Nijesu prihvaćeni amandmani koji se odnose na unapređenje sporta, odnosno podršku za djecu koja su u stanju socijalne potrebe, nije prihvaćen amandman kiji se odnosi na vantjelesnu oplodnju, amandman koji se odnosi na uvećanje naknade za novorođenčad - kazala u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, odbornica Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Ksenija Aranitović.
Na sinoćnjoj sjednici Skupštine Glavnog grada, koja je trajala do kasno u noć, usvojen je budžet Glavnog grada.
Sjednica lokalnog parlamenta je trajala 13 sati, kaže Aranitović, što je i očekivano jer se govori o budžetu, kako kaže, Glavnog grada.
- Imali smo brojne amandmane koji su inicirani od strane opozicije, konkretno je cjelokupna opozicija imala 54 amandmana, a klub odbornika Demokratske partije socijalista imao je 24 amandmana. Moram kazati da je ovo nastavak prakse koju je provodila i prethodna gradska uprava, iz prostog razloga što je od tih 54 amandmana usvojen svega 1 - istakla je Aranitović.
Nijesu, ukazuje, prihvaćeni amandmani koji se odnose na unapređenje sporta, odnosno podršku za djecu koja su u stanju socijalne potrebe, amandman koji se odnosi na vantjelesnu oplodnju, na uvećanje naknade za novorođenčad...&nbsp;
- Ja sam i juče kazala na sjednici Skupštine, prilikom koncipiranja ovog amandmana vodili smo se i uzeli analizu iz gradova u regionu, tako grad Split za drugo rođeno dijete izdvaja 530 eura, da grad Beograd izvaja oko 600 eura, Zagreb izvaja oko 450 eura, Tirana izvaja 400 eura, dok u Podgorici ta novčana naknada iznosi &nbsp;svega 100 eura - rekla je Aranitović.
Ona vjeruje da većina odbornika vladajuće većine nije pročitala amandmane opozicije, te da nijesu u toku na šta se ti amandmani odnose.
- Jer je nepojmljivo da nijesu dali suglasnost da se uveća naknada &nbsp;za novorođenčad - istakla je Aranitović.
Brojni amandmani opozicije, objašnjava Aranitović, ticali su se unapređenja infrastrukture u Glavnom gradu, ističe on, te se da zaključiti da gradonačelnik nije, kako kaže, položio ispit, jer nijesu usvojene odluke koje tiču konkretno unaprjeđenja, kako ističe, &nbsp;životà građana.&nbsp;
- Nijesu htjeli da stave na dnevni red ni odluke koje se tiču prijedloga subvencioniranja računa za vodu, koji je već uvećan za 41 posto bez skupštinske procedure, odluka o uvećanju nije prošla skupštinsku proceduru - navela je ona.
Jasno je, kaže, zašto nijesu htjeli da raspravljaju o tome.
- Nijesu imali argumenata na osnovu toga. Jedan od argumenata može biti da je preduzeće Vodovod postalo gubitaško, i da se na taj način pokušava nadomjestiti taj iznos koji fali. Sa druge strane imali ste najavu premijera da gdje oni vrše vlast, u tim lokalnim samoupravama neće biti povećanja cijena vode, i nakon toga uvećani su računi za vodu u Glavnom gradu za 41 posto. Imate i ovu odluku koja se tiče besplatnog prijevoza za penzionere i lica sa invaliditetom, ni to nijesu htjeli da stave na dnevni red, iako to znači da bi usvajanjem te odluku moglo automatski da se krene u realizaciju - istakla je Aranitović.
Vidimo, kaže, sa druge strane da isti taj gradonačelnik najavljuje da će biti besplatan prevoz za penzionere.
- Samo što dolazi iz redova opozicije ta odluka nije stavljena na dnevni red - zaključila je Aranitović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DtVkbMW1zVDk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Aranitović: Odluka o besplatnom gradskom prevozu za penzionere i lica sa invaliditetom nije stavljena na dnevni red jer je inicirala opozicija

Ž.R. (52) i B.M. (45) uhapšeni su zbog sumnje da su oštetili budžet za 112,978.08 eura. Krivičnom prijavom obuhvaćeno je i &nbsp;“A.” doo Mojkovac.
Kako je saopšteno iz policije, sumnja se da su Ž.R. kao osnivač i izvršni direktor, a B.M. kao računovođa, tokom 2022, 2023. i 2024. dostavljali Zavodu za zapošljavanje Crne Gore - Fondu za profesionalnu rehabilitaciju falsifikovane izvode banke o navodno isplaćenim ličnim dohocima za tri zaposlena lica kako bi im na ime subvencija za lica sa invaliditetom bili izvršeni prenosi novčanih sredstava sa računa Glavnog državnog trezora.
- Iako osumnjičeno pravno lice, kao i tri fiktivno zaposlena lica nijesu obavljala privrednu djelatnost, čime su osumnjičeni ostvarili protipravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 112,978.08 eura, a na štetu budžeta Crne Gore - dodali su u policiji.
Tokom kontrole je, kažu, utvrđeno da je isključivi cilj osnivanja pravnog lica “A.” doo bio zapošljavanje lica sa invaliditetom i ostvarivanje prava na subvencije kod Zavoda za zapošljavanje Crne Gore.
- Ali ne po osnovu obavljanja privredne djelatnosti, već po osnovu fiktivnih poslova, a na što nedvosmisleno ukazuju dokazi prikupljeni tokom sprovođenja faze izviđaja - naglasili su u policiji.

Oštetili budžet za skoro 113 hiljada eura, firmu osnovali da bi im bile isplaćene subvencije za fiktivno zapošljena lica sa invaliditetom

U pucnjavi u švedskom gradu Upsali ubijene su tri osobe, a istraga je pokrenuta, saopštila je policija.
Policija traga za jednim osumnjičenim počiniocem, prenosi Rojters.
Policija je ranije saopštila da je primila pozive od građana koji su čuli pucnje u centru grada i da su hitne službe izašle na lice mjesta.
- Potvrđeno je da su tri osobe poginule nakon pucnjave. Policija istražuje incident kao ubistv - navodi se u saopštenju istražitelja.
Švedska je više od decenije patila od talasa nasilja u vezi sa bandama koje je uključivalo i epidemiju nasilja.
Desničarska manjinska vlada te nordijske zemlje došla je na vlast 2022. godine uz obećanje da će se pozabaviti nasiljem vezanim za bande.
Pooštrila je zakone i dala više ovlašćenja policiji, a nakon pucnjave u Erebru rekla je da će nastojati da pooštri zakone o oružju.

