Mreža za evropske politike – MASTER započela je realizaciju projekta „Zakonom ravnopravni!“, koji ima za cilj jačanje položaja LGBTIQ osoba u Crnoj Gori kroz multisektorski pristup koji uključuje nevladin sektor, javnu upravu, LGBTIQ zajednicu i širu javnost, saopšteno je iz ove organizacije.
- Tokom 12 mjeseci realizacije, aktivnosti projekta biće usmjerene ka unapređenju pravnog i institucionalnog okvira i izgradnji inkluzivnijeg društva zasnovanog na jednakosti, razumijevanju i poštovanju ljudskih prava. Projekat će biti sproveden na teritoriji cijele Crne Gore- navode iz MASTER-a.
Glavni cilj projekta „Zakonom ravnopravni!“ , ističu iz Mreže za evropske politike, jeste stvaranje društvenog ambijenta u kojem se LGBTIQ osobe osjećaju prihvaćeno, osnaženo i ohrabreno da ostvaruju svoja prava, naročito u oblastima zdravstvene i socijalne zaštite, rada i zapošljavanja. 
- Kako pojašnjavaju, poseban akcenat biće na unapređenju pristupa ključnim uslugama, afirmaciji rodno inkluzivnog jezika u javnoj upravi i jačanju mehanizama za djelotvorno sankcionisanje diskriminacije i nasilja.

- Posebna pažnja biće posvećena evropskim i međunarodnim standardima, uključujući Povelju EU o osnovnim pravima (član 21), Evropsku konvenciju o ljudskim pravima (član 14) i Džogdžakarta principe. Kroz aktivnosti projekta, LGBTIQ osobe biće osnažene da prepoznaju, ostvaruju i štite svoja prava, čime se doprinosi izgradnji pravno jednakog, inkluzivnog i pravednog društva- navodi se u saopštenju.
Iz MASTER tima vjeruju da će projekat okupiti širok krug građana i saveznika koji dijele vrijednosti slobode, solidarnosti i jednakosti. 
- Pozivamo LGBTIQ osobe i sve koji žele da doprinesu inkluzivnijem društvu da aktivno prate aktivnosti i uključe se u realizaciju projekta- poručili su iz MASTER-a.
Projekat je podržan od strane Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, a realizuje se u partnerstvu sa Centrom za monitoring i istraživanje (CeMi).

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

MASTER: ''Zajedno ravnopravni'' osnažuje LGBTIQ osobe da ostvaruju i štite svoja prava

