Ministar urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine Slaven Radunović kazao je prijedlog Prsotorno-urbanističkog plana Bara prepoznaje lokaciju za crkvu na Rumiji, ali da on ne može biti usvojen bez saglasnosti Ministarstva kulture. Radunović je danas u parlamentu odgovarao na pitanja poslanika vezana za sprovođenje Zakona o legalizaciji bespravnih objekata, odnosno rezultatima, izazovima i narednim koracima. Ministar je kazao da je rok za legalizaciju objekata neograničen, a da će razmisliti o produženju onog za predaju elaborata Upravi za nekretnine. - Rok za predaju elaborata Upravi za nekretnine se odnosi samo na nelegalne graditelje koji nemaju upisan objekat u posjedovni list. To nije tako ogroman broj. Razmotrićemo produženje roka od šest mjeseci, međutim u tom roku ne treba da se riješi svaki od tih predmeta, već samo da se preda katastrima - rekao je Radunović odgovarajući na pitanja poslanika u parlamentu. On je istakao da minimalno postoji pet godina za legalizaciju objekata. - Jedina oročena stvar je Uprava za legalizaciju bespravnih objekata, koja počinje sa radom ovih dana i koja će da radi pet godina. &nbsp;- naveo je Radunović. Komentarišući to što neki građani do sada nijesu mogli legalizovati kuće, Radunović je rekao da je zbog postojala falinka u zakonu, a to je da se legalizacija odobravala u skladu sa planovima. - Nelegalni objekti su se podizali tamo gdje nije bilo planova. Ovim zakonom je to regulisano - rekao je Radunović. <h2>Radunović: Tri uslova za legalizaciju crkve na Rumiji</h2> Poslanik Albanskog foruma Artan Čobi pitao je Radunovića kakav je stav njegovog Ministarstva u vezi inicijative da se legalizuje bespravno podignute crkve na Rumiji. - Poštujući integritet planine, smatramo da relevantne institucije moraju postupati u skladu sa tim smjernicima. To je i zakonska obaveza, država je dužna da zaštiti prirodnu i kulturnu baštinu od bilo kakvih nelegalnih aktivnsoti - ustvrdio je Čobi. Radunović je odgovorio da postoje tri uslova da objekat bude legalizovan. - Jedan je da bude na snimku iz jula 2025, drugi da ne ugrožava putne pravce i javni interes i treći da bude upisan u katastru s teretom. To važi za sve objekte, pa i taj - naveo je ministar. S druge strane, kako je rekao, prijedlog PUP-a Bara je prepoznao poziciju za sakralni objekat i dokument, ističe, ne može biti usvojen bez saglasnosti Ministarstva kulture. - Mi radimo strogo po zakonima i ukoliko budemo sve saglasnosti plan ćemo usvojiti, ukoliko ne bude - nećemo - poručio je Radunović. Čobi je rekao da će Ministarstvo napraviti prekršaj ako legalizuje taj objekat jer ne ispunjava zakonom predviđene uslove. - Niti Zakon o zaštiti prirode, niti o zaštiti kulturnih dobara. Zahtijevam da se rade istraživanja jer je tamo postojalo nešto prije 2005. - kazao je Čobi. <h2>Huter: Kao da slušam ministra iz DPS-a</h2> Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter pitao je ministra u kojoj mjeri je zakon o legalizaciji bespravnih objekata pravedan za sve građane Crne Gore. - Više je aspekata koji problematizuju ovo zakonsko rješenje. Da li ste objedinili jednaku, efikasnu i nepristrasnu obradu zahtjeva u smislu administrativne kapacitiranosti, odnosno predvidjeli korake koji će rpevenirati kašnjenja, selektivnost i arbitriranost do kojih će doći - pitao je, pored ostalog, Huter.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202131224_5dce89f4cd0c61dbf1eec2d2a44320b372203172bb03ac4cd4328d36dd526194.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251202131224_5dce89f4cd0c61dbf1eec2d2a44320b372203172bb03ac4cd4328d36dd526194" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Oskar Huter"> <figcaption>Oskar Huter(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Radunović je odgovorio da se iz dva ugla može gledati koliko je pravedan ovaj zakon. - Koliko je pravedan prema onima koji treba da legalizuju, a koliko prema onima koji su radili sve prema zakonu. Kad dođete u situaciju kad morate da pomirite te dvije strane, unaprijed ste svjesni činjenice da ste osjetljivi na napade kad je Zakon u pitanju. Ta dilema je jedna od najznačajnijih koje sam imao i zajedno sa timom pokušali smo da nađemo rješenje koje je zadovoljavajuće iz oba pravca - istakao je Radunović. Gledali su, kako kaže, da oni koji danas legalizuju objekte moraju to da plate. - Nelegalni graditelji su imali prednost - gradili su gdje im je bilo milo i kad su htjeli - naveo je Radunović. Nijedna ni druga strana ne može da bude zadovoljna i zadovoljena u potpunosti, a posebno, ističe ministar, oni kao nosioci vlasti ukoliko građani nijesu koliko-toliko zadovoljni. - Tako postoji razlika između ljudi koji su radili za tržište i oni koji su rješavali stambeno pitanje jer nisu imali gdje da se sklone od kiše. Oni drugi, kojima je to jedini objekat stanovanja dobili su mogućnost da otetu državnu zemlju mogu da plate u roku od 30 godina. Platiće zemlju koliko košta. To je jedna privilegija - kazao je Radunović. Dodao je i da onaj koji je gradio mora da plati elaborat.&nbsp; Radunović je rekao i da će građani dobii priliku da svoju imovinu valorizuju. Zabranjen je promet nelegalnim objektima dok se ne legalizuju, izuzimajući, kako je rekao, pravosnažne presude, nasljedno pravo i poklon roditelja djetetu. - S tim što ne prestaje obaveza kod djeteta da legalizuje objekat - pojasnio je Radunović. Huter je u komentaru rekao da je Radunović danas mnogo obazriviji nego 2018