Ministar unutrašnjih poslova Turske Ali Jerlikaja kazao je danas da su iz olupina privatnog aviona koji se srušio u blizini glavnog grada Ankare, a koji je prevozio libijskog generala i još pet članova njegovog tima, izvučeni uređaj za snimanje podataka o letu i uređaj za snimanje glasa iz kokpita.
Jerlikaja je rekao da se olupina aviona u kojem je poginuo general libijske vojske, Mohamed Ali Ahmed Al-Hadad, proteže na površini od oko tri kvadratna kilometra.
- Kao rezultat rada koji su na mjestu događaja obavili timovi iz Centra za istrage sigurnosti u transportu Ministarstva prometa i infrastrukture, uređaj za snimanje glasa aviona pronađen je u području olupine u 2:45 ujutro, a crna kutija je pronađena u 3:20 ujutro - rekao je Jerlikaja.
Proces ispitivanja i procjene ovih uređaja je započeo, dodao je ministar. Jerlikaja je rekao da je u operaciju potrage i izvlačenja uključeno 408 osoba, uz podršku 103 kopnena vozila i sedam aviona.
Takođe je potvrdio da je u Ankaru stigla libijska delegacija od 22 člana, uključujući rodbinu žrtava i zvaničnike libijskih ministarstava odbrane i unutrašnjih poslova.
Naveo je da je i on znatiželjan u vezi sa uzrokom pada aviona, ali da je neophodno pričekati analizu podataka.
Izrazio je saučešće porodicama žrtava i libijskoj vladi i narodu, opisujući incident kao tragičnu nesreću.
Poslovni avion "Falcon 50" poletio je s aerodroma Esenboga u Ankari prema Tripoliju. Njegova olupina pronađena je oko dva kilometra južno od sela Kesikavak u okrugu Hajmana u Ankari.
Libijska vlada nacionalnog jedinstva proglasila je trodnevnu nacionalnu žalost nakon smrti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Pokreće se istraga: Pronađena crna kutija aviona u kojem je poginuo libijski general

Međunarodna organizacija za migracije (IOM) saopštila je danas da se gumeni čamac prevrnuo kod obale Libije te da se najmanje 42 migranta vode kao nestali dok se pretpostavlja da su mrtvi.
Libijske spasilačke službe pronašle su sedam preživjelih koji su plutali morem šest dana nakon što je plovilo sa 49 ljudi potonulo u blizini naftnog polja Al Buri, priobalnog postrojenja sjevero-sjeverozapadno od libijske obale.
"Ovaj tragičan događaj, koji se dogodio samo nekoliko sedmica nakon drugih smrtonosnih incidenata kod Surmana i Lampeduze, naglašava stalne opasnosti s kojima se suoštavaju migranti i izbjeglice duž Centralne mediteranske rute", navodi se u saopštenju.
IOM je naveo da su migranti iz Sudana, Nigerije, Kameruna i Somalije, piše Klix.
Libija je postala tranzitna ruta za migrante koji bježe od sukoba i siromaštva u Evropu preko Mediterana od pada diktatora Muamera Gadafija 2011. godine.
Broj migranata koji su se utopili u centralnom Mediteranu već je premašio 1.000 ove godine, podaci su IOM-a, a incident ove sedmice je "još više povećao taj broj". Podaci IOM-a pokazuju da je u cijelom Mediteranu bilo 2.452 takvih smrtnih slučajeva u 2024. godine.

500x500

Prevrnuo se čamac s migrantima kod Libije: Spasioci tragaju za 42 osobe

Libanske vlasti oslobile su danas Hanibala Gadafija, sina pokojnog lidera Libije Muamera Gadafija, nakon što je platio kauciju od 900.000 dolara.
Hanibal Gadafi bio je pritvoren u Libanu 10 godina, jer je navodno odbijao da da informacije o nestalom libanskom svešteniku, saopštio je njegov pravni tim.
Oslobađanje je uslijedilo nekoliko dana nakon što su libanske vlasti Gadafiju ukinule zabranu putovanja i smanjile kauciju.
Sud je prvobitno tražio da se za kauciju plati 11 miliona dolara, ali je prošlog četvrtka kaucija smanjena na 900.000 dolara.