Queer Montenegro sa ponosom podsjeća na istorijski trenutak koji je označio početak pravnog priznanja istopolnih zajednica u Crnoj Gori - usvajanje Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola 1. jula 2020. godine, ali i ukazuje na ozbiljne nedostatke u njegovoj primjeni pet godina kasnije.
Usvajanje ovog zakona bilo je, kako su istakli, rezultat dugogodišnje, istrajne i organizovane borbe LGBTIQ zajednice, koja je dobila svoj puni zamah 16. maja 2013. godine - danom javnog predstavljanja naše organizacije i pokretanja inicijative i peticije za usvajanje zakona.
- Zakon o životnom partnerstvu nije došao kao poklon, već kao plod upornosti, solidarnosti i otpora prema društvenoj i institucionalnoj nepravdi - poručili su oni.
Zakon je usvojen ali, kako su istakli, nije do kraja zaživio.
- Mnoge institucije i dalje ne postupaju u skladu sa njegovim odredbama, sektorski zakoni nisu usklađeni, a nedostatak edukacije državnih službenika rezultira administrativnim preprekama i različitim tumačenjima. Osim toga, istopolnim partnerima i dalje je uskraćeno pravo na zajedničko roditeljstvo, čime ostaju isključeni iz porodičnog zakonodavstva, uprkos tome što mnoge porodice u realnosti već žive i funkcionišu - ukazali su oni.
Zato su pozvali nadležne institucije da bez odlaganja usklade sve zakone sa Zakonom o životnom partnerstvu, obezbijede dosljednu i jednaku primjenu prava u svim oblastima života i sprovedu obuke za službenike i službenice koji dolaze u kontakt sa LGBTIQ osobama i partnerima.&nbsp;
- Potrebno je i hitno otvaranje inkluzivne javne rasprave o pravu na roditeljstvo, kako bi se istopolnim parovima omogućilo ono što se podrazumijeva za druge - da zajednički brinu, štite i odgajaju svoju djecu. Takođe, pozivamo političke aktere da prestanu sa instrumentalizacijom LGBTIQ prava i da umjesto toga iskažu stvarnu političku volju za unapređenje kvaliteta života svih građana i građanki Crne Gore - poručili su u Queer Montenegro.
<h2>PONOS I POČETAK</h2>
Tokom cijele decenije, Queer Montenegro je, zajedno sa članovima i članicama zajednice, saveznicima i partnerima, neumorno radio na promociji ovog zakona, učestvovao u njegovoj izradi, vodio javne kampanje i razgovore sa institucijama, te pružao podršku osobama koje su tražile pravno priznanje svojih partnerstava.
- Zakon je donio niz važnih prava istopolnim partnerima: od prava na zaključenje partnerstva pred nadležnim organom, preko prava na zdravstveno osiguranje i nasljeđivanje, do poreskih olakšica, pristupa socijalnoj zaštiti i zaštite u slučaju nasilja - istakli su u Queer Montenegro.
Ovaj zakon je omogućio istopolnim parovima da zajednički posjeduju i upravljaju imovinom, izdržavaju jedno drugo i dijete partnera u određenim slučajevima, da budu priznati kao partneri u sistemima zdravstva, socijalne zaštite, zatvorskog sistema i evidencija građanskog statusa.
- Time je zakon postao prvi pravni okvir koji je jasno i nedvosmisleno rekao: vaše partnerstvo postoji, i država ga priznaje - dodali su oni.
Pet godina nakon usvajanja Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola, ostaju, kažu, ponosni na ono što su postigli, ali i odlučni u zahtjevu za puno pravno, porodično i društveno priznanje LGBTIQ osoba.
- Ovaj zakon jeste istorijski, ali on je tek početak. Borba za jednakost se nastavlja, i mi u Queer Montenegru nastavljamo da budemo tu - prisutni, otporni i solidarni, sve dok ljubav i dostojanstvo ne budu jednako dostupni svima - zaključili su oni.

1084x550

Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola je plod upornosti i otpora - ali pet godina kasnije svjedočimo ozbiljnim nedostacima u njegovoj primjeni

