Izgradnja megamaketa trebalo bi da počne u septembru, do kada će i biti srušeni svi privremeni objekti na toj parceli, poručili su iz opštine Berane.
&nbsp;Iz lokalne uprave poručuju da je to konačna odluka, te da više nemaju strpljenja ni oni, ni LIDL.
Umjesto da 31. januara parcela u centru Berana bude očišćena i predata Lidlu, kako i piše u kupoprodajnom ugovoru, opština je pod pritiskom vlasnika lokala koji se nalaze na toj lokaciji, treći put pomjerila rok za rušenje privremenih objekata.
Vlasnici kažu da je još jedna sezona dobro došla, ali to nije rješenje njihovog problema.
S druge strane, iz opštine poručuju da je strpljenju došao kraj i da je novi rok i posljednje pomjeranje. Prvog septembra će zemlja biti predata novom vlasniku, njemačkom Lidlu.
Iako su u LIDL-u do sada bili trpeljivi i imali razumijevanje za potrebe lokalne zajednice, da li će i ovo probijenje roka proći bez plaćanja penala u opštini, ne znaju da kažu.
Dok su nadležni odlučni da od septembra stave tačku na pitanje prodate zemlje, vlasnici lokala ponovo traže sastanak sa prvim čovjekom opštine, u nadi da će uspjeti da nađu bolje rešenje.
Nekoliko vlasnika je i predalo tužbu, a ukoliko dođe do rušenja, najavljuju nove proteste.
Podsjetimo, LIDL je u centru Berana od opštine kupio parcelu od skoro 9.000 kvadrata za nepuno 2 miliona eura. Na račun lokalne samouprave stigla je prva uplata od oko milion, dok će preostali novac biti uplaćen kada se poruše privremeni objekti i zemljište privede namjeni.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Opština Berane: Odluka je konačna, Lidl počinje gradnju objekta u septembru

U toku su završni pregovori sa predstavnicima Lidla i vlasnicima privremenih objekata o produženju roka za njihovo uklanjanje do 1. oktobra, kako bi im se omogućila još jedna poslovna sezona, kazao je Đole Lutovac, predsjednik Opštine Berane.
Lutovac je kazao da Opština Berane obezbjeđuje fer tranziciju za privremene objekte.
Istakao je da će Opština Berane pružiti podršku vlasnicima objekata prilikom preseljenja, u mjeri mogućeg, vodeći računa o njihovim potrebama i djelatnostima.
- Cilj je odgovorno i plansko rješavanje svih koraka, kako bi se obezbijedio dolazak Lidla uz očuvanje lokalne poslovne zajednice. Berane ide u korak s razvojem, otvarajući prostor za velike investicije i bolje uslove za građane - naveo je predsjednik Opštine Berane.

Lutovac: Lidl dolazi u Berane

Najavljeno rušenje buvlje pijace i uklanjanje lokala preko puta zgrade Gimnazije "Panto Mališić" u Beranama radi izgradnje megamarketa kompanije Lidl odloženo je do 1. septembra.
To su juče "Danu" potvrdili iz lokalne uprave ističući da se do takvog rješenja došlo nakon što je premijer Milojko Spajić, uvažavajući zahtjeve vlasnika lokala, razgovarao sa predstavnicima kompanije Lidl.
- Tačno je da je do 1.septembra odloženo uklanjanje lokala i buvlje pijace, kako bi se omogućilo pijačnim prodavcima i vlasnicima lokala da dobiju na vremenu i snađu se za nastavak obavljanja djelatnosti. Do takvog rješenja se došlo nakon što je, na zahtjev vlasnika lokala, premijer Milojko Spajić razgovarao sa predstavnicima Lidla. Dogovoreno je da Lidl sa Opštinom Berane napravi aneks ugovora u vezi ovog pitanja- istakli su iz lokalne uprave.
Dodali su da je sasvim izvjesno da će se, nakon predviđenog roka, pristupiti realizaciji ranije potpisanog ugovora sa Lidlom, kojim je precizirano da je Opština dužna da na predmetnoj lokaciji stvori uslove kako bi ova kompanija mogla da krene sa izgradnjom predviđenog megamarketa.
Vlasnici lokala kažu da su obaviješteni da se privremeno obustavlja uklanjanje njihovih objekata.

