa mjesta komandira Centra bezbjednosti Berane godinu kasnije, 2021. godine. &nbsp; NA METI ,,VETINGA” U februaru ove godine je pokrenut disciplinski postupak, a u junu je suspendovan kao još jedna žrtva kršenja zakona, policijskih pravilnika i elementarnih ljudskih I profesionalnih prava. Za više od 23 godine angažmana u policiji Račić je obavljao je najviše rukovodeće pozicije u sjevernoj regiji Crne Gore. Iskusni policajac prošao je dužnosti od najnižeg do najvišeg nivoa rukovođenja – od pomoćnika i zamjenika komandira saobraćajne policije, komandira interventne jedinice, komandira beranske i rožajske policije, pa do pomoćnika i na kraju načelnika Centra bezbjednosti Berane. &nbsp; To što je više puta nagrađivan u službi zbog postignutih rezultata rada i ocjenjivan najvećim ocjenama - očito nije bilo bitno tadašnjem direktoru policije Zoranu Brđaninu koji ga je maja 2021. smijenio bez navođenja razloga.&nbsp; Redosljed poteza u političkom progonu bio je identičan kao kod desetina njegovih kolega: kao da im je krivica prišivena samo zbog činjenice da su bili policajci prije 2020. godine i litijaškog događanja naroda.&nbsp; SLAGALICA POLICIJSKOG PROGONA Bezbjednosne provjere Račiću je neovlašćeno predložio, sad već bivši, načelnik regionalnog centra bezbjednosti “sjever” Dušan Baković, koji je po naređenju Šćepanovića preuzeo protivzakonitu ulogu neposrednog rukovodioca Račiću iako je u to vrijeme Račić bio - neraspoređen. &nbsp; Posljednje radno mjesto Marjana Račića je bilo načelnik Centra bezbjednosti Berane, tako da mu jedini direktni nadređeni i jedini koji je mogao predložiti provjere bio direktor UP Zoran Brđanin i to samo ukoliko su bili ispunjeni uslovi iz čl 162 Zakona o unutrašnjim poslovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724190752_86184b0ece0055c5c3084c121bbb510e0fed8562c266120840bae45dd3c98f66.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250724190752_86184b0ece0055c5c3084c121bbb510e0fed8562c266120840bae45dd3c98f66" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt='ČOVJEK ZADATKA: Haris Đurđević, načelnik policijskog centra ,,Sjever"'> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA: Haris Đurđević, načelnik policijskog centra ,,Sjever"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Februara ove godine, jedan od izvođača prljavih radova Demokrata na takozvanom čišćenju policije, načelnik Regionalnog centra Sjever, Haris Đurđević, po istom nezakonitom principu preuzimajući ulogu neposrednog rukovodioca, predlaže disciplinski postupak i suspenziju za Račića. I opet protivno Zakonu i policijskim pravilnicima. &nbsp; Jer, Račiću je disciplinski postupak pokrenut u februaru a suspendovan je tek krajem juna, poslije više od 4 mjeseca, kada su već probijeni svi zakonski rokovi što sem što je protivzakonito jasno ukazuje da je bilo potrebno vrijeme da se cio postupak namjesti. &nbsp; - Na štetu Marjana Račića, pored Zakona prekršen je i obavezujući Pravilnik o vođenju disciplinskog postupka protiv policijskih službenika koji je na snazi od septembra 2021. U tako sprovedenom postupku, Račić je diskriminisan, stavljen u neravnopravan polozaj i žrtva je mobinga i sistemske zloupotrebe službenog položaja – ističe za Portal ETV izvor iz Ministarstva unutrašnjih poslova. BESPREKORNA PROŠLOST Dok je od 2014. do 2017, Račić bio komandir beranske policije, prvi pretpostavljeni mu je bio tadašnji načelnik Centra Velimir Mićo Furtula, koji je najbolje upoznat sa tim što je Račić u tom periodu radio, na koji način je štitio interese službe i kakve je postizao rezultate. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724190748_847df149a297aaa53047c37bfc7703334d4e282b8350c25491df572f0b85b2f5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250724190748_847df149a297aaa53047c37bfc7703334d4e282b8350c25491df572f0b85b2f5" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt='ČOVJEK KOJI SE LAKO ,,PRILAGOĐAVA". Velimir Mićo Furtula, policijski funkcioner'> <figcaption>ČOVJEK KOJI SE LAKO ,,PRILAGOĐAVA". Velimir Mićo Furtula, policijski funkcioner(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Furtula, koji je sada pomoćnik Lazara Šćepanovića za kriminalisticku policiju i kao šef crnogorske kriminalističke službe ima sve mehanizme da provjeri da li su navodi, pretpostavke i konstrukcije u bezbjednosnoj provjeri tačni i da zahtjeva da se u odnosu napisano prikupe dokazi ili takve priče odbace kao neutemeljene. &nbsp; Bilo bi zaista zaniljivo da neko iz redova Demokrata koje obavljaju takozvani veting objasni - kako je to, po kojem kriterijumu, disciplinskim postupkom obuhvaćen Račić, komandir beranske policije, a zaobiđen njegov načelnik Furtula, koji je u međuvremenu napredovao u službi? &nbsp; NEUTEMELJENE OPTUŽBE A koliko su utemeljene optužbe protiv Račića &nbsp;govore I nezvanična saznanja E televizije o sadržaju operativnog izvještaja.