Ustavni sud Litvanije proglasio je danas zabranu homoseksualih građanskih zajednica kao neustavnu.
- Odredbe Građanskog zakonika koji dozvoljavaju samo savez između muškarca i žene su u suprotnosti sa ustavnim principom vladavine prava - rekao je predsjednik Ustavnog suda Gintaras Goda u odluci suda.
Sud je dodao da postojeće predrasude u društvu ne mogu poslužiti kao opravdanje za ograničavanje osnovnih prava građana.
Istraživanje koje je 2022. godine sproveo popularni novinski sajt Delfi pokazalo je da gotovo polovina litvanskih ispitanika podržava legalizaciju homoseksualnih građanskih zajednica.
Sljedeće godine, anketa Evrobarometra je pokazala da 39 odsto Litvanaca vjeruje da bi istopolni brakovi trebalo da budu legalni širom Evrope, u odnosu na 30 odsto u 2019. godine.
Litvanski premijer Gintautas Paluckas rekao je poslije sudske odluke da je sada na parlamentu da legalizuje građanske zajednice.
- Parlament je slobodan da odlučuje kako će sprovesti sudsku ulogu - rekao je Paluckas novinarima.
Nekoliko uzastopnih saziva parlamenta u Litvaniji pokušalo je bez uspjeha da legalizuje istopolne građanske zajednice u novijoj istoriji zemlje, koja ima veliku većinu katoličkih vjernika.
Posljednji pokušaj bio je tokom koalicione vlade predvođene konzervativcima između 2020. i 2024. godine.
U to vrijeme, prijedlog zakona o građanskim zajednicama je prošao kroz parlament, ali vlada nije uspjela da prikupi dovoljno podrške i zakon nije stavljen na konačno glasanje.
Vlada je potom predmet uputila Ustavnom sudu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ustavni sud Litvanije proglasio neustavnom zabranu homoseksualnih građanskih zajednica

Naše društvo ima duboko autoritarne korijene, zabrinjavajuće je jačanje desnice, koje i one osvojene slobode pokušavaju da ukinu, pravda još nije dostupna, govor mržnje je i dalje prisutan, zaključci su sa okruglog stola “Ima li pravde u Crnoj Gori za LGBTQI+”.
Događaj je organizovan u okviru projekta: “Unapređenje zaštite prava LGBTQI+ populacije i pristupa pravdi u Crnoj Gori”, koji je podržan od strane Kanadskog fonda za lokalne inicijative (CFLI). Cilj projekta je unapređenje zaštite prava LGBTQI+ zajednice i njihovog pristupa pravdi u Crnoj Gori, kroz istraživanje reakcija državnih organa na prijavljene slučajeve diskriminacije i napada na LGBTQI+osobe i govor mržnje na internetu, kao i analizu praksi sudova i drugih institucija u vezi sa kršenjima prava LGBTQI+ zajednice.
Ministar pravde &nbsp;Bojan Božović je podsjetio da su ljudska prava neodvojivi dio čovjeka i društva, a da su jedan od najranjivijih djelova tog društva i LGBTQI+ .
- Dodatni fokus moramo usmjeriti na govor mržnje. Jako je važno i da pratimo trendove koje nameće praksa Suda u Strazburu i praktičara koji se bave ovom temom. Posebnu pažnju treba posvetiti i kaznenoj politici- kazao je ministar.
Na pitanja i konstatacije Marka Vukčevića iz Spektre i Ivane Vojvodić iz Juventasa, govoreći o razlozima za stopiranje usvajanja Zakona o pravnom prepoznavanju na osnovu samoodređenja, navodi da je to izuzetno važan izvor prava, te da pretpostavlja da je samo riječ u dodatnom usklađivanju, te da su i političke okolnosti sigurno uticale da zakon još ne bude usvojen.
- Ja svakako podržavam usvajanje ovog zakona i ministarstvo je dalo saglasnost za njegovo usvajanje. Svakako treba napraviti dodatne konsultacije zbog čega Zakon još nije usvojen- istakao je ministar.
Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) je pisao da Vlada, i pored obećanja, ali i obaveze, nije sredinom decembra prošle godine na dnevni red stavila prijedlog Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja. Na Zakonu je rađeno osam godina, a očekivalo se da bude usvojen do kraja ove godine u Skupštini Crne Gore. Usvajanje ovog Zakona je i obaveza prema Vladinom programu za pristupanja EU 2024-2027. Prema tom dokumentu ovaj propis trebalo je da bude usvojen do kraja prošle godine.
Predstavnik ambasade Kanade u Crnoj Gori Dejvid Morgan je istakao da snažno podržavaju civilne organizacije u borbi za ljudska prava, te da smo ovdje najprije “da učimo kako možemo biti bolji”.
Predsjednica CIN-CG Milka Tadić Mijović je podsjetila da je jedan od onih koji je rizikovao svoj život za borbu za ljudska prava bio i Zdravko Cimbaljević, koji je predvodio prvi prajd u Crnoj Gori i bio primoran da napusti Crnu Goru, a “sklonište je našao baš u Kanadi”.
Iako je prošao dug put od prve parade, navodi direktorka CIN-CG, još ima puno da se uradi da bi ove osobe mogle da žive kao ostali.
- Ne mogu da usvajaju djecu, a nemaju ni mnoga druga prava koje imaju heteroseksualne osobe- istakla je Tadić Mijović.
Ona je istakla da je neusvajanje Zakona o samoodređenju opstrukcija u vladajućoj koaliciji, ”jer desne partije u toj koaliciji ne žele prava za ovu zajednicu”.
Sutkinja Vrhovnog suda Ana Vuković je istakla da su problemi relikt naslijeđenog ponašanja, nepoštovanje zakona i neadekvatna primjena tih zakona.
- Nedostatak liberalizacije uma, to nam nedostaje- navela je sutkinja.
Podsjetila je da Ustav, Krivični zakonik,ali i drugi propisi zabranjuju diskriminaciju.
Dodala je da se napadi u većini slučajeva procesuiraju kao prekršaj na osnovu Zakona o javnom radu i miru. “Zanemarljiv je broj slučajeva, koji je procesuiran po Zakonu o zabrani diskriminacije.
Naglasila je i da nerijetko dolazi do zastare ovih postupaka, da je neblagovremeno i postupanje policije, čime je pravovremena zaštita žrtava dovedena u pitanje.
- Jako je siromašna i sudska praksa u ovom pravcu nažalost. Bilo bi interesantno izreći kaznu rada u javnom interesu, osuđenog uputiti na rad u nekoj organizaciji, koja se bavi zaštitom prava ovih osoba, međutim takvih presuda nije bilo- istakla je sutkinja Vuković.
Sutkinja je rekla i da je evidencija ovih slučajeva takođe sporna, te da nijesu pouzdani podaci o procesuiranim slučajevima.
Izvršni direktor ERA – Saveza za jednaka prava LGBTI osoba na Zapadnom Balkanu i Turskoj Danijel Kalezić je ocijenio da ima li pravde možda dobro govori i to što nadležni kalkulišu godinama oko usvajanja Zakona o samoodređenju.
Zatim, dodaje i da većina podzakonskih akata nije usklađena sa Zakonom o istopolnom partnerstvu, te da dvoje djece istopolnog para već sedam godina ne mogu da dobiju državljanstvo, jer nadležni neće to da riješe.
- Mnoge prepreke i dalje postoje i formalno pravne i životne- istakao je Kalezić.
Dodao je i da se napad na ove osobe tretira kao kafanska tuča, kada govorimo o sudskoj praksi, pa se izriču novčane,uslovne kazne i slično.
Izvršna direktorica NVO Juventas Ivana Vojvodić je istakla da je jačanje desnice možda i najveći problem kada govorimo o ljudskim pravima.
- Očekujemo veliki pad podrške u narednom periodu zbog jačanja desnice- navela je ona.
Naglasila je da su potrebna veća izdvajanja iz budžeta za ovu oblast.
- Imamo stagnaciju u ovoj oblasti, koja može dovesti i do porasta nasilja- upozorila je Vojvodić.
Navela je i da istraživanje pokazuje da 71 odsto građana Crne Gore smatra da ove osobe treba da imaju ista prava,kao svi ostali.
- Problem je porast govora mržnje i nasilja, a u posljednjem periodu trans osobe su posebno ugrožene- navela je direktorka Juventasa.
Novinarka CIN-CG Đurđa Radulović je navela da je CIN-CG objavio pet tekstova i jedan podkast u okviru ovog projekta.
Istakla je da, osim o svim ovim problemima koji su pomenuti, govorili smo i o zdrastvenoj zaštiti transrodnih osoba.
- Dugo godina im nije bila dostupna hormonska terapija, mnogi ljekari nijesu dovoljno informisani šta im je potrebno, suočavaju se sa nepristojnim pitanjima…- navela je Radulović.
Psihijatrica Tea Dakić je istakla da su i Zakon o istopolnom partnerstvu i Zakon o samoodređenju i dalje dikriminatorni.
- Ne dozvoljava se mlađima od 18 da promijene pol, ali se dozvoljava djetetu od 15 godina da radi, sačini testament bez saglasnosti roditelja i slično- naglasila je Dakić.
Sutkinja Vuković je zaključila da smo primorani da uskladimo zakonodavstvo sa međunarodnim standardima, te da “nije te obaveze, ne bi ni ovoliko uradili”.