1084x550

Liban oslobodio sina pokojnog lidera Muamera Gadafija

Oružani sukobi obnovljeni su jutros u libijskom glavnom gradu Tripoliju, javlja agencija Anadolija, a do sukoba je došlo među grupama u kvartovima Ain Zara, Ras Hasan i Bin Ašur, rekli su lokalni izvori.
Još nema dostupnih informacija o žrtvama.
Libijski mediji javljaju da su letovi obustavljeni na aerodromu Mitiga zbog sukoba, dok je Ministarstvo obrazovanja obustavilo nastavu u svim školama u Tripoliju.
Misija UN-a za podršku u Libiji (UNSMIL) izrazila je zabrinutost zbog sukoba u Tripoliju.
- UNSMIL je duboko uznemiren eskalacijom nasilja u gusto naseljenim kvartovima Tripolija drugu noć zaredom, što dovodi mnoge civile u ozbiljnu opasnost- navodi UNISMIL, pozivajući na trenutno, bezuslovno primirje.
Sukobi su prvi put izbili u ponedjeljak nakon smrti Abdela Ganija al-Kiklija, koji vodi Aparat za podršku stabilnosti povezan s Predsjedničkim vijećem.
Libija je poprište duboke političke i bezbjednosne krize još od 2011. godine, kada je dugogodišnji vladar Muamer Gadafi svrgnut nakon četiri decenije na vlasti.