&nbsp; U njemu, između ostalog, piše da je Račić vlasnik lokala za koji je opšte poznato da je u vlasništvu njegove dalje rodbine, što se lako može provjeriti. Tim prije što su Aleksa Bečić i ostali iz vrha Demokrata prilikom posjeta Beranama, bili česti gosti upravo u tom lokalu. U posljednjih pola godine Marjan Račić, iskusni profesionalac, tri puta je tražio sastanak sa vršiocem dužnosti direktora uprave policije Lazarom Šćepanovićem kako bi saznao koje su to bezbjednosne smetnje koje ga diskvalifikuju kao profesionalca. Iako ima tu obavezu, prvi čovjek crnogorske policije do danas nije primio iskusnog oficira policije.&nbsp; Očito da je disciplinska presuda u slučaju Marjana Račića donijeta i prije nego što je zvanično suspendovan. Drugim riječima: nepodoban je za sadašnji vrh policije, ali ne zbog nedostatka stručnih kvaliteta već zato što ga je neko politički markirao kao čovjeka kojeg se treba osloboditi. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Nepoželjni profesionalac Marjan Račić

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić &nbsp;danas je u Višem sudu u nastavku odbrane kategorično odbacio navode optužnice da je njemu bivši pomoćnik direktora Uprave policije Zoran Lazović &nbsp;naredio da ne pokreće krivični postupak protiv Novljanina Duška Roganovića, koji prema evidenciji bezbjednosnih službi, slovi za viskorangiranog člana kavačke kriminalne grupe. Katnić je naglasio da tužilac Miloš Šoškić obmanjuje, prikriva i falsifikuje dokaze.
- U spisima predmeta nema dokaza da je Lazović učestvovao sa mnom u sprovođenju ili ne sprovođenju bilo koje dokazne radnje posebno ne u odnosu na Roganovića- istako je Katnić.
On se tereti da je bio član kriminalne grupe koju je navodno formirao bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović, a čiji članovi su bili suspendovani tužilac Saša Čađenović i Lazovićev sin Petar - suspendovani službenik policije.
Terete sa su zloupotrijebili službene položaje u interesu kavačke kriminalne grupe.
Bivši glavni specijalni tužilac je, pred vijećem sudije Veljka Radovanovića, objasnio da Lazović nije imao zakonska ovlašćenja, ni obavezu, niti dužnost da može sam pokrenuti pretres i druge dokazne radnje pa ni da podnosi krivičnu prijavu protiv osoba za koje postoji osnov sumnje da su počinile neko krivično djelo.
<h2>NALOG</h2>
- Rukovodilac specijalnog tima je specijalni tužilac po čijem nalogu postupaju članovi Istražnog tima. Lazović nije bio član istražnog tima - kazao je Katnića. Ponavljajući da članovi istražnog tima ne podnose prijavu ukoliko im to ne naredi specijalni tužilac.
Prema riječima Katnića, Lazović i da je htio nije mogao da preduzima radnje koje mu tužilac stavlja na teret.
On je objasnio da je tražio dopunu izviđaja u slučaju Roganovića jer nije bilo osnovane sumnje da se bavi rasturanjem narkotika u Herceg Novom.
Vijeću je predočio iskaz načelnika Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Milorada Žižić koji je u svjedočkom iskazu naveo da nije bilo dovoljno dokaza da se procesuira Roganović pa su na zahtjev postupajućeg tužioca Saše Čađenovića ponovo uzeli izjavu od Milana Kankaraša.
<h2>O DOKAZIMA</h2>
- Nijesmo imali dovoljno dokaza da je Roganović počinio krivično djelo, zato je saslušan Kankaraš o članstvu u kriminalnoj organizaciji i prodaji narkotika. Tužilac Čađenović je dao smjernice da se prikupe obavještenja za Roganovića kako bi se pojačala sumnja - kazao je Katnić.
Čađenović i tim koji je radio na tom predmetu, kako je objasnio, nije mogao da odluči da li ima dovoljno dokaza za procesuiranje Roganovića i zato su došli kod njega.
- Moj stav se poklopio sa njihovim da nema osnovane sumnje da je Roganović počinio krivična djela koja se gone po službenoj dužnosti - kazao je Katnić.
Dodao je da kada ih je pitao da li postoji neki dokaz osim subjektivnih osjećaja svjedoka i opštih tvrdnji da se porodica Roganović bavi rasturanjem narkotika, Čađenović a i Žižić su rekli da nemaju.
- Tada sam im rekao da nastave rad na tom predmetu a to je potvrdio i svjedok Žižić. Tužilac Čađenović je postupio po ovom nalogu, prikupio dokaze, i podigao optužnicu protiv više osoba među kojima je i Roganović. -Optužen je za stvaranje kriminalne organizacije, teško ubistvo - kazao je Katnić.