Vuković: Nedostaje nam liberalizacije uma

Rus priveden zbog organizovanja putovanja za LGBT+ osobe pronađen je mrtav u istražnom pritvoru, saopštila je u nedjelju grupa za ljudska prava.
Andrej Kotov, direktor turističke agencije Men Travel, optužen je prošlog mjeseca za "ekstremističke aktivnosti".
Vrhovni sud Rusije zabranio je krajem 2023. ono što naziva "međunarodnim LGBT pokretom", čime je otvoren put ka mogućnosti legalnog postupka protiv onih za koje vlasti smatraju da su se pridružili tom pokretu.
Prema nevladinoj organizaciji za ljudska prava OVD-Info, koja citira Kotovljevog advokata, istražitelji su rekli da je on izvršio samoubistvo 29. decembra dok je bio u istražnom zatvoru.
Kotov (40) rekao je da je pretučen tokom hapšenja prošlog mjeseca.
I ruska državna novinska agencija RIA Novosti je javila da je Kotov izvršio samoubistvo u zatvoru, javio je AFP.
Rusija je povećala svoje represivne zakone protiv LGBT osoba posljednjih godina, dok je predsjednik Vladimir Putin ranije opisao način života tih osoba kao dekadentan.

U Rusiji organizator putovanja za LGBT osobe pronađen mrtav u zatvoru

Ruska Federalna služba bezbjednosti (FSB) optužila je Ilju Žuravljova, direktora dva medicinska centra u regionu Uljanovsk, da promoviše satanizam u okviru šire kampanje širenja LGBT propagande.
Žuravljov, uhapšen u avgustu, suočava se s do šest godina zatvora, saopštila je u ponedjeljak FSB, navodeći da je ohrabrivao svoje podređene da prihvate istopolne veze kao oblik inicijacije u obožavanje đavola, čime je sve veća represija prema LGBT zajednici u Rusija dobila novi senzacionalistički sloj.
Prema FSB-u, Žuravljov je obmanjivao ljude obećavajući im finansijski uspjeh i napredovanje u karijeri ako prihvate satanistički kult koji je promovisao, prenio je Ruski servis Radija Slobodna Evropa.
Hapšenje Žuravljova dio je šireg suzbijanja LGBT prava u Rusiji, dok predsjednik Vladimir Putin nastavlja da gura agendu usredsređenu na "tradicionalne vrijednosti". Tokom protekle decenije, Putin se, uz podršku Ruske pravoslavne crkve, pozicionirao kao branilac konzervativnih društvenih normi.
To je uključivalo nemilosrdne napade na LGBT prava, uključujući zabranu operacija promjene pola i poništavanje brakova koji uključuju transrodne osobe.
Putin je 2022. godine potpisao dekret kojim se formalizuje privrženost Rusije "duhovno-moralnim vrijednostima" u jeku rata u Ukrajini. U dekretu je naglašen značaj "jakih porodica" i "službe otadžbini", dok se osuđuje, kako Kremlj smatra, korozivni uticaj zapadnog liberalizma, uključujući promociju LGBT prava.
Prošle godine, Vrhovni sud Rusije je takođe odlučio da zabrani "Međunarodni javni LGBT pokret", uglavnom simboličnu organizaciju kako bi se opravdalo dalji pritisak na LGBT zajednicu.
Ovi pravni potezi su dio šire strategije da se LGBT identiteti označe kao strani, protivporodični, pa čak i ekstremistički, u pokušaju da se pojača podrška konzervativnog dijela ruskog društva.
Optužbe za satanizam protiv Žuravljova, međutim, označavaju dramatičnu eskalaciju. Povezujući odbranu LGBT prava sa satanizmom, čini se da država gura narativ osmišljen da rasplamsa strahove javnosti i dodatno stigmatizuje LGBT zajednicu.
To se uklapa u širi obrazac demonizacije svega što se doživljava kao strano ili suprotno strogom moralnom poretku koji zagovara država.
Kršenje prava LGBT osoba u Rusiji nije izolovano, već je dio šireg kulturnog rata koji Rusiju pozicionira naspram zapadnih liberalnih vrijednosti.
Od usvajanja zakona o "gej propagandi" 2013. godine, koji je kriminalizovao promovisanje LGBT odnosa među maloljetnicima, ruska vlada je stalno širila svoje napore da marginalizuje i ućutka LGBT glasove.
Država je ove zakone postavila kao neophodne za zaštitu Rusije od korumpiranog uticaja zapadnih ideologija.
Lokalni mediji i medijske kuće povezane sa FSB-om, kao što je Telegram kanal VČK-OGPU, sugerišu da se hapšenje Žuravljova koristi kao sredstvo za dalji pritisak na LGBT osobe unutar lokalnih vlasti i organa za sprovođenje zakona.

