Liberali su pokazali žilavost, otpornost i principijelnost u svakom vremenu i opstali preko tri decenije uprkos mnogim izazovima - poručio je predsjednik Liberalne partije (LP) Vatroslav Belan na obilježavanju 21 godine od osnivanja te partije.
Ovim povodom održana je i svečana sjednica Glavnog odbora, a Belan je da je važno sačuvati njihov duh, naročito u vremenu političkog populizma i desničarskih, ekstremističkih politika kojim, kako je rekao, svjedočimo sve češće u Crnoj Gori i protiv kojih se mora boriti principijelno sa jasnom vizijom drugačije Crne Gore.
Kako se navodi u saopštenju Liberalne partije, na sjednici je poručeno da su vrijednosti i ciljevi liberala, građansko i otvoreno društvo, moderna i bogata država otvorena za sve različitosti danas više nego ikada potrebne Crnoj Gori.
- Te vrijednosti utemeljile su savremenu Crnu Goru a danas se borba za njih nastavlja kroz Evropski savez, zajedno sa Socijaldemokratskom partijom, Socijaldemokratama i drugim progresivnim grupacijama i pojedincima. Poručeno je da je Evropski savez kao nadstranačka platforma i novi model političke borbe čiji je LP temelj i okosnica, već pokazao značajne rezultate u borbi za temeljne vrijednosti Crne Gore i kvalitet života njenih građana, kako na lokalnom tako i na nivou države - ističe se u saopštenju.
Svečanosti povodom godišnjice LP prisustvovali su i predstavnici i funkcioneri Evropskog saveza.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Belan: Liberali pokazali otpornost u svakom vremenu i opstali preko tri decenije