Izgradnja Lidla u Beranama kreće tek u septembru

Njemačkoj korporaciji „Lidl“ data je saglasnost na idejno rješenje arhitektonskog projekta za izgradnju prodajno-skladišnog objekta u Opštini Zeta – navodi se u rješenju koje potpisuje vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata glavnog državnog arhitekte Mirjana Đurišić u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
U rješenju o davanju saglasnosti, objavljenom na sajtu Vlade, precizirano je da je arhitektonski projekat kreirala bjelopopljska kompanija „Optimus Project“, te da će prodajno-skladišni objekat biti u zoni C u Opštini Zeta, koja se nalazi u zahvatu Izmjene i dopune DUP-a „Mahala“.
Kompanija „Lidl“ se, kako se navodi u dokumentu, za davanje saglasnosti obratila Direktoratu glavnog državnog arhitekte 18. novembra 2024. 
Iz ovog direktorata su precizirali da je „Lidl“ dostavio neophodno dokumentacijza za dobijanje saglasnosti, odnosno urbanističko-tehničke uslove broj: UPUV 71-332/24-165 izdati 8. novembra u Sekretarijatu za uređenje prostora, zaštitu životne sredine i saobraćaj Opštine Zeta, kao i izjavu projektanta sa tabelarnim prikazom zadatih i ostvarenih urbanističkih parametara. Iz kompanije su dostavili i izjavu ovlašćene geodetske organizacije i dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta za izgradnju objekta u zaštićenoj digitalnoj formi.
- Uvidom u idejno rješenje arhitektonskog projekta konstatuje se da je predviđena izgradnja prodajno-skladišnog objekta bruto razvijene građevinske površine nadzemnih etaža 2.583,96 metara kvadratnih (planom zadato 3.419 metara kvadratnih); indeks izgrađenosti 0.29 (planom zadato za UP225 - 0,56, za UP226 - 0,48 i za UP 227 - 0,44): površine pod objektom 2.583,96 metara kvadratnih (planom zadato 2.655 metara kvadratnih): indeks zauzetosti 0.29 (planom zadato za UP225 -0.41, za UP226 - 0,35 i za UP 227 - 0,32); spratnosti P (planom zadato P+2). Objekat je propisno udaljen od ivice parcele shodno smjernicama iz planskog dokumenta koji se odnose na građevinsku liniju. Konstatuje se da su projektovani objekti usaglašeni sa propisanim odnosom prema građevinskoj liniji, kao i sa osnovnim urbanističkim parametrima – precizirano je u dokumentu.
Planskim dokumentom, u poglavlju Smjernice za izdavanje urbanističko-tehničkih uslova, za mješovitu namjenu propisano je da krovove treba raditi kose, dvovodne ili viševodne. 
- Daje se mogućnost projektovanja ravnog krova. Osim toga, objekat treba da bude u skladu sa namjenom i uklopljen u okruženje. Uvidom u idejno rješenje, konstatuje se da je objekat formiran kao jednostavna, donekle slomljena kubična struktura sa istaknutom nadstrešnicom i logom. Vizuelno se izdvajaju dvije cjeline objekta. Donja - bijela „demit“ fasada, zajedno sa staklenom zid zavjesom. Ravna fasada je „razbijena“ zadebljanjima u vidu stubova. Gornju cjelinu čini fasada od panela u sivoj boji, sa bočnih strana iskošena, prateći krov. U dijeli ulaza u objekat formirana je nadstrešnica obrađena na isti način i oslonjena na okrugle stubove. Dio objekta za prijem namirnica niži je od ostatka i formiran je poput aneksa. Krov objekta je planiran kao kosi, jednovodan, nagiba dva stepena, prekriven limom. Krov uokviruje atika, prekrivena limom. Parterno uređenje oko objekata čine slobodne zelene površine (25 odsto parcele) obogaćena zelenilom (visoko i nisko rastinje) i ulice, parking i trotoari oko objekta. Idejno rješenje je usaglašeno sa smjernicama za oblikovanje i materijalizaciju – istaknuto je u rješenju.
<h2>Jedna najava, tri vlade</h2>
Korporacija Lidl posluje u 27 zemalja Evrope i Sjedinjenih Država. Imaju više od 10.000 prodavnica u kojima je zaposleno više od 260.000 radnika.
Ulazak jednog od najvećih evropskih trgovinskih lanca Lidl na crnogorsko tržište se duže od tri godine predstavlja kao jedna od velikih kapitalnih investicija, piše Radio Slobodna Evropa.
Tri dosadašnje vlade su, kako ističu, obećavale da će ulazak Lidla uticati na smanjenje cijena roba široke potrošnje.
Prvi je dolazak Lidla najavio sadašnji predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, dok je bio ministar ekonomskog razvoja.
Nakon sastanka tadašnje Vlade Zdravka Krivokapića sa predstavnicima Lidla Milatović je najavio otvaranje dvadesetak objekata i zapošljavanje oko hiljadu radnika.
Naredna Vlada premijera Dritana Abazovića je takođe najavljivala ulazak Lidla na crnogorsko tržište.
Nakon sastanka Abazovića sa predstavnicima kompanije u junu 2022. je saopšteno da će Vlada "uvijek biti partner kredibilnim stranim investitorima koji hoće da ulažu u Crnu Goru".
Tokom 2022. i 2023. zabilježena su enormna povećanja cijena hrane u postojećim trgovinskim lancima u Crnoj Gori.
Aktuelni premijer Milojko Spajić je na žalbe građana reagovao najavljujući, kao rješenje, dolazak Lidla.
<h2>Nekretnine i razgraničenje</h2>
Lidl Crna Gora DOO osnovana je u martu 2021.
Kompanija je u Crnoj Gori kupila više nekretnina na kojima namjerava da gradi objekte.
Prema dosadašnjim informacijama, radi se o zemljištu u Podgorici, Nikšiću, Beranama i Bijelom Polju.
Najprije je kupljeno zemljište u Podgorici na dvije lokacije.
U Nikšiću su kupili zemljište i nekadašnju upravnu zgradu Rudnika boksita za 2,2 miliona eura. A Vlada je prethodno usvojila prostorni plan koji omogućava tu investiciju.
Lidl je iskazao interesovanje da kupi zemljište i u Opštini Zeta gdje bi mogao da se gradi centralni logistički centar.
Međutim tom projektu se ispriječilo razgraničenje između opština Podgorica i Zeta u kojoj je na vlasti partija Milana Kneževića lidera Demokratske narodne partije.
U januaru prošle godine, Knežević je pozvao Spajića da se uključi u rješavanje problema razgraničenja dvije opštine jer taj problem koči investicije uključujući i ulaganje Lidla.
Na sastanku ministra javne uprave Maraša Dukaja sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, predsjednikom opštine Tuzi Lindonom Đeljajem i predsjednikom opštine Zeta Mihailom Asanovićem danas dogovoreno je da se nesporna pitanja oko razgraničenja između Glavnog grada i opština Tuzi i Zeta odmah procesuiraju, kao i da se preduzmu sve mjere i radnje sa ciljem rješavanja spornih tačaka u razgraničenju i podjeli imovine, kako bi se samo ono što je neophodno povjerilo arbitraži.
- Na sastanku je ocijenjeno da je dosadašnji postupak razgraničenja bio neefikasan, a svi učesnici sastanka izrazili su spremnost da se ovi procesi što prije okončaju - kazali su iz resora za javnu upravu.