Švedska: Više mrtvih u pucnjavi u frizerskom salonu

Građani Cetinja su i danas su blokirali magistralni put Cetinje - Podgorica, u mjestu Kruševo ždrijelo.&nbsp;
Ove mirne blokade svakodnevno organizuju građani kojiGrađani Cetinja su i danas su blokirali magistralni put Cetinje - Podgorica, u mjestu Kruševo ždrijelo.&nbsp;
Ove mirne blokade više od mjesec svakodnevno organizuju građani koji traže odgovornost čelnika bezbjednosnog sektora zbog tragedije na Cetinju u kojoj je Aco Martinović ubio 13 ljudi.
Okupljanja počinju simbolično u 17.26 sati - u vrijeme kad se desio tragidčni događaj i traju sat.

Građani i danas blokirali Kruševo ždrijelo

Žene u Crnoj Gori su danas prisutnije u javnom prostoru i njihov se glas sve jasnije čuje, ali borba za ravnopravno prisustvo u fizičkom, političkom i društvenom životu još uvijek traje, dok su simbolično osvojile prostor kuhinje, To je poruka sa panel diskusije „Feministički odgovori na krize: od kuhinje do ulice“ održane u okviru festivala „Biza“, jedinstvene kulturno-aktivističke manifestacije posvećene afirmaciji LBTQ žena, koju organizuje Udruženje LBTQ žena “Stana”, u partnerstvu sa NVO Juventas, a uz podršku i saradnju sa NVO Art Atak.
Predstavnica organizacije Ecopatriotizam Ivana Čogurić Rašović smatra da je nedovoljno poslanica u Skupštini Crne Gore diglo glas protiv privatizacije Velike plaže.
- Naučila sam novi termin „stopanica“, žena koja ide za muškarcem, ne ostavljajući sopstveni trag. I pitamo se: jesu li naše poslanice postale stopanice - &nbsp;rekla je Čogurić Rašović.
Ona smatra da žene moraju osvijestiti svoju snagu i poziciju.
- Prirodom smo možda mekše, ali to ne znači da treba da budemo podložne. Moramo se izboriti za to da se čujemo. Ne smijemo da zaboravimo da je život ono što nas sve povezuje – bez obzira na pol, naciju ili vjeru. A mi se ponašamo kao da je novac jedina vrijednost - navela je Čogurić Rašović.
Govoreći o društvu, osvrnula se na iskustva iz svog rodnog Nikšića, navodeći da je taj grad nekad bio grad buntovnika, rokenrola, ali da sada svjedočimo sveopštem religijskom fanatizmu koji često nema dodira sa stvarnom vjerom.
- Transparenti, idoli, ljudi koji su do juče slušali punk, sada čuvaju murale. A mržnja koju sam osjetila dolazi od onih koji se najviše zaklinju u ljubav prema Bogu - smatra Čogurić Rašović.
Ona je, govoreći o iskustvu koje je imala tokom trudnoće, kazala kada je saznala da nosi dječaka, a navijala je da bude djevojčica, doktori su bili presrećni.
Osvrnula se i na tvrdnju da je trudnoća „blagosloveno stanje“.
- I jeste. Ali niko ne priča o drugoj strani: kako se žena mijenja, fizički i psihički, kako se nosi sa ogromnim pritiskom, pogotovo ako je i aktivistkinja, ako je već na prvoj liniji borbe za promjene. A umjesto podrške, dobijaš savjet da se vratiš na selo, da pustiš sve i čuvaš krave - kazala je Čogurić Rašović.
Istakla je da i dalje vjeruje da radi iz inata i želje da edukuje ljude u svojoj zajednici.
- Ne moramo svi ići “na ratišta” da bismo se borili – dovoljno je da ne zatvaramo oči pred nepravdom u svom dvorištu - poručila je Čogurić Rašović.
Predstavnica organizacije Dr. Martin Schneider-Jacoby Association Zenepa Lika istakla je da su žene tokom prethodnih dana bile jako bučne, ali i sa važnim argumentima kad je u pitanju pitanje Velike plaže.
- Mislim da je to važno. Ja ne znam drugačije. Možda ne uspijevam uvijek biti diplomatična, ali to sam ja – autentična, emotivna, grešna ako treba, ali uvijek iskrena - rekla je Lika.
Istakla je da je pitanje Velike plaže mnogo više od lokalne borbe.
- To je borba za osnovna ljudska prava. Ne možemo govoriti o ljudskim pravima, a da zanemarujemo prirodu. Ona nas hrani, ona nam omogućava život. Borba za životnu sredinu jeste borba za ljudska prava - &nbsp;jasna je Lika.
Govoreći o prostornom planiranju, Lika je kazala da kao arhitektica živi prostor.
- Svaki put kada pređem Sozinu i prođem pored Skadarskog jezera, osjećam duboko poštovanje prema toj ljepoti. Pitam se – vide li to drugi? Shvatamo li u kakvoj državi živimo? Prostor nije samo ambijent – to je temelj našeg postojanja - &nbsp;istakla je Lipa.
Kazala je da kao građanka ne može ignorisati činjenicu da se prirodna dobra, koja su globalno prepoznata kao ključna za biodiverzitet, pokušavaju privatizovati.
- Velika plaža je naša. Nije u Kazahstanu, u Crnoj Gori je. A prostorni plan koji se nudi je štetan za sve nas. Ovdje se ne radi samo o Ucinju, već o suverenitetu i Ustavu. Crna Gora se definiše kao ekološka država, a to se ovom politikom ignoriše - smatra Lika.
Upitana zašto poslanici ne brane Veliku plažu, Lika je kazala da je ne brane „zato što su poslušnici“.
- Glasaju po partijskim nalozima, ne po sopstvenoj savjesti. I zato je naš glas važan - &nbsp;dodala je Lika.
Smatra da su žene borkinje.
- Nismo savršene, ali osjećamo odgovornost. Bit ćemo još glasnije i sa još više argumenata. I to je ono što će donijeti promjenu - istakla je Lika.
Poručila je da društvo mora naučiti da cijeni žene ne samo kad nešto 'skupe', već kad prave promjenu.
- A promjena dolazi. I počinje s nama - poručila je Lika.
Predstavnica Unije slobodnih sindikata Ivana Mihajilović istakla je da žene u Crnoj Gori još uvijek vode borbu za osvajanje fizičkog, političkog i društvenog prostora.
Kako je istakla, iako su saglasne sa stavovima koje su prethodne govornice iznijele, dodaje da se borba žena često svede na „osvojen prostor kuhinje“, dok onaj „na ulici, oko ulice i u institucijama“ tek treba da se izbori.
- Iako ne želim da zvučim pesimistično, činjenica je da smo kao žene u mnogo većoj mjeri danas prisutne, da se naš glas više čuje nego ranije, ali prostor koji treba osvojiti i dalje je ogroman. Izlazak iz kuhinje na ulicu je moja težnja već 18 godina, koliko se bavim sindikalnim radom - kazala je Mihajilović.
