Mreža za evropske politike – MASTER započela je realizaciju projekta „Zakonom ravnopravni!“, koji ima za cilj jačanje položaja LGBTIQ osoba u Crnoj Gori kroz multisektorski pristup koji uključuje nevladin sektor, javnu upravu, LGBTIQ zajednicu i širu javnost, saopšteno je iz ove organizacije.
- Tokom 12 mjeseci realizacije, aktivnosti projekta biće usmjerene ka unapređenju pravnog i institucionalnog okvira i izgradnji inkluzivnijeg društva zasnovanog na jednakosti, razumijevanju i poštovanju ljudskih prava. Projekat će biti sproveden na teritoriji cijele Crne Gore- navode iz MASTER-a.
Glavni cilj projekta „Zakonom ravnopravni!“ , ističu iz Mreže za evropske politike, jeste stvaranje društvenog ambijenta u kojem se LGBTIQ osobe osjećaju prihvaćeno, osnaženo i ohrabreno da ostvaruju svoja prava, naročito u oblastima zdravstvene i socijalne zaštite, rada i zapošljavanja. 
- Kako pojašnjavaju, poseban akcenat biće na unapređenju pristupa ključnim uslugama, afirmaciji rodno inkluzivnog jezika u javnoj upravi i jačanju mehanizama za djelotvorno sankcionisanje diskriminacije i nasilja.

- Posebna pažnja biće posvećena evropskim i međunarodnim standardima, uključujući Povelju EU o osnovnim pravima (član 21), Evropsku konvenciju o ljudskim pravima (član 14) i Džogdžakarta principe. Kroz aktivnosti projekta, LGBTIQ osobe biće osnažene da prepoznaju, ostvaruju i štite svoja prava, čime se doprinosi izgradnji pravno jednakog, inkluzivnog i pravednog društva- navodi se u saopštenju.
Iz MASTER tima vjeruju da će projekat okupiti širok krug građana i saveznika koji dijele vrijednosti slobode, solidarnosti i jednakosti. 
- Pozivamo LGBTIQ osobe i sve koji žele da doprinesu inkluzivnijem društvu da aktivno prate aktivnosti i uključe se u realizaciju projekta- poručili su iz MASTER-a.
Projekat je podržan od strane Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, a realizuje se u partnerstvu sa Centrom za monitoring i istraživanje (CeMi).

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

MASTER: ''Zajedno ravnopravni'' osnažuje LGBTIQ osobe da ostvaruju i štite svoja prava

Queer Montenegro sa ponosom podsjeća na istorijski trenutak koji je označio početak pravnog priznanja istopolnih zajednica u Crnoj Gori - usvajanje Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola 1. jula 2020. godine, ali i ukazuje na ozbiljne nedostatke u njegovoj primjeni pet godina kasnije.
Usvajanje ovog zakona bilo je, kako su istakli, rezultat dugogodišnje, istrajne i organizovane borbe LGBTIQ zajednice, koja je dobila svoj puni zamah 16. maja 2013. godine - danom javnog predstavljanja naše organizacije i pokretanja inicijative i peticije za usvajanje zakona.
- Zakon o životnom partnerstvu nije došao kao poklon, već kao plod upornosti, solidarnosti i otpora prema društvenoj i institucionalnoj nepravdi - poručili su oni.
Zakon je usvojen ali, kako su istakli, nije do kraja zaživio.
- Mnoge institucije i dalje ne postupaju u skladu sa njegovim odredbama, sektorski zakoni nisu usklađeni, a nedostatak edukacije državnih službenika rezultira administrativnim preprekama i različitim tumačenjima. Osim toga, istopolnim partnerima i dalje je uskraćeno pravo na zajedničko roditeljstvo, čime ostaju isključeni iz porodičnog zakonodavstva, uprkos tome što mnoge porodice u realnosti već žive i funkcionišu - ukazali su oni.
Zato su pozvali nadležne institucije da bez odlaganja usklade sve zakone sa Zakonom o životnom partnerstvu, obezbijede dosljednu i jednaku primjenu prava u svim oblastima života i sprovedu obuke za službenike i službenice koji dolaze u kontakt sa LGBTIQ osobama i partnerima.&nbsp;
- Potrebno je i hitno otvaranje inkluzivne javne rasprave o pravu na roditeljstvo, kako bi se istopolnim parovima omogućilo ono što se podrazumijeva za druge - da zajednički brinu, štite i odgajaju svoju djecu. Takođe, pozivamo političke aktere da prestanu sa instrumentalizacijom LGBTIQ prava i da umjesto toga iskažu stvarnu političku volju za unapređenje kvaliteta života svih građana i građanki Crne Gore - poručili su u Queer Montenegro.
<h2>PONOS I POČETAK</h2>
Tokom cijele decenije, Queer Montenegro je, zajedno sa članovima i članicama zajednice, saveznicima i partnerima, neumorno radio na promociji ovog zakona, učestvovao u njegovoj izradi, vodio javne kampanje i razgovore sa institucijama, te pružao podršku osobama koje su tražile pravno priznanje svojih partnerstava.
- Zakon je donio niz važnih prava istopolnim partnerima: od prava na zaključenje partnerstva pred nadležnim organom, preko prava na zdravstveno osiguranje i nasljeđivanje, do poreskih olakšica, pristupa socijalnoj zaštiti i zaštite u slučaju nasilja - istakli su u Queer Montenegro.
Ovaj zakon je omogućio istopolnim parovima da zajednički posjeduju i upravljaju imovinom, izdržavaju jedno drugo i dijete partnera u određenim slučajevima, da budu priznati kao partneri u sistemima zdravstva, socijalne zaštite, zatvorskog sistema i evidencija građanskog statusa.
- Time je zakon postao prvi pravni okvir koji je jasno i nedvosmisleno rekao: vaše partnerstvo postoji, i država ga priznaje - dodali su oni.
Pet godina nakon usvajanja Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola, ostaju, kažu, ponosni na ono što su postigli, ali i odlučni u zahtjevu za puno pravno, porodično i društveno priznanje LGBTIQ osoba.
- Ovaj zakon jeste istorijski, ali on je tek početak. Borba za jednakost se nastavlja, i mi u Queer Montenegru nastavljamo da budemo tu - prisutni, otporni i solidarni, sve dok ljubav i dostojanstvo ne budu jednako dostupni svima - zaključili su oni.

