Tužilački savjet je na današnjoj sjednici, kojom je predsjedavao vrhovni državni tužilac Milorad Marković, donio odluku o razrješenju Lidije Mitrović sa funkcije specijalne državne tužiteljke. Mitrović je prethodno bila privremeno udaljena iz službe, a odluka o razrješenju uslijedila je nakon što je pravosnažno osuđena na bezuslovnu kaznu zatvora.
U saopštenju Savjeta podsjeća se da Ustav Crne Gore propisuje razrješenje rukovodilaca i državnih tužilaca u slučaju kada su pravosnažno osuđeni na bezuslovnu kaznu zatvora, te da je Tužilački savjet nadležan za njihovo imenovanje i razrješenje.
Na sjednici su, pored ove odluke, usvojene izmjene i dopune Poslovnika Tužilačkog savjeta, kao i razmatrane pritužbe na rad državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava.
- Tužilački savjet je dao mišljenje da je 10 pritužbi bilo neosnovano, dvije osnovane, dok se u još dva slučaja nije radilo o pritužbama koje se odnose na zakonitost rada tužilaca - saopšteno je iz Savjeta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Tužilački savjet razriješio Lidiju Mitrović dužnosti specijalne tužiteljke

Suspendovana specijalna tužiteljka Lidiji Mitrović koja se tereti za zloupotrebu službenog položaja ponovo je osuđena na sedam mjeseci zatvora.
Presudu je izrekao sudija Nenad Vujanović. On je naveo da je obrazloženje ove presude isto kao i kod odluke koja je izrečena u prvom postupku.&nbsp;
Vujanović je naveo da smatra da tužiteljka Mitrović nije našla osnovanu sumnju ne bi ušla u odloženo krivično gonjenje.
Vujanović je rekao i da se osvrnuo na sve navode Apelacionog suda i da je sa nekim saglasan a sa nekim nije.
Tužiteljka Mitrović je prokomentarisala da sudija zna da je ona nezakonito suspendovana i zahvalila mu se na "ovakvoj odluci" i da on nju ne " može da podučava pravu".
Branilac Mitrović, advokat Zoran Piperović kazao je novinarima ispred Višeg suda da će izjaviti žalbu na presudu. Mitrović je rekla novinarima da neće komentarisati odluku sudije Vujanovića.
Specijalno državno tužilaštvo 19. maja prošle godine podiglo je optužnicu protiv Mitrović zbog osnovane sumnje da je protivpravnim iskorišćavanjem položaja pribavila korist Nikoli Peroviću, Suzani Mihailović, Predragu Raičkoviću, Zahudinu Buliću i Marini Vujošević tako što je od 4. novembar 2020. do 31.decembra 2021. protiv njih odbacila krivične prijave i odložila krivično gonjenje.&nbsp;
Te osobe su se teretile za utaju poreza i doprinosa za koje je zaprijećena kazna od jedne do šest godina zatvora.
Mitrović je u prethodnom postupku bila osuđena na sedam mjeseci zatvora.

Marija Žižić

1250x600

1084x550

Mitrović ponovo sedam mjeseci zatvora, Piperović najavio žalbu

Završnim riječima danas je okončano ponovljeno suđenje suspendovanoj tužiteljki Lidiji Mitrović koja se tereti za zloupotrebu službenog položaja.
Presudu će 23.decembra izreći sudija Nenad Vujanović.
Specijalni tužilac Miloš Šoškić kazao je da u cjelosti ostaje pri optužnom prijedlogu i zatražio da je sud kazni po zakonu. Sa druge strane, advokat Zoran Piperović i Mitrović smatraju da nema dokaza da je počinila krivično djelo kojoj SDT stavlja na teret.
Specijalno državno tužilaštvo19. maja podiglo je optužnicu protiv Mitrović jer je, kako se osnovno sumnja, protivpravnim iskorišćavanjem položaja pribavila korist Nikoli Perović, Suzana Mihailović, Predragu Raičković, Zahudinu Buliću i Marini Vujošević tako što je od 4. novembar 2020. do 31.decembra 2021. protiv njih odbacila krivične prijave i odložila krivično gonjenje.&nbsp;
Te osobe su se teretile za utaju poreza i doprinosa za koje je zaprijećena kazna od jedne do šest godina zatvora.
U završnoj riječi tužilac Šoškić je rekao da ostaje pri navodima iz prethodnog postupka. On je analizirao odluku Apelacionog suda koji je ukinuo osuđujuću presudu koju je Viši sud izrekao Mitrović. Prema njegovim tvrdnjama, Apelcioni sud je zanemario činjenično stanje, odnosno dopis upraviteljek pisarnice SDT.
Sa druge strane, tužiteljka Mitrović smatra da bi izricanje oslobađajuća presude bio dokaz da je sud primijenio zakon i da je to jedina moguća odluka u njenom slučaju.
- Nakon što je Apelaacioni sud ukinuo odluku Višeg suda činjenjično stanje je ostalo isto. Nema tog uvjerenja, ubjeđenja i konstrukcije koja je za sebe dovoljna da se izrekne osuđujuća presuda - naglasila je tužiteljka Mitrović.
Ona je bila kategorična da ne postoji nijedan dokaz za tvrdnje tužioca Šoškića.
Njen branilac, advokat Piperović kazao je da ostaje pri završnim riječima koje je dao u prethodnom postupku. On je naglasio da predmet koji ne počiva na temeljima prava nikada ne završi afirmativno.
On je naglasio da je odluka Apelacionog suda, kojom je ukinuta presuda kojom je Mitrović bila osuđena, obavezujuća.
- Ako kolega Vujanović misli da to što je Apelacioni sud napisao njega ne obavezuje i ako ima drugi stav, neka donese odluku koja će biti suprotna stavu Apelacionog suda. Onda sve to gubi smisao. Niko ne kaže da je Apelcioni sud pametniji od nas ali to ZKP propisuje - dodao je Piperović.
Tužiteljka Mitrović je, prvostepenom presudom, bila osuđena na sedam mjeseci zatvora ali je tu odluku ukinuo Apelacioni sud.