1250x600

Libija: Ponovo izbili oružani sukobi u Tripoliju

Od svrgavanja Asadovog režima u Siriji Rusija ima problem: Pitanje je da li će ruska vojska moći da zadrži svoju pomorsku bazu u mediteranskoj luci Tartus, kao i vazduhoplovnu bazu Hmejmim. Zbog toga Libija postaje sve važnija za Rusiju u arapskom regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, piše Dojče vele.
Stručnjaci za bezbjednost pojačano prate vazdušni saobraćaj iz Sirije ka Libiji, od decembra 2024. kada je Asad napustio Siriju.
- Odmah nakon Asadovog svrgavanja brojni letovi i teretni brodovi prenijeli su ruski materijal iz baza u Siriji u Libiju - kaže u razgovoru za Dojče vele Tarek Megerisi, istraživač pri Evropskom savjetu za spoljne odnose i autor nove opsežne studije o ruskom prisustvu u Libiji.
Bilo je očigledno da je Libija u očima Moskve sigurno mjesto u regionu Sredozemlja. Interese Moskve tamo ne zastupaju samo zvanični kanali, već i plaćeničke milicije poput bivše paravojne Vagnerove grupe, koja danas djeluje pod nazivom „Afrički korpus".
Prema nedavnom izvještaju njujorškog trasta mozgova "The Soufan Center", ruski brodovi su ranije više puta pristajali u istočnu libijsku pomorsku bazu Tobruk. Ta baza nalazi se pod kontrolom libijskog komandanta koji upravlja velikim djelovima podijeljene zemlje: Halife Haftara.
<h2>Interesi Moskve u Libiji</h2>
U Libiji, koja je razorena dugotrajnim građanskim ratom, Moskva ima više ciljeva, kaže Megerisi.
Prvenstveno, Rusija teži vojnom prisustvu na Sredozemlju. Do sada je to prisustvo bilo uglavnom koncentrisano u Siriji. Osim toga, zainteresovana je za komercijalizaciju tamošnjih prirodnih bogatstava, posebno energetskih resursa. Istovremeno, pod pritiskom zapadnih sankcija, pokušava da pronađe kupce za sopstvenu robu. Libija takođe služi kao važna tranzitna tačka za izvoz ruskog oružja.
Slično mišljenje ima i "The Soufan Center": Na primjer, isporuke artiljerije idu takozvanoj Libijskoj nacionalnoj vojsci (LNA), kojom komanduje Haftar,, ili se mogu izvoziti „antizapadnim snagama u susjednim zemljama".
Međutim, i uticaj na migracione tokove preko Libije ka Evropi je u ruskom interesu – Moskva to, kao što je poznato i sa istočne granice Evropske unije, koristi kao sredstvo pritiska na EU.
<h2>Tata i sin Haftar</h2>
U libijskom sukobu Rusija već godinama podržava odmetnutog komandanta Haftara, moćnog čovjeka istočne Libije.
- On je i dalje najvažniji partner Moskve - kaže Ulf Lesing, rukovodilac regionalnog programa Sahel Fondacije Konrad Adenauer u Maliju.&nbsp;
Istina je, prema njegovim riječima, da Rusi imaju i diplomatske odnose sa zapadnim dijelom zemlje i sa glavnim gradom Tripolijem. Ali fokus je jasno na Haftaru.
- To nosi određeni rizik, s obzirom na to da Haftar ima 81 godinu, a njegova vlast bi pod političkim pritiskom SAD-a mogla biti krhka - kaže Lesing za Dojče vele.
U tom svjetlu, uloga jednog od Haftarovih sinova – Sadama Haftara, takođe generala – postaje sve značajnija. Protiv njega je Španija 2024. izdala nalog za hapšenje zbog sumnje na krijumčarenje oružja, a posljednjih godina se etablirao kao glavni ruski kontakt u Libiji, piše Megerisi u svojoj studiji.
Haftar Rusiji stavlja na raspolaganje mrežu libijskih vojnih baza – a Moskva mu zauzvrat iskazuje zahvalnost.
- Rusija je sve to iskoristila kako bi (...) pomogla Sadamu Haftaru da Libiju etablira kao žarište za krijumčarenje oružja, droge, goriva – i ljudi - navodi dalje Megerisi.
Sistem je funkcionisao po rutinskom obrascu. Godinama su postojali letovi iz Sirije u istočnu Libiju, kaže Lesing za Dojče vele, koje je najčešće obavljala privatna sirijska aviokompanija.
- Preko nje su migranti iz Azije, na primjer iz Pakistana i Bangladeša, stizali u istočnu Libiju. Odatle su ih ukrcavali na brodove koji su potom kretali prema Italiji - objašnjava Megerisi.
Uz pomoć svoje privatne milicije (brigada Tarik bin Zijad), Sadam Haftar je uspostavio složenu infrastrukturu za profesionalno krijumčarenje ljudi, piše stručnjak Megerisi u svojoj studiji. Tu infrastrukturu mogu koristiti transnacionalne mreže krijumčara i trgovaca ljudima – naravno, uz određenu naknadu.
- Žrtve su ljudi koji preuzimaju velike rizike i trpe brojne teškoće u nadi da će kasnije voditi bolji život u Evropi. Ponekad migranti moraju da plate i do 9.000 američkih dolara - kaže Megerisi.
<h2>Trgovina ljudskom nesrećom</h2>
Krijumčarenje ljudi prati ustaljeni obrazac, piše Megerisi: po dolasku u Libiju, migranti predaju svoja dokumenta jednoj drugoj miliciji, koja ih zatim drži zatočene sve dok se ne isplate „naknade". Prije nego što brodovi krenu ka Evropi, migranti se zadržavaju danima ili nedjeljama – često u neljudskim uslovima.
- Tada Sadam ponovo dobija novac da bi njegova obalska straža propustila brodove: 100 dolara po migrantu za "manje brodove" (s oko 300 do 550 osoba) ili paušalni iznos od 80.000 dolara za veće brodove - piše Megerisi.&nbsp;
Neke izbjeglice se pak prebacuju u zapadnu Libiju.
&nbsp;- To pokazuje kako naoružane libijske grupe prevazilaze političke razlike zarad profita - ističe Megerisi.
Putevi migranata ka Libiji su različiti, piše on. Afrikanci najčešće dolaze kopnom, dok ljudi iz Azije stižu avionima. Nakon toga većina njih prolazi kroz različite tačke ulaska u istočnu Libiju, gdje ih predaju u Haftarovu mrežu.
<h2>Migracije kao oružje</h2>
Tu dolaze do izražaja ruski interesi u odnosu na Evropu.&nbsp;
- Rusija koristi migracije kao oružje - ocjenjuje Megerisi.&nbsp;
To se već pokazalo tokom rata u Siriji, kada su ruski avioni prevozili migrante iz Damaska u Minsk, odakle su pokušavali da stignu u zapadnu Evropu. Time je pojačan pritisak na spoljne granice EU. Nije sigurno da li se ti letovi još odvijaju.
- Nakon Asadovog učvršćivanja na vlasti, fokus migracija premješten je na Sahel, odnosno na podsaharsku zonu. Tamo ruske milicije doprinose tome da se još više ljudi uputi ka Evropi. I u tome blisko sarađuju sa Sadamom Haftarom - dodaje Megerisi.
Evropa može najdjelotvornije suzbiti krijumčarenje ljudi tako što će migrantima ponuditi bezbjedne rute i efikasno kontrolisati pristigle osobe, smatra Megerisi.&nbsp;
- Tako bi se krijumčarima ljudi oduzela dobit, a Evropa bi preuzela kontrolu u svoje ruke - zaključuje on.