Nakon gotovo 35 godina Vlada Crne Gore ili oni koji upravljaju Crnom Gorom bacaju bombu na crnogorsku pomorsku privredu, i to svojim direktnim činjenjem i politikama koje su posljedica njihove nesposobnosti i namjere - poručio je predsjednik Liberalne partije i jedan od lidera Evropskog saveza Vatroslav Belan na pres konferenciji povodom rasprodaje brodova &nbsp;Crnogorske plovidbe.
On je ocijenio da je ovdje važno istaći nekoliko je aspekata da bi do kraja osvijetlili na koji način Vlada Milojka Spajića upravlja vrijednim resursima države Crne Gore. Pri tome je, smatra Belan, besmisleno više i podsjećati šta su “oslobodioci” i ekipa okupljena u 44. Vladi obećavali građanima.
- Prvi aspekt je politički. Kad god se o Crnoj Gori dominantno odlučivalo u Crnoj Gori, mi smo gradili našu flotu. Drugi aspekt je diletantski pristup Vlade. Odluka o rasprodaji ovako važnog resursa je donesena glasanjem na WhatsApp grupi. E tako Milojko Spajić i njegova družina kojima u suštini upravlja Andrija Mandić razumiju sa čim upravljaju. Kao da su odlučivali o prodaji kila krtole. “Paf paf” iliti što znaju eksperti što je brod. Sa namjerom koristim termin rasprodaja, jer kako drugačije objasniti činjenicu da su brodovi prodati za ukupno 13 miliona eura, iako njihova najniža procijenjena tržišna vrijednost iznosi 20 miliona. I sad ako mi pitamo, izvinite, ko je zaradio od ovakvog dila, u koje privatne džepove su posle provizije za ovu rasprodaju otišle pare, hoćemo li opet biti maliciozni? Kao što sam kazao, ovo nije prodaja krtole, niti prodaja polovnog auta, ovo je prodaja koja se ugovara, a posrednik dobija proviziju - objašnjava Belan.
Treći aspekt je, kako je naveo, „ekspertski“.
- Hajde da zamislimo situaciju da smo svi saglasni da brodovi toliko vrijede i da su čak saglasni i pomorski stručnjaci i eksperti pomorskog brokerskog poslovanja. Tada hipotetički postoji konsenzus da je brodove potrebno prodati. Da li bi bilo ko od vas, ko je bilo kada nešto prodavao, organizovao pres konferenciju i na njoj kazao sljedeće: “Brod ‘Kotor’ ima brojne nepravilnosti. I to na glavnom motoru, na pomoćnim motorima i na kritičnoj opremi broda” i uz to doda da je prodaja jedina opcija, jedini spas. E divno ih je prezentovao potencijalnim kupcima - istakao je Belan.
Četvrti aspekt, dodaje Belan, koji dokazuje nesposobnost, lošu namjeru, a i pravo da sumnjamo da se u cijelom postupku kriju visoko-koruptivne radnje, je činjenica da cjelokupni pomorski esnaf, od članova posade ovih brodova, do naših pomorskih udruženja i stručnjaka, nije mogao izaći na kraj sa ministrom Radulovićem i Vladom Milojka Spajića i njihovom tvrdoglavom namjerom da prodaju brodove.
- Pazite koji nivo beskrupuloznosti i bezumlja su iskazali ministar Radulović i Vlada kada su uporno nametali tumačenje da su brodovi u katastrofalnom stanju (a pripremaju prodaju, koji nonsens), dok im pomorci sa brodova poručuju da stanje nije ni blizu takvom - napominje Belan.
Prema njegovim riječima, zakup po modelu bareboat charter-a, koji podrazumijeva da zakupac broda snosi sve troškove korišćenja broda, a zakupodavac plaća zakup. Procjena je da bi u tom aranžmanu Crnogorska plovidba dnevno prihodovala oko 5 hiljada eura, što na godišnjem nivou iznosi 1,8 miliona eura i uz racionalizaciju broja zaposlenih, što je – saglasićemo se – puno bolje od gašenja kompanije, stvara temelje da, uz dobar menadžment i biznis plan, otvara šansu za ponovni rast kompanije.
- Mislim da je SDT na potezu - poručio je Belan.
Predsjednik Glavnog odbora SDP i predstavnik Evropskog saveza Mirko Stanić podsjetio je da je za Milojka Spajića je javnost Crne Gore prvi put čula kada nas je zadužio 750 miliona eura, tajno, ali organizovano - kako je sam rekao.
- Danas imamo tajnu prodaju brodova, zbog koje će Crnogorska plovidba najverovatnije u stečaj. Opet se okreću milioni, javnost o tome ništa ne zna, dok se na nekoj Whats app sjednici Vlade ne donese odluka o prodaji. I to po cijeni koja je malo veća, nego da smo ih prodali u staro željezo. Da li će i kad ko za ovo odgovarati nije na nama. Mi smo tu da postavimo pitanja i iznesemo dileme, koje je prije nas iznijela i struka, odnosno svi oni koji ima veze sa brodarskom industrijom u Crnoj Gori - koji su bili na jednoj strani u odnosu na Vladu i ministarstvo na drugoj - naveo je Stanić.
Stanić pita i je li ekspertski posao ugasiti brodarsku firmu i rasprodati brodove preko whatts app grupa, odnosno telefonskih sjednica vlade.
- Koliko će skrivenih troškova isplivati do kraja ovog izuzetno netransparentnom procesu, jer vidimo da su samo advokatske usluge iz Podgorice skoro 150.000 eura. Koliko će nas koštati trošak prodaje brodova? Da li će se i tu izgubiti koji milion? Kako je ministarstvo prodalo brodove za 13.2 miliona eura ako je poslalo informaciju da vrijede 19 miliona. Zašto druga kompanija tvrdi da je ponudila 16 miliona eura i da je iz nekog razloga odbijena ta ponuda - naveo je on.
Ako već preliva novac u državnoj kasi, je l se, pita on, moglo dati četiri a ne pet miliona za Ocean race.
- Pa da se sa milion pomogne ova kompanija ukoliko bi se sa tim novcem mogla postići tržišna vrijednost od 20 miliona koliko tvrde renomirane brokerske kuće - dodao je on.
Stanić podsjeća da je u revizorskom izvještaju za 2024. godinu navedena procjena da oba broda na 31. decembar, nakon umanjenja zbog amortizacije, vrijede 30,4 miliona eura, odnosno oba broda će, uz saglasnost Vlade, biti prodata na javnoj ponudi za 37 odsto vrijednosti procijenjene u knjigama kompanije.
- Ko je u ime vlasti usvojio ovakav izvještaj i da li će neko snositi posljedice za ovu igru milionima - pitao je Stanić.

Belan: SDT na potezu; Stanić: Hoće li će neko snositi posljedice za igru milionima?