Direktor medicinskih centara u Rusiji optužen za satanizam zbog navodnog promovisanja LGBT odnosa

Predsjednik Parlamenta Gruzije Šalva Papuašvili potpisao je 3. oktobra zakon za koji grupe za ljudska prava, opozicija i međunarodna zajednica kažu da drastično ograničava prava LGBT zajednice u zemlji.
Papuašvili, iz vladajuće stranke Gruzijski san i kosponzor zakona, podržao je zakon nakon što je predsjednica Salome Zurabišvili 2. oktobra odbila da ga potpiše i vratila u Parlament, u skladu sa odredbama gruzijskog Ustava.
Zakon o takozvanim "porodičnim vrijednostima" prošao je kroz Parlament 17. septembra sa 84-0 glasova, u odlučivanju koje je bojkotovala opozicija dok su demonstranti održavali skupove ispred zgrade Parlamenta.
Iako je po Ustavu legalan, Papuašilijev potez naglašava dramatično polarizovani politički spektar u ovoj zemlji južnog Kavkaza. Vladajuća stanka Gruzijski san je u sukobu i sa predsjednicom države i sa političkom opozicijom, koja mjesecima bojkotuje Parlament uoči izbora zakazanih sljedećeg mjeseca.
Nakon Papuašivilijevog odobrenja, zakon će biti objavljen u gruzijskom Službenom listu i stupiće na snagu 60 dana nakon objavljivanja.
Paket zakonskih izmjena, čiji je potpuni naziv "O porodičnim vrijednostima i zaštiti maloljetnika", donosi izmjene u 18 važećih zakona, uključujući zakone o slobodi govora i izražavanja, kao i o radiodifuziji.
Mjere predviđaju zabranu okupljanja koja promovišu pravo osobe da se identifikuje kao spol koji nije "njen biološki spol", a zabranjuju se i okupljanja koja zagovaraju istopolnu orijentaciju ili veze.
<h2>Unaprijed odbačene kritike Zapada</h2>
Dok je potpisivao zakon, Papuašvili je kritikovao i predsjednicu države i opoziciju jer su odbili da ga podrže i zaštite "ono što je najvrednije za čovjeka: porodicu i djecu".
Papuašvili, čija stranka ostaje najpopularnija, prema istraživanjima javnog mnjenja uoči ključnih izbora 26. oktobra, takođe je unaprijed odbacio očekivane kritike Zapada na njegov potez.
- Jako dobro shvatam da će potpisivanje ovog zakona izazvati kritike nekih stranih partnera, ali mi Gruzijci se nikada nismo plašili tuđeg suda kada su naša vjera, zdrav razum i lojalnost zemlji to zahtijevali i kada smo vidjeli da civilizacijski tokovi idu u pogrešnom smjeru - rekao je.
Opozicija je bojkotovala parlamentarne sjednice od maja, kada su poslanici Gruzijskog sna odobrili zakon o "stranom uticaju", koji zapadne vlade i mnogi Gruzijci upoređuju s ruskim zakonom o "stranom agentu" koji Kremlj koristi za suzbijanje neslaganja sa vlastima.
Zakon zahtijeva od organizacija koje primaju više od 20 odsto svojih sredstava iz inostranstva da se registruju kao "agenti stranog uticaja".
Zurabišvili je stavila veto na taj zakon, ali je vladajuća stranka nadjačala njeno protivljenje i objavila ga uprkos višemesečnim javnim protestima i upozorenjima Sjedinjenih Država i Evropske unije da ta mjera narušava demokratiju Gruzije i njen put ka integraciji u zapadne institucije.
Kao odgovor, Vašington je 16. septembra uveo sankcije za više od 60 Gruzijaca, uključujući dva člana Vlade, za koje je rekao da su "potkopali" demokratiju i ljudska prava u zemlji, što je navelo premijera Iraklija Kobakhidzea da upozori da bi Tbilisi mogao revidirati svoje odnose sa Sjedinjenim Državama.
Evropska unija je u međuvremenu reagovala na zakon, pauzirajući pregovore o pristupanju EU.
Gruzijski san, koji je osnovao proruski nastrojen gruzijski tajkun i bivši premijer Bidzina Ivanišvili, glavni kandidat stranke za predstojeće izbore, insistira na tome da stranka ostaje posvećena pridruživanju zapadnim institucijama.
Građansko društvo Gruzije godinama pokušava da udalji zemlju od uticaja Rusije, koja još drži hiljade vojnika u Južnoj Osetiji i Abhaziji, dvije otcijepljene gruzijske regije koje je Moskva priznala kao nezavisne države nakon petodnevnog rata s Tbilisijem 2008. godine.

Potpisan novi zakon u Gruziji koji uvodi zabrane za LGBT zajednicu

Predsjednica Gruzije Salome Zurabičvili odbila je da potpiše zakon koji ograničava prava LGBT zajednice u zemlji, saopšteno je danas iz njenog kabineta.
Zurabičvili je vratila u parlament nacrt zakona, koji je predstavila vladajuća partija Gruzijski san i koji su poslanici odobrili prošlog mjeseca.
Predsjednik parlamenta sada ima pet dana da ga potpiše.
Prema prijedlogu zakona, zabranjuju se istopolni brakovi, usvajanje djece kod istopolnih parova, javna podrška pripadnicima LGBT zajednice, kao i njihovo prikazivanje u medijima.
Takođe se zabranjuje tretman promjene pola i promjena rodnih oznaka u zvaničnim dokumentima.
Gruzija je zemlja u kojoj pravoslavna crkva ima jak uticaj na vlast i javno mnjenje, a taj potez parlamenta uoči parlamentarnih izbora smatra se pokušajem vladajuće stranke da dobije podršku među konzervativnim grupama.
Zagovornici ljudskih prava i LGBT aktivisti su prijedlog zakona osudili navodeći da bi se još vise marginalizovala ionako ranjiva zajednica.