Autentičan uvijek znači biti snažan, ali ne znači ne biti ranjiv. Pripadanje ne iziskuje odricanje od autentičnosti, već upravo suprotno, ali teško je od ljudi tražiti da budu autentični tamo gdje im je elementarna bezbjednost ugrožena.
To je poruka sa panel diskusije „Briga kao politička praksa: šta znači (biti) zajedno?“ u okviru trećeg izdanja festivala „Biza“, jedinstvene kulturno-aktivističke manifestacije posvećene afirmaciji LBTQ žena, koji organizuje Udruženje LBTQ žena “Stana”, u partnerstvu sa NVO Juventas, a uz podršku i saradnju sa NVO Art Atak.
Psihološkinja i psihoterapeutkinja, Ida Marković, smatra da je briga stalno važna i da je sasvim u redu brinuti, ali to ne mora da znači da smo anksiozni, depresivni.
- Ličnost možemo podržati tako što ćemo binuti o sebi. Ali ljudi, često, ne prepoznaju šta su njihove potrebe. Miješaju sopstvene potrebe sa onim što su nametnuti standardi. Ljudi osjećaju potrebu da budu srećni, a ne znaju kako da budu srećni, jer im standard i kontekst nameću da su srećni samo ako su na taj i taj način srećni. Važno je da prepoznamo prvo naše potrebe, kako ih zadovoljavamo i šta nas u tome sprječava - objasnila je Marković.
Smatra da mora da postoji svjesnost, ali ne “samo mene i mojih potreba, već i konteksta u kojem živim i koji na određeni način determiniše moje bivanje”, rekla je Marković.
<h2>STRAH OD BLISKOSTI</h2>
Prema njenim riječima jedan od dominantnih strahova kod svih je strah od bliskosti i što poslije bliskosti.
- Biti blizak znači biti ogoljen, biti odgovoran i preuzeti odgovornost za ono kakav će biti susret sa drugim, kako će da nas vidi, a da mi u odnosu na to budemo spremni da budemo, možda, nedovoljni, devalvirani i da taj neko, možda ode - rekla je Marković.
Ukazala je da biti autentičan uvijek znači biti snažan, ali ne znači ne biti ranjiv.
- Svi smo ranjivi i svako ko je spreman da bude odgovoran, spreman je da bude ranjiv i spreman da bude snažan - kazala je Marković.
Sloboda je, dodaje ona, najveća ljudska vrijednost - ali i da ona ne ide bez odgovornosti.
- A odgovornost je svjesnost i tek tada imate moć. Kad smo u poziciji moći, mi smo u poziciji svjesnosti i odgovornosti - riječi su Marković.
<h2>ČIN OTPORA U OPRESIVNOM SISTEMU</h2>
Psihijatrica u Kliničkom centru Crne Gore, Tea Dakić, ocijenila je da je činjenica da je nekome stalo i da jako brine, zapravo čin otpora u opresivnom sistemu.
- Ako mislimo da brinemo jedni o drugima, to ne smije da bude dužnost sa visine. To mora da bude horizontalni odnos u kome sam ja isto kao i ti, mogu da razumijem momenat i oslobodim prostor za brigu, za to- stalo mi je jako, posebno za marginalizovane, posebno za neprepoznate i da je to momenat kako politički radimo u sistemu brige. Moja privilegovana pozicija može nekome da napravi bolju startnu poziciju - kazala je Dakić.
Kao problem vidi to što ljudi ne znaju šta im pripada.
- Vrlo sam svjesna svojih privilegija u životnoj i profesionalnoj poziciji. I trudim se da taj dio probam da podijelim sa drugima, da to zasija dalje, da neko zna da ima zaštitu u tom sistemu - kazala je Dakić.
Ono što se nekad zanemari, a jako je važno je da i onima koji brinu treba briga.
- Svaka hrabrost podrazumijeva svjesnot o ranjivosti, o riziku, o mogučnosti gubitka, povrede i uprkos tome istrajavanje. Bez ranjivosti nema hrabrosti. Briga, takođe, znači svjesnost o sopstvenoj ranjivosti, o ranjivosti drugog. To je velika svjesnost da možeš biti više povrijeđen ako ti je stalo, možeš da izgubiš ako ti je stalo, ali to su i jedini načini da dobiješ - rekla je Dakić.
Prema njenim riječima, pripadanje ne iziskuje odricanje od autentičnosti, već apsolutnu autentičnost.
- Ali ne možemo da tražimo od ljudi da budu autentični tamo gdje im je elementarna bezbjednost ugrožena. To je nepošteno tražiti i nepošteno je pomisliti da neko treba da bude autentičan kad zna da može da bude prebijen, ucijenjen. Ipak, što više vidimo autentičnih ljudi, onih koji se suprotstavljaju normama tako i mi učimo. Ali pitanje je i šta mi hoćemo. Hoćemo li da se uklopimo ili hoćemo da budemo svoji? Biraćemo razne stvari u životu, ali je bitno da to bude odluka iza koje možemo da stanemo - smatra Dakić.
<h2>RANJIVOST BEZ OBZIRA NA POZICIJE</h2>
Psihološkinja i psihoterapeutkinja Itana Kovačević, poručila je da su ljudska bića ranjiva bez obzira na koji način radili i iz koje pozicije dolazili.
- Kada bi svi shvatili svoju ranjivost, to bi bilo jako značajno. Potrebno je da se mijenja svijest, što je jako teško. Kada bi svi shvatili ranjivost kao dio našeg ličnog iskustva i mogućnosti da to podijelimo, niko ne bi bio ranjiviji od drugoga. U odnosima ne otvaramo pitanje odgovornosti i praštanja u polju brige, što je jako važno. Odgovornost je da prihvatam svoje greške, da sam ranjiva, da griješim i razmišljam o tome šta mogu drugačije. Važno je i da praštamo i ne ostanemo zarobljeni u poziciji nepravde. To je jako težak proces - rekla je Kovačević.
Stoga je jako bitno sa drugima napraviti odnos razumijevanja, jer se, kako je dodala, tako stvaraju sigurni prostori.
- Ali je bitno da budemo otvoreni i za druge prostore. Važno mi je da promišljate o tome šta za vas znači briga i kako vi brinete o drugima - rekla je Kovačević.
Ustvrdila je da jedino što mijenja ljude, poboljšava život i daje im sigurnost odnos.
- Postoje tehnike koje su korisne, ali jedino što zaista donosi promjenu je odnos. Ja ne mogu zadovoljiti svoje potrebe bez drugih ljudi, bez emocije, bez odnosa. Hrabrost je da se ljudi otvore, da priznaju da imaju problem, da im je potrebna pomoć i podrška. Hrabrost je da možemo da govorimo o svojim ranjivostima, a to se uči. Ako hoćemo da se razvijamo moramo da promišljamo o sebi. Nikad nećemo znati sve naše potrebe i u svakom trenutku ih prepoznati i nikad nećemo biti savršeni, ali možemo da se povežemo na različite načine - sigurna je Kovačević.
Smatra da je jedina normalnost kada damo sebi slobodu da promijenimo svoj stav.
Festival se realizuje kao dio projekta "BIZA: umjetničko-aktivistički festival LezBiTransKvir žena", uz finansijsku podršku Ministarstva za ljudska i manjinska prava Crne Gore, a dodatnu podršku pruža i Globalni fond za žene.