Kada je država željela da negator crnogorske nacije, promoter četničke zločinačke ideologije (Bećir Vuković) za neobjavljeno djelo dobije Trinaestojulsku nagradu u potpunom miru i uz koktel, obezbjedila je brdo Gorica svom policijskom silom, proglašavala štićene zone, postavljala policijske kordone i biber sprejom prskala protestante - istakao je predsjednik Liberalne partije i jedan od lidera Evropskog saveza Vatroslav Belan.
Danas je istoj toj državi sa brda Gorica, kako je ukazao, pobjeglo deset očigledno dobro organizovanih i pripremljenih piromana koji su željeli u Crnoj Gori napraviti apokaliptične požare.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbojanovic-deset-maskiranih-osoba-pokusalo-da-podmetne-pozar-na-brdu-gorica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Odnos države prema četničkom piru u Gornjem Zaostru, gdje je postavljen spomenik četničkom komandantu i zločincu Pavlu Đurišiću, pa prenijet u crkvu, a kada su pretučeni i napadnuti fotoreporteri Pobjede i Vijesti, sada neće ni da pominje. &nbsp;
- Vlada Crne Gore i policija: sve se može kad se hoće, to ste i pokazali. Jasno ste postavili svoje prioritete. Četništvo branite svom silom, sve ostalo neka se snalazi jer nije vaša zona interesa prije pritiska građanki i građana. P.s. O odnosu gradonačelnika PG prema građanima koji nemaju &nbsp;vodu za piće neću trošiti riječi - zaključio je Belan.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fvatroslavbelan%2Fstatus%2F1955616173313110047%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Belan poručio Vladi i UP: Jasno ste postavili prioritete - četništvo branite svom silom, sve ostalo neka se snalazi