On je u nastavku odbrane negirao i navode da je Ljuba Milovića i Petra Lazovića štitio od krivičnog gonjenja.
U prilog tome naveo je da je protiv Milovića u tajnosti vođen ozbiljan izviđaj i da se radilo na njegovom procesuiranju još od 2017. godine.
-Nakon sprovedenog izviđaja, iskaza svjedoka analize materijala i Skaj komunikacija koje nam je dostavio Europol utvrđeno je da Lazović nije počinio krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti -kazao je Katnić.
On je istako da je Petar Lazović radio svoj policijski posao - donosio operativne informacije na osnovu kojih su spriječena brojna krivična krivična djela i procesuirano na desetine osoba iz kavačke kriminalne grupe.
Katnić je predočio sudu 13 predmeta koji su realizovani zahvaljujući informacija Petra Lazovića i u tim slučajevima optužene su osobe iz kavačke kriminalne grupe.
- Osim toga ma osnovu informacije Petra Lazovića u dva navrata je spriječena likvidacija jednog od vođa kavačke kriminalne grupe Slobodana Kašćelana. Spriječena je i likvidacija Marka Miljkovića i Veljka Belivuka upravo na osnovu podataka koje je donio Petar Lazović &nbsp;- kazao je Katnić.
Katnić je rekao da ista odluka kao za Petra Lazovića donijeta je i za bivšeg direktora Uprave policije Zorana Brđanina, nekadašnjeg pomoćnika direktora Dejana Kneževića i službenika policije Nikole Janičića.
- Nije bilo mjesta sumnji da su počinili krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti - kazao je Katnić.
Ponovio je da je protiv Milovića vodio izviđaj u tajnosti.
<h2>KONEKCIJE MILOVIĆA</h2>
On je rekao da je Milović u njegovom fokusu bio još od 2017/2018.
- Milović ima konekcije sa strukturama u Ministarstvu unutrašnjih poslova Srbije i u određenim djelovima BIA - e. On je kao član kavačke kriminalne grupe održavao poslovne veze između te kriminalne grupacije i struktura iz Srbije. Mojoj vezi - kontaktu izgledao je čudno u polovini 2019. i početkom 2020. godine - kazao je Katnić.
Dodao je da je tada došao do podataka da Milović ima konekcije sa djelovima BIA -e i policijskih struktura u Srbiji ali ne samo tamo nego i u Rusiji.
Milović je, prema riječima Katnića, učestvovao u kupovini banke, i u komunikacijama sa Zvicerom konstatuje " ostaje da vidimo hoće li Rusi kupit banku" " Legle su pare u Njemačkoj - 55 milona"
- Toliki novac nije bilo moguće da se izvuče iz Rusije a da to ne znaju bezbjednosne strukture te zemlje - kazao je Katnić.
On je ponovo optužio tužioca Šoškića da je sakrivanjem dokaza ugrozio njegovu i bezbjednost njegove porodice.
Prema riječima Katnića, tužilac Šoškić je njega i Lazovića nezakonito optužio za stvaranje kriminalne organizacije.
-Da bi se smatrala kriminalnom organizacijom mora imati najmanje tri člana. A ovdje smo optuženi samo Lazović i Katnić. Čađenović i Petar Lazović su obuhvaćeni optužnicama u drugom predmetu. Obnavljam prijedlog advokata Piperovića da Čađenović bude saslušan kao svjedok - rekao je Katnić.
Ukazujući da je advokat Piperović detaljno obrazložio zbog čega optužba za stvaranje kriminalne organizacije ne može da opstane.
Optuženi Katnić zatražio je od vijeća da se od Europola nabavi kompletna skaj komunikacija jer je tužilac Šoškić prikrivao brojne poruke, mijenjao sadržaj a sve sa ciljem da bi njega i Lazovića optužio.
Suđenje se nastavlja sjutra kada će Katnić nastaviti da iznosi odbranu.
Podsjećamo, Lazović je na ročištu 9. maja iznio odbranu i negirao sve navode optužnice. Naglasio je da specijalni tužilac Miloš Šoškić protiv njega i Katnića vodi politički proces koji su osmislili moćnici van Crne Gore iz svijeta politike,diplomatije biznisa i kriminala a izvođača tih "radova" su u Crnoj Gori.
Portal ETV i Televizija E objavili su brojne poruke sa kriptovanih telefona pune prijetnji protiv Katnića, Lazovića i Čađenovića upravo od osoba iz redova kavačke kriminalne grupe. Te komunikacije nijesu bile plod interesovanje, niti se pominju, niti ih ima u optužnici tužioca Šoškića podignutoj protiv Lazovića, Katnića ali ni u potvrđenoj optuženoj protiv Čađenovića. &nbsp;Nijedna od poruka u kojima se direktno prijeti likvidacijom Katniću, Lazoviću i Čađanoviću nijesu sadržane u 300 strana ispravljenoj optužnici tužioca Šoškića.

Tag: limitirane-cijene