Predsjednica Gruzije odbila da potpiše diskriminatorni zakon o LGBT zajednici

Ne moraš da me razumiješ, ne moram da ti se sviđam, ne moraš u potpunosti da budeš edukovan po pitanju ove teme, ali je tvoja dužnost kao građanina, građanke da staneš toga dana za one koji jesu ugroženi, pa ko god oni bili, poručio je izvršni direktor organizacije Spektra Jovan Ulićević za Budilnik TV E uoči održavanja dvanaestog Montenegro prajda 28. septembra.
On je istakao da mora istaći da je značajno unaprijeđen zakonodavni okvir. Čak je, kaže, i bolja situacija po pitanju prihvatanja LGBT osoba u društvu.
- Međutim, slogan koji će obilježiti dvanaesti Pride ,,Đe su naša prava”, je pitanje za sve građane, i odnosi se na ljudska prava uopšteno, ne samo na LGBT populaciju - kazao je Ulićević.
Zašto je onda, pita on, bitno đe su prava LGBT osoba, između ostaloga?
- Jer su jedan od najboljih indikatora đe smo kao zemlja inače i zbog čega je to tako. Ako uzmete jednu grupu ljudi koja nije opšteprihvaćena i koju ne razumije do kraja opšte građanstvo u Crnoj Gori, ili društvo inače, čija prava nijesu nešto se podrazumijeva. To je odličan indikator đe društvo stoji po pitanju ljudskih prava, to je inače slučaj i sa Romima, i sa ženama, bilo kojom grupacijom čija su prava najranjivija. U tom smislu važno je istaći da se Crna Gora jako dugo zorila time da je jedna od najprogresivnijih država u svijetu po pitanju zakonodavnog poštovanja LGBT osoba. Crna Gora je u zadnjih nekoliko godina pala sa 8.mjesta, na toj nekoj mapi koja prati stepen poštovanja ljudskih prava ona se zove Rainbow Map, na 21.mjesto. Što pokazuje značajan regres u odnosu na ljudska prava LGBT osoba” - rekao je Ulićević.
Odgovor na pitanje ,,Đe su naša prava” dobićemo u subotu 28. septembra, ističe Ulićević i dodaje da imamo sporadičan bunt po pitanju nekih tema,i, naglašava on, opštu apatiju na teme za koje bi itekako imali razloga da se pobunimo.
- Ovo pitanje je i poziv na solidarnost i razumijevanje, da ako ja nemam prava nemaš ih ni ti, što je uvijek, zapravo, bio poziv Pride-a. Ne moraš da me razumiješ, ne moram da ti se sviđam, ne moraš u potpunosti da budeš edukovan po pitanju ove teme, ali je tvoja dužnost kao građanina, građanke da staneš toga dana za one koji jesu ugroženi, pa ko god oni bili - naveo je on. 
Po mnogim istraživanjima socijalna distanca u odnosu na različite grupe raste, kaže gost Budilnika, jer imamo polove koji rastu, i prihvatajuće i neprihvatajuće, što je, dodaje on, rezultat dešavanja u društvu.
- Mi već godinama živimo rastući nacionalizam, rastuću mizoginiju, rastući seksizam, homofobiju, rasizam i tako dalje. I sve je to posljedica toga. Ali, zašto sam optimističan? Zato što vidim puno ljudi, ali stvarno puno ljudi, sa kojima pričam, a pričam stvarno sa ogromnim brojem ljudi uvijek, koji su prihvatajući. Čak, iako nijesu prihvatajući su makar radoznali, a radoznalost preduslov da budete prihvatajući - istakao je Ulićević.
Sagovornik Televizije E problematizuje školske programe i udžbenike, gdje se učenici edukuju, kako kaže, isključivo mišljenjem nastavnika, ispravno je to što nastavnik želi, nema postavljanja pitanja, nema kritičkog mišljenja.
- Mladi ljudi moraju da vježbaju da dolaze sami do odgovora. Oni dolaze svakako sami do odgovora, ali nažalost tako što samo konzumiraju sadržaj, neregulisani sadržaj pun mržnje, koji im se servira često i u medijima i na raznim društvenim mrežama. Škola tu ima ključnu ulogu kako da se bori protiv toga. Dok god nemamo obrazovanje, koje je građansko obrazovanje kao izborni predmet, dok god nemamo seksualno obrazovanje kao predmet koji će da nauči đecu da čuvaju svoje seksualno zdravlje, da se čuvaju od seksualnog nasilja, da se čuvaju od različitih stvari koje mogu da ih ugroze po tom pitanju, i na kraju krajeva, dok god nemamo u školama učenje kako biti drug, jer mi pretpostavljamo da je biti drug nešto što se spontano nauči, treba da se stvori u tebi, ipak, neko mora solidarnosti da te nauči, zato što solidarnost podrazumijeva da se zauzmeš za nekoga onda kad ti se to baš i ne radi…Đeca moraju da nauče da budu drugovi i drugarice i onda kad ih to nešto košta - poručio je Ulićević.
Mnogo nevladinih organizacija se bavi temama ljudskih prava, organizovanjem radionica za mlade, međutim Ulićević smatra da je to donekle pogrešno - jer je težište stavljeno na te organizacije da pružaju obrazovanje djeci, jer je taj opseg mnogo manji od broja djece u Crnoj Gori.
- Ono što primjećujem na tim radionicama jeste da su nove generacije postale značajno konzervativnije. Ima i onih koji se istaknu u odbrani ljudski prava, i često mi bude žao kad ih gledam, jer budu nekad u manjini, i ogroman je napor koji onda oni u svojim sredinama sprovode, da bi svoje drugove i drugarice edukovali, senzibilisali i tako dalje. A sve je to pokazatelj poraza sistema - naglasio je Ulićević.
Ima mnogo stvari u Crnoj Gori kojih treba da se sramimo, poručuje Ulićević, imamo hiperprodukciju takvih stvari, loših narativa, skandala, političkih, dnevno političke priče, mišljenja je on, u takvim okolnostima je lako da se učini da je Zakon o samoopredjeljenju marginalan i nebitan. 
Zakon o samoodređenju ima dvije dimenzije, kaže Ulićević, a to je sistem prepoznavanja bez obavezne operacije i to je, dodaje on, praktična dimenzija tog zakona.
,, Druga dimenzija je vrijednosna, odnosno pitanje - da li Crna Gora cijeni pravo na samoodređenje. Što, ako gledamo njeno naslijeđe, ona bi trebalo da ga cijeni. Cijela crnogorska borba, otkad postoji Crna Gora, je borba na samoodređenje, da sami sebe odredimo, da imamo autonomiju, da odlučujemo o svojim životima ” - zaključio je Ulićević.
<h2>Bjeković: Dozvolite da LGBTQ osobe budu građani istog reda</h2>
Kako stvari stoje sada nijesmo daleko otišli u implementaciji zakona, jedan od razloga je i odnos zakona u Crnoj Gori, jer ne postoji njihova hijerarhija , te se postavlja ključno pitanje koji je zakon lex specialis u toj oblasti, međutim, najveći problem je u primjeni zakona, a u nedostatku određenih zakona u crnogorskom zakonodavstvu uvijek se može primijeniti praksa Evropskog suda za ljudska prava i drugih međunarodnih tijela - kazao je za Budilnik ombudsman Siniša Bijeković.
- Ne možete insistirati na tome da civilno društvo bude to koje će obezbjediti moguće ostvarivanje prava LGBTQ+ zajednici, to moraju da budu državni organi, ne samo državna uprava, odnosno parlament, već kompletno svi organi uključujući i pravosudne i druge organe. Sa druge strane ono što je bitno, i o čemu sam već govorio, jeste da postoji potreba da se dodatno dokompletira ovaj normativni osnov, jedna priča zakonodavstvo, a druga je priča donošenja podzakonskih akata na osnovu kojih će izvršavati to zakonodavstvo, i mislim da tu nijesmo daleko odmakli - rekao je Bjeković.
Izvjesno je da nijesu prijavljeni svi slučajevi diskriminacije, poručuje Bjeković, jer imamo nekompletiran pravni okvir kad je u pitanju registrovanje ovakvih slučajeva. 
- Bojim se da smo zakasnili, imajući u vidu da je pred nama praktično, koliko sjutra, posjeta Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije, koja to već i jednom i zabilježila 2017.godine da nemamo zadatak da kao jedna od tih preporuka bude obezbjeđivanje sveobuhvatnog sistemskog prikupljanja podataka koji bi trebalo da budu u funkciji, ne samo onoga što zaštitniku treba, nego, rekao bih, kreacije različitih politika na nivou države - istakao je Bjeković.
Institucija zaštitnika ljudskih prava je na neki način saveznik NVO sektora, poručuje Bjeković, i, kaže da to nikad nijesu krili, jer im je to savezništvo omogućilo da dođu do velikog broja informacija.
- Sve ono što može da predstavlja problem, sa kojim se suočava LGBTQ zajednica, u realnom vremenu dobijamo kao informaciju. Pokušavamo, u okviru svojih nadležnosti naći rješenje - naglasio je Bjeković.
Ombudsman će uticati na razvoj društvene svijesti da se LGBTQ osobe shvate onako kako se trebaju shvatiti, poručuje Bjeković, odnosno da su to ljudi.
 - Ono što je vrlo bitno mi smo napravili izvjestan pomak i kad je ova oblast u pitanju, ali još uvijek se LGBTQ osobe suočavaju sa različitim problemima, počevši od društvene marginalizacije, preko fizičkog i psihičkog nasilja, do nekih drugih oblika opstrukcija, kad je u pitanju ostvarivanje njihovih prava. Ono što je najsnažnija poruka koju treba uputiti je- dozvolite da LGBTQ osobe budu građani istog reda, a ne građani drugog reda - zaključio je Bjeković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na You Tube kanalu TV E.