Poručila je da prava, bilo da su radna, ekološka ili socijalna, nijesu odvojena i da borba za njih mora biti objedinjena.
Mihajilović je ukazala na manjak sistemske solidarnosti među različitim društvenim pokretima.
- Zalažem se za solidarnost koja nije ad hoc, nego stalna i dosljedna. Ako sindikat pozove na odbranu radnog prava, svi bi trebalo da stanemo uz to, bilo da se bavimo zaštitom životne sredine, pravima manjina ili bilo čim drugim. Isto tako, kad se pozove na protest zbog uništavanja prostora i prirode, i sindikalci treba da budu tamo - poručila je Mihajilović.
Ukazala je i na zabrinjavajući rast razlike u zaradama između muškaraca i žena u Crnoj Gori, koja je od 2016. do prošle godine porasla sa 13 odsto na 21,6 odsto u korist muškaraca, kao i na činjenicu da žene, iako obrazovanije u prosjeku, čine manji dio zaposlenih.
- Ovo jasno govori da se donosioci odluka, u većini muškarci, ne bave suštinskim problemima. I što je najgore, upravo žene su te koje najviše rade na zakonodavnim inicijativama i reformama - istakla je Mihajilović.
Govoreći o ličnom iskustvu, naglasila je da je 18 godina sindikalnog rada ispunjeno borbama koje nerijetko ostanu neshvaćene i nepriznate.
- Ponekad ne valjam poslodavcima, jer sam preglasna. Donosiocima odluka sam neprijatelj, jer ih kritikujem. Članstvo me ne razumije u potpunosti, a oni koji nisu članovi pitaju se zašto bi to uopšte bili. Ali, kad mi dođu ljudi čije su sudbine teške, koji nemaju krov nad glavom, koji su žrtve mobinga, koji ne mogu da prehrane porodicu, i kad vide da ih neko sluša i ne osuđuje, tada shvatim zašto ovo radim. Neko mora da se bavi i tim ljudima - rekla je Mihajilović.
Naglasila je važnost borbe za dostupno i dostojanstveno stanovanje.
Podsjetila je na rezolucije koje je Unija slobodnih sindikata usvojila na Kongresu krajem 2022. godine — njih šest, od kojih se dvije posebno odnose na zaštitu životne sredine i reformu stambene politike.
- Stambena politika je u Crnoj Gori zapuštena i prepuštena tržištu od devedesetih naovamo. Ljudi ne mogu sebi da obezbijede stan pod tržišnim uslovima. Zalažemo se za model javnog stanovanja u kojem bi opštine gradile stanove na zemljištu koje ostaje državno, a građani ih zakupljivali pod povoljnim uslovima – uz mogućnost nasljeđivanja, ali bez gubitka javnog vlasništva - &nbsp;istakla je Mihajilović.
Govoreći o sindikalnim postignućima, Mihajilović je podsjetila da zahvaljujući dugogodišnjoj borbi i postojanju Unije slobodnih sindikata, još uvijek postoje osnovna prava sadržana u Opštem kolektivnom ugovoru.
- Da nije bilo sindikata, ne bismo imali pravo na minuli staž, noćni rad, prekovremene sate, trudničko i roditeljsko odsustvo... Sve to se može izgubiti jednim malim potezom. I zato očekujem, možda ne danas, ali jednog dana — da neko prepozna trud, rad i žrtvu koju donosi aktivizam. Jer to jeste žrtva“, zaključila je Mihajilović.
Predstavnica Asocijacije „Spektra" Marija Jovanović kazala je da ne razmišlja ni o muškarcima ni o ženama kao o fiksnim kategorijama.
„Ne vjerujem da su ljudi prirodno više naklonjeni određenim stvarima zbog pola. Mnogo više na to utiče društvo i sredina u kojoj odrastamo. Od malih nogu se učimo idejama koje nas stavljaju u kontekst takmičenja – šta je bolje, šta je ispravnije, ko je bolji. Čini mi se da cijeli kapitalistički sistem funkcioniše na tome da se međusobno poredimo, rangiramo, dokazujemo. To oduzima ono što je suštinski ljudsko u nama“, rekla je Jovanović.
Za nju je, kako je kazala, feministički odgovor na takvo društvo upravo suprotan: saradnja umjesto takmičenja.
„Ipak, i u feminističkim prostorima primjećujem da se nekih obrazacanatijecanja teško oslobađamo. Takmičimo se u obrazovanju, načinu izražavanja, pa čak i u tome čije je znanje relevantnije. Umjesto da podržavamo jedni druge, često tražimo mane. To se dešava čak i kada imamo zajednički cilj, kao u slučaju inicijativa vezanih za Veliku plažu. I dalje se provlači potreba da neko bude važniji, u centru pažnje, iz ličnih razloga“, navela je Jovanović.
Smatra da feministički pristup mora značiti prepoznavanje znanja tamo gdje ono zaista postoji.
„Ako je tema sindikalna borba, neću uzeti mikrofon samo zato što sam navikla da govorim, već ću ga prepustiti prostor onima koji se u to razumiju. Čak i ako se ne slažem sa svakim detaljem u nečijem pristupu, prije nego što kritikujem javno, prvo ću pokušati da ponudim podršku, znanje, pomoć. Ako to nije moguće, da, treba razgovarati o granicama i kada se neka saradnja mora prekinuti. Ali ne prije nego što razumijemo suštinu onoga što je pred nama“, rekla je Jovanović.
Rekla je da ne bi voljela da joj iko kaže „hvala“ za njen angažman.
„Ne radimo to zbog zahvalnosti, već zato što znamo da treba. Kada smo pravili kasicu za donacije, prva ideja je bila da na nju napišemo: „Hvala što doprinosite ostvarenju prava na samoopređeljenje.“ Rekla sam – ne. Ne zahvaljujemo se nikome. Ako neko doprinosi, doprinosi jer osjeća da treba, ne zbog nas. Umjesto toga, napisali smo: „Radujemo se što ovo radimo zajedno sa tobom“, navela je Jovanović.
Kazala je da se ne zahvaljuju jedni drugima što su došli na protest.
„Nisi tu zbog mene, već zbog sebe. To je snaga. I ono što bih voljela je da sve što radimo bude inspiracija. Ne da se hvalimo, nego da se pridružimo, da djelujemo. Koliko god možeš, malo ili puno, samo uradi“, zaključila je Jovanović.
Festival “Biza” organizuje Udruženje LBTQ žena “Stana”, u partnerstvu sa NVO Juventas, a uz podršku i saradnju sa NVO Art Atak, uz finansijsku podršku Ministarstva za ljudska i manjinska prava Crne Gore, a dodatnu podršku pruža i Globalni fond za žene.onaj stvarni, na ulici, u institucijama i centrima moći, tek treba da se izbori.