Čišćenjem biračkog spiska - što opterećuje sve izborne procese još od uvođenja višestranačja - vratili bismo povjerenje građana u birački proces, jer bi bili uvjereni da nijesu tek glasači, nego istinski birači: da zaista oni biraju vlast, ne statistika i matematika koja nije utemeljena u stvarnosti.
To je za Pobjedu kazao Vatroslav Belan, predsjednik Liberalne partije i jedan od lidera političke platforme Evropski savez, kojoj pripadaju još Socijaldemokrate i Socijaldemokratska partija.
- Možemo da kažemo kako je barem za to krupnije pitanje postignut visok konsenzus unutar političke elite - i opozicione, i pozicione. Međutim, sve ovo vidim tek kao prvu fazu ukupne izborne reforme. Ostaje dosta pitanja koja moramo riješiti, poput čišćenja biračkog spiska – što opterećuje sve izborne procese još od uvođenja višestranačja. Kroz to bismo vratili povjerenje građana u birački proces, jer bi bili uvjereni da nijesu tek glasači, nego istinski birači: da zaista oni biraju vlast, a ne statistika i matematika koja nije utemeljena u stvarnosti – rekao je Belan.
<h2>BANALNA INTERPRETACIJA</h2>
Uz ovakve nedostatke u spiskovima na osnovu kojih se danas sprovode izbori na svim nivoima u državi, ne manje problematičnim smatra i to što nije do kraja riješeno pitanje izbora predsjednika opština.
- Koliko sam razumio, moguće je da ćemo se vratiti na onaj sistem koji je u nekom periodu važio, a to je neposredan izbor predsjednika opština. Lično, smatram da je to demokratskije rješenje, ali hajde da vidimo što ostali društveno-politički akteri misle na tu temu, kao i za famozno pitanje otvorenih lista – naglasio je Belan.
Po njemu, riječ je o prijedlogu koji više od deceniju cirkuliše u crnogorskom javnom porostoru kao potreba, ali kojem, prema njegovom mišljenju, pristupamo banalno.
- Otvorene liste ističemo na populistički način, a da pritom nijesmo utvrdili koji je model otvorenih lista - i da li su to zaista otvorene liste - što bi to značilo za ukupni politički sistem, koliko bi zaista doprinijelo demokratizaciji i otvorenosti, ali i povećanju uticaja na direktno izabrane predstavnike – dodao je on.
Sagovornik Pobjede dalje ističe kako je, u načelu, riječ o dobrom i važnom pitanju za demokratski razvoj crnogorskog društva.
- Ali mislim da se previše igramo njome u odnosu na to koliko je tema ozbiljna i koliko cijeli taj sistem treba ozbiljno postaviti. Pritom, eventualno, treba voditi računa da uvođenje otvorenih lista ne donese neke negativne posljedice, pogotovo u društvima sa visokim nivoom korupcije i uticajem na birače – pojasnio je on.
Takođe ukazuje da uvođenje otvorenih lista ne znači da će se time smanjiti pritisak na birača, odnosno da će njihovi izabrani predstavnici imati veću odgovornost.
- Ima tu dosta tema i nadam se da će ih parlamentarci otvoriti već na jesenjim zasijedanjima, kako bismo 2027. godine zaista imali lokalne izbore sa otvorenim listama – naveo je on.
I upravo se u detaljima kriju eventualni problemi u daljem postizanju konsenzusa vlasti i opozicije o svim narednim izbornim procesima.
- Namjerno ističem da su to samo lokalni izbori, zato što vidim da se u određenom dijelu javnosti provlači teza kako je opozicija pristala i na to da naredni parlamentarni izbori budu 2027. godine. Ne, mi u Evropskom savezu se apsolutno zalažemo za to da parlamentarni izbori budu koliko sjutra, jer zaista mislim da svaki naredni dan ove izvršne vlasti predstavlja sve veću katastrofu za Crnu Goru – smatra on.
Zbog toga posebno naglašava što su to krajnji rezultati do sada postignutih dogovora.
- Radi javnosti: izmjene izbornog zakonodavstva zasad podrazumijevaju dogovor da se objedine lokalni izbori u jednom danu, što jeste na evropskoj agendi Crna Gora i zaista bi doprinijelo stabilizaciji ukupnog političkog sistema – naveo je on.
<h3>„TIHE“ PROMJENE</h3>
No, kako je do lokalnih izbora u jednom danu, zakonom određenih za drugi vikend juna 2027. godine, još godinu i tri mjeseca, pred parlamentarcima bi mogli da se nađu i mnogi drugi prijedlozi izmjena zakona koji su, trenutno, u drugom planu. Riječ je o ranije iznesenom planu dijela vladajućih partija da se izmijene zakoni kojima se definiše glasačko pravo na biralištima ali, prije svega, mogućnost ostvarivanja dvojnog državljanstva. Takvim potezom vlast bi omogućila da glasačko pravo u Crnoj Gori dobiju i oni koji nikada u njoj nijesu živjeli – niti će to učiniti. Zatim bi se na to, očekivano, moglo nadovezati i mijenjanje državnih simbola, koji se u praksi već „tiho“ sprovode.
- Koga god da pitate iz Evropskog saveza - ili iz Liberalne partije - mislim da će dati jasan odgovor i o dvojnom državljanstvu, i o simbolima. S nama nema razgovora na tu temu. To apsolutno ne može biti tačka o kojoj se pregovara, niti može da bude dio bilo kakvih pregovora za stolom - odnosno argument kojim se može trgovati - bar što se tiče Liberalne partije i Evropskog saveza – dodao je on.
Belan podsjeća da dvojno državljanstvo za Crnu Goru znači „suštinsko gubljenje suvereniteta građana Crne Gore“, uključujući gubitak prava na odlučivanje o sopstvenoj budućnosti, kao i o sudbini onih građana koji žive u Crnoj Gori.
- Dvojno državljanstvo bi takođe obesmislilo bilo koje izbore u Crnoj Gori, jer mi koji živimo ovdje naprosto ne bismo birali one koje želimo da upravljaju našim lokalnim zajednicama i državom – kazao je naš sagovornik.
Po njemu, nije samo problem što određeni djelovi vlasti provlače takva pitanja.
- Drugi djelovi vlasti ćute na to, kako bi sačuvali svoje fotelje. Ali, to apsolutno nijesu teme o kojima neko iz Evropskog saveza i Liberalne partije želi da pregovara. Dakle, simboli, dvojno državljanstvo, te promjena zakonodavstva u tom dijelu nas apsolutno ne zanimaju. I kakvi god da su pritisci - nećemo popustiti, jer predstavljaju pitanje opstanka države Crne Gore. U Ustavu je jasno zapisano da je nosilac suvereniteta građanin Crne Gore. Tako treba da ostane i kroz sve zakone koji štite ta prava, bilo u izbornom dijelu, u izboru prava na lična dokumenta, na lična ili ljudska prava – ukazao je on.
Na kraju, sagovornik Pobjede još jednom insistira da ni on, ni partija, ni politički savez kojem pripada, ne žele da se bave tim temama.
- Jednostavno je preskačem jer nije tema za razgovor sa ovim dijelom opozicije. A nadam se i sa cjelokupnom opozicijom – zaključuje Belan.
<h3>Ponižavanje identiteta Crne Gore</h3>
Belan je oštro komentarisao informaciju da je Skupština Crne Gore naručila novu govornicu za ulazni hol, na kojoj će umjesto državnog grba biti silueta zgrade Zetske banovine.
- Radi se o promjeni koja još jednom ponižava identitet i savremeni identitet Crne Gore – istakao je on.
On je precizirao kako o ovoj temi još nije razgovarao sa kolegama parlamentarcima iz redova ES, ali podsjeća kako je poznat njihov stav prema promjeni skupštinskog logoa, koji je u novembru prošle godine lično inicirao šef parlamenta Andrija Mandić iz Nove srpske demokratije (NSD).
- Radi se o simbolu jedne banovine unutar države koja je ugasila Crnu Goru, o simbolu unutar države pod dinastijom koja je ugasila Crnu Goru. Jasna je Mandićeva namjera zašto baš taj simbol ističe... Koji će potezi biti kojima ćemo reagovati, odredićemo u narednim danima, u razgovoru sa predstavnicima ES u parlamentu, u ovom slučaju Socijaldemokratama – najavio je Belan.
Podsjećamo, Mandić je u oktobru 2024. godine najavio novi vizuelni identitet parlamenta, obrazlažući da je riječ o „reprezentativnom objektu zgrade nekadašnje Zetske banovine u kojoj su se nalazile najvažnije institucije Republike Crne Gore“. Sada će se isti sporni objekat nalaziti i na govornici najvišeg zakonodavnog doma.
Mandić je odmah po preuzimanju čelne funkcije parlamenta u svoj kabinet stavio trobojku, a zatim je pokušao da crnogorsku zastavu sa proglašenja nezavisnosti ukloni iz skupštinskog hola.