Presuda Mitrović 23. decembra

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović odbio je prijedlog nekadašnje koleginice suspendovane tužiteljke Lidije Mitrović da se iz postupka koji se vodi protiv nje za zloupotrebu položaja izuzme postupajući specijalni tužilac Miloš Šoškić, piše Pobjeda.
Optužena Mitrović je 28. septembra zatražila izuzeće Šoškića zbog okolnosti koje ukazuju na njegovo pristrasno postupanje u njenom slučaju.
Iz tog razloga sudija Višeg suda Nenad Vujanović je naložio da se spisi predmeta dostave glavnom specijalnom tužiocu i naredno ročište zakazao za 6. novembar.
Mitrović je tada, obrazlažući zahtjev za izuzeće Šoškića, kazala da je optužni akt koji je podignut protiv nje produkt zle namjere. Ona je kazala da je nakon detaljnog obrazloženja koji je dao Apelacioni sud u rješenju kojim je ukinuta prva presuda kojom je osuđena na sedam mjeseci zatvora očekivala da će tužilac odustati od njenog krivičnog gonjenja.
- Bilo je logično da nakon glavnog pretresa u prethodnom postupku, a potom i odluke Apelacionog suda tužilac odustane od optužnog akta - navela je Mitrović pred sudom i dodala da će u roku od tri dana u pisanom podnesku detaljno obrazložiti zahtjev za izuzeće.
Branilac tužiteljke Mitrović, advokat Zoran Piperović pojasnio je da se, tražeći izuzeće Mitrović, pozvala na djelove odluke Apelacionog suda u kojoj su problematizovani određeni navodi tužioca Šoškića.
Apelacioni sud je 18. aprila ukinuo prvostepenu osuđujuću presudu protiv Mitrović jer je donijeta uz bitne povrede odredaba krivičnog postupka koje se ogledaju u protivrječnosti izreke i njenih razloga u pogledu načina izvršenja krivičnog djela za koje je optužena oglašena krivom.
SDT je 19. maja prošle godine podiglo optužnicu protiv Mitrović jer je, kako tvrde, protivpravnim iskorišćavanjem položaja, pribavila korist Nikoli Peroviću, Suzani Mihailović, Predragu Raičkoviću, Zahudinu Buliću i Marini Vujošević tako što je od 4. novembra2020. godine do 31. decembra 2021. godine protiv njih odbacila krivične prijave i odložila krivično gonjenje za krivično djelo utaja poreza i doprinosa za koje je zaprijećena kazna od jedne do šest godina zatvora.
Tužilački savjet je 23. juna prošle godine donio odluku da se tužiteljka Mitrović privremeno suspenduje.
Mitrović je u završnim riječima pred Višim sudom ustvrdila da je sve radila zakonito, ali da je, zbog donošenja odluka bez straha i pravednog postupanja, ,,takla“ u nečije interese i iz odmazde završila na optuženičkoj klupi.