Borba za ravnopravno prisustvo žena u fizičkom, političkom i društvenom životu još uvijek traje

Ministarka javnih radova Majda Adžović, sastala se danas sa ambasadorom Mađarske u Crnoj Gori, Njegovom Ekselencijom Jožefom Neđešijem. Tokom sastanka, ministarka Adžović je predstavila ključne nadležnosti Ministarstva na čjem je čelu, naglašavajući njegovu ulogu u uspostavljanju efikasne međuresorske komunikacije i koordinacije sa linijski odgovornim ministarstvima, kao i u pripremi, potpisivanju i sprovođenju projekata od značaja za razvoj Crne Gore. Posebna pažnja usmjerena je na projekte od strateškog značaja, koji čine temelj modernizacije i održivog rasta.
Ministarka je istakla prioritetnu orijentaciju Vlade Crne Gore ka unapređenju infrastrukture što predstavlja okosnicu ekonomskog razvoja zemlje i jednu od ključnih oblasti za bilateralnu saradnju.
Ambasador Neđeši je izrazio zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom između dvije zemlje i pohvalio otvoren i konstruktivan dijalog sa crnogorskim institucijama. On je ponovio snažnu podršku Mađarske Crnoj Gori na njenom putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji, ističući da Mađarska vidi Crnu Goru kao pouzdanog partnera u regionu.
Sagovornici su se saglasili o potrebi intenziviranja međusobne saradnje, posebno u pogledu zaključenja međudržavnih sporazuma, imajući u vidu obostrano interesovanje za produbljivanje veza u oblastima kako digitalizacije, tako i infrastrukture, energetike itd.

Adžović - Neđeši: Intenzivirati međusobnu saradnju u pogledu zaključenja međudržavnih sporazuma