Ulićević: Slogan ovogodišnjeg prajda ,,Đe su naša prava” se ne odnosi samo na LGBT populaciju

Gruzijski parlament je odobrio treće i posljednje čitanje zakona o "porodičnim vrijednostima i zaštiti maloletnika" koji bi ograničio prava LGBTQ+ zajednice, piše agencija Rojters.
Zakon bi obezbijedio pravni osnov za vlasti da zabrane događaje i javno isticanje LGBTQ+ simbola, a takođe bi omogućio i cenzuru filmova i knjiga.
Lideri vladajuće partije Gruzijski san kažu da je potrebno da se očuvaju „tradicionalni i moralni standardi“ u Gruziji, gdje je pravoslavna crkva veoma uticajna.
Aktivisti kažu da je ta mjera usmjerena na jačanje konzervativne podrške vladi uoči parlamentarnih izbora 26. oktobra.
Gruzija ima ambicije da se pridruži Evropskoj uniji, ali se zapadne vlade plaše da Tbilisi sve više naginje ka Rusiji.
Tamara Jakeli, direktorka Tbilisi prajd organizacije, rekla je da će nacrt zakona, u kome se ponavlja postojeća zabrana istopolnih brakova i zabranjuje se operacija promjene pola, vjerovatno primorati njenu organizaciju da se zatvori.
- Ovaj zakon je najstrašnija stvar koja se dogodila LGBTQ+ zajednici u Gruziji. Najvjerovatnije ćemo morati da se zatvorimo. Nema načina da nastavimo da funkcionišemo - rekla je Jakeli.
Gruzijska predsjednica Salome Zurabičvili, koja je oponent vladajuće stranke i čija su ovlašćenja uglavnom ceremonijalna, rekla je da će blokirati prijedlog zakona.
Međutim, Gruzijski san i njihovi saveznici u parlamentu imaju većinu, kojom mogu da nadglasaju njen veto.
LGBTQ+ prava su kontroverzna tema u Gruziji, gdje ankete pokazuju široko neodobravanje istopolnih veza, a ustav zabranjuje istopolne brakove.
Učesnici parade ponosa u Tbilisiju bili su izloženi fizičkim napadima anti-LGBT demonstranata posljednjih godina.
To pitanje je postalo „glasnije“ uoči oktobarskih izbora, na kojima Gruzijski san traži četvrti mandat i vodi žestoku kampanju protiv LGBTQ+ prava.
Vladajuća partija, čiji je glavni kandidat za izbore milijarder, bivši premijer Bidžina Ivanišvili, produbila je veze sa susjednom Rusijom nakon što su se odnosi sa Zapadnim zemljama pogoršali.
Ranije ove godine vlada je usvojila zakon o „stranim agentima“ za koji su evropski i američki zvaničnici rekli da je autoritaran i inspirisan sličnim zakonom u Rusiji.
Njegovo usvajanje izazvalo je jedne od najvećih protesta u Gruziji još od raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.

Gruzijski parlament na korak od usvajanja represivnog zakona o LGBTQ+ zajednici

“Sreća” pa se šteta na gatu V desila pri odlasku feribota iz Luke Bar, a ne pri dolasku, pa su izbjegnute potencijalne ljudske žrtve, konstatovao je Branislav Nenezić, poslanik Socijaldemokrata (SD), predsjednik Skupštine opštine Bar i predstavnik Evropskog saveza.
Luka Bar saopštila je da su u srijedu, 30.jula, oko 23 sata, dežurni službenici Pogranične policije na Putničkom terminalu uočili da je došlo do oštećenja tj. pojave otvora na manipulativnoj površini u zaleđu veza 54 na Putničkom terminalu - u direktnom zaleđu pozicije na kojoj je vršen privez ferbota “Mia”, italijanske kompanije “Adria Ferries”, koja od prošle godine, tokom ljetnjih mjeseci, održava pomorsku liniju Ankona – Bar – Drač.
Uvidom na licu mjesta od strane stručnih lica iz “Luka Bar” AD konstatovana su oštećenja manipulativne površine i pojava dva otvora ispunjena morskom vodom, čije su okvirne dimenzije zone oštećenja cca 15 x 15 m.
- Na stranu čiji je propust, čija je odgovornost, čija je ambicija bila da se pomorska veza uspostavi iako nije isplativa, sa minimalnim ekonomskim efektima. Da li se neko “precijenio” kada je u pitanju procjena da brod veličine feribota AF “Mia” može pristati na gatu V? Da li je napravljen propust pri vezivanju istog - pitao je Nenezić na mreži X.
Najvažnije pitanje je, ističe on, da li će neko snositi odgovornost?
- “Sreća” pa se šteta na gatu V desila pri odlasku feribota iz Luke Bar, a ne pri dolasku, pa su izbjegnute potencijalne ljudske žrtve! Da li će neko u ovoj zemlji ozbiljno i odgovorno shvatiti svoj posao za koji prima ne male nadoknade iz državnog budžeta - pitao je Nenezić.

Nenezić: “Sreća” pa se šteta na gatu V desila pri odlasku feribota iz Luke Bar, pa su izbjegnute potencijalne žrtve

Crnogorski naučnik Dragan Hajduković podnio je danas tužbu protiv Upravnog suda Crne Gore jer, kako navodi, nije dobro utvrđeno činjenično stanje, što je rezultiralo pogrešnim zaključkom da nema pravo na žalbu na odluku žirija za dodjelu Trinastojulske nagrade.
Njegova prethodna tužba, kojom je pokušao osporiti odluku žirija za dodjelu ove državne nagrade, odbačena je kao nedozvoljena, uz obrazloženje da nije bilo riječi o njegovom pravu ili zakonskom interesu.
U tužbi podnijetoj danas, 1. avgusta, Hajduković tvrdi da je sudsko vijeće, koje su činili sudije Veljko Vujović (predsjednik vijeća), Lidija Novović i Svetlana Radošević, pogrešno i nepotpuno utvrdilo činjenično stanje, zbog čega je donijelo odluku da on nema pravo na žalbu.
U tužbi u koju je Analitika imala uvid objasnio je zašto je odluka žirija za dodjelu Trinastojulske nagrade odluka o grubom kršenju njegovih prava.
- Odluka Upravnog suda je zasnovana na tvrdnji da žiri svojom odlukom nije odlučivao o mom pravu ili interesu, što je pravno i faktički netačno - naveo je Hajduković, ističući da se na osnovu Zakona o državnim nagradama Trinaestojulska nagrada može dodijeliti samo jedna u svakoj od šest propisanih oblasti.
Kako je ukazao, žiri je dodijelio sve tri nagrade u oblasti kulture i umjetničkog stvaralaštva, zanemarujući ostale oblasti koje su ravnopravno predviđene zakonom. Time su, tvrdi on, kandidati iz drugih oblasti – uključujući i njega – faktički ostali bez prava da budu razmatrani.
- Žiri je kandidature podijelio u dvije grupe – u prvoj su kandidati iz kulture koji su umjesto jedne dobili tri nagrade, a u drugoj svi ostali koji su ostali bez ijedne. To je jasan primjer diskriminacije i kršenja zakona - ocijenio je Hajduković.
Posebno kritikuje Sud što je, kako kaže, u obrazloženju svoje odluke pogrešno primijenio raniju praksu koja se odnosila na državnu nagradu “Oktoih”, iako ta nagrada nema istu zakonsku konstrukciju kao Trinaestojulska.
- Za razliku od nagrade Oktoih, samo kod Trinaestojulske nagrade postoji izričita zakonska norma da se po jedna nagrada mora dodijeliti u različitim oblastima. Sud je zanemario tu činjenicu i primijenio neadekvatnu analogiju - ističe u tužbi.
Hajduković traži da se prethodna odluka Upravnog suda od 29. jula poništi i predmet vrati na ponovno odlučivanje, uz zahtjev da se činjenično stanje utvrdi potpuno i pravilno.

