Crna Gora je na pragu pristupanja LIFE programu Evropske unije (EU) u okviru kog se opredjeljuju finansijska sredstva za projekte zaštite životne sredine, očuvanju prirode i borbi protiv klimatskih promjena, saopšteno je iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS).
Navodi se da je taj Vladin resor, u kratkom vremenskom periodu, a u sinergiji sa partnerima iz EU, uspio da stvori realne pretpostavke za pripremu akreditacije Crne Gore ka LIFE programu.
Resorni ministar Damjan Ćulafić kazao je da će, nakon pristupnog perioda od nekoliko mjeseci, Crna Gora konačno dobiti pristup sredstvima iz tog mehanizma.
On je zahvalio ambasadoru EU u Crnoj Gori, Johanu Satleru, na razumijevanju i podršci.
- Cijeneći značaj pristupanja Crne Gore ovako bitnom finansijskom instrumentu koji je posvećen zaštiti životne sredine, očuvanju prirode i djelovanju u području borbe protiv klimatskih promjena - istakao je Ćulafić.
Kako se navodi u saopštenju MERS-a, LIFE program djeluje od 1992. godine i od tada je sufinansirao oko 4,6 hiljada projekata širom EU, sa ukupnim doprinosom od približno 6,5 milijardi eura.
- Novo programsko razdoblje 2021 – 2027 godine vrijedno je 5,4 milijarde eura - navodi se u saopštenju.
Dodaje se da je, u trenutnom programskom periodu, Program LIFE podijeljen u dva područja – Zaštita životne sredine i Djelovanje u području klime, koja imaju po dva potprograma.
Područje Zaštita životne sredine obuhvata potprograme Priroda i biodiverzitet i Cirkularna ekonomija i kvalitet života, dok područje klimatskih promjena obuhvata Mitigaciju i adaptaciju na klimatske promjene i Tranziciju ka čistoj energiji.
- Stopa sufinansiranja kroz Program LIFE je do 60 odsto ukupnih prihvatljivih troškova, odnosno do visine 75 odsto za prioritetne vrste iz potprograma Priroda i biodiverzitet - kazali su iz MERS.
Oni su naglasili da se potprogram Tranzicija ka čistoj energiji sufinansira do 95 odsto.
- U sklopu Programa LIFE projekti traju do maksimalno deset godina, uz prosječno trajanje dosadašnjih projekta od tri do pet godina - kaže se u saopštenju.
Iz Ministarstva su rekli da je, osim država članica EU koje su akreditovane učesnice na programu, sa obavezom plaćanja godišnje kotizacije, u poslednje dvije godine LIFE program odobrio učešće i Islandu, Moldaviji, Sjevernoj Makedoniji i Ukrajini.
Države koje su zvanično izrazile interesovanje za pristup programu i u procesu pregovaranja su Albanija, Andora, Izrael, Turska i Farska ostrva.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Crna Gora na pragu pristupa novcu iz LIFE programa