Postoje mišljenja da religijom treba da se bave samo vjerujući ljudi i da ljudi koji ne vjeruju u postojanje nikakvog nadnaravnog kreativnog uma, koji ne vjeruju u dušu koja nadživljuje tijelo i ostala metafizička čuda, ne mogu spoznati smisao vjere, te samim time su nekompetentni u bavljenju njome. Ili, uprošćeno rečeno, samo ako vjeruješ u postojanje Boga tek tada bićeš svjestan njegovog prisustva. Ako bi pošli od toga da evharistijskim ritualima sa naforom i gutljajem vina vjernik zaista vjeruje da uzima Hristovo tijelo i njegovu krv, onda smo blizu da je ta teza i tačna. Inače, kako bi racionalno biće u kolutiću hljeba i gutljaju vina vidio bilo što drugo, taman da se pojavi sam Isus Hrist da ih dijeli? Potonji Uskrs je definitivno postao vaskrs, iako sam prelistavao staru beogradsku štampu u kojoj se taj dan stalno pisao kao Uskrs. Što će reći da se, uz „plivanje za časni krst“, klečanje i bauljanje po zemlji, ljubljene popovskih ruku, nazivanje popova očevima, ... stvara nova hiljadugodišnja tradicija u mantijaškom svijetu - vaskrsnuće vaskrsa. Naša tri ljubljena predsjednika - države, vlade i parlamenta su i oni založili malo Hristovog tijela i napili mu se krvi. Njihova je vjera utemeljena, ne u Hristovoj crkvi, o tome nemaju pojma, već u vjeru u svetosavske apostole. Original srpske. Toliki su Hristovi sljedbenici da je prvi premijer „oslobođene Crne Gore“ čak brda pomjerao, pobrkao vjeru i sujevjerje, Radoja sa nekadašnjim ministrom Aleksandrom Damjanovićem, kor sa horom, ... na kraju je pobrkao i državu. Čudo svetosavska vjera čini. <h2>Jeres</h2> Mada, dok god ne idu da ih mrtvačke kosti, ili mošti što bi se pravoslavno reklo, liječe, no se liječe u Kliničkom centru, tanka mi je ta vjera. Sve se nešto bojim da su pionirske marame, sletove i štafete zamjenili suvim granjem, farbanim jajima i crkvnim ritualima. Da ne rečem evharistijom. Mada je funkcija ista, rituali tu služe da se đeca prime na sladoled i šarenu lažu. Ili se to zove ulaganje u budućnost, u stanove, džipove, poneki i izgori, đavo ga izgorio, zlatne slavine, italijanski namještaj, skupocjenu, firmiranu vladičansku ili episkopsku odoru i svašta nešto, što bi rekle zaslužne umjetnice sa TV Pinka. A i vjeronenauka dobro dođe u državnim školama. Biće to dobri izvori prihoda jednog dana, a i „uzorni“ Srbi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250427070452_2d438d31e63aabd7cc32298015b3de32550d36260d446a24f35ec114c97d088d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250427070452_2d438d31e63aabd7cc32298015b3de32550d36260d446a24f35ec114c97d088d" data-rendition-name="original" width="890" height="676" loading="lazy" alt="Vozni parh Porfirijev "><figcaption>UŽIVAJU U LUKSUZU: Vozni park patrijarha srpskog, episkopa i vladika enormne vrijednosti</figcaption></figure>  Iako se trude, svetosavski apostoli, čak i sa podnošenjem krivičnih prijava, u XXI stoljeću i nominalno sekularnoj državi ne mogu nikome stavljati flaster na usta, niti uskratiti pravo bilo kome da se bavi ulogom religije u oduzimanju budućnosti društvu. Tim prije, što smo nesumnjivo kompetentniji i teološki obrazovaniji od, slobodno se može reći, kompletnog klira u Crnoj Gori. Recimo, mi znamo da je bavljenje sekularnim u crkvi jeres. I to velika jeres! Oni ne znaju! Kažu, nama je dozvoljeno sve što je dozvoljeno svakom čovjeku? E pa nije. Nije ni pucanje iz kalašnjikova, ni bavljenje politikom, ni širenje velikosrpskog nacionalizma, ni širenje podjela, mržnje, uživanje u luksuzu, bavljenje biznisom, građevinskim, turističkim i ostalim, .... nije! Nije ni stalno pominjanje kapele Karađorđevića, koja bi, tobože, smirila duhove kao simbol okupacije i nestanka Crne Gore kao države, jer je to bomba koja bi zapalila Crnu Goru. Osim toga, nezakonito je bilo što graditi pored mauzoleja na Jezerskom vrhu i krivično se, u tom slučaju, odgovara zbog narušavanja zaštićenog spomenika kulture. Nego, kad smo kod smirivanja duhova, nikako da nam slavno ime Joanikije saopšti ko su bili terapeuti iz njegove crkve koji su „liječili“ masovne ubice na Cetinju? Da vidimo čiji su se to duhovi zaigrali oko kapele Karađorđevića? Što se duhova i duhovnosti tiče, nema krimosa koji ne nosi oko vrata i na retrovizoru skupocjenih kola krstaču. Naivno vjeruju da će im sačuvati živote. Takođe, nikada više kriminala nije bilo u Crnoj Gori otkad zamijenismo petokraku krstačom. Ne pomaže ni gradnja deset crkava po glavi stanovnika? Naprotiv! <h2>Jevanđelje</h2> Dok vam gore džipovi od sto hiljada eura i dok svojim kupovinama održavate rentabilnim salone automobila, malo ću vam čitati djelove iz jevanđelja, jer dok ih vi blagogagoljite tobožnjim vjernicima, ni njima ni vama ne uđe ništa u glavu što pročitate: „Zato vam kažem: Ne brinite se dušom svojom što ćete jesti, ili što ćete piti; niti tijelom svojim, u što ćete se odjenuti. Nije li duša pretežnija od hrane, i tijelo od odijela? Pogledajte na ptice nebeske kako ne siju, niti žanju, ni sabiraju u žitnice, pa Otac vaš nebeski hrani ih. Nijeste li vi mnogo pretežniji od njih? ... Pa kada travu u polju, koja danas jeste, a sjutra se u peć baca, Bog tako odijeva, a kamoli vas, malovjerni? Ne brinite se, dakle, govoreći: Šta ćemo jesti, ili šta ćemo piti, ili čime ćemo se odjenuti? Jer sve ovo neznabošci ištu; a zna i Otac vaše nebeski da vama treba sve ovo. Nego ištite najprije Carstvo Božije i pravdu njegovu, i ovo će vam se sve dodati. Ne brinite se, dakle, za sjutra, jer sjutra brinuće se za se. Dosta je svakom danu zla svoga.“ (Besjeda na Gori, Isus Hristos, Matej, 6:25-34).  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250113080136_944473c25d30d12d6e20ab29aa6b317ae5b33faa83f154e8e68923e44a24c96c.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250113080136_944473c25d30d12d6e20ab29aa6b317ae5b33faa83f154e8e68923e44a24c96c" data-rendition-name="original" width="500" height="403" loading="lazy" alt="Automobil Miajlo Backović"><figcaption>POSLUŠAJTE MALO JEŠU IZ NAZARETA, MANITE SE DŽIPOVA: Skupo, zapaljeno vozilo popa Mijajla Backovića(Photo: Privatna arhiva/RTNK)</figcaption></figure>  Poslušajte malo Ješuu iz Nazareta, manite se džipova pa vam neće gorjeti, manite se skupih firmiranih drangulija na sebi, luksuza, biznisa, ... Budite kao 'tice na grani pa će sjutra brinuti za vas. No što ćete mučenici, takvi kakvi ste, ako se Ješua ponovo pojavi među vama? Pa počne da vas preslišava? Biće to najveće biološko gorivo na nebesima. <h2>Kanoni</h2> Prvi čovjek Beogradske patrijaršije, tzv. Vučićev Dugin i Vučićeva Zaharova, prije nekoliko dana posjetio je botoksiranog cara Rusije da mu prenese podršku za što više mrtvih Ukrajinaca i poruku srpskog cara da će obojena revolucija uskoro pasti kao one kule u Njujorku. Još i da će geostrateški Srbija biti dio „ruskog sveta“ kad botoksirani car potamani sve liberalne ideologije svijeta. Uz nemalu pomoć Donalda Daka. Svekoliko pobunjeno srpstvo je sa razočarenjem primilo navode o „cvjetnoj“ revoluciji, poneko i o „ruskom svetu“, ali nikoga ne takoše riječi o sudbini Crne Gore, BiH i Kosova u toj novom geostrateškom vodvilju po notama botoksiranog cara? Što će reći, obrni - okreni, ko god sjedne za volan Srbije ima namjeru da usput ukrca Crnu Goru. Ovi ostali neka se sami brane. To su vam one kokarde i ostala znamenja koja šetaju Srbijom i do Strazbura i koja oživljavaju vremena kad su se kvinsliške fašističke sluge preporodile u antifašiste. Izbor prvog čovjeka Beogradske patrijaršije početkom 2021. godine najbolji je dokaz da Bog nema ništa sa tim izborom. Osim ako Vučića ne smatramo bogom. Zna se da su Srpska crkva i srpska država nokat i meso, te da je Srpska crkva produžena ruka velikosrpske, imperijalne politike. Izabrani prvi čovjek Beogradske patrijaršije, nakon toga, izabrao je prvog čovjeka Cetinjske mitropolije. Što će reći da mu je on gazda. A pošto je njegov gazda prvi čovjek Srbije, to znači da je prvi čovjek Cetinjske mitropolije podređen prvom čovjeku Srbije, tzv. prvorođenom, ka svojem gazdi. Pa se postavlja piatnje ko je taj bog koji postavlja božje apostole po Crnoj Gori i po kojim kriterijuma. Pamet, obrazovanje, ljepota, ... ta manite me. Đe se đedoše oni kanoni koji uređuju pitanja pomjesnih crkava? Pokojni Mirko Đorđević, poznati sociolog religije, reče: „Logika pravoslavnih crkava je – na čitavom istoku – i nepisano pravilo: svoja nezavisna država i svoja nezavisna autokefalna crkva“. Baš me zanima đe je pokojni Mirko viđeo logiku u SPC? Oni imaju vrhovni zakon sa samo dva člana: prvi, SPC je uvijek u pravu, drugi, ako ima nekih nedoumica primjenjuje se prvi član. Kad je Srbima trebalo da prisvoje sve pravoslavne crkve u novostvorenoj KSHS 1920. godine sinulo im je da je dobro pozvati se na kanone. A kad im kanoni ne idu u prilog onda su oni prevaziđeni ili važe samo uz saglasnost nadređene crkve. U „Glasniku“’, Službenom listu Srpske pravoslavne crkve br. 1., g. I, od 1/14. oktobra 1920. g. na strani 102 stoji napisano: „Slično tome postupalo se i kod osnivanja nacionalnih autokefalnih oblasti u svima pravoslavnim državama. Tako su uzdignute katedre na stupanj autokefalne arhiepiskopije u prestonim u Srbiji, na Cetinju za crkvu u Crnoj Gori, u Bukureštu za Rumuniju, u Sofiji za Bugarsku, a u Rusiji dignut je arhijerejski presto druge prestonice u Moskvi na stupanj patrijaršije“. U zapisniku zakonodavnog odbora Sv Arhijerejskog Sabora Beogradske mitropolije, održane u Beogradu 3. (16) septembra 1920. pod predśedavanjem Dimitrija, Arhiepiskopa Beogradskog i Mitropolita Srbije, budućeg prvog srpskog patrijarha, na kojoj se raspravljalo o ujedinjenju svih pravoslavnih crkava u jednu, napisano je: „Po odredbama svetih kanona osnivanja najviših crkvenih oblasti u jednoj državi i odnosno u njenoj najvećoj oblasti biva tako, da se katedra prestonice odnosno metropole najveće oblasti podiže na najveći jerarhijski stupanj. Tako pravilo 17, Halkidonskog Sabora određuje da razređenje crkvenih oblasti sledi razređenju državnom i građevinskom“ (misli se na građansko). Da ne zaboravimo i 48 pravilo Tulskog sabora! Pretpostavka svih društvenih transformacija trebalo je da bude sposobnost društva da zasnuje konsenzus o temeljima države i demokratije koji bi, posredstvom legitimnih i efikasnih institucija vladavine prava, civilnog društva i demokratske kulture, omogućio održivu izgradnju demokratske nacije. Onog trenutka kada se svetosavska dogma infiltrirala u Crnoj Gori mi smo izgubili normalnost i kontinuitet u razvoju sopstvenog identiteta, sa akterima, uvjerenjima, interesnom i ideološkom dinamikom, koja je izgubila autentičnost prostora i proizvela brojne kontroverze i društvene raskole. Epilog - sada o našem ontološkom biću odlučuju genijalci iz Krnje Jele.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025012508010_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025012508010_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="DA LI JE ČITAO BOŽIDARA VUKOVIĆA: Joanikije Mićović"><figcaption>POD VUČIĆEVIM PATRONATOM: Joanikije Mićović(Photo: MCP)</figcaption></figure>