1250x600

1084x550

„Lidlu“ data saglasnost na idejno rješenje arhitektonskog projekta u Zeti

Mali privrednici, njih više od stotinu, izašli su danas na sedmi protest ispred zgrade Opštine Berane zbog odluke prethodne beranske vlasti da proda hektar najatraktivnijeg zemljišta kompaniji Lidl.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241204101220_261a3cd9361fc83d138fe1b09ea7c9d2e441421c8f8c90551e3020fb5a104f01.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241204101220_261a3cd9361fc83d138fe1b09ea7c9d2e441421c8f8c90551e3020fb5a104f01" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest protiv prodaje zemljišta Lidlu u Beranama"> <figcaption>Protest protiv prodaje zemljišta Lidlu u Beranama(Photo: Arnela Hajdarpašić/TV E)</figcaption> </figure>  Zemljište, smješteno naspram Gimnazije i u blizini Kliničkog centra, biće prenamijenjeno za izgradnju supermarketa, što za ove ljude znači jedno – rušenje tezgi i gubitak jedinog izvora prihoda.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241204101220_80018ddbf69f0c8d627c9ccfb01da0cbbaeb94f64bc9874dd728419b5dd1d8f9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241204101220_80018ddbf69f0c8d627c9ccfb01da0cbbaeb94f64bc9874dd728419b5dd1d8f9" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest protiv prodaje zemljišta Lidlu u Beranama"> <figcaption>Protest protiv prodaje zemljišta Lidlu u Beranama(Photo: Arnela Hajdarpašić/TV E)</figcaption> </figure>  Porodice koje decenijama zavise od ove pijace, suočene su sa neizvjesnom budućnošću i egzistencijalnom prijetnjom.&nbsp; U sjevernoj regiji države gdje je pronalazak posla izazov, njihov protest nije samo borba za lokaciju – već za pravo na dostojanstven život.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241204101220_2d5984e5bbdeeda9e8eaa2308cc0acf01574b45af318206eb04dbaeae3bf8f9f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241204101220_2d5984e5bbdeeda9e8eaa2308cc0acf01574b45af318206eb04dbaeae3bf8f9f" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest protiv prodaje zemljišta Lidlu u Beranama"> <figcaption>Protest protiv prodaje zemljišta Lidlu u Beranama(Photo: Arnela Hajdarpašić/TV E)</figcaption> </figure>  &nbsp;Oni su sinoć imali sastanak sa premijerom Milojkom Spajićem koji im je obećao da će pronaći rješenje za njihov problem, iako su odbornici Pokreta Evropa sad u beranskom parlamentu podržali odluku opštine da proda zemljište.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241204101220_7ea9e327a06b41698ece44ce23cc7fa5471e03fc1e9f7e9c54519a6a81cbfc04.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241204101220_7ea9e327a06b41698ece44ce23cc7fa5471e03fc1e9f7e9c54519a6a81cbfc04" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest protiv prodaje zemljišta Lidlu u Beranama"> <figcaption>Protest protiv prodaje zemljišta Lidlu u Beranama(Photo: Arnela Hajdarpašić/TV E)</figcaption> </figure>  Iz beranskog Demokratske partije socijalista kažu da su to političke manipulacije pred lokalne izbore, jer da odbornici PES-a nisu podržali odluku o prodaji, Spajić sada ne bi morao da obećava pomoć. Arnela Hajdarpašić/TV E

(FOTO) Protest malih privrednika u Beranama: Prodaja zemljišta Lidlu znači rušenje tezgi i gubitak jedinog izvora prihoda

Lista “Za Berane! I srcem i znanjem! dr Miro Nedić” pozvala je predsjednika Opštine Berane Blaža Premovića da objavi sadržinu ugovora sa kompanijom Lidl.
- Ovih dana u fokusu beranske javnosti nalazi se problem naših sugrađana do kojeg se došlo nakon sklapanja ugovora sa kompanijom Lidl. Podsjećanja radi, odbornici Demokratske partije socijalista su na sjednici zakazanoj po hitnom postupku održanoj 26. 12. 2023. godine bili protiv donošenja Odluke o prodaji građevinskog zemljišta u zahvatu DUP-a “Lijeva obala Lima”. Tokom same sjednice upozoravali smo da je besmisleno prodavati zemljište u samom centru grada, naročito dok se ne izgradi nova mješovita pijaca, jer će veliki broj prodavaca ostati bez mogućnosti za rad - saopšteno je iz te liste.
Ono na šta su odbornici DPS-a tada upozoravali, ovih dana, kako kažu, dobija epilog u vidu protesta prodavaca na pijaci i zakupaca zemljišta na kojima se nalaze njihovi objekti.
- Nakon donošenja besmislene Odluke, koju su predstavnici tadašnje lokalne vlasti nazvali “najboljom odlukom svih vremena” uslijedio je netransparentan postupak prodaje kompaniji Lidl koja se kao kupac pominjala i na samoj sjednici SO prije donošenja odluke o prodaji što može ukazivati na potencijalnu korupciju tadašnje lokalne vlasti. Netransparentnost postupka je nastavljena i prilikom potpisivanja ugovora o kupoprodaji koji ni dan danas nije dostupan javnosti - naglašeno je u saopštenju.
Poručuju da će i ovom problemu pristupiti ozbiljno i stručno, vodeći prvenstveno računa sugrađanima.
- Pozivamo predsjednika Opštine Berane da objavi ugovor sa kompanijom Lidl, kako bi javnost ostvarila uvid i ponudila rješenje za njegovu izmjenu ili raskidanje. Takođe, pozivamo sve političke subjekte u Beranama na odgovorno ponašanje, kako bi se prestao, ovaj problem naših sugrađana, koristiti za sakupljanje jeftinih političkih poena - poručeno je u saopštenju.

Lista “Za Berane! I srcem i znanjem! dr Miro Nedić”: Premović da objavi sadržinu ugovora sa Lidlom