Autentičnost uvijek podrazumijeva snagu, ali i ranjivost

Vladajuća koalicija u Mađarskoj, predvođena premijerom Viktorom Orbanom, podnijela je danas parlamentu prijedlog zakona koji predviđa zabranu Parade ponosa u Budimpešti, čime je nastavila sa represivnim potezima nad LGBTQ+ zajednicom u toj zemlji.
Prijedlog zakona, koji takođe omogućava vlastima da koriste softver za prepoznavanje lica za identifikaciju učesnika skupova, gotovo izvesno će biti usvojen, pošto vladajuća koalicija ima dvotrećinsku većinu u parlamentu.
Prema prijedlogu zakona, nedozvoljeno je održavanje ili prisustvovanje događajima koji krše sporno mađarsko zakonodavstvo o „zaštiti djece“, koje zabranjuje „prikazivanje ili promociju“ homoseksualnosti mlađima od 18 godina.
Za prisustvovanje zabranjenom događaju predviđena je kazna do 200.000 mađarskih forinti (500 eura), a država bi taj novac preusmjerila za „zaštitu djece“, predviđa prijedlog zakona.
Prijedlog zakona je najnoviji Orbanov korak protiv LGBTQ+ osoba, budući da je njegova vlast ranije usvojila zakon koji su borci za ljudska prava i drugi evropski političari opisali kao represivan prema seksualnim manjinama.
Vlada sebe prikazuje kao pobornika tradicionalnih porodičnih vrijednosti i branilaca hrišćanske civilizacije od onoga što naziva „rodnim ludilom“ i tvrdi da je njena politika usmjerena na zaštitu djece od „seksualne propagande“.
Mađarski zakon o „zaštiti djece“, usvojen 2021. godine, zabranjuje „prikazivanje ili promociju“ homoseksualnosti u sadržajima koji su dostupni maloljetnicima, uključujući televiziju, filmove, reklame i literaturu. Taj zakon takođe zabranjuje pominjanje LGBTQ+ pitanja u školskim obrazovnim programima.
Orban je u februaru nagovijestio da će njegova vlada preduzeti korake da zabrani Parade ponosa u Budimpešti, koja privlači hiljade ljudi i slavi istoriju LGBTQ+ pokreta, promovišući jednaka prava gej, lezbejske, biseksualne i transrodne zajednice.
Organizatori Parade ponosa u Budimpešti, koja ove godine obilježava 30. godišnjicu, opisali su Orbanovo nastojanje da zabrani taj događaj kao ograničavanje slobode govora i okupljanja.