Ko nam bira apostole?

Policija je identifikovala i trećeg učesnika organizovanog ubistva Ilije Bogdanovića na Cetinju 24. aprila, a riječ je o još jednom državljaninu Srbije – P.E.B. (36) iz Beograda za kojeg, kako je saopšteno iz Uprave policije, postoji osnovana sumnja da je pružao logističku podršku i pomoć izvršiocima, te da im je stvarao uslove za ostvarivanje i realizaciju kriminalnog plana.
Prema informacijama Portala ETV riječ je o Ediju Balši Piraliću.
- Po nalogu postupajućeg tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici od strane službenika Odjeljenja bezbjednosti Cetinje danas je podnijeta krivična prijava protiv P.E.B. zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo teško ubistvo putem pomaganja na štetu lica I.B. – navodi se u saopštenju.&nbsp;
Dodaje se da su policijski službenici obezbijedili dokaze koji nedvosmisleno upućuju na preduzetu radnju izvršenja od strane P.E.B. za kojeg je utvrđeno da je, lažno se predstavljajući pod drugim imenom i prezimenom, sprovodio kriminalne aktivnosti na teritoriji Podgorice i Cetinja.
- Za osumnjičenim će biti raspisana, pored nacionalne, i međunarodna potjernica – navode iz policije.
Dodaju da je na osnovu razmjene podataka sa partnerskim službama utvrđeno da je osumnjičeni P.E.B. u matičnoj državi registrovan kao izvršilac krivičnih djela iz oblasti zloupotrebe droga, imovinskog kriminaliteta sa najvećim stepenom društvene opasnosti i krivičnih djela sa elementima nasilja i falsifikovanja isprava.
Iz Uprave policije ponovili su da na osnovu operativnih, obavještajnih i policijsko-tužilačkih aktivnosti, kao i načina izvršenja i okolnosti, zaključuju da je ubistvo izvršeno ciljano prema Bogdanoviću, te da je žrtva ostvarivala i imala bliske kontakte sa operativno interesantnim licima i članovima organizovanih kriminalnih grupa&nbsp;
- Uprava policije demantuje tvrdnje i plasiranje dezinformacija od strane određenih medija da je I.B. slučajna žrtva, kojim se od strane pojedinaca sračunato i smišljeno, a ničim potkrijepljeno i potvrđeno, pokušava hibridno djelovati i čime se pokušavaju umanjiti uspješne aktivnosti koje sprovodi Uprava policije u odnosu na složene bezbjednosne izazove – zaključuju iz policije.
Državljani Srbije Mihailo Čolović (45) iz Topole i Dragan Ilić (48) iz Aranđelovca uhapšeni su u okviru istrage o ubistvu Ilije Bogdanovića.