1084x550

Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola je plod upornosti i otpora - ali pet godina kasnije svjedočimo ozbiljnim nedostacima u njegovoj primjeni

Autentičan uvijek znači biti snažan, ali ne znači ne biti ranjiv. Pripadanje ne iziskuje odricanje od autentičnosti, već upravo suprotno, ali teško je od ljudi tražiti da budu autentični tamo gdje im je elementarna bezbjednost ugrožena.
To je poruka sa panel diskusije „Briga kao politička praksa: šta znači (biti) zajedno?“ u okviru trećeg izdanja festivala „Biza“, jedinstvene kulturno-aktivističke manifestacije posvećene afirmaciji LBTQ žena, koji organizuje Udruženje LBTQ žena “Stana”, u partnerstvu sa NVO Juventas, a uz podršku i saradnju sa NVO Art Atak.
Psihološkinja i psihoterapeutkinja, Ida Marković, smatra da je briga stalno važna i da je sasvim u redu brinuti, ali to ne mora da znači da smo anksiozni, depresivni.
- Ličnost možemo podržati tako što ćemo binuti o sebi. Ali ljudi, često, ne prepoznaju šta su njihove potrebe. Miješaju sopstvene potrebe sa onim što su nametnuti standardi. Ljudi osjećaju potrebu da budu srećni, a ne znaju kako da budu srećni, jer im standard i kontekst nameću da su srećni samo ako su na taj i taj način srećni. Važno je da prepoznamo prvo naše potrebe, kako ih zadovoljavamo i šta nas u tome sprječava - objasnila je Marković.
Smatra da mora da postoji svjesnost, ali ne “samo mene i mojih potreba, već i konteksta u kojem živim i koji na određeni način determiniše moje bivanje”, rekla je Marković.
<h2>STRAH OD BLISKOSTI</h2>
Prema njenim riječima jedan od dominantnih strahova kod svih je strah od bliskosti i što poslije bliskosti.
- Biti blizak znači biti ogoljen, biti odgovoran i preuzeti odgovornost za ono kakav će biti susret sa drugim, kako će da nas vidi, a da mi u odnosu na to budemo spremni da budemo, možda, nedovoljni, devalvirani i da taj neko, možda ode - rekla je Marković.
Ukazala je da biti autentičan uvijek znači biti snažan, ali ne znači ne biti ranjiv.
- Svi smo ranjivi i svako ko je spreman da bude odgovoran, spreman je da bude ranjiv i spreman da bude snažan - kazala je Marković.
Sloboda je, dodaje ona, najveća ljudska vrijednost - ali i da ona ne ide bez odgovornosti.
- A odgovornost je svjesnost i tek tada imate moć. Kad smo u poziciji moći, mi smo u poziciji svjesnosti i odgovornosti - riječi su Marković.
<h2>ČIN OTPORA U OPRESIVNOM SISTEMU</h2>
Psihijatrica u Kliničkom centru Crne Gore, Tea Dakić, ocijenila je da je činjenica da je nekome stalo i da jako brine, zapravo čin otpora u opresivnom sistemu.
- Ako mislimo da brinemo jedni o drugima, to ne smije da bude dužnost sa visine. To mora da bude horizontalni odnos u kome sam ja isto kao i ti, mogu da razumijem momenat i oslobodim prostor za brigu, za to- stalo mi je jako, posebno za marginalizovane, posebno za neprepoznate i da je to momenat kako politički radimo u sistemu brige. Moja privilegovana pozicija može nekome da napravi bolju startnu poziciju - kazala je Dakić.
Kao problem vidi to što ljudi ne znaju šta im pripada.
- Vrlo sam svjesna svojih privilegija u životnoj i profesionalnoj poziciji. I trudim se da taj dio probam da podijelim sa drugima, da to zasija dalje, da neko zna da ima zaštitu u tom sistemu - kazala je Dakić.