Megerisi: Rusija koristi migracije kao oružje

Najmanje 29 tijela migranata pronađeno je na dvije lokacije na jugoistoku i zapadu Libije, saopštili su Uprava za bezbjednost i Libijski crveni polumjesec.
Uprava za bezbjednost okruga Alvahat navela je u saopštenju da je 19 tijela otkriveno u masovnoj grobnici na farmi u području Jikhara, oko 441 kilometar od Bengazija.
Iz Uprave su rekli da su smrti povezane s krijumčarskim aktivnostima, prenosi Hina.
Libijski crveni polumjesec objavio je na Fejsbuku u četvrtak kasno uveče da su njegovi volonteri izvukli tijela deset migranata ranije tog dana nakon što je njihov brod potonuo kod luke Dila, oko 40 kilometara od Tripolija.
Libija se pretvorila u tranzitnu rutu za migrante koji preko Sredozemlja bježe od sukoba i siromaštva u Evropu.
Odjeljenje za kriminalističku istragu Alvahata krajem januara je saopštilo da je oslobodio 263 migranata različitih subsaharskih nacionalnosti, navodoći da ih je držala krijumčarska grupa u izuzetno nehumanim i lošim zdravstvenim uslovima.

Pronađena tijela 29 migranata u Libiji

Sukobi koji su izbili danas između naoružanih grupa u zapadnom libijskom gradu Zavija, oko 47 kilometara zapadno od glavnog grada Tripolija, izazvali su požar u drugoj po veličini rafineriji nafte u zemlji, saopštili su zvaničnici.
Borbe se vode između snaga lojalnih plemenu Šurafa protiv lokalnog gospodara rata Mohameda Kušlafa. Kušlaf je pod sankcijama UN od 2018. godine zbog umiješanosti u trgovinu ljudima.
Nije jasno šta je izazvalo sukobe, ali oni nisu neuobičajeni u zapadnoj Libiji, koju kontroliše niz milicija i naoružanih grupa koje su u savezu sa Vladom premijera Abdula Hamida Dbeibaha.
Libija je godinama podijeljena između rivalskih administracija na istoku i zapadu. Zemlja je utonula u haos nakon građanskog rata 2011. godine, u kome je zbačen i ubijen dugogodišnji vladar Moamer Gadafi.
Borbe su zatvorile glavni priobalni put koji povezuje Zaviju sa drugim gradovima u zapadnoj Libiji, a nastava u školama je obustavljena. Sukobi su prouzrokovali ozbiljnu štetu na rezervoarima za skladištenje u rafineriji nafte Zavija, saopštila je Libijska nacionalna naftna korporacija.
Meci su pogodili rezervoare za naftu što je dovelo do požara, navodi se, uz napomenu da su vatrogasci uspjeli da zaustave širenje požara i curenje gasa.
Libijom trenutno upravlja Dbeibahova vlada u Tripoliju i administracija premijera Osame Hamada na istoku, koja je u savezu sa snagama moćnog vojnog komandanta Kalife Haftara.