Beograđanin pružao logističku podršku i pomoć izvršiocima

Bivši direktor Rudnika uglja Pljevlja i bivši predsjednik Odbora direktora ove državne kompanije Milan Lekić, sada zapošljen na poziciji inženjera u ovom preduzeću, neće odgovarati pred pravosudnim organima zbog uništavanja službenog vozila „reno laguna“ u požaru 1. februara, odlučilo je pljevaljsko tužilaštvo. Kako su juče objavile Vijesti, utvrđeno je da je automobil izgorio zbog tehničke neispravnosti, tako da, saopšteno im je iz Osnovnog tužilaštva u Pljevljima, neće biti pokrenut bilo kakav postupak. „Reno laguna“, vlasništvo Rudnika, izgorio je na Lekićevoj livadi u pljevaljskom selu Rađevići, a on je tada pokušao da prikrije štetu koju je nanio kompaniji, tako što o požaru nije obavijestio ni policiju, ni Vatrogasnu službu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250428050456_161b6e29071bb30bc0177ec0917a3c4e2cad415fff6d83ac39c6b21cd0c77ea3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250428050456_161b6e29071bb30bc0177ec0917a3c4e2cad415fff6d83ac39c6b21cd0c77ea3" data-rendition-name="original" width="738" height="531" loading="lazy" alt="Rađevići livada spaljeni automobil Reno Laguna"><figcaption>SPALJENI I AUTOMOBIL LIVADA: Selo Rađevići gdje je Lekić uništio još jedno službeno vozilo</figcaption></figure>  Prema nezvaničnim saznanjima Portala ETV, Lekić je ispričao policiji da se dovezao u Rađeviće, izašao iz automobila i zaputio se ka prijatelju koji je radio na livadi, kada je ovaj počeo da mu dovikuje da vozilo gori. On se, kako je ispričao, okrenuo i ugledao plamen. Istragom je utvrđeno, kazali su nam izvori koji su bili angažovani u istražnom postupku, da je toga dana duvao jak vjetar što je dodatno razbuktalo vatru na vozilu i nije mu bilo spasa. Objašnjavaju da je vjetar plamen prenio i na livadu koja je, kako se vidi i na fotografiji koju smo ranije objavili, skoro čitava spaljena. Izvori Portala ETV, dodaju i kako je put do Lekićeve livade veoma loš, makadamski, tako da se pretpostavlja da je on tokom vožnje i oštetio neke dijelove automobila, zbog čega je došlo do spoja koji je izazvao vatru. S obzirom na to da je vozilo u požaru potpuno uništeno nije bilo moguće, kako kažu naši sagovornici, ustanoviti konkretan uzrok pojave plamena. - U skladu sa dostavljenim nalazom kao uzrok nastalog požara na vozilu navodi se tehnički kvar, tj. pregrijavanje električnih sklopova ili pak nekog drugog dijela u predjelu motora vozila - odgovorili su, između ostalog, Vijestima iz Rudnika uglja. Saopštili su i da su kaznili zapošljenog raspoređenog „na radnom mjestu vozač putničkog vozila pri kabinetu Odbora direktora“, zbog povrede radne obaveze, te da je i „zaposlenom koji je koristio vozilo u privatne svrhe izrečena novčana kazna“. Portal ETV objavio je 4. februara da je skoro 24 sata od policije skrivano da je vozilo Rudnika izgorjelo u požaru, te da je policija o događaju obaviještena tek kada su informaciju da je Lekić uništio još jedno službeno vozilo objavili naš i Portal Antena M, a to je bilo 2. februara. - Službenicima Odjeljenja bezbjednosti Pljevlja prijavljeno je 2. februara u 18.25 časova da je u selu Rađevići došlo do požara u kojem je uništeno vozilo marke „renault“, vlasništvo Rudnika uglja Pljevlja – saopšteno je tada Portalu ETV iz Uprave policije. Zašto je informacija skrivana od policije skoro 24 sata niko nije objasnio. A da Lekić nije pozvao ni vatrogasce, potvrdio je našem portalu komandir Služba zaštite i spašavanja Bogdan Bojović koji je rekao da nijesu imali poziv sa te lokacije, odnosno da „ekipe nijesu tamo upućivane ili intervenisale“, niti su imali bilo kakvu informaciju o događaju. Službeni automobil RUP-a, „laguna“, koristio je, prema našim informacijama, novoizabrani predsjednik Odbora direktora Rudnika Dragoljub Krezović i on ga je, prema tvrdnjama naših izvora, posudio Lekiću koji ga je, međutim, uništio. Lekić je i 11. oktobra prošle godine uništio skupi automobil RUP-a. Tada je još bio na čelu Odbora direktora Rudnika i pijan je vozio „infiniti“, premium brend „nisana“, kada je izazvao saobraćajni udes i skoro potpuno havarisao vozilo. Imao je više od jednog promila alkohola u krvi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042806040_13d54986d36927e7b59ef83b02d1f31d9614cf03b291e2dbf50258805a23a1c9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025042806040_13d54986d36927e7b59ef83b02d1f31d9614cf03b291e2dbf50258805a23a1c9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Slupani infiniti"><figcaption>TOTALNA ŠTETA: Skupi automobil Rudnika Lekić slupao pijan</figcaption></figure>  Nakon tog incidenta bio je prinuđen da podnese ostavku, ali je ostao u Odboru direktora, iz kojeg je smijenjen tek krajem decembra. Poručio je da će on platiti popravku automobila. Vijestima je juče iz Rudnika saopšteno da je i ovo vozilo potpuno havarisano, odnosno da je nastupila totalna šteta. - S obzirom da je vozilo bilo kasko osigurano 90 odsto štete je nadoknadila osiguravajuća kuća, dok je za preostalu štetu sprovedena procedura naknade štete od strane zaposlenog Milana Lekića koja je još u toku – rečeno je Vijestima iz Rudnika. Portalu ETV iz Osnovnog državnog tužilaštva u Pljevljima saopšteno je polovinom marta da još nije okončana istraga o okolnostima ovog udesa. - Obavještavamo Vas da se od strane ovog tužilaštva i dalje sprovodi izviđajni postupak u cilju prikupljanja dokaza i utvrđivanja svih činjenica i okolnosti događaja, o čijem ishodu će javnost biti blagovremeno obavještena – saopštili su tada iz ODT Pljevlja. Lekiću je 11. oktobra prošle godine, nakon što je noć proveo na triježnjenju u policiji i poslije saslušanja u bjelopoljskom Sudu za prekršaje, izrečena kazna od 750 eura i zabrana upravljanja vozilom u trajanju od tri mjeseca. Lekić je privođen i u maju prošle godine zbog upravljanja službenim vozilom pod dejstvom alkohola. Tada je protiv njega podnešena prekršajna prijava. U Specijalnom državnom tužilaštvu formirano je više predmeta u kojima se provjerava zakonitost poslovanja Rudnika uglja Pljevlja za vrijeme dok je na čelu ove kompanije bio Lekić. Status ovih predmeta nije poznat javnosti. Lekić je lider pljevaljskog odbora Nove srpske demokratije i do skoro je bio, maltene, nedodirljiva ličnost u Pljevljima. Međutim, nakon što je ušao u žestok sukob sa predsjednikom Opštine koji, takođe dolazi iz NSD-a, Dariom Vranešom, kojeg je u septembru prošle godine pučem u Skupštini planirao da smijeni, njegov uticaj u ovom gradu slabi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042806040_3681ffd94bc86b260e12003687bffda3a697e5a09a7b0489178e3919f0fcce18.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025042806040_3681ffd94bc86b260e12003687bffda3a697e5a09a7b0489178e3919f0fcce18" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="PLJEVALJSKI HARAMBAŠA: Milan Lekić"><figcaption>PLJEVALJSKI HARAMBAŠA: Milan Lekić</figcaption></figure>