Ono što se nekad zanemari, a jako je važno je da i onima koji brinu treba briga.
- Svaka hrabrost podrazumijeva svjesnot o ranjivosti, o riziku, o mogučnosti gubitka, povrede i uprkos tome istrajavanje. Bez ranjivosti nema hrabrosti. Briga, takođe, znači svjesnost o sopstvenoj ranjivosti, o ranjivosti drugog. To je velika svjesnost da možeš biti više povrijeđen ako ti je stalo, možeš da izgubiš ako ti je stalo, ali to su i jedini načini da dobiješ - rekla je Dakić.
Prema njenim riječima, pripadanje ne iziskuje odricanje od autentičnosti, već apsolutnu autentičnost.
- Ali ne možemo da tražimo od ljudi da budu autentični tamo gdje im je elementarna bezbjednost ugrožena. To je nepošteno tražiti i nepošteno je pomisliti da neko treba da bude autentičan kad zna da može da bude prebijen, ucijenjen. Ipak, što više vidimo autentičnih ljudi, onih koji se suprotstavljaju normama tako i mi učimo. Ali pitanje je i šta mi hoćemo. Hoćemo li da se uklopimo ili hoćemo da budemo svoji? Biraćemo razne stvari u životu, ali je bitno da to bude odluka iza koje možemo da stanemo - smatra Dakić.
<h2>RANJIVOST BEZ OBZIRA NA POZICIJE</h2>
Psihološkinja i psihoterapeutkinja Itana Kovačević, poručila je da su ljudska bića ranjiva bez obzira na koji način radili i iz koje pozicije dolazili.
- Kada bi svi shvatili svoju ranjivost, to bi bilo jako značajno. Potrebno je da se mijenja svijest, što je jako teško. Kada bi svi shvatili ranjivost kao dio našeg ličnog iskustva i mogućnosti da to podijelimo, niko ne bi bio ranjiviji od drugoga. U odnosima ne otvaramo pitanje odgovornosti i praštanja u polju brige, što je jako važno. Odgovornost je da prihvatam svoje greške, da sam ranjiva, da griješim i razmišljam o tome šta mogu drugačije. Važno je i da praštamo i ne ostanemo zarobljeni u poziciji nepravde. To je jako težak proces - rekla je Kovačević.
Stoga je jako bitno sa drugima napraviti odnos razumijevanja, jer se, kako je dodala, tako stvaraju sigurni prostori.
- Ali je bitno da budemo otvoreni i za druge prostore. Važno mi je da promišljate o tome šta za vas znači briga i kako vi brinete o drugima - rekla je Kovačević.
Ustvrdila je da jedino što mijenja ljude, poboljšava život i daje im sigurnost odnos.
- Postoje tehnike koje su korisne, ali jedino što zaista donosi promjenu je odnos. Ja ne mogu zadovoljiti svoje potrebe bez drugih ljudi, bez emocije, bez odnosa. Hrabrost je da se ljudi otvore, da priznaju da imaju problem, da im je potrebna pomoć i podrška. Hrabrost je da možemo da govorimo o svojim ranjivostima, a to se uči. Ako hoćemo da se razvijamo moramo da promišljamo o sebi. Nikad nećemo znati sve naše potrebe i u svakom trenutku ih prepoznati i nikad nećemo biti savršeni, ali možemo da se povežemo na različite načine - sigurna je Kovačević.
Smatra da je jedina normalnost kada damo sebi slobodu da promijenimo svoj stav.
Festival se realizuje kao dio projekta "BIZA: umjetničko-aktivistički festival LezBiTransKvir žena", uz finansijsku podršku Ministarstva za ljudska i manjinska prava Crne Gore, a dodatnu podršku pruža i Globalni fond za žene.