Kad sruše pijacu, ja sam prinuđen da tražim azil. Imam 63 godine, a taj lokal je jedini izvor prihoda. I ko će da me primi da radim? Niko. Nismo mi protiv Lidla, ali trebalo bi i mi da opstanemo - poručio je Džeko Skenderović iz Berana za Radio Slobodna Evropa.
Džeko je jedan od 70 preduzetnika koji imaju lokale na prostoru koji je Opština Berane prodala njemačkom Lidlu.
Održali su nekoliko protestnih skupova ispred Opštine, posljednji 12. novembra.
Naime, opštinske vlasti su preuzele obavezu i da sruše sve lokale na prodatom zemljištu.
Skenderović, sa ostalim vlasnicima lokala pokušava da zakaže razgovor i sa njemačkim ambasadorom u Crnoj Gori.
Ovo je samo jedna od lokacija u Crnoj Gori čije je zemljište kupio Lidl za izgradnju megamarketa ili distributivnog centra.
Dolazak Lidla na crnogorsko tržište najavljuje se posljednje tri godine.
<h2>Kad će - niko ne zna</h2>
Na direktan upit kada planiraju ulazak na crnogorsko tržište, Radio Slobodna Evropa nije dobio odgovor iz sjedišta korporacije Lidl u Njemačkoj.
Ova kompanija posluje u 27 zemalja Evrope i Sjedinjenih Država.
Imaju više od 10.000 prodavnica u kojima je zaposleno više od 260.000 radnika.
Ni u Vladi Crne Gore i nadležnom Ministarstvu ekonomskog razvoja, nijesu odgovorili na isto pitanje zašto Lidl ne počinje najavljeno poslovanje u Crnoj Gori.
Ekonomski analitičar Mirza Mulešković vidi tri moguća razloga zbog kojih se nijedna strana, Lidl i Vlada Crne Gore, ne izjašnjavaju o dolasku trgovinskog lanca.
- Prvi razlog može biti malo tržište, drugi je usklađivanje cijena sa smanjenjem marži koje je odredila Vlada, a treći može biti to što nije usvojena sva planska dokumentacija na lokacijama koje je Lidl kupio - ističe Mulešković.
On podsjeća da je Lidl na Balkanu krenuo sa otvaranjem trgovina u većim zemljama poput Srbije i Bosne i Hercegovine.
- Pa će nakon toga u Crnu Goru upravo zbog veličine tržišta - navodi on.
<h2>Tri vlade najavljivale dolazak</h2>
Ulazak jednog od najvećih evropskih trgovinskih lanca Lidl na crnogorsko tržište se duže od tri godine predstavlja kao jedna od velikih kapitalnih investicija.
Tri dosadašnje vlade su obećavale da će ulazak Lidla uticati na smanjenje cijena roba široke potrošnje.
Prvi je dolazak Lidla najavio sadašnji predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, dok je bio ministar ekonomskog razvoja.
Nakon sastanka tadašnje Vlade Zdravka Krivokapića sa predstavnicima Lidla Milatović je najavio otvaranje dvadesetak objekata i zapošljavanje oko hiljadu radnika.
Naredna Vlada premijera Dritana Abazovića je takođe najavljivala ulazak Lidla na crnogorsko tržište.
Nakon sastanka Abazovića sa predstavnicima kompanije u junu 2022. je saopšteno da će Vlada "uvijek biti partner kredibilnim stranim investitorima koji hoće da ulažu u Crnu Goru".
Tokom 2022. i 2023. zabilježena su enormna povećanja cijena hrane u postojećim trgovinskim lancima u Crnoj Gori.
Aktuelni premijer Milojko Spajić je na žalbe građana reagovao najavljujući, kao rješenje, dolazak Lidla.
<h2>Investitori žele slobodno tržište</h2>
Ekonomski analitičar Mirza Mulešković smatra da povećanje broja trgovinskih lanaca može dovesti do pada cijena, ali veoma blagog.
- Ako uporedimo cijene u Lidlu i ostalim marketima u regionu, proizvodi koji su robne marke tog lanca jesu niže, dok ostali proizvodi nisu puno jeftiniji. Tako da ne očekujem veliki pad cijena - kaže Mulešković.
Odluke vlada iz prethodne dvije godine, koje su bile primorane da administrativnim odlukama spriječavaju dalje podizanje cijena hrane, Mulešković vidi kao jednu od mogućih prepreka za dolazak Lidla.
- Svako uvođenje restriktivnih mjera, kao što je ograničavanje marži dovodi do problema na tržištu. Za domaće i naročito strane kompanije je bitno poštovanje principa tržišne ekonomije. Marže se formiraju shodno tržišnim uslovima - kaže Mulešković.
On smatra da mjere ograničenih marži koje je propisala Vlada guše tržište i da mogu negativno uticati na ulazak investitora u sektor trgovine.
U Crnoj Gori posluje pet velikih trgovačkih lanaca čiji je ukupan profit u 2023. godini bio veći od 31 milion eura, odnosno veći za 60 posto u odnosu na godinu ranije.
Mulešković ne vjeruje da postojeći trgovinski lanci mogu da spriječe ulazak konkurencije.
- To nije tačna teza, jer već imamo postojeće trgovinske lance koji su inostrani i regionalni. Uz to u crnogorskoj ekonomiji ne postoje restriktivne mjere za privlačenje stranih investitora - navodi Mulešković.
<h2>Zemljište otvorilo probleme u nekim opštinama</h2>
Lidl Crna Gora DOO osnovana je u martu 2021.
Kompanija je u Crnoj Gori kupila više nekretnina na kojima namjerava da gradi objekte.
Prema dosadašnjim informacijama, radi se o zemljištu u Podgorici, Nikšiću, Beranama i Bijelom Polju.
Najprije je kupljeno zemljište u Podgorici na dvije lokacije.
U Nikšiću su kupili zemljište i nekadašnju upravnu zgradu Rudnika boksita za 2,2 miliona eura. A Vlada je prethodno usvojila prostorni plan koji omogućava tu investiciju.
Lidl je iskazao interesovanje da kupi zemljište i u Opštini Zeta gdje bi mogao da se gradi centralni logistički centar.
Međutim tom projektu se ispriječilo razgraničenje između opština Podgorica i Zeta u kojoj je na vlasti partija Milana Kneževića lidera bivšeg proruskog Demokratskog fronta.
U januaru ove godine, Knežević je pozvao premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema razgraničenja dvije opštine jer taj problem koči investicije uključujući i ulaganje Lidla.
Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović za Radio Slobodna Evropa kaže da očekuje da se problem riješi uz pomoć Vlade koja treba da katastarski formalizuje šta pripada toj Opštini.
U avgustu su iz Ministarstva prostornog planiranja potpisali urbanističko - tehničke uslove za projektovanje Lidla u Bijelom Polju.
Jedini problemi su sa lokacijom u Beranama gdje zakupci lokala, poput Džeka Skenderovića protestuju zbog najave Opštine da će im srušiti objekte.
Lidl je kupio oko hektar zemljišta u Beranama za dva miliona eura.
Iz Opštine Berane su odgovorili da je procedura prodaje sprovedena u skladu sa zakonom i uz saglasnost Vlade.