Sukobi u Libiji izazvali požar u drugoj po veličini rafineriji nafte u zemlji

Libanski premijer Nadžib Mikati izrazio je u srijedu nadu da će sporazum o prekidu vatre sa Izraelom biti najavljen za nekoliko dana pošto je izraelski nacionalni televizijski servis objavio, kako je naveo, nacrt sporazuma koji predviđa početno primirje od 60 dana.
U dokumentu, za koji je televizija Kan navela da je procurio prijedlog koji je napisao Vašington, navodi se da će Izrael povući svoje snage iz Libana u prvoj nedjelji 60-dnevnog prekida vatre. To je u velikoj mjeri usklađeno s detaljima koje je ranije objavio Rojters na osnovu dva izvora upoznata s tim pitanjem.
Privremeni premijer Libana rekao je da nije vjerovao da je sporazum moguć dok se u utorak ne održe američki predsjednički izbori, ali da je &nbsp;optimističniji poslije razgovora u srijedu s izaslanikom SAD za Bliski istok Amosom Hohštajnom, koji je trebalo da otputuje u Izrael u četvrtak.
- Hohštajn mi je tokom razgovora sugerisao da bismo mogli da postignemo dogovor prije kraja mjeseca i prije 5. novembra. Radimo sve što možemo i treba da ostanemo optimisti da ćemo u narednim satima ili danima imati prekid vatre - rekao je Mikati za libansku televiziju Al Džadid.
Nacrt koji je objavila televizija Kan datiran je na subotu, a na pitanje da prokomentariše portparol Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost Šon Savet je rekao da "postoji mnogo izvještaja i nacrta koji cirkulišu", ali da "oni ne odražavaju trenutno stanje pregovora".
Savjet nije odgovorio na pitanje da li je verzija koju je objavila televizija Kan makar osnova za dalje pregovore.
Izraelska televizija je navela da je nacrt predstavljen izraelskim liderima. Izraelski zvaničnici nisu zasad komentarisali.
Izrael i libanska oružana grupa Hezbolah ratuju posljednjih godinu dana paralelno s izraelskim ratom u Pojasu Gaze. SAD smatraju Hezbolah terorističkom organizacijom, dok je EU na crnu listu stavila njegovo naoružano krilo, ali ne i njegovu političku pariju koja je zastupljena u libanskom parlamentu.
Hezbolah nije zasad komentarisao prijedlog o prekidu vatre koji je procurio, ali je njegov novi vođa Naim Kasem rekao je da će ta oružana grupa koju podržava Iran pristati na prekid vatre u okviru određenih parametara ako Izrael želi da zaustavi rat, ali da Izrael dosad nije pristao ni na jedan predlog o kojem bi se moglo raspravljati.

Libanski premijer: Za nekoliko dana bi mogli dogovoriti prekid vatre sa Izraelom

U blizini libijske obale 12 ljudi je poginulo kada se u Sredozemnom moru prevrnuo čamac sa izbjeglicama koje su krenule ka Evropi.
Kako su tamošnje vlasti saopštile, čamac se prevrnuo kod Libije, a na njemu je bilo 13 osoba iz Egipta i samo je jedna preživjela.
Al-Abrin, grupa koja migrantima u Libiji pruža humanitarnu pomoć, navela je na Fejsbuku da se čamac prevrnuo u ponedjeljak uveče 60 kilometara daleko od grada Tobruka.
Dodala je da su tijela pronađena i donesena na obalu.
Proteklih godina Libija je jedan od glavnih tranzita za izbjeglice koje bježe od rata i gladi iz Afrike i sa Bliskog istoka.