1250x600

Novi anti-LGBT zakon u Mađarskoj predviđa zabranu Prajda i upotrebu softvera za prepoznavanje lica

Kako je to već duže uobičajeno u susret praznicima, u Podgorici je danas sa radom počelo klizalište. Privremeni sadržaj nalazi se na jednom od poligona u okviru Sportsko-rekreativnog centra "Morača". Riječ je o lokaciji na kojoj se i ranije nalazilo klizalište. No, ove godine, posjetioci će na tom mjestu naići i na jednu novinu. U pitanju je ledeni tobogan, koji je prvi put dostupan Podgoričankama i Podgoričanima koji vole da se rekreiraju na ledu. Tobogan je namijenjen najmlađim posjetiocima. Tokom prvog dana, posjetilaca je bilo - dominiraju oni mlađi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212161244_ef8ed5bc9850e3f75f568a9b5c078000a62b7856211655e7cb128dd0b5f7b175.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212161244_ef8ed5bc9850e3f75f568a9b5c078000a62b7856211655e7cb128dd0b5f7b175" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Klizalište"> </figure>  Djeluje kako bi upravo naredna dva dana mogla proteći i uz lijepu posjetu - jer, osim što je vikend, u najavi je i sunčano vrijeme.

(FOTO) Podgorica: Otvoreno klizalište, posjetioce čeka i novitet u odnosu na prošle godine

Suđenje Nikoli Raičeviću i Miliću Raleviću, koji se terete za prinudu na štetu fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića danas je po drugi put odgođeno u Osnovnom sudu u Beranama - ovog puta kako bi advokati odbrane imali vremena da se upoznaju sa spisima predmeta.
Kako je saopšteno iz Sindikata medija, advokat Ralevića je na suđenju kazao da je angažovan tek juče, te da mu je potrebno vrijeme kako bi se pripremio za suđenje, i tražio je da se današnje ročište odgodi. Sa njegovim zahtjevom se saglasio advokat okrivljenog Raičevića.
Suđenje je trebalo da počne 5. decembra, ali je odgođeno jer se tada Ralević nije pojavio na ročištu, zbog neodložne porodične obaveze.
Sudija Ivan Došljak je početak suđenja zakazao za 27. januar naredne godine.
Do incidenta u kojem je Pejović napadnut došlo je u avgustu, u selu Gornje Zaostro blizu Berana, prilikom uklanjanja spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Tada je više desetina ljudi koji su prisustvovali događaju napalo Pejovića i fotoreportera Pobjede, Steva Vasiljevića.
Osim postupka u kojem su okrivljeni Raičević i Ralević, zaseban postupak u beranskom Osnovnom sudu vodi se i protiv Danka Femića za isto krivično djelo, kao i u Sudu za prekršaje protiv još pet osoba. Raičeviću, Raleviću i Femiću se na teret stavlja kvalifikovani oblik krivičnog djela prinuda, koji podrazumijeva strože kazne ukoliko su napadnuti medijski radnici, i koji je na inicijativu Sindikata medija Crne Gore (SMCG) i Akcije za ljudska prava uvršten u Krivični zakonik 2022. godine.