Autentičnost uvijek podrazumijeva snagu, ali i ranjivost

Vladajuća koalicija u Mađarskoj, predvođena premijerom Viktorom Orbanom, podnijela je danas parlamentu prijedlog zakona koji predviđa zabranu Parade ponosa u Budimpešti, čime je nastavila sa represivnim potezima nad LGBTQ+ zajednicom u toj zemlji.
Prijedlog zakona, koji takođe omogućava vlastima da koriste softver za prepoznavanje lica za identifikaciju učesnika skupova, gotovo izvesno će biti usvojen, pošto vladajuća koalicija ima dvotrećinsku većinu u parlamentu.
Prema prijedlogu zakona, nedozvoljeno je održavanje ili prisustvovanje događajima koji krše sporno mađarsko zakonodavstvo o „zaštiti djece“, koje zabranjuje „prikazivanje ili promociju“ homoseksualnosti mlađima od 18 godina.
Za prisustvovanje zabranjenom događaju predviđena je kazna do 200.000 mađarskih forinti (500 eura), a država bi taj novac preusmjerila za „zaštitu djece“, predviđa prijedlog zakona.
Prijedlog zakona je najnoviji Orbanov korak protiv LGBTQ+ osoba, budući da je njegova vlast ranije usvojila zakon koji su borci za ljudska prava i drugi evropski političari opisali kao represivan prema seksualnim manjinama.
Vlada sebe prikazuje kao pobornika tradicionalnih porodičnih vrijednosti i branilaca hrišćanske civilizacije od onoga što naziva „rodnim ludilom“ i tvrdi da je njena politika usmjerena na zaštitu djece od „seksualne propagande“.
Mađarski zakon o „zaštiti djece“, usvojen 2021. godine, zabranjuje „prikazivanje ili promociju“ homoseksualnosti u sadržajima koji su dostupni maloljetnicima, uključujući televiziju, filmove, reklame i literaturu. Taj zakon takođe zabranjuje pominjanje LGBTQ+ pitanja u školskim obrazovnim programima.
Orban je u februaru nagovijestio da će njegova vlada preduzeti korake da zabrani Parade ponosa u Budimpešti, koja privlači hiljade ljudi i slavi istoriju LGBTQ+ pokreta, promovišući jednaka prava gej, lezbejske, biseksualne i transrodne zajednice.
Organizatori Parade ponosa u Budimpešti, koja ove godine obilježava 30. godišnjicu, opisali su Orbanovo nastojanje da zabrani taj događaj kao ograničavanje slobode govora i okupljanja.

1250x600

Novi anti-LGBT zakon u Mađarskoj predviđa zabranu Prajda i upotrebu softvera za prepoznavanje lica

Predsjednik Udruženja prevoznika Srbije Neđo Mandić izjavio je da će večeras biti održan sastanak prevoznika iz Srbije i BiH, na kojem će biti razmatran prekid blokada teretnih terminala na prelazima, nakon što je Evropska komisija najavila da će vozačima omogućiti boravak u zoni Šengena duži od 90 dana.
- Mi smo za obustavu blokada, ali nam ostaje da vidimo stavove bosanskih prevoznika kako bismo donijeli definitivnu odluku. Nakon sastanka, oko 21 čas, iznijećemo zajedničko saopštenje za medije - rekao je Mandić.
Dodao je da prevoznici iz BiH pristižu u Srbiju, gdje će biti održan sastanak, prenosi RTS.
Mandić je rekao da su srpski prevoznici zadovoljni danas iznetom viznom strategijom Evropske unije, koja predviđa uvođenje novog zakonodavstva sa specifičnim pravilima o produženom kratkom boravku na nivou EU, ali da ima još problema koje treba riješiti.
- Zakazali smo za sjutra sastanake sa važnim institucijama kako bismo radili na rješavanju problema, mada ovo je već dovoljan razlog da kažemo da imamo dobro rješenje - ocijenio je Mandić