Hajduković tužio Upravni sud: Traži da se predmet povodom Trinaestojulske nagrade vrati na ponovno odlučivanje

Iz jordanskih baza u protekla dva dana francuski transportni avioni izbacili su 40 tona humanitarne pomoći u Pojas Gaze, dok Francuska poziva Izrael da omogući potpun pristup području za koje je rekla da mu prijeti glad.
- Suočeni s apsolutnom hitnošću, upravo smo izveli operaciju dostavljanja hrane iz vazduha u Gazi. Hvala našim partnerima iz Jordana, Emirata i Njemačke na njihovoj podršci kao i našim vojnim osobljem na njihovoj predanosti - napisao je francuski predsjednik Emanuel Makron na društvenoj platformi X.
On je napomenuo da dostava iz vazduha nije dovoljna.
- Izrael mora omogućiti potpun humanitaran pristup kako bi se umanjio rizik od gladi - dodao je Makron.
Italija namjerava da evakuiše bolesnu palestinsku djecu iz Pojasa Gaze kako bi im se pružila medicinska pomoć u svjetlu sve gore humanitarne situacije u priobalnoj enklavi, rekao je ministar vanjskih poslova Antonio Tajani.
Tajani je kazao da Rim priprema plan za vazdušni prevoz 50 osoba, uključujući odrasle koji će pratiti djecu.
Takođe, najavio je planove prema kojima bi se Italija pridružila zemljama koje su iz vazduha dostavljale pomoć u Gazi proteklih dana, no nije naveo specifičan datum za njihovo sprovođenje.
Avioni iz Izraela, Jordana i Emirata od nedjelje iz vazduha dostavljaju humanitarnu pomoć u Gazu, nakon što je Izrael počeo da dopušta veći priliv pomoći poslije višemjesečne blokade.
Njemačka i Francuska su u petak počele bacati pomoć iz vazduha u Gazu, zbog upozorenja na glad. Ipak, UN i humanitarne organizacije kažu da je to više simbolična mjera i da je pomoć mnogo efikasnije slati kopnom.
Osim što je dozvolio dostavu pomoći iz vazduha, Izrael od nedjelje omogućava i ulazak 200 kamiona dnevno s pomoći UN-a i drugih humanitarnih agencija.

Francuska dostavila pomoć Gazi iz aviona – 40 tona hrane i potrepština

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano i toplo, a najviša dnevna temperatura iznosiće 34 stepena.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru se poslijepodne očekuje slab do umjeren razvoj oblačnosti.
Vjetar će biti slab do umjeren promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od devet do 22, a najviša dnevna od 22 do 34 stepena.

Sjutra sunčano, do 34 stepena

Pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja ušli su danas, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, u prostorije Agencije za sprječavanje korupcije i izuzeli dio dokumentacije vezan za odluke vršioca dužnosti ASK-a Dušana Drakića i predsjednika Savjeta ASK-a Pavla Ćupića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, na osnovu više prijava čelnik ASK-a Drakić se tereti da je nereagovanjem na nezakonitosti načinio štetu budžetu u iznosu od 44 hiljada eura. Prijavom obuhvaćen je i predsjednik Savjeta Ćupić. &nbsp; Na upit Televizije E i Portala ETV, da se dobije zvanična informacija o razlozima ulaska SPO u Agenciju za sprječavanje korupcije, nije bilo odgovora ni iz Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalnog policijskog odjeljenja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025073119078_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025073119078_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b" data-rendition-name="original" width="2500" height="1785" loading="lazy" alt="VIŠE PRIJAVA PROTIV ČELNIKA ASK-A: Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora"> <figcaption>VIŠE PRIJAVA PROTIV ČELNIKA ASK-A: Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  DRAKIĆENA POTVRDA &nbsp; Potvrda je, iako posredna, stigla od vršioca dužnosti direktora ASK-a Dušana Drakića. &nbsp;Istakao je da ne želi da komenatriše, ali i napomenuo da dio Savjeta i dio zaposlenih, koji su bili dio prošlog menadžmenta podnose prijave. &nbsp; -Mi odgovaramo, u skladu sa tim prijavama i u skladu sa zakonom. I to je jedini komentar koji imamo. Bez reprekusija, bez ikakvog pritiska prema njima, bez želje da se nešto svetimo, svako ima pravo da iznese svoje sumnje za bilo koju stvar i mi smo tu da odgovorimo, odnosno da učinimo sve transparentnim i javnim - kazao je Drakić . Na ponovljeno pitanje što su službenici SPO izuzeli od dokumentacije Drakić je rekao da je ,,ovo jedino što može reći”. &nbsp; RAZLIČITI ARŠINI Za razliku od akcije tokom hapšenja direktorice Agencije za sprječavanje korupcije Jelene Perović, kada je angažovano više od dvadeset policajaca sa fantomkama i dugim cijevima, ovog puta potraga za dokumentacijom sprovedena je diskretno, bez spektakularnih objava za medije. &nbsp;&nbsp; &nbsp;Inače, Upravni sud &nbsp;je 16. maja poništio odluku Savjeta ASK-a kojom je Jelena Perović razriješena sa mjesta direktorice, a ta presuda objavljena je na sajtu ovoga suda 30. maja. ASK-u je naloženo da u ponovnom postupku donese novu, zakonitu odluku. &nbsp; &nbsp;Savjet je, međutim, smislio način kako da se riješe nevolje u koju su upali nezakonitim odlukama, pa su odlučili da sačekaju da Perović istekne mandat 24. jula i samim tim, kako oni smatraju, više ne moraju da brinu o presudi Upravnog suda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250731190712_1f3f8bf2a0ea886a6f907f14bfb11c4a7aaebb0a60c5f6e8ebfce9068ecc2ea5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250731190712_1f3f8bf2a0ea886a6f907f14bfb11c4a7aaebb0a60c5f6e8ebfce9068ecc2ea5" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="ZAKAŠNJELA SATISFAKCIJA: Jelena Perović"> <figcaption>ZAKAŠNJELA SATISFAKCIJA: Jelena Perović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  SATISFAKCIJA ZA JELENU PEROVIĆ &nbsp;- Odluka Savjeta ASK-a je potvrdila da je moja funkcija direktorice trajala do formalnog isteka petogodinjeg mandata, odnosno 24. jula. Upravni sud je poništio njihovu odluku o mom razrješenju kao nezakonitu, a samim tim prema Zakonu o upravnom sporu i Zakonu o upravnom postupku, koji propisuju pravne poslijedice poništene odluke, stanje se vraća u vrijeme prije donijete nezakonite odluke. Izvrtanje činjenica od predsjednika i dijela članova Savjeta je poslužilo svrsi - obmana javnosti zarad sada već ogoljenih političkih interesa, uklanjanje neistomišljenika, kako bi ASK u daljem radu prikrivao koruptivne radnje pojedinih javnih funkcionera i korupciju u javnim preduzećima – kategorična je Perović u nedavnoj izjavi za Portal ETV. Jelena Perović žrtva je brutalne odmazde proruskih i prosrpskih crnogorskih vlasti čiji je jedan od prioriteta još od njihove prve vlade nakon izbora 2020. godine bilo ne samo njeno uklanjanje iz Agencije, već i hapšenje. &nbsp; ULOGA SPECIJALNOG TUŽILAŠTVA &nbsp; Ideju je u djelo sprovelo Specijalno državno tužilaštvo ma čijem je čelu Vladimir Novović, a čija je supruga Lidija Novović preko Nevladine organizacije MANS godinama gonila Perović. Specijalno tužilaštvo nalog za njeno hapšenje izdalo je 17. aprila prošle godine, kada su u spektakularnoj akciji maskirani specijalci, sa dugim cijevima upali u ASK i sa lisicima na rukama izveli Perović. Tokom ove skandalozne akcije inspektori su u njenom porodičnom stanu maltretirali i njeno maloljetno dijete. Dva dana kasnije ona je puštena na slobodu, pošto je sud odbio zahtjev Specijalnog tužilaštva da joj se odredi pritvor. U novembru prošle godine protiv Perović je podignuta optužnica. Sudski postupak je u toku. Do koje granice doseže beskrupuloznost i bahatost i crnogorskih vlasti i njihovog glavnog specijalnog tužioca razobličio je upravo slučaj Jelene Perović - njen predmet u slučaju tužbe za nezakonito razrješenje svojevremeno dopao je u ruke Novovićeve supruge Lidije Novović, sutkinje Upravnog suda. Ipak, reagovao je predsjednik ovog suda Miodrag Pešić koji je usvojio zahtjev zastupnika Perović, advokata Nikole Martinovića za izuzeće Novović, koja je 10. oktobra ,,skinuta sa slučaja“. &nbsp;