Milan Lekić – ni kriv, ni dužan

Iako je crnogorska policija vrlo brzo otkrila trojicu osumnjičenih za ubistvo Ilije Bogdanovića, činjenica da su ubice, lica sa kriminalnim dosjeima, iznajmile stan i boravile desetak dana na Cetinju otkriva da crnogorski bezbjednosni sektor uopšte nije bio u stanju da detektuje opasnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250429000456_fb556f4e44c21da8787b5070f00c88a4379dab21cb91e5d856242a5214944360.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250429000456_fb556f4e44c21da8787b5070f00c88a4379dab21cb91e5d856242a5214944360" data-rendition-name="original" width="745" height="433" loading="lazy" alt="BRZA, ALI POST FESTUM REAKCIJA: Čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović na press konferenciji"> <figcaption>BRZA, ALI POST FESTUM REAKCIJA: Čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović na press konferenciji(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Za sada nije poznato kada su tačno Mihailo Čolović, Dragan Ilić i Edi Balša Piralić iznajmili stan u kvartu koji Cetinjani nazivaju ,,Kongo”. Ne zna se i da li su imali jataka na Cetinju, ali je izvjesno da su bili vrlo precizno upućeni u namjere, ali i kretanje, Ilije Bogdanovića i da su za atentat izabrali čas kada nije bilo svjedoka. Prema informacijama Televizije E, o boravku sunjivih lica policija je obaviještena od građanke Cetinja kojima je trojac srpskih građana bio sumnjiv jer se vidjelo da nijesu u Prijestonicu došli ni turistički ni zbog nekog biznisa. KONTRAOBAVJEŠTAJNO SLJEPILO&nbsp; -Kako je moguće da, izvršioci ubistva pređu državnu granicu Crne Gore i Srbije, da nesmetano dođu na Cetinje, uzmu takozvani štek stan i budu tu jedan vremenski period. Siigurno da su ta lica morala imati jaku logistiku na Cetinju i da je neobično da to niko od operativca cetinjske policije nije primjetio -ocijenio je za ,,24 sata" na Televizije E Nikola Janjušević, bivši pomoćnik direktora Uprave policije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250429000456_8ae0797ddfff901350cc85ad80b3b7a5f2e3393b1ac8e96c5a426a44965eaedf.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250429000456_8ae0797ddfff901350cc85ad80b3b7a5f2e3393b1ac8e96c5a426a44965eaedf" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="BROJNA PITANJA ZA POLICIJU: Nikola Janjušević "> <figcaption>BROJNA PITANJA ZA POLICIJU: Nikola Janjušević(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Izvori naše televizije ističu da slučaj ubistva na Cetinju pokazuje da Agencija za nacionalnu bezbjednost, kao i cjelokupni bezbjednosni sektor, ne obavljaju kvalitetno kontraobavještajnu djelatnost. Za sada nema odgovora iz Agencije za nacionalnu bezbjednost ni iz Uprave policije da li su trojica ubica crnogorsku granicu prešli legalno ili ilegalno. Nije poznato i od koga su nabavili oružje. Ono što se sada zna je da su mnogi na Cetinju imali informaciju da se ,,nešto veliko sprema”.&nbsp; Zato su se neki istaknuti članovi kavačkog klana, iz predostrožnosti, sklonili se sa Cetinja sedam, osam dana prije ubistva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042901040_112c2de3a112c3984f4b37df249fcf3112060f22f1d8fd2a3eaf42fc410ca041.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025042901040_112c2de3a112c3984f4b37df249fcf3112060f22f1d8fd2a3eaf42fc410ca041" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt='NESMETANO DESETAK DANA NA CETINJU: Slika sa hapšenje Čolovića i Ilića u ,,štek" stanu'> <figcaption>NESMETANO DESETAK DANA NA CETINJU: Slika sa hapšenje Čolovića i Ilića u ,,štek" stanu(Photo: Dnevni list Dan)</figcaption> </figure>  NESMETANO PLANIRANJE ZLOČINA&nbsp; Trojica likvidatora koje je angažovao kriminalni klan mogli su nesmetano da djeluju, da uđu u Crnu Goru sa oružjem ili da nabave oružje od svojih jataka na Cetinju, a da sve to prođe bez ikakve reakcije obevještajnog sektora.&nbsp; -To je pokazatelj nemoći. Istovremeno, to je i zastrašujuće saznanje jer su kileri mogli da djeluju i na štetu neke osobe iz političkog ili javnog života Crne Gore i tako dovedu do svojevrsnog vanrednog stanja u Crnoj Gori – kazao je za Portale ETV i Televiziju E izvor iz vrha ANB-a. Prema informacijama Uprave policije treći osumnjičeni, Edi Balša Piralić, koji je sada u bjekstvu, bio je logistička podrška i Mihaiulu Čoloviću i Draganu Iliću. Ustanovljeno je da je koristio lažni identitet i da je često poutovao na relaciji Cetinje-Podgorica. Sva trojica osumnjičenih imaju bogatu kriminalnu prošlost u Srbiji i slove kao operativno interesantna lica.&nbsp; Kako su tri iskusna, organima gonjenja poznata kriminalca, mogla da borave neopaženo na Cetinju i pripemaju likvidaciju?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042901040_58210910f386342d91eada3ec4a4b9ee7aee50e111fba74b44e24d8a394559b5.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025042901040_58210910f386342d91eada3ec4a4b9ee7aee50e111fba74b44e24d8a394559b5" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="BEZ PODATAKA I BEZ REAKCIJE: Zgrada Agencije za nacionalnu bez bjdnost "> <figcaption>BEZ PODATAKA I BEZ REAKCIJE: Zgrada Agencije za nacionalnu bez bjdnost(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  BEZ PREVENTIVNOG DJELOVANJA Jedino logično objašnjenje svodi se na tvrdnju da je u potpunosti zakazala kontraobavještajna zaštita u Agenciji za nacionalnu bezbjednost.&nbsp; U ANB-u nijesu imali informaciju o prelasku granice pripadnika klanova. Nijesu imali ni saznanja od svojih kolega iz srpske Bezbjednosno informativne agencije. Kako ističu izvori Televizije E, BIA uopšte ne razmjenjuje povjerljive informacije o klanovima sa crnogorskom ANB, a posebno kada je u pitanju klan Luke Bojovića koji ima - nepisanu ali stvarnu - zaštitu režima Aleksandra Vučića.&nbsp; Očito je i da crnogorska policija ne dobija povjerljive informacije od kolega iz Srbije. Zato je bilo &nbsp;i nemoguće bilo kakvo preventivno djelovanje. Ali i vrlo moguće da se pripremaju i izvršavaju likvidacije širom Crne Gore. Samo na Cetinju šest ljdi je ubijeno za manje od godinu dana. Sve su to podaci koji upućuju na alarm, ali Demokrate Alekse Bečića, koje kontrolišu bezbjednosni sektor, zaokupljeni su – umjesto organizovanjem efikasnog rada – čistkama unutar crnogorske policije i eliminisanjem iskusnih, sposobnih policajaca. Neefikasnost policije je zakonomjerna posljedica takvih aktivnosti. Samo, moras e priznati: nijesu Bečićevi ljudi nešto novo izmislili. Dok su Dritan Abazović i Filip Adžić sređivali crnogorsku policiju, a Boris Milić čistio od Crnogoraca Agenciju za nacionalnu bezbjednost, u centru Podgorice, u blizini zgrade Vlade i Skupštine i Cenralne banke, prokopan je tunel do depoa Višeg suda. To je pravi pokazatelj nesposobnosti Crne Gore da brani svoje vitalne interese.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;