Tri godine se čeka na najavljeni dolazak Lidla

Privatni preduzetnici iz Berana, koji su vlasnici lokala predviđenih za rušenje zbog izgradnje marketa Lidl, zatražili su danas sa protesta da neka nova vlast poništi odluku o prodaji te parcele.
- Nekih 18 odbornika bivše vlasti je podiglo ruku za prodaju zemljišta, a 17 je bilo protiv. To znači da je jedan odbornik odlučio da ovakva nakaradna odluka prođe. Vanredni izbori su 8. decembra i mi se nadamo da će nova skupština ovu odluku poništiti - kazao je u ime okupljenih Aco Vuković.
On je dodao da njihovo pismo premijeru Milojku Spajiću nakon prethodnog protesta nije imalo nikakav odgovor.
Zato se sa današnjeg protesta obraćaju predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću iako, kako je rekao, znaju da njegova ovlašćenja u tom pogledu nisu velika.
- Mi nijesmo protiv Lidla, dobrodošli su, ali ja mislim da ni njima ne treba ovo. Ne dolaze oni ovdje zbog opštine, a drugih lokacija u gradu ima koliko hoćete - kazao je Vuković.
Vuković je naglasio da privatnici ne žele radikalizacije, ali će se i dalje okupljati ispred zgrade opštine i ukazivati na ovaj, kako je kazao, ozbiljni socijalni problem.
- Ovi lokali su napravljeni u vrijeme sankcija kada su ljudi gradili da bi preživljavali jer nisu imali gdje. Nikom nije u interesu da ugrozi egzistenciju preko stotinu porodica - kazao je Vukovic.
Opština Berane je prodala kompaniji Lidl za dva miliona hektar zemljišta na najatraktivnijoj lokaciji, preko puta Gimnazije i nedaleko od KBC-a u ovom gradu an sjeveru.&nbsp;
Vlasnici velikog broja lokala i buvlje pijace koje bi trebalo porušiti na ranijem protestu su poručili da bi &nbsp;egzistencije velikog broja njihovih radnika bile ugrožene i da bi došlo do reseljavanja.&nbsp;

Protest u Beranama: Nijesmo protiv Lidla, ali neka se nađe druga lokacija

U Beranama je za sjutra u 11 sati najavljen protest ispred zgrade Opštine zbog prodaje tog zemljišta kompaniji Lidl.
Oko stotinu malih privrednika, odnosno vlasnika privremenih objekata preko puta Gimnazije ranije je protestovalo u ovom gradu na sjeveru Crne Gore, tražeći od Vlade da poništi saglasnost za taj posao koji je izdala 43. Vlada.
Od nadležnih traže da odustanu od rušenja takozvane buvlje pijace.&nbsp;
- Stop gašenju male privrede i raseljavanju građana Berana - piše u najavi protesta.
Prethodni protest u Beranama održan je 1. oktobra, a okupljeni građani su tada poručili da se raduju dolasku Lidla kako bi se uvela zdrava konkurencija, ali ne na zemljištu koje je već zauzeto i gdje oni zarađuju koru hljeba.
- Mi ne želimo da radimo ništa na silu, ali ćemo koristiti sva raspoloživa sredstva, a oni koji krenu silom na nas neka znaju da batina ima dva kraja - rečeno je tada na skupu.
Vlasnici lokala su upozorili da ako bi došlo do rušenja objekata, oni ne bi bili u stanju da plaćaju kredite i druge obaveze prema državi i morali bi otići u stečaj.
Čula se i anegdota o tome kako je vlasnik Lidla počeo upravo kao i oni, u malom objektu kao piljar, ali mu država Njemačka nije srušila lokal nego omogućila da je danas jedan od najbogatijih ljudi u svijetu.
Zatražili su od Vlade Milojka Spajića da nakon poništenja saglasnosti formira neki tim koji bi poveo razgovore sa Lidlom o ustupanju neke druge dobre lokacije, kojih, kako su kazali, u Beranama ima na desetine.
U pismu koje su uputili Vladi Crne Gore vlasnici malih objekata su obrazložili kako je došlo do prodaje i predložili na koji način izaći iz ove situacije.
Izrazili su nadu da će Vlada naći rješenje za ovaj krupni problem u Beranama, u kojem, kako su kazali, nema vlasti jer se sama urušila, a Vlada treba da uvede prinudnu upravu.
Na sajtu Opštine Berane dan prije prvog protesta objavljeno je saopštenje u kojem se navodi da je prije prodaje ispoštovana sva pravna procedura i da je sve rađeno po zakonu.
Odluku o prodaji jednog hektra na ovoj lokaciji SO Berane donijela je nekoliko dana prije novogodišnjih praznika prošle godine.
Za nju je glasalo 18 odbornika tadašnje većine koja je još funkcionisala. Opozicija je bila protiv prodaje.
Na toj sjednici SO rečeno je da će zemljište prodati Lidlu za dva miliona putem javne licitacije.

Beranci traže od Vlade da nađe drugu lokaciju za Lidl, za sjutra najavili protest

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu zahvalio je večeras predsjedniku SAD Donaldu Trampu zbog njegove "podrške odbrani izraelskog neba".
Netanjahu je pozdravio nastavak rata kojeg je počeo 13. juna protiv Irana, uvjeravajući javnost da Izrael "napreduje, korak po korak, ka eliminisanju" iranske nuklearne prijetnje i iranskih balističkih raketa.
- Udaramo na režim ajatolaha ogromnom snagom. Pogađamo njihov nuklearni program, njihove rakete, njihov štab, njihove simbole moći - dodao je Netanjahu koji je izrazio žaljenje zbog "teških, bolnih gubitaka" Izraela usljed odgovora Irana na napad.
Od početka operacije "Lav" Iran je "ispalio 400 balističkih projektila" na Izrael, od kojih je 20 pogodilo civilna područja, a poslao je i 1.000 dronova po podacima koje je iznio večeras izraelski jedan vojni zvaničnik.
Zvanični broj žrtava u Izraelu su 24 poginula i 592 ranjena u tim napadima u proteklih šest dana.
Izrael nije objavio nikakve informacije o mogućim gubicima vojske tokom operacija u Iranu, a priznao je samo da je Teheran oborio jednu od njegovih bespilotnih letilica.
Izraelski mediji podliježu strogim ograničenjima vojne cenzure.
U izraelskim bombaškim napadima u Iranu su poginule 224 osobe, a ranjeno je više od 1.000, navodi se u posljednjem zvaničnom iranskom izvještaju, objavljenom još u nedjelju.