Novović odbio zahtjev suspendovane tužiteljke Mitrović za izuzeće Šoškića

Suspendovana specijalna državna tužiteljka Lidija Mitrović, kojoj se u ponovljenom postupku pred Višim sudom u Podgorici sudi po optužnici za zloupotrebu službenog položaja, na današnjem ročištu zatražila je izuzeće postupajućeg specijalnog tužioca Miloša Šoškića.
- Smatram da postoje okolnosti koje ukazuju na pristrasnost tužioca Šoškića i da je optužni akt produkt zle namjere, da ne budem grublja. Bilo je logično da nakon glavnog pretresa u prethodnom postupku, a potom i odluke Apelacionog suda tužilac odustane od optužnog akta - navela je Mitrović pred sudom i dodala da će u roku od tri dana u pisanom podnesku detaljno obrazložiti zahtjev za izuzeće, piše Dan.
Nakon toga je sudija Nenad Vujanović, koji je donio prvostepenu osuđujuću presudu, a koju je Apelacioni sud potom ukinuo, upitao Mitrović da li traži i njegovo izuzeće.
- Jer ste se pozvali na odluku Apelacionog suda, a ja sam donio osuđujuću presudu u ovom predmetu - naveo je sudija Vujanović, na šta je Mitrović kazala da za sada ne traži njegovo izuzeće.
Branilac tužiteljke Mitrović, advokat Zoran Piperović, pojasnio je da se tražeči izuzeće Mitrović pozvala na djelove odluke Apelacionog suda u kojoj su problematizovani određeni navodi tužioca Šoškića.
Tužilac Šoškić naveo je da će se u zakonskom roku izjasniti na ovaj zahtjev, dodajući da je odbrana imala vremena i do sada da traži izuzeće, s obzirom na to da je u junu dostavljeno rješenje Apelacionog suda kojim se ukida prvostepena presuda.
- I zahtjev za izuzeće je mogao da se podnese tužilaštvu, nije morao na glavnom pretresu. Smatram da je jedina namjera odlaganje pretresa - naveo je tužilac Šoškić.
Advokat Piperović kazao je da je on kao branilac tek jutros saznao da će Mitrović tražiti izuzeće.
Glavni specijalni tužilac odlučiće o ovom zahtjevu, nakon što mu se dostave kompletni spisi predmeta. Naredno ročište zakazano je za 6. novembar u devet sati.
Lidija Mitrović je presudom Višeg suda u Podgorici u prvom postupku osuđena ranije na sedam mjeseci zatvora za optuže za zloupotrebu službenog položaja.
Ona je tada osuđena na osnovu optužbi da je pribavila korist određenim licima, tako što je primjenila u odnosu na njih institut odgođenog krivičnog gonjenja i time nisu bili procesuirani pred sudom. Specijalno tužilaštvo je 19. maja podiglo optužnicu protiv specijalne državne tužiteljke Mitrović bog sumnje da je protivpravnim iskorišćavanjem položaja pribavila korist Nikoli Peroviću, Suzani Mihailović, Predragu Raičkoviću, Zahudinu Buliću i Marini Vujošević.
To je, prema navodima SDT, učinila tako što je od 4. novembra 2020. godine do 31. decembra 2021. godine protiv njih odbacila krivične prijave i odložila krivično gonjenje za krivično djelo utaja poreza i doprinosa za koje je zaprijećena kazna od jedne do šest godina zatvora.

Tužiteljka Mitrović tražila izuzeće specijalnog tužioca Šoškića

Službenici granične policije u Herceg Novom su procesuirali dva državljanina Republike Albanije kod kojih su pronađene tablete i rezani duvan, saopšteno je iz Uprave policije.
Naime, službenici Stanice granične policije Herceg Novi su Višem državnom tužilaštvu u Podgorici podnijeli krivičnu protiv J.S, državljanina Albanije zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. On se sumnjiči da je na graničnom prelazu Debeli Brijeg, prilikom izlaska iz Crne Gore, pokušao da prokrijumčari 302 tablete diazepama- navodi se u saopštenju,
Takođe, mobilna jedinica granične policije je u Baru kontrolisala putničko motorno vozilo marke Ford, albanskih registarskih oznaka i vozača M.H, albanskog državljanina.
- Pregledom vozila je pronađeno 29 pakovanja rezanog duvana mase oko 15 kilograma, za koje imenovani nije posjedovao potrebnu dokumentaciju- kazali su iz policije.
Iz policije navode da je državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru naložio da se M.H. liši slobode zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljena trgovina.

GP Debeli Brijeg: Policija kod dva albanska državljanina pronašla 300 tableta i rezani duvan

Nikšićanin B.M. uhapšen je danas zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo seksualno uznemiravanje, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva u tom gradu.&nbsp;
On se, kako navode iz ODT-a, sumnjiči da je izvršio krivično djelo seksualno uznemiravanje.
- Postoji osnovana sumnja da je B.M. seksualno uznemiravao maloljetno lice - navode iz ODT-a.