Predsjednik i poslanik Demokratske unije Albanaca DUA Mehmed Zenka kazao je, nakon konsultacija sa premijerom Milojkom Spajićem oko Sporazuma o ekonomskoj saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, da ukoliko se realizuje planirana investicija da će to dovesti Ulcinj do bankrota. Lider Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović poručio je da u zavisnosti kako bude tekla rasprava i kako se budu otkrivali novi detalji tako će se i odrediti, ali da su u ovom trenutku više nego skeptici.
- Koliko vidim sve se svodi na jednu priču, da će jedna mega investicija koja je krenula sa 20 milijardi pa je sad stigla na 35 milijardi, neki mostruozni klanovi koji se predviđaju za Ulcinj, da se zakupi Velika plaža, i to treba da zna javnost - poručuje Zenka.
Istakao je da su Ulcinjani uložili ogromna sredstva u razvoj svoga grada, sve bazirajući na turizam, te da se ne radi o maloj sumi.
- U Ulcinju imate konkretne investicije od preko 10 milijardi eura koje su građani investirali u djelatnost turizma - kazao je Zenka.
Poručio je da se na ovaj način tjera jedan grad u bankrot i pred provaliju.
- Nećemo sto Luštica Bay na Velikoj plaži, nećemo 40 hiljada novih ljudi na Velikoj plaži - poručio je Zenka.
Crna Gora će, kaže Zenka, izgubiti mnogo.&nbsp;
Lider Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović istakao je da treba uzeti u obzir lokalnu samoupravu i stanovništvo u Ulcinju, posebno što je proces počeo na veoma netrasparentan način što je, kako kaže, stvorilo određene sumnje.
Naglasio je da su danas čuli da se ne znaju još konkretno svi detalji i to je nešto što ih čini opreznim.
- Niko nije protiv investicija, samo da su one pametne i dugoročno održive, i da nisu na štetu lokalnog stanovništva i grada - kaže Vuksanović.
Odgovarajući na pitanja novinara, Vuksanović je kazao da je premijer pominjao i moguće investicije na Buljarici, Jazu i Luštici, ali da danas nisu išli u detalje, te da je Spajić kazao da još ne zna detalje.
- Sve to utiče na našu bojazan prema svemu, svjesni smo da su nam potrebne investicije, ali ne bilo kakve - poručuje Vuksanović.
Kazao je da bi, prema njegovom mišljenju, za mjesec mogla početi rasprava u Skupštini.
Na pitanje da li će dati podršku sporazumu, Vuksanović je kazao da će se odrediti u zavisnosti od toga kako bude tekla rasprava i kako se budu otkrivali detalji sporazuma.
- Kako bude tekla rasprava i kako budemo otkrivali nove detalje i sve što je potrebno za ovaj proces tako ćemo se i odrediti. U ovom trenutku mi smo i više nego skeptici - poručuje Vuksanović.
Prema informacijama Portala ETV, partije manje brojnih naroda trebalo bi danas da održe sastanak ovim povodom.

Vuksanović: Skeptični smo u vezi sporazuma sa UAE; Zenka: Investicije će otjerati Ulcinj u bankrot

Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu saopštio je da je sa zaprepašćenjem ispratio intervju premijera Milojka Spajića u kojem je, kako kaže, iznio niz stavova i tvrdnji koje su u potpunosti u suprotnosti sa onim što je prethodno saopštavao odbornicima i predstavnicima lokalne samouprave u Ulcinju. Ističe i da će svaki pokušaj da se zaobiđe lokalna zajednica izazvati dalju polarizaciju i tenzije.
- Zbog potrebe da javnost bude korektno i istinito informisana, navodima, prije svega, da je neistinita tvrdnja premijera da nije bilo govora o konkretnim projektima na Velikoj Plaži. Naprotiv, odbornicima Skupštine opštine Ulcinj jasno je rečeno da postoji ozbiljno interesovanje za investicije na prostoru Velike plaže, što predstavlja konkretan i vrlo osjetljiv lokalni resurs. Dodatno, premijer je u intervjuu rekao da nema informacije o projektima za koje su navodno zainteresovani investitori iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, da bi zatim, na direktno pitanje novinara, priznao da je imao komunikaciju sa gospodinom Alabarom, koji je, kako kaže, zainteresovan za “veliki projekat na primorju”. Ova kontradiktornost sama po sebi baca sumnju na transparentnost i konzistentnost vladine komunikacije - kazao je Nimanbegu.
Pokušaj premijera da lično diskredituje njegov integritet, predstavljajući &nbsp;kao osobu koja „priča različite verzije priče“, kako dodaje Nimanbegu, predstavlja nisko i nedolično ponašanje koje ne priliči premijeru jedne suverene države.
- Na svim našim sastancima, a bilo ih je šest u deset dana bili su prisutni poslanici, predsjednici opština i drugi predstavnici političkih partija. Od prvog dana jasno i dosljedno ukazujem na potrebu da se svaki investicioni plan u Ulcinju uskladi sa važećom planskom dokumentacijom, principima održivog razvoja i interesima lokalne zajednice, sve ostale konstatacije predstavljaju grubu neistinu - naveo je on.
Podsjeća da je na prvom sastanku jasno istakao da je za Opštinu Ulcinj neprihvatljivo da jedno preduzeće – pa makar bilo i državno – preuzme upravljanje kompletnim prostorom Velike plaže, jer je to izuzetno važan prostor sa višestrukim vrijednostima koje moraju biti pažljivo sagledane kroz institucionalni dijalog.
- Retorika i stavovi Vlade, nažalost, mijenjaju se iz dana u dan. Prvo ste tvrdili da ne znate ko je Mohamed Alabar, zatim ste ga bez prethodnog upozorenja predstavili odbornicima „paf-paf“ na sastanku, da biste na kraju rekli da sada čekate „pismo namjere“ iz UAE. Takav način rada izaziva sumnju i nepovjerenje – i to ne bez razloga. Pozivam Spajića da uvaži stavove i sve zaključke Skupštine opštine Ulcinj, te svoje djelovanje uskladi sa međunarodnim konvencijama, Ustavom i zakonima Crne Gore i potrebama građana Ulcinja. Vi nijeste predstavnik nijednog entiteta niti druge države, vi ste premijer Crne Gore, te Vas pozivam da postupke i ponašanje uskladite shodno funciji kojoj obavljate i u skladu ustavnih obaveza koje nosite. Svaki pokušaj da se zaobiđe lokalna zajednica će izazvati dalju polarizaciju i tenzije, a nedavni protest jasno je pokazao da iza institucionalnog stava Opštine Ulcinj stoji volja građana - zaključio je Nimanbegu.