Netanjahu: Hvala Trampu zbog podrške Izraelu

Francuski poslanici odobrili su "oživljavanje" nuklearnih centrala za proizvodnju struje prihvativši ključni član zakona o energetskoj budućnosti.
Usvojen je amandman podnosioca prijedloga zakona uz podršku stranke krajnje desnice Nacionalni skup (RN).
Francuska ima 63 gigavata instaliranog kapaciteta u nuklearnim centralama, a prijedlogom zakona planira se povećanje kapaciteta za 27 gigavata do 2050. godine.
Da bi se to postiglo, potrebna je izgradnja najmanje 10 gigavata novih kapaciteta - što je ekvivalent šest nuklearnih reaktora EPR2 "3+ generacije" (European Pressurised Reactor, ili Evolutionary Power Reactor) koja mora da počne najkasnije do 2026. godine. A izgradnja dodatnih 13 gigavata, odnosno osam EPR2, mora da počne najkasnije do 2030. godine.
Vlada gura program za izgradnju šest EPR2 koji je 2022. najavio predsjednik Emanuel Makron.
Narodna skupština je odobrila ponovno pokretanje elektrane Fesenhajm (istočna Francuska). Puštena u rad 1977. godine, ta najstarija francuska elektrana je bila ugašena 2020. godine.
Usvojene su i druge izmjene koje predviđaju povećanje snage postojećih nuklearnih reaktora. To su prije svega simbolične pobjede krajnje desnice, žestokog zagovornika nuklearne energije.
Vlada želi da propis prođe prije kraja ljeta da bi se omogućilo pokretanje investicija.
Vlada Francuske, "najnuklearizovanije zemlje" svijeta po glavi stanovnika (56 reaktora na 68 miliona stanovnika), upravo je potpisala ugovor o nuklearnoj industriji za period od 2025. do 2028, kojim se potvrđuje oživljavanje korišćenja nuklearnih centrala i program izgradnje šest novih reaktora velike snage do 2038. godine.

U Francuskoj poslanici odobrili oživljavanje nuklearnih centrala za proizvodnju struje

Američka Uprava za hranu i ljekove (FDA) odobrila je prvu i jedinu injekciju protiv HIV-a koja se prima samo dva puta godišnje, objavila je u srijedu farmaceutska kompanija Gilead Sciences.
Ova vijest označava početak očekivane svjetske distribucije lijeka koji bi mogao zaštititi milione ljudi – iako ostaje neizvjesno koliko njih će zaista imati pristup ovom snažnom sredstvu.
Radi se o lijeku lenacapavir, koji je u dva velika istraživanja gotovo u potpunosti spriječio nove HIV infekcije kod osoba pod visokim rizikom – učinkovitije nego dnevne pilule za prevenciju, koje se često zaborave uzeti.
- Ovo zaista ima potencijal da okonča širenje HIV-a - rekao je Greg Milet, direktor za javne politike u amfAR-u, Fondaciji za istraživanje AIDS-a.
Kondomi su i dalje učinkovita zaštita ako se pravilno koriste, ali preventivna terapija poznata kao PrEP (engl. pre-exposure prophylaxis) – koja podrazumijeva redovno korištenje lijekova, poput dnevnih pilula ili injekcija svaka dva mjeseca – sve je važnija. Lenacapavir nudi zaštitu tokom šest mjeseci, što ga čini najdugotrajnijom opcijom do sada. Ova pogodnost može privući osobe koje žele rjeđe ići ljekaru ili koje osjećaju stigmu zbog svakodnevnog uzimanja pilula.
Ipak, problemi unutar zdravstvenog sistema SAD-a – uključujući rezove u javnom zdravstvu i programima kao što je Medicaid – te smanjenje američke strane pomoći za borbu protiv HIV-a, mogu otežati dostupnost novog lijeka.
<h2>Ugrožen globalni napor protiv HIV-a</h2>
Milet upozorava da postoje “ogromne rupe u sistemu”, kako u SAD-u tako i globalno, koje mogu otežati i distribuciju lijeka i redovne posjete pacijenata, čak i kad je riječ o samo dvije injekcije godišnje.
Lenacapavir se već koristi za liječenje HIV-a pod nazivom Sunlenca, a verzija za prevenciju biće dostupna pod imenom Yeztugo. Aplikuje se putem dvije injekcije ispod kože stomaka, gdje lijek ostaje kao depo i postepeno se apsorbuje.
Gilead nije odmah objavio cijenu lijeka, a važno je napomenuti da on štiti samo od HIV-a, ne i od drugih polno prenosivih bolesti.
Globalna borba za zaustavljanje širenja HIV-a do 2030. godine stagnira. Samo u SAD-u godišnje se bilježi više od 30.000 novih infekcija, dok je broj novih slučajeva širom svijeta oko 1,3 miliona.
Uprkos postojećim opcijama, samo oko 400.000 Amerikanaca koristi neki oblik PrEP-a, što je tek djelić onih kojima bi mogao pomoći. Studije pokazuju da su države s većim korištenjem PrEP-a imale pad infekcija, dok su stope u drugim dijelovima zemlje nastavile rasti.
<h2>Zaštita koja ne zavisi od partnera</h2>
Otprilike polovina novih infekcija registruje se kod žena, koje često trebaju oblike zaštite koje mogu koristiti bez znanja ili pristanka partnera. Jedno veliko istraživanje u Južnoj Africi i Ugandi obuhvatilo je više od 5.300 seksualno aktivnih djevojaka i mladih žena. Nijedna od onih koje su primile injekciju lenacapavira nije se zarazila HIV-om, dok je u grupi koja je uzimala dnevne pilule oko dva odsto zaraženo.
Druga studija pokazala je sličnu efikasnost kod homoseksualnih muškaraca i rodno nesvrstanih osoba u SAD-u i još nekoliko zemalja koje se teško bore s HIV-om.
Ijan Hedok iz Hjustona, koji vodi organizaciju “Normal Anomaly Initiative” za podršku crnim LGBTQ+ zajednicama, učestvovao je u studiji i još uvijek prima injekcije.
- Sada zaboravim da sam na PrEP-u jer ne moram stalno nositi bočicu s tabletama. Bez obzira na to jeste li muškarac, žena, gej ili strejt – ovo zaista proširuje mogućnosti prevencije. Samo trebate doći na kliniku svakih šest mjeseci, što je snažan alat u poređenju s konstantnim pričama o kondomima ili dnevnim pilulama - istakao je on.
Dr Gordon Krofut, koji je učestvovao u istraživanju, naglašava da svi, u svakoj zemlji, koji su izloženi riziku od HIV-a, trebaju imati pristup PrEP-u.
- Moramo omogućiti lakši pristup ovako učinkovitim metodama prevencije - naveo je on.