Uhapšen Nikšićanin zbog seksualnog uznemiravanja maloljetnog lica

Sirijci su danas obilježili prvu godišnjicu svrgavanja Bašara al-Asada i njegove čvrste, autoritarne vlasti, dok se podijeljena zemlja i dalje bori da pronađe stabilnost i oporavi se nakon višegodišnjeg rata.
Zvanične proslave planirane su na centralnom trgu Omejada u Damasku, koji je uoči 8. decembra već bio ispunjen radosnim okupljanjima, kao i u drugim dijelovima zemlje. Očekuju se i vojne parade.
Asad je prije godinu pobjegao iz Sirije u Rusiju, nakon što su pobunjenici, koje je predvodio novi predsjednik Sirije Ahmed al-Šaraa, zauzeli Damask i okončali njegovu vladavinu, više od 13 godina nakon što je rat počeo kao ustanak protiv Asada.
Šaraa je godišnjicu obilježio klanjanjem u Omejadskoj džamiji u Damasku, saopštila je zvanična novinska agencija SANA. Bio je obučen u vojnu uniformu kakvu je nosio i tokom pobjedonosne pobunjeničke kampanje, koju je predvodila njegova islamistička grupa Hajat Tahrir al-Šam, navodi agencija.
Šaraa je obećao izgradnju pravedne i snažne Sirije.
- Od sjevera do juga i od istoka do zapada, ako Bog da, izgradićemo snažnu Siriju, sa uređenjem dostojnim njene sadašnjosti i prošlosti - rekao je on, prema navodima agencije SANA.
Šaraa, bivši komandant Al Kaide, pokrenuo je velike promjene koje su preoblikovale spoljnopolitičke odnose Sirije. Uspostavio je veze sa Sjedinjenim Američkim Državama, dobio podršku zalivskih arapskih zemalja i Turske, a okrenuo se protiv dosadašnjih Asadovih saveznika Irana i Rusije. Oštre zapadne sankcije su u velikoj mjeri ukinute.
Šaraa je obećao da će brutalnu policijsku državu kakvu je vodio Asad zamijeniti inkluzivnim i pravednim poretkom.
Međutim, stotine ljudi je ubijeno u izlivima sektaškog nasilja, što je izazvalo nova raseljavanja i podstaklo nepovjerenje manjina prema Šaraovoj vladi, dok se on bori da cijelu Siriju ponovo stavi pod kontrolu Damaska.
Administracija predvođena Kurdima, koja upravlja sjeveroistokom zemlje, zabranila je okupljanja i događaje iz bezbjednosnih razloga, navodeći pojačanu aktivnost „terorističkih ćelija“ koje pokušavaju da iskoriste ovu godišnjicu. Ipak, uputila je čestitke Sirijcima povodom obilježavanja godišnjice.
Kurdsku administraciju vodi nastojanje da sačuva regionalnu autonomiju, dok na jugu pojedini Druzi, pripadnici manjinske vjerske zajednice nastale iz islama, od jula zahtijevaju nezavisnost južne provincije Suvejda, nakon što su tamo stotine ljudi poginule u smrtonosnim sukobima sa vladinim snagama.

Sirija obilježava godinu od svrgavanja Asada

Mitropolit Crkve Srbije Joanikije Mićović ponovo je pokrenuo jedno od najosjetljivijih kulturno-istorijskih pitanja u našoj zemlji, poručivši da "sve više sazrijeva misao da će Crna Gora ispuniti Njegošev amanet da se njegove kosti iz mauzoleja vrate u kapelu".
Tokom službe u Trebinju, Joanikije je uporedio eventualno izmještanje Njegoševih kostiju sa prebacivanjem posmrtnih ostataka Jovana Dučića iz SAD, tvrdeći da je to, uprkos geografskim i administrativnim preprekama, bilo jednostavnije.
- Pređene su mnoge prepreke, granice i procedure da bi se Dučićeve kosti donijele iz daleke Amerike. A kad je riječ o ispunjenju amaneta Petra II Petrovića Njegoša, tu se još ne možemo dogovoriti - kazao je on.
Joanikije Mičović je poručio da je kapela na Lovćenu „skromna“, ali da bi trebalo da bude mjesto Njegoševog počivališta.&nbsp;
- Postoje mnogi nesporazumi, naslijeđeni nesporazumi, ali hvala Bogu sve više sazrijeva ta misao da će i Crna Gora konačno ispuniti Njegošev amanet da se vrate njegove svete, napaćene, mnogostradalne kosti njegovoj Crkvi i njegovome hramu - rekao je mitropolit Crkve Srbije.&nbsp;
Njegove izjave ponovo otvaraju pitanje uloge crkve Srbije u državnim i identitetskim temama Crne Gore, naročito u trenutku kada crnogorska naučna, kulturna i stručna javnost više puta naglašava da izmještanje posmrtnih ostataka ne bi bilo samo tehničko, već duboko političko i revizionističko pitanje.

Joanikije svaku službu iskoristi za provokaciju: "Sazrijeva misao da će Crna Gora ispuniti Njegošev amanet da se njegove kosti iz mauzoleja vrate u kapelu"

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: lidija-mitrovic