Nimanbegu Spajiću: Svaki pokušaj da se zaobiđe lokalna zajednica će izazvati dalju polarizaciju i tenzije

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić prisustvuje ESG Adria Samitu, najvećem regionalnom događaju posvećenom održivom razvoju, inovacijama i biznisima budućnosti, saopšteno je iz Vrhovnog suda.&nbsp;
Ključne teme Samita su, kako navode, održivo finansiranje, energetska tranzicija i razvoj ekološki odgovorne infrastrukture i nekretnina i ESG agenda – princip ulaganja koji daje prioritet životnoj sredini, socijalnim pitanjima i korporativnom upravljanju, a po riječima organizatora, stvara prostor za konkretne akcije i saradnju kojom region može da spoji ambiciju i priliku kako bi postao lider u zelenoj tranziciji.
- Skupu prisustvuje više od 600 zvanica iz različitih sektora, uključujući predstavnike vlada, lidere iz privatnog sektora, investitore, predstavnike kompanija i međunarodnih institucija, akademske zajednice i organizacija civilnog društva, sa ciljem zajedničkog rada na unaprjeđenju održivih poslovnih praksi i društvene odgovornosti - istakli su u saopštenju.&nbsp;
Samit, koji se održava od 9. do 11. aprila, tokom prethodne dvije godine afirmisao se kao poslovna platforma za povezivanje lidera, predstavljanje najboljih ESG i održivih poslovnih praksi, izgradnju poslovnih strategija, uspostavljanje partnerstava i pokretanje inicijativa koje oblikuju zelenu tranziciju, održive finansije i cirkularnu ekonomiju regiona, ali i za dijalog o najvažnijim globalnim i regionalnim pitanjima i trendovima održivosti.
Treći ESG Adria Samit i ove godine održava se u Tivtu, u organizaciji konsultantske kuće Sustineri Partners i Porto Montenegra, saradnji sa Vladom Crne Gore, a pod pokroviteljstvom predsjednika Crne Gore.