SPO ušao u ASK, provjeravaju dokumentaciju o odlukama Drakića i Savjeta Agencije

U Crnoj Gori se, po svemu sudeći, rađa novi oblik cenzure — onaj koji ne dolazi iz institucija, već putem masovnih prijava i manipulacija algoritmima društvenih mreža. Meta: svi koji se usude da postave javno pitanja o postupcima i poslovanju Danijele Mujović, supruge gradonačelnika Saše Mujovića. Posljednji u nizu primjera jeste suspenzija naloga na mreži Iks (X) nakon što je Portal ETV, navodeći i taj profil kao izvor informacije, objavio informacije o firmi kojom upravlja Danijela Mujović. Iako su navodi u potpunosti zasnovani na javno dostupnim podacima sa platforme CompanyWall, profil m je suspendovan bez obrazloženja. I nije prvi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9" data-rendition-name="original" width="1206" height="1786" loading="lazy" alt="Danijela Mujović Mimformer"> </figure>  Društvene mreže, koje bi trebale biti platforme za slobodu izražavanja, postaju oružje za uklanjanje sadržaja koji je javno dostupan, precizan i ne vrijeđa nikog. Šokirani korisnici nazivaju ovakvo ponašanje “privatnom diktaturom” i “digitalnim progonima”, u kojima se bilo kakva kritika supruge gradonačelnika tretira kao prijetnja koja se mora ućutkati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025073010074_e5ae010d2f4aa85a96f8a1ae1cc3a2c2812b39174fcae8fc88b4047015f2c642.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025073010074_e5ae010d2f4aa85a96f8a1ae1cc3a2c2812b39174fcae8fc88b4047015f2c642" data-rendition-name="original" width="1206" height="1590" loading="lazy" alt="Danijela"> </figure>  Još drastičniji je slučaj poslanika Socijaldemokrata i funkcionera Evropskog saveza, Nikole Zirojevića. Njegovi privatni profili na Facebooku i Instagramu misteriozno su nedavno suspendovani neposredno nakon, kako sam navodi, “korektne komunikacije” sa Danijelom Mujović. Zirojević otvoreno sumnja na organizovanu kampanju digitalnog progona. – Gospođa koja je ozbiljno osilila treba da zna da mene ućutkati ne može. U narednom periodu, zbog ovakvih mučkih pokušaja da mi se stavi brnjica, udariću još jače. Njene i aktivnosti njenog supruga biće pod posebnom pažnjom – poručio je Zirojević. Ovo više nije izolovan incident, već uzorak. Opravdano se postavlja pitanje: da li se Crna Gora kreće ka modelu u kojem su gradonačelnik i njegova supruga izvan svakog oblika javne kritike? Ako je istina zabranjena, a pitanja kažnjiva — onda je riječ o sistemskoj cenzuri, a ne o “slučajnim suspenzijama”. I svi koji vjeruju u slobodu izražavanja treba da budu zabrinuti.