1250x600

1084x550

Belan: Otvorene liste mogu biti loše za društvo sa visokim nivoom korupcije i uticajem na birače

U pravcu pružanja jasnije političke podrške istinskim proevropskim i demokratskim snagama poseban zadatak imaju komesari Evropske komisije (EK), poslanici Evropskog parlamenta (EP) i zvaničnici iz ALDE grupe - poručio je predsjednik Liberalne partije i jedan od lidera Evropskog saveza Vatroslav Belan je prethodna tokom rada Savjeta Alijanse liberala i demokrata Evrope (ALDE) u kojem je učestvovao u Helsinkiju.
Uz to je dodao nedvosmisleniji pristup u borbi protiv proruskih elemenata i proksija.
Savjet je, kako je saopšteno iz Evropskog saveza, jednoglasno usvojio dvije rezolucije koje je Liberalna partija podnijela zajedno sa partnerskim partijama unutar Mreže liberala Jugoistočne Evrope (LIBSEEN).&nbsp;
Rezolucijama se poziva EU da ubrza proces proširenja na Zapadni Balkan i da Zapadni Balkan bude integrisan u EU odbrambenu arhitekturu. Ističe se, kako su dodali, da su Crna Gora i Sjeverna Makedonija predugo u pregovaračkom procesu i da je potrebno do 2030. godine u EU učlaniti sve zemlje Zapadnog Balkana koje ispune „Kopenhaške kriterijume“.
- Konstatuje se da je odbrana Evrope nedjeljiva i da države Zapadnog Balkana uz ispunjene standarde moraju biti dio evropskog odbrambenog paketa - istakli su u Evropskom savezu.
Belan je u odvojenim radnim sesijama sa liberalnim partijama nečlanicama EU i sa rukovodstvom ALDE Grupe ponovo istakao važnost konkretnijeg, odlučnijeg i usmjerenijeg djelovanja EU na Zapadnom Balkanu.
- Dalji pristup ne smije ostaviti ni najmanji prostor za dileme kod liberalnih i proevropskih glasača, već ih motivisati da sa više entuzijazma i motivacije učestvuju u političkoj borbi i odbrani liberalnih, demokratskih i evropskih vrijednosti u svojim državama - rekao je on.
Savjet je pored usvajanja strategije djelovanja ALDE Biroa i komunikacione strategije do 2029. godine usvojio i završni dokument kojim liberali Evrope pozivaju na izgradnju jedinstvenije evropske odbrane, jačanje evropske ekonomske moći, podršku Ukrajini koliko god je potrebno, očuvanje digitalne bezbjednosti i izgradnju ujedinjenog fronta u borbi protiv autokratskih režima.