Pavličić prisustvuje ESG Adria Samitu

Osiguranici Fonda za zdravsteno osiguranje (FZO) od danas mogu dobiti stomatološke zdravstvene usluge na nivou cijele Crne Gore, saopšteno je iz FZO.&nbsp;
Ugovore sa Fondom je, kako su naveli, potpisalo ukupno 175 stomatoloških ordinacija.
Spisak ordinacija možete <a href="https://fzocg.me/ugovori-sa-stomatoloskim-ordinacijama/">pogledati ovdje</a>.
Precizne informacije o ordinacijama koje će ih pružati po opštinama biće objavljene na internet stranici Fonda.
Iz FZO su demantovali da je bilo ko uticao, prijetio ili ucjenjivao stomatologe da potpišu ugovore sa njihovom institucijom, tačnije, kako navode konstatacije koje su se ovih dana mogle čuti u mediijskim nastupima predstavnika Stomatološke komore Crne Gore.
- S tim u vezi, sa indignacijom odbacujemo tvrdnje da su predstavnici Fonda “ušli u predizbornu kampanju, koliko su zvali stomatologe” i ističemo da je Fond ozbiljna institucija, čije rukovodstvo vodi računa o pravima osiguranika i svih subjekata zdravstvenog sistema, među kojima su i stomatolozi - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Da je istina na njihovoj strani, naglašavaju, govori činjenica da su upravo oni od velikog broja stomatologa prethodnih dana dobili informaciju da rukovodstvo Stomatološke komore vrši pritisak na njih tako što im prijeti da će ostati bez licenci za rad ukoliko potpišu ugovore sa Fondom.
Dalje, kako kažu, navode da su predstavnici Fonda „neznaveni“, „društveno neodgovorni“ i nespremni da traže veći budžet za potrebe stomatologa smatramo, najblaže rečeno, nekorektnim.&nbsp;
U prilog tome, podjsećaju da je aktuelni menadžment Fonda, predvođen direktorom Vukom Kadićem, za 2024. godinu izdejstvovao uvećanje bužeta za stomatologiju za čak 20 odsto u odnosu na 2023. godinu, pa je budžet u 2024. godini iznosio šest miliona eura, odnosno milion eura više nego 2023. godine.&nbsp;
- Tada niko iz Stomatološke komore nije izašao u javnost i zahvalio Fondu zbog napora koje je uložio u ovom pogledu, ali su zato bili jako brzi da napadnu Fond kada je 2025. godine budžet smanjen za sedam odsto u odnosu na 2024. godinu (a koji je bio veći za 20 odsto u odnosu na 2023. godinu, što je u apsolutnim brojevima 400.000 eura manje), i to ne po odluci Fonda, već po odluci Ministarstva finansija - naglašavaju iz FZO.&nbsp;
Oni su pozvali vršiteljku dužnosti predsjednice Stomatološke komore, dr Jelenu Bulajić da odgovor na pitanje „gdje su pare“ potraži na drugoj adresi, a ne na kako kažu, njihovoj jer je Fond učinio sve što je bilo u njegovoj nadležnosti da budžet za ovu godinu ostane najmanje na nivou iz prethodne godine.&nbsp;
- Bez namjere da nastavljamo polemiku o ovom pitanju, pozivamo sve relevantne subjekte da ubuduće daju doprinos da svi zajedno našim osiguranicima, a posebno djeci, trudnicama, osobama sa invaliditetom i penzionerima, omogućimo što bolje stomatološke usluge jer je to zajednička obaveza od koje ne smijemo odstupiti ni u jednom trenutku - zaključuju u saopštenju.&nbsp;

FZO: Od danas osiguranici mogu dobiti stomatološke usluge u svim opštinama

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Tag: life-program

Crna Gora na pragu pristupa novcu iz LIFE programa

Vuksanović: Skeptični smo u vezi sporazuma sa UAE; Zenka: Investicije će otjerati Ulcinj u bankrot

Nimanbegu Spajiću: Svaki pokušaj da se zaobiđe lokalna zajednica će izazvati dalju polarizaciju i tenzije

Pavličić prisustvuje ESG Adria Samitu

FZO: Od danas osiguranici mogu dobiti stomatološke usluge u svim opštinama

PRATITE TVe UŽIVO