SAD odobrile prvu i jedinu injekciju protiv HIV-a: Prima se dva puta godišnje

Crnogorsko tužilaštvo je napravilo veliki korak da Crnu Goru odvede u pravcu Evrope. Ali, ne današnje, ne moderne Evrope, već one mračne, one najcrnje... One iz tridesetih godina prošlog vijeka, Evrope koja je pozdravljala Adolfa Hitlera uzdignute desne ruke. &nbsp; Pretjerivanje? Nažalost - nije. &nbsp; ZNAJU LI TUŽIOCI ZAKONE I USTAV? &nbsp; Ovako ide vijest: Više državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu koju je sedam predstavnika nevladinih organizacija podnijelo protiv Jovana Joanikija Mićovića, čelnika Srpske crkve u Crnoj Gori, kao i Ognjena Femića, sveštenika iste vjerske organizacije. &nbsp; Dakle, tužioci tvrde da to što je mitropolit Crkve Srbije Joanikije nazvao ratnog zločinca Pavla Đurišića ,,velikim junakom nepobjedivog karaktera“ – nije govor mržnje. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618190640_e9ea91c2da51ddbe2e2cb0f137f682abc160a781eb6649b4475cc8dbc9cb830b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250618190640_e9ea91c2da51ddbe2e2cb0f137f682abc160a781eb6649b4475cc8dbc9cb830b" data-rendition-name="original" width="640" height="337" loading="lazy" alt="DOMAĆI I ITALIJANSKI FAŠISTI NA ZAJEDNIČKOM POSLU: Đurišić i Piroli 1942. u Kolašinu"> <figcaption>DOMAĆI I ITALIJANSKI FAŠISTI NA ZAJEDNIČKOM POSLU: Đurišić i Piroli 1942. u Kolašinu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  I nije, hladnokrvno tumače tužioci, nije izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje kada prvi čovjek srpske crkve u Crnoj Gori, glorifikuje čovjeka koji je, po vlastitom pisanom izvještaju četničkom vođi Draži Mihailoviću, priznao da je, sa svojim četničkim koljačima, ubio najmanje 8.200 muslimanskih žena, đece i staraca. &nbsp;&nbsp; Je li to malo muslimanskih duša da bi Više državno tužilaštvo u Podgorici javno veličanje organizatora tog pokolja ocijenilo kao izazvanje vjerske, rasne i nacionalne mržnje? &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618190644_2dc2cc747c8bc2249ecbe0c83031f82f1c25407b0fee80a2b3ca0ed20b4ee398.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250618190644_2dc2cc747c8bc2249ecbe0c83031f82f1c25407b0fee80a2b3ca0ed20b4ee398" data-rendition-name="original" width="1210" height="831" loading="lazy" alt='I OVO JE BILA ,,JUGOSLOVENSKA VOJSKA U OTADŽBINI": Stravični dokazi zvjerstava '> <figcaption>I OVO JE BILA ,,JUGOSLOVENSKA VOJSKA U OTADŽBINI": Stravični dokazi zvjerstava(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ,,SVI SMO MI PAVLE ĐURIŠIĆ" Ili je pak sloboda izražavanja kada neki jerej Femić javno klikće s ljubavlju - ,,Svi smo mi Pavle Đurišić“, sugerišući tako da bi i on, kad bi mu se pružila prilika, klao one druge vjere ili ancije? &nbsp; Sveštenik je, valjda, porastao uz crkvene laži-bajke, zabludjela ovčica iz crkvenog stada - pa onda crnogorsko tužilaštvo ne vidi da tu ima umišljaja ili makar nekog prekršaja. &nbsp;&nbsp; Ne vide, jer ne žele da vide ono što im je pred nosom. I sve to ukazuje da je vrlo indikativna jučerašnja informacija o odbacivanju krivične prijave protiv vrhovnika Srpske crkve u Crnoj Gori. &nbsp; U stvari, jučerašnja vijest slikovito govori o sumornoj crnogorskoj današnjici. Jer, taj poklik čovjeka u crkvenoj odori, taj krik - ,,Svi smo mi Pavle Đurišić“, i to sramno ćutanje Višeg tužilaštva – sve su to simboli, znaci da je usred &nbsp;trinaestojulske, antifašističke Crne Gore kojoj se divio čitavi svijet – nikla, porasla i obrasla ona četnička Ravna gora, kao neki otrovni bršljan koji se obmotao oko crnogorskog srca? &nbsp; NEKAŽNJENA PROPAGANDA IDEOLOGIJE KRVI I TLA &nbsp; Da, to je crnogorska današnjica. &nbsp; Joanikijeva glorifikacija Pavla Đurišića i četničkih zlodjela etničkog čišćenja, Metodijevo skrnavljenje partizanskog antifašizma, ili Mandićeva propaganda o teroru komunista - nijesu bili ispadi, greške neodgovornih ljudi. &nbsp; Ne, to je programska revizija prošlosti, propagiranje ideologije krvi i tla, građenje velikosrpske budućnosti u kojoj ta nova - posrbljena Crna Gora &nbsp;- treba da bude kamen temeljac ,,Srpskog sveta”. &nbsp; Sve je to za podgoričko Više tužilaštvo bilo zakonito. Sloboda govora ili nešto slično, što li? &nbsp; I nema sumnje da će i Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju, koje navodno danima ispituje govor Metodija Ostojića - koji je ustvrdio da su četnici bili prvi gerilci u Evropi, a da su partizani bili zločinci koji su punili tiejlima jame po Crnoj Gori – da je sav taj govor bio , hm, ,,u skladu sa zakonom”. &nbsp; Stvarno? A što bi sa onim čuvenim obavezujućim uputstvom &nbsp;vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618190644_92a30fc4bdaeaaaabec64e84da3fdc3550452b31021bb3c8724f1f4dbf7646f5.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250618190644_92a30fc4bdaeaaaabec64e84da3fdc3550452b31021bb3c8724f1f4dbf7646f5" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ZA SADA BEZ REAKCIJE: Vrhovni državni tužilac Milorad Marković"> <figcaption>ZA SADA BEZ REAKCIJE: Vrhovni državni tužilac Milorad Marković(Photo: Foto: S.Prelević, LIBERTAS)</figcaption> </figure>  NEOBAVEZNO OBAVEZUJUĆE UPUTSTVO Što se desilo sa Markovićevim uputstvom koje je izdato da bi se, navodno, &nbsp;osiguralo - citiraću – ,,djelotvorno i jednobrazno postupanje i primjena međunarodnih preporuka na jednak postupak prema svim osobama i borbu protiv rasizma, ksenofobije, antisemitizma i netolerancije”. &nbsp; Dosadašnje djelovanje tužilaštava zaista pokazuje jednobraznost – ali u nepostupanju. Ni jedna prijava za sada nije procesuirana, niđe u govoru sveštenika Crkve Srbije Joanikija i Metodija nije bilo ni govora mržnje, niti izazivanja vjerske, rasne ili nacionalne mržnje. &nbsp; Prvi stav člana 370 Krivičnog zakonika nije baš toliko komplikovan da bi se pogrešno tumačio. &nbsp; Vrlo se jasno ističe da će se zatvorom od šest mjeseci do pet godina kazniti svako ko – pazite sad, evo citata - &nbsp;,,javno odobrava, negira postojanje ili značajno umanjuje težinu krivičnih djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina učinjenih protiv grupe ili člana grupe koja je određena na osnovu rase, boje kože, religije, porijekla, državne ili nacionalne pripadnosti...” PROGON ANTIFAŠISTA &nbsp; Čak i pravnim laicima sve je kristalno jasno. &nbsp; Kao što je, nažalost, očigledno političko djelovanje tužilaštva. Sjećate se, svakako, kako je Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici mejsecima uporno gonilo profesora Bobana Batrićevića sa Cetinja, samo zato što je u svom tekstu – citirao gorke riječi sveštenika Srpske pravosalvne crkve. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618190648_a0be7a53126c633df8e84b18802f23e99903e0d63f3810ac21687aeebd5367b2.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250618190648_a0be7a53126c633df8e84b18802f23e99903e0d63f3810ac21687aeebd5367b2" data-rendition-name="original" width="900" height="466" loading="lazy" alt="KAFKIJANSKI PROGON: Građanski protest zbog tužilačke akcije protiv Bobana Batrićevića"> <figcaption>KAFKIJANSKI PROGON: Građanski protest zbog tužilačke akcije protiv Bobana Batrićevića(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Koji nijesu bili predmet djelovanja tužilaštava, ali Batrićević jeste. I da nije bilo građanske bune i pobune, ko zna kako bi se taj kafkijanski proces završio. &nbsp; Dakle: i bez obavezujućeg uputstva vrhovnog državnog tužioca Markovića, viša tužilaštva su mogla - i morala - drugačije reagovati, ako žele da Crna Gora opstane kao građanska država, ako hoće da se sačuvaju temelji antifašizma. &nbsp; SKRIVENI CILJEVI Ili, možda, postoji neki drugi cilj? Recimo, da tužilaštva oštro reaguju na – glorifikaciju antifašiizma.&nbsp; Pa da crnogorska tužilačka ekipa krenu u progon onih građanskih aktivista koji su najavili protest za 13. jul. Ili, možda, da se procesuiraju svi oni iz opozicije koji se drznu da predlože Zakon o zabrani fašističkih, nacističkih i nacionalističkih organizacija? &nbsp; Djeluje čudno, zar ne? &nbsp;Ipak, ko zna, ako se nastavi tihovanje tužilaštava možda Crna Gora zaista pojuri ka Evropi. Da, baš onoj Evropi iz tredesetih godina, iz vremena minhenskih pivnica i onih italijanskih marševa. &nbsp; &nbsp;

SUMRAK SAGA: Kad neće glorifikatore fašizma, hoće li tužioci sad da gone antifašiste?

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Hasiba Omerović, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp; Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije Suadom Zoronjić - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić(Photo: URA)</figcaption> </figure>  - Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV. U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić. U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp; - Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona. Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole Todori Popović. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović(Photo: FB/Prava Crna Gora)</figcaption> </figure>  - Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović. Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci. U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka. - To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka. Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana. Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto. - Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović. U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora. - Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović. Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji. Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti: Poštovana razredna, Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili. Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine. Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila. Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti. Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče. Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja. Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet. Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  Najglasniji među njima, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose. <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu. Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje. Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova. Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjanu Ćulafiću, direktoru Uprave policije, Lazaru Šcepanoviću, ministru unutrašnjih poslovu Danilu Šaranoviću i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, Nikoli Đuraškoviću zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu. Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  - &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero. - Predrag Kovačević i Srđan Nikčević, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <h2>Verbalni okršaj</h2> Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu. - Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja. - Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona. Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji. <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp; Inspektorka Dragana Bošković Drobnjak im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni. Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili. Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp; - Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.
Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.
Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.

Tag: lidl