Belan: Komesari EK, poslanici EP i zvaničnici iz ALDE grupe imaju poseban zadatak da pruže jasnu politiku podršku istinskim proevropskim snagama

Liberalna partija premijera Marka Karnija pobijedila je na saveznim izborima u Kanadi, a on je nakon objave rezultata rekao da američki predsjednik Donald Tramp nikada neće posjedovati Kanadu.
On je u govoru pred pristalicama u Otavi, istakao važnost jedinstva Kanade u suočavanju sa prijetnjama koje dolaze iz Vašingtona i ponovio uvjerenje koje je dijelio tokom kampanje: da je obostrano koristan sistem koji Kanada i SAD dijele od završetka Drugog svjetskog rata.
- Kao što sam upozoravao mjesecima, Amerika želi našu zemlju, naše resurse, našu vodu, našu zemlju. Ovo nisu neosnovane prijetnje. Predsjednik Tramp pokušava da nas slomi kako bi Amerika mogla da nas posjeduje. To se nikada, to se nikada neće dogoditi. Ali takođe moramo da prepoznamo realnost da se naš svijet suštinski promijenio - rekao je on, prenosi AP.
On je najavio da će razgovarati sa Trampom o budućoj ekonomiji i bezbjednosnim odnosima između dvije suverene nacije i ponovio da će kanadsku ekonomiju učiniti manje zavisnom od SAD, kao i da će raditi sa predstavnicima autohtonih naroda u Kanadi.
Prema rezultatima, Liberalna partija osvojila je 167 od 373 mjesta, zbog čega će najvjerovatnije morati da uđe u koaliciju sa još nekom strankom, prenosi National post.

Liberalna partija pobjednik izbora; Karni: Tramp nikad neće posjedovati Kanadu

Inicijativa za uvođenje vjeronauke u javno obrazovanje i škole u Crnoj Gori neprihvatljiva je i udara na same temelje građanskog društva, ustavnog poretka ali u vjekovne tradicije zajedničkog života u različitostima u crnogorskom društvu - poručio je potpredsjednik Liberalne partije i predstavnik Evropskog saveza Amara Borančić.&nbsp;
Javno obrazovanje, kako je ustvrdio, pripada svima i ne smije da prepoznaje lične razlike i uvjerenja - naročito među najmlađima.&nbsp;
- Razumijevajući potrebu vjerskog života dijela građana, država u svakom slučaju obezbjeđuje uredno finansiranje vjerskih škola svih vjerskih zajednica, pa je na taj način zadovoljena potreba vjerske edukacije, a ujedno i očuvan sekularni i laički karakter društva - rekao je Borančić.
U javnim školama potrebno je, ističe on, jačati građansko obrazovanje kroz koje će najmlađi razumijevati na istinski način važnost istinske duhovnosti i suštinu svih religijskih učenja koja treba da zbližavaju, a ne da dijele.
- Uvodeći sveštena lica u škole, takvo što se neće postići već, iskustvo pokazuje, može samo produbiti podjele, tenzije i olakšati put indoktrinaciji novih generacija, a naša je odgovornost da to ne dozvolimo ako želimo modernu, savremenu i prosperitetni državu otvorenu za sve njene ljude - zaključio je Borančić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48.9484%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Frovcanin-uvodenje-vjeronauke-u-skole-nije-nespojivo-sa-sekularnom-drzavom-25-marta-smo-dobili-dopis-da-inicijativa-broji-6-000-potpisnika&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Borančić: Vjeronauci nije mjesto u javnom obrazovanju, ko želi - ima vjerske škole