Prevoznici iz Srbije i BiH večeras razmatraju prekid blokada

Članovi Senata SAD iz opozicione Demokratske stranke zaprijetili su da će danas izazvati djelimičnu blokadu finansiranja federalne vlade ako vladajući republikanci i Bijela kuća ne pristanu da ograniče mjere protiv imigranata koje sprovodi predsjednik Donald Tramp.
Demokrate u Senatu, gornjem domu Kongresa SAD, zaprijetile su da će danas blokirati usvajanje zakona o finansiranju Ministarstva unutrašnjih poslova i nekoliko vladinih agencija, što bi vladu dovelo korak bliže djelimičnoj blokadi finansiranja, navodi Asošiejted pres.
Dok atmosfera u zemlji ključa zbog nedavnih ubistava dvoje demonstranata u Mineapolisu, koje su počinili pripadnici Imigracione i carinske službe (ICE), gnjevni senatori demokrata traže da policajci budu bez maski i da moraju da se predstave i da imaju sudske naloge sa razlozima za hapšenje.
Ako ti zahtjevi ne budu ispunjeni, demokrate navode da su spremne da blokiraju usvajanje zakona o budžetu Ministarstva unutrašnjih poslova i nekoliko agencija, tako što neće dati glasove koji su republikancima potrebni, usljed čega bi sutra u ponoć počela djelimična blokada finansiranja federalne vlade.
Lider demokrata u Senatu Čak Šumer rekao je sinoć da demokrate neće dati neophodne glasove za usvajanje tog akta dok se Imigraciona i carinska služba „ne obuzda i ne reformiše“.
- Američki narod podržava sprovođenje zakona i podržava bezbjednost granica, ali ne podržava da ICE teroriše naše ulice i ubija američke građane - kazao je Šumer.

SAD: Demokrate prijete blokadom finansiranja vlade zbog ICE-a

Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović naveo je da su 21. januara podnijeli zahtjev, za inspekcijski nadzor gradilišta postrojenja za prečičćavanje otpadnih voda u Botunu, glavnom državnom inspektoru Novaku Lakušiću.
On je večeras došao ispred gradilišta postrojenja za prečičćavanje otpadnih voda u Botunu, koje je Građevinska inspekcija Ministarstva urbanizma, prostornog planiranje i državne imovine zapečatila.
Asanović tvrdi da su „uočene mnoge manjkavosti“.
- Oni su danas oko 13 časova izvršili inspekcijski nadzor i naložili zatvaranje ovog gradilišta. Ovdje su uočene mnoge manjkavosti, ovdje su pogaženi i zakon i Ustav Crne Gore. Oni koji su odgovorni za ovo moraju odgovarati – rekao je Asanović.
Predsjednik Optine Zeta je pozvao Tužilaštvo da ispita slučaj.
–Pozivam tužilaštvo da ispita kako je neko dozvolio turskoj kompaniji da uđe u radove bez dozvole i sa mnogim manjkavostima. Tražimo od tužilaštva da procesuira odgovorne za ovo, a to su direktor Vodovoda Aleksandar Nišavić i gradonačelnik Podgorice Saša Mujović – izjavio je Asanović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 57vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 176.4706%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fshare%2Fr%2F1CrYvG1E7J%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>

Asanović ispred gradilišta u Botunu: Oni koji su odgovorni za ovo moraju odgovarati

Sekretarijat Ujedinjenih nacija je zaključio da pravo naroda na samoopredjeljenje nije primjenljivo u slučaju Krima i Donbasa, izjavio je danas generalni sekretar UN Antonio Gutereš na konferenciji za novinare, odgovarajući na pitanje novinara agencije Tass.
- Nakon veoma pažljive provjere našeg pravnog odjeljenja, formirali smo stav da princip samoopredjeljenja nije primjenljiv u slučajevima Krima i Donbasa - rekao je Gutereš.
Prema njegovim riječima, Sekretarijat svjetske organizacije smatra da u pomenutim slučajevima „princip teritorijalnog integriteta preovlađuje“ nad pravom na samoopredjeljenje naroda.
Od 23. do 27. septembra 2022. godine u Donjeckoj i Luganskoj Narodnoj Republici, kao i u Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti, održani su referendumi o prisajedinjenju Rusiji i velika većina stanovnika glasala je za to.
Međunarodno pravo se u savremenom svijetu ignoriše, što dovodi do toga da prevladava vladavina sile, izjavio je Gutereš i dodao da bipolarni sistem koji predvode Vašington i Peking predstavlja rizik za stabilnost.
- Živimo u svijetu gdje akcije, a posebno one nepromišljene, izazivaju opasne reakcije koje su asimetrične i nepredvidive. Vladavina sile prevladava nad vladavinom prava, međunarodno pravo se krši, saradnja erodira, a multilateralne institucije su napadnute na mnogim frontovima - rekao je Gutereš.
Gutereš je naglasio da je trenutna kriza povjerenja pogoršana "epidemijom nekažnjivosti“, jer globalne institucije gube sposobnost da efikasno sprečavaju sukobe, a upozorio je da bez povratka poštovanju vladavine prava svijet rizikuje da upadne u haos, u kom će mehanizmi kolektivne bezbjednosti prestati da funkcionišu.

Tag: lgbtq