Kod obale Libije utopilo se 12 izbjeglica

Američka vojna operacija protiv Venecuele, u kojoj je poginulo više od 100 vojnika i civila, nije uspela da postigne svoj cilj ponižavanja Bolivarske Republike, izjavio je ministar odbrane Venecuele Vladimir Padrino Lopez na ceremoniji dodjele nagrada pripadnicima vojske i civilima koji su branili zemlju od američke oružane agresije.
- Neki ljudi žele da ponize Venecuelu nakon američke vojne operacije 3. januara, ali nijesu uspjeli da postignu cilj, jer danas domovina i dalje stoji - rekao je Lopez, objavila je nacionalna televizija.
Naglasio je da čast Oružanih snaga Venecuele "ostaje nepokolebljiva“ i zahtijevao od SAD da oslobode predsjednika Nikolasa Madura i njegovu suprugu Siliju Flores, prenosi Tass.
Lopez je naveo da je u američkoj agresiji poginulo 47 pripadnika venecuelanske vojske, 32 pripadnika kubanske vojske i više civila, čime je ukupan broj žrtava premašio 100. Naveo je da je, po nalogu vršioca dužnosti predsjednika Delsi Rodrigez, osnovana komisija za pružanje pomoći porodicama poginulih i ranjenih.

Ministar odbrane Venecuele: Američka vojna operacija nas nije slomila

Sjedinjene Američke Države (SAD) razgovaraju sa NATO-om u vezi sa Grenlandom, navodeći da je ta teritorija ključna za nacionalnu bezbjednost SAD-a, kazao je predsjednik te države Donald Tramp.
On je kazao da će SAD, ukoliko nemaju Grenland, imati veliku rupu u nacionalnoj bezbjednosti, posebno kada je u pitanju ono što rade u vezi sa Zlatnom kupolom i ostalim stvarima.
- NATO se bavi nama po pitanju Grenlanda. Grenland nam je jako potreban za nacionalnu sigurnost - rekao je Tramp danas novinarima, prenosi Anadolija.
Tramp nije dao konkretne detalje o vojnim ili sigurnosnim inicijativama na koje se osvrnuo, ali je istakao da SAD aktivno angažuje savez po tom pitanju.
- Razgovaramo s NATO-om - rekao je Tramp.

Tramp: Razgovaramo s NATO-om o Grenlandu

Službenici Uprave policije identifikovali su 18 osoba koje su učestvovale u neprijavljenim blokadama saobraćajnica na teritoriji Podgorice i opštine Zeta, a koje će biti procesuirane u skladu sa zakonom, saopšteno je iz policije.
Kako navode, policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica danas su preduzeli zakonom propisane mjere i radnje povodom blokada na kružnom toku na magistralnom putu Nikšić–Cetinje, u naselju Gornja Gorica, kao i na magistralnom putu u mjestu Bistrice.
Pored toga, policija je postupala i povodom narušavanja javnog reda i mira tokom blokade u blizini kružnog toka na magistralnom putu Nikšić–Cetinje, kada je došlo do fizičkog i verbalnog sukoba između više lica, kao i do upotrebe podesnog sredstva. Tim povodom, više osoba je privedeno u prostorije Odjeljenja bezbjednosti Podgorica radi prikupljanja obavještenja i potpunog rasvjetljavanja događaja.
O svim okolnostima upoznat je državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, po čijem nalogu policija nastavlja sa preduzimanjem daljih mjera i radnji.