Na sjednici predsjedništva Liberalne partije za v.d. predsjednika Opštinskog odbora u Nikšiću imenovan je Ivan Nikčević dugogodišnji član i funkcioner te partije.
To je učinjeno nakon što je dosadašnja predsjednica nikšićkog odbora LP Jelena Marković podnijela ostavku na tu, ali i sve ostale funkcije u partiji.
U Liberalnoj partiji su poručili da vjeruju da će Nikčević obezbijediti novu energiju u cilju ostvarenja ciljeva liberala.
- Prioritet Liberalne partije će biti da u tom cilju obezbijedi što veći nivo saglasnosti i jedinstva opozicionih političkih subjekata na zajedničkoj platformi sa načelima koji garantuju ekonomski, socijalni i društveni preporod u Crnoj Gori koja pripada sebi i svima koji je cijene i vole - naveli su u LP.
Oni su poručili da ostaju čvrsto na načelima savremene, moderne i građanske Crne Gore koje će, kako vjeruju, na najbolji način ostvariti kroz djelovanje Evropskog saveza.
Poručuju da je to nova paradigma koju su liberali zacrtali na posljednjoj Izbornoj Konferenciji a koja je, kako smatraju, već pokazala značajne rezultate u dosadašnjim izbornim ciklusima i pokrenula promjene u Crnoj Gori, poput onih u Budvi, nudeći novu, savremenu, evropsku i crnogorsku alternativu.
- Takav niz nastavićemo i na lokalnim izborima u Nikšiću na kojima će liberali sa Evropskim Savezom predstaviti novu ideju za crnogorsko društvo koja će zadati odlučujući udarac bahatoj, nacionalističkoj i nesposobnoj politici koja vlada Nikšićem već nekoliko godina. Grad antifašizma, muzike, mladosti i otpora pokazaće da je sa tankim idejama u Crnoj Gori gotovo a Evropski savez i LP biće stub takvih promjena kao i u drugim crnogorskim gradovima - istakli su u nikšićkoj LP.
Za takve promjene potrebni su, podvlače oni, pojedinci, vizionarski nastrojeni, koji razumiju liberalne postulate i ciljeve ali i aktuelni politički momenat u kojem se Crna Gora nalazi i šta je ispravan i dugoročno održiv odgovor za evropsku, građansku, multikulturalnu i sekularnu Crnu Goru.

Ivan Nikčević v.d. predsjednika Liberalne partije u Nikšiću

Dosadašnja potpredsjednica Liberalne partije (LP) Crne Gore, predsjednica Opštinskog odbora te stranke u Nikšiću i nedavno izabrana nositeljka liste za nikšićke izbore Jelena Marković podnijela je ostavku na sve funkcije u toj partiji.&nbsp;
Marković, koja je u ime Liberalne partije bila odbornica u aktuelnom sazivu Skupštine opštine Nikšić, na današnjoj konferenciji za novinare poručila je da je to učinila zbog kršenja osnovnih ljudskih prava
- A takođe Statuta LP, Ustava Crne Gore, zakona države CG, kao i nekih Evropskih konvencija o ljudskim pravima i time su pored sve naše dobre volje da pokušamo ispraviti greške, mimo očiju javnosti i unutar partije, nastavila su se gruba kršenja legitimnih prava i odluka OONK i kako se sve događa unutar partije koja se naziva liberalna i u svojim programskim ciljevima i načelima ima zaštitu prava svakog pojedinca i kritičke misli, kao i slobode govora dužnost nam je da reagujemo - kazala je Marković.
Zbog toga, dodaje Marković, dužna je prije svega građanima Nikšića, da poruči da na predstojećim izborima 13. aprila neće biti nositeljka liste tog političkog subjekta.
- Već ćemo dallje u skladu sa našim dogovorom međusobnim na lokalnim izborima sigurno nastupiti, a kako i pod kojim okolnostima javnost će biti blagovremeno obavještena. Pored iskazane volje i pružene šanse za kompromisom unutar partijskih struktura, mimo očiju javnosti obesmišljavajući sve naše napore, pritom grubo kršeći Statut LPCG, sve dobre običaje unutarpartijske saradnje, ostali su izignorisani od rukovodstva LP. Svim time su uzdrmani odnosi među članicama Evropskog saveza, zbog čega i nije došlo do saradnje i dogovora oko nastupa na lokalnim izborima u Nikšiću - poručila je Marković sa današnje konferencije za novinare u Nikšiću.
Ističe da je njena jedina greška bila dosljednost i principijelnost ciljevima partije.
- Suprotstavila sam se svim grubim kršenjima mojih prava kao žene, jedine u rukovodstvu partije koju su muške kolege ugrozile o čemu sam obavijestila predstavništva svih međunarodnih organizacija u Crnoj Gori, sve liberalne partije u svijetu, crnogorsku javnost obavještavamo da sam podnijela krivičnu prijavu i da je to sa mnom učinio Opštinski odbor, većinski, a dalje će se zloupotrebama i onim što je ugrožavanje naših osnovnih ljudskih prava baviti nadležni organi - kazala je Marković.
Prijavu je zajedno sa njom podnijelo još 11 članova Opštinskog odbora Liberalne partije u gradu pod Trebjesom, koji takođe više nijesu članovi, zaključeno je na konferenciji za novinare. &nbsp;