Ponovo odgođeno suđenje u slučaju napada na fotoreportera Pejovića

Albanski forum saopštio je da je, kao „odgovoran politički subjekt“, spreman da inicijativu o godišnjem dodatku stavi na dnevni red Socijalnog savjeta, zajedno s kompletiranim paketom zakonskih rješenja kojima bi se obezbijedila prihodna strana budžeta za sprovođenje te mjere.
Kako navode, u pitanju su izmjene i dopune tri zakona – Zakona o porezu na dodatu vrijednost, Zakona o administrativnim taksama i Zakona o poreskoj administraciji – koje uvode obavezu oporezivanja velikih međunarodnih digitalnih platformi kroz PDV i posebnu digitalnu taksu.
Iz Albanskog foruma poručuju da su zakoni u potpunosti pripremljeni i spremni za upućivanje u skupštinsku proceduru, te da ti prihodi pokrivaju troškove godišnjeg dodatka.
- Imamo jasan predlog rashoda, ali i prihoda. Ako je problem u tome ko je formalni predlagač, i to možemo riješiti – spremni smo da neki drugi poslanički klub predloži ove zakone umjesto Albanskog foruma, jer nam nije važno čije je ime na predlogu, već da se građanima poboljša standard - navodi se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50.5479%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpes-porucuje-deljosaju-uskladiti-inicijativu-o-godisnjem-dodatku-sa-socijalnim-savjetom-i-jasno-definisati-prihodnu-stranu-mjere&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Albanski forum odgovorio PES-u: Spremni da inicijativu o godišnjem dodatku uputimo Savjetu, zakoni za prihodnu stranu već pripremljeni

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović priredio je danas u Vili Gorica tradicionalni novogodišnji prijem za diplomatski kor, tokom kojeg je istakao ključne vanjskopolitičke prioritete i rezultate ostvarene u prethodnoj godini.
Ibrahimović je naglasio da je, uprkos globalnim izazovima, protekla godina bila obilježena posvećenošću dijalogu, razumijevanju i saradnji. „Diplomatija se danas mijenja brže nego ikada, ali njen cilj ostaje isti – da omogućava razumijevanje i gradi prijateljstva među državama“, poručio je ministar.
On je ocijenio da međunarodno okruženje i dalje karakterišu kriza multilateralizma i rastuća nepredvidljivost, zbog čega je, kako je kazao, neophodno dodatno jačati međunarodni poredak zasnovan na pravilima i dosljedno braniti principe Povelje Ujedinjenih nacija. „Multilateralizam je najbolji mehanizam koji omogućava da se glas svake države čuje podjednako“, dodao je.
Posebna pažnja, kako je istakao, posvećena je jačanju regionalne saradnje i dobrosusjedskih odnosa kroz otvoren i odgovoran bilateralni dijalog. Crna Gora takođe nastavlja da doprinosi stabilnosti i bezbjednosti evroatlantskog prostora kroz aktivan angažman u okviru NATO-a.
Evropska integracija ostaje ključni vanjskopolitički prioritet, a ministar je istakao da su u 2025. godini napravljeni istorijski iskoraci, uz cilj članstva u Evropskoj uniji do 2028. godine, uz nastavak snažnog tempa reformi i posvećenosti.&nbsp;
- Veličina naše države ogleda se u veličini ideja koje predstavlja – ideja slobode, tolerancije, inkluzivnosti, multikulturalnosti, međuvjerskog i međuetničkog sklada - kazao je Ibrahimović, dodajući da će otvaranje novih diplomatsko-konzularnih predstavništava dodatno doprineti jačanju međunarodne prepoznatljivosti Crne Gore.
Ministar je na kraju zahvalio diplomatskom koru na saradnji, naglasivši da diplomatija ostaje ključni alat za izgradnju povjerenja, mira i stabilnosti, te kolegama iz Ministarstva vanjskih poslova na profesionalnosti i posvećenosti.
U svojstvu doajena diplomatskog kora, na prijemu je govorio i ambasador Države Palestine u Crnoj Gori Rabi Alhantouli.

Ibrahimović: U 2025. napravljeni krupni iskoraci na planu evropske integracije

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Sulejmanović: Vraneš nije pozvan lično, njegov dolazak moguća najava promjene političkih stavova

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Tag: lgbtq