Digitalna diktatura: Svaka kritika Danijele Mujović brutalno se briše sa mreža

Crnogorske vlasti raspisale su nacionalu i međunarodnu potjernicu za lažnim američkim diplomatom Stevanom Simijanovićem, optuženim za flasifikovanje isprava, i to nakon dvije godine i devet mjeseci od podizanje optužnog prijedloga i čak četiri godine i pet mjeseci nakon što je on februara 2021. uhapšen u Nikšiću a potom nesmetano napustio Crnu Goru preko Graničnog prelaza Dobrakova - potvrđeno je Portal ETV iz Osnovnog suda u Nikšiću. - Uprava policije obavijestila je postupajućeg sudiju da je raspisala nacionalnu i međunarodnu potjernicu za okrivljenim Stevanom Simijanovićem, pri čemu sud ukazuje da se protiv okrivljenog vodi postupak za krivično djelo falsifikovanje isprave iz člana 412 stav 2 u vezi stava 1 Krivičnog zakonika Crne Gore – navodi se u odgovorima predsjednice Osnovnog suda Sanje Nikić dostavljenim Portalu ETV. Iz suda ukazuju da je rješenjem Osnovnog suda od 24. juna usvoje prijedlod Osnovnog državnog tužilašta da se optuženom sudi u odsustvu. Na pitanja Portala ETV, da li nam mogu saopštiti da li je održano ročište 16. jula saopšteno nam je da jeste da je prisustvovao tužilac i branilac Simijanovića po službenoj dužnosti i da su predstavljeni materijalni dokazi. - Kako nije bilo saglasnosti stranaka da se pročitaju iskazi službenika Uprave policije saslušanih u prethodnom postupku, sud je donio rješenje da će se naredno ročište glavnog pretresa održati 29. septembra – navodi se u odgovorima predsjednice Osnovnog suda u Nikić. Podsjećamo, Simijanović je, nakon političkih promjena 2020. godine, u Crnoj Gori napravio čvrste konekcije sa liderom URE Dritanom Abazovićem, tadašnjim potpredsjednikom Vlade, ali i sa kontroverznim biznismenom Miodragom Dakom Davidovićem. Osim ovih veza, lažni američki doiplomata je u Ministarstvu odbrane kojim je rukovodila Olivera Injac pregovarao o uvozu oružja jedne američke kompanije na čijem su čelu Rusi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730110756_f2c492b36657c3c5f99d3475d85904f1f24a8fc3d61fa9c6aa033fcfc7e21410.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250730110756_f2c492b36657c3c5f99d3475d85904f1f24a8fc3d61fa9c6aa033fcfc7e21410" data-rendition-name="original" width="900" height="586" loading="lazy" alt="Miodrag Daka Davidović"> <figcaption>Miodrag Daka Davidović(Photo: NP)</figcaption> </figure>  Boravak Simijanovića i srpske „zavetnice“ Olge Havrilov u Podgorici, u hotelu Ambasador, plaćala je URA. On je uhapšen odmah nakon sastanka sa Davidovićem koji je održan u sjedištu kompanije Neksan, a tada je kod njega pronađen lažni diplomatski pasoš SAD. Tokom boravka u Crnoj Gori Simijanović je, prema Skaj komunikacijama koje je objavio portal Librtas u junu prošle godine, dogovarao i poslove šverca cigareta. Njegov zadatak je bio da nagovori Davidovića da što prije uđu u lanac krijumčarenja cigareta, a ako mu to ne uspije, da ga „pritisne“ preko Abazovića. U skaj komunikacija osim Abazovića koji ima nadimak ,,Kudravi“ „Maradona“, pominje i Daka Davidović pod kodnim imenom, Vampir“. Nakon objave transripata, uhapšen je Ilija Vasović nekadašnji šef kriminalističke policije u Baru. Protiv njega je podignuta optužnica i u toku je postupak i on je kategorično negirao navode optužnice. Ostali akteri i njihove uloge za sada nijesu bili „interesantne“ Specijalnom državnom tužilaštvu ali su nakon podizanja optužnice protiv Vasovića saopštili da nastavljaju istragu i da njegovom procesuiranjem nije stavljena tačka na taj slučaj.

Raspisana nacionalna i međunarodna potjernica za Simijanovićem

Parlamentarna većina juče je djelovala potpuno raštimovano – a ono što se desilo tek je početak neminovnog raskola saveza koji sve vrijeme vodi Crnu Goru ka političkom ponoru. Raspad ovog vještačkog aranžmana mogao bi kulminirati već na jesen. Uvertira se već dogodila: premijer Milojko Spajić kontrira sopstvenoj većini izjavom da Kotor neće biti izbrisan sa UNESCO liste – jasno se suprotstavljajući ministru prostornog planiranja Slavenu Radunoviću iz NSD koji je propagirao referedndum o skidanju Kotora sa liste UNESCO. Istovremeno, zakoni o ANB-u i unutrašnjim poslovima povučeni su iz procedure, a potom je uslijedilo ono što je bilo neizbježno – disciplinovanje skupštinske većine od strane faktičkog šefa – predsjednika Skupštine Andrije Mandića. A kada Zakon o amnestiji nije prošao, stigla je politička šamarčina – lider DNP-a Milan Knežević udario je packe PES-u i Bošnjačkoj stranci: – Imali smo jasan dogovor da taj zakon nije sporan i da će biti podržan. Nažalost, poslanici Bošnjačke stranke i dio kolega iz PES-a odlučili su da glasaju suprotno tom dogovoru. O tome nas nijesu ni obavijestili – izjavio je Knežević. Poslanici NSD-a i DNP-a izrazili su otvoreno nezadovoljstvo jer njihov predlog nije prošao, poručujući da će “imati u vidu” odnos partnera iz vlasti prema toj inicijativi. Jasna poruka: igra prestaje, ko ne igra po pravilima – ispada. Značajan moment bio je i povlačenje Zakona o ANB-u i izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima. Mandić je na završnoj sjednici proljećnog zasijedanja pokušao da ublaži poruku: – Parlamentarna većina podržava ova rješenja, ali ćemo, cijeneći da javnost nije dovoljno obaviještena, u narednom periodu nastojati da bolje komuniciramo zakone s građanima i međunarodnim partnerima. NE TOLERIŠE NEPOSLUŠNOST Međutim, odmah nakon toga, ton se mijenja. Mandić uzima riječ i, bez uvijanja, poručuje – red mora da postoji. Poruka je jasna gazda više ne toleriše neposlušnost. – Žao mi je što mnogi ne razumiju koliko se napora ulaže da se unaprijedi parlamentarna većina, kao što treba da preispitamo sva partnerstva koja imamo u okviru ove koalicije. Ne možete da budete partner samo kada se dobija, morate da budete partner i kada je nešto neprijatno. Politika je takva. Da vidimo ko je taj ko ne poštuje dogovor parlamentarne većine – rekao je Mandić, potvrdivši još jednom ko je stvarni šef vladajuće političke strukture.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080100080_0a3591a3261ef545bed289bbfbfc033e3aee23a4051642d6e4ec4d4f58bdf251.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025080100080_0a3591a3261ef545bed289bbfbfc033e3aee23a4051642d6e4ec4d4f58bdf251" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Mandić i Spajić"></figure>  “Korpu” je PES juče dobio i kada Skupština nije usvojila izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit pravnih lica u načelu, nakon što je podršku dalo 28 poslanika a njih 14 bilo uzdržano. Ovdje je propao pokušaj da se preko ove odluke puni ionako prazna kasa. Predlog zakona u skupštinsku proceduru su predali poslanici iz redova Pokreta Evropa sad. HAOS Narod bi rekao, pukla tikva. Nakon ovog otvorenog raskola, opozicija je odmah reagovala – tvrdeći da se sistem vlasti raspao. Svjedočili smo pokušajima da se različite inicijative proguraju kroz isključivo partijske interese, bez šireg konsenzusa i uvida u posljedice po institucionalnu stabilnost, kazao je juče na konferenciji za novinare predsjednik DPS-a Danijel Živković. - Zahvaljujući odgovornom djelovanju opozicije, a posebno poslanika Demokratske partije socijalista, ti pokušaji su doživjeli potpuni debakl. Ishod je, između ostalog, doveo i do ozbiljnog raskola unutar same parlamentarne većine- poručio je Živković. Istakao je da je ovo važan trenutak za demokratske procese u Crnoj Gori i podsjetnik da politička volja mora biti vođena javnim interesom, a ne uskostranačkim ciljevima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080100080_3251bb25927e9f248bd14c4a611fea7538bb1e820ee45a6f08c7c55b18399977.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025080100080_3251bb25927e9f248bd14c4a611fea7538bb1e820ee45a6f08c7c55b18399977" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Danijel Živković"></figure>  Zavjesa se polako spušta. Parlamentarna većina ulazi u fazu otvorenog unutrašnjeg rata. Kraj je blizu.

Tag: lgbt