Policija identifikovala 18 učesnika blokada, više osoba privedeno

Američki socijalni psiholog i profesor na Univerzitetu u Njujorku, Džonatan Hajt, upozorava da se nalazimo usred najvećeg nenamjernog društvenog eksperimenta u istoriji čovječanstva.
Kako je ukazao, djecu smo iz svijeta u kojem su evoluirala da uče, igraju se i razvijaju otpornost premjestili u virtuelni prostor za koji njihov mozak biološki nije pripremljen, a posljedice tog eksperimenta danas su vidljive širom svijeta.
Univerzitet Crne Gore objavio je video koji prikazuje istraživanje profesora Hajta. Kako je objašnjeno, u knjizi “Anksiozna generacija” (2024), Hajt objedinjuje višedecenijska istraživanja i nudi jedno od najuticajnijih savremenih djela na raskršću sociologije, razvojne psihologije i neurobiologije. Sa UCG ističu da Hajtovi nalazi ukazuju na globalnu epidemiju mentalnih poremećaja i jasnu uzročno-posljedičnu vezu između masovne upotrebe pametnih telefona i korišćenja društvenih mreža i dubokih neurobioloških promjena kod mladih.
Prema Hajtu, između 2010. i 2015. dogodila se najbrža društvena promjena u istoriji – tzv. Great Rewiring. Djetinjstvo zasnovano na igri, koje razvija emocionalnu regulaciju, samokontrolu i otpornost na stres, zamijenjeno je djetinjstvom uz mobilne telefone. Iz straha da djeca ne budu socijalno isključena, roditelji su masovno počeli da im daju pametne telefone, što se pokazalo kao klasična socijalna zamka. Od 2012/2013. bilježi se nagli porast depresije, anksioznosti i suicidalnosti kod adolescenata, što potvrđuju međunarodni podaci iz SAD, Velike Britanije, Kanade, Australije i skandinavskih zemalja. Ovaj period koincidira sa masovnom dostupnošću pametnih telefona, ubrzanim razvojem društvenih mreža i uvođenjem algoritamskih fidova, kao i funkcija poput Snapchat streaks, koje podstiču neprekidnu komunikaciju i zavisničke obrasce ponašanja.
Od 2010. do 2021.godine stopa suicida porasla za 167 odsto
Empirijski dokazi iz longitudinalnih studija potvrđuju porast anksioznosti i depresije. Istraživanja pokazuju da adolescenti koji ograniče korišćenje društvenih mreža na 30 minuta dnevno bilježe značajan pad simptoma depresije već nakon nekoliko sedmica. Britanska longitudinalna studija ukazuje da su negativni efekti društvenih mreža najizraženiji tokom puberteta. PISA podaci potvrđuju da je od 2012. porastao osjećaj usamljenosti i otuđenosti kod petnaestogodišnjaka širom zapada. Do 2020. godine, jedna od četiri tinejdžerke u SAD imala je veliku depresivnu epizodu, dok su stope samopovređivanja kod djevojčica uzrasta od 10 do 14 godina utrostručene, a stopa suicida porasla za 167 odsto između 2010. i 2021. godine, ukazuje Hajt.
Na osnovu istraživanja “Monitoring the Future i American Time Use Survey”, Hajt pokazuje da je došlo do presudnog prelaska sa “visokopropusnih” interakcija licem u lice na “niskopropusne” digitalne signale. Vrijeme provedeno sa prijateljima smanjilo se za 60 do 70 odsto u odnosu na 2010. godinu, čime je izgubljena navika direktnog socijalnog kontakta. Pored društvenih i emocionalnih posljedica, javljaju se i biološke. Plava svjetlost ekrana i večernje skrolovanje ozbiljno narušavaju san i kognitivni oporavak mladih. Tinejdžeri danas u prosjeku spavaju oko sedam sati, umjesto preporučenih devet. Plava svjetlost inhibira lučenje melatonina, dok noćno skrolovanje i stalne notifikacije dodatno skraćuju san za jedan do dva sata. Istovremeno, konstantne notifikacije oblikuju mozak za “plitku pažnju”. Stotine digitalnih signala dnevno uslovljavaju stalno prebacivanje fokusa, smanjuju kapacitet za koncentraciju i duboko razmišljanje. Posljedica su porast ADHD dijagnoza i opadanje intelektualnih sposobnosti. Studije pokazuju da takve distrakcije fragmentiraju pažnju slično multitaskingu i dugoročno oštećuju prefrontalni korteks – objašnjava Hajt.
On ukazuje da algoritmi društvenih mreža dodatno pogoršavaju problem jer se zasnivaju na principu varijabilnog nagrađivanja – na istom mehanizmu koji koriste aparati za kockanje. Nepredvidivi lajkovi, komentari i streaks održavaju korisnike u stalnoj povratnoj sprezi, slabe kontrolu impulsa i doprinose razvoju zavisnosti.
Hajt preporučuje povratak djece stvarnim zajednicama, odlaganje davanja pametnih telefona do srednje škole i kasnije otvaranje naloga na društvenim mrežama kao nužne korake za zaštitu mentalnog zdravlja budućih generacija.

Tag: libija