Marković podnijela ostavku na sve funkcije u Liberalnoj partiji

Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski po Ustavu i potrebama suverene države, kojoj odražava suverenitet upravo on.
Kako je crnogorski jezik, kao i sve ono drugo što predstavlja crnogorski identitet, tu mislim naravno na državotvornu crkvu i autokefalnost, kao i na ono što je kičma države Crne Gore, a to je crnogorski narod tri vjere- na udaru je odavno.
Urađeno je sve da se obesmisli, omalovaži i ogadi svaki segment koji predstavlja državotvornost i odraz je suvereniteta.&nbsp;
Tu smo đe smo jer sve ovo o čemu govorim ne dešava se od tridesetog augusta, već od povrata nezavisnosti Crne Gore.
Po pitanju Crnogorskog jezika na snazi je protivustavno djelovanje, a od 2013. godine nepoštovanje presude Ustavnog suda države Crne Gore i to po ovako važnom pitanju, službenom jeziku koji je odraz suvereniteta.&nbsp;
Na udaru i prije i sad svaki pojedinac ili grupacija koja je radila na osnaživanju crnogorskog identiteta.
Popis jasno fingiran proces i dogovor upravo na štetu jezika. &nbsp;Ponosna sam na svoje izdvojeno mišljenje zbog kog trpim već mnogo, trpjeću i dalje ali ostaću odana Ustavu Crne Gore i biću uvijek prva koja će mu stati u odbranu dok god je meta, a Crna Gora je vječna meta.
I prije nekoliko dana je Andrija Mandić poručio konkretno šta misli po ovim pitanjima, a niko se od opozicije ne oglasi oko toga, konkretno da zaštiti jedini službeni Crnogorski jezik jer da hoće i mogu i to je pametnome dosta.
Dobro jutro Crna Goro,&nbsp;
dobro jutro rujne zore,
dobro jutro vječna meto,
patriotski neprebole.&nbsp;
Odana dok živim, trenutno kao takva i izdvojena, označena,&nbsp;
ali svoja i tako tvoja domovino - Crnogorka na braniku do posljednjeg daha štitila sam oduvijek i nastaviću da štitim ugrožena ljudska prava svakog pojedinca uvažavajući sve razlike, ali sad najugroženije jeste sve ono što održava i čuva državu Crnu Goru i to je crnogorski identitet i zaštitnica sam mu spremna ga braniti svim demokratskim sredstvima i znam da nijesam sama i da ima još patriota koji ovu državu vole dušom crnogorskom, a ne kroz eure, pozicije ili bilo kakve druge interese.
Vječna je dok god je živ ili živa poslednji Crnogorac/ka koga ne mogu ućutkati ili kupiti.
Koliko je takvih u Crnoj Gori ja lično znaću uskoro i znam da znate da mi je životno načelo istina, a hrabrost da je saopštim potreba.&nbsp;
Ja sam doma, ako ga ko napada kao i Crnogorke kroz vjekove, braniću ga. Dom mi je kuća, svetinja mi je porodica, nemam posao, imam petoro đece koje bih branila i životom da zatreba, pritisci su ogromni, crtaju mi mi metu, nečasnih je previše, lažnih najviše jer kupljeni su istim načinom kako je i Kosovo prodato.
Shvatiće i ko nije mislio da će, da ima i nepotkupljivih. I onih neustrašivih. Ima još i onih koji se ne pokoravaju nikad i nikome.
Zato je opstala Crna Gora, zatirali su je, ubijali, osvajali porobljavali, izdavali, ali nijesu mogli zatrijeti śeme crnogorsko i neće nikad uspjeti. Sokolica rađa tiće- Crne gore vazda biće! Zato sve prolazi- samo je Crna Gora vječna!&nbsp;
Meni basta da citiram Njegoša onako gordo kao Crnogorka:
,,Tvrd je orah voćka čudnovata, ne slomi ga ali zube polomi!"&nbsp;
Orah sam metaforički, a sama i žena koja trpi, jer kroz vene mi protiče krv na koju se uvijek moglo računati, zadojena ljubavlju, ne umijem da mrzim ili ugrozim, ali instinktivno djelujem u odbrani i zaštiti ugroženog, bez razmišljanja.
Ako bude polomljenih zuba o orah, neće biti do mene.
Postojaće Crna Gora- dok je Lovćena i Durmitora!

Marković: Ja sam doma, ako ga ko napada, kao i Crnogorke kroz vjekove, braniću ga

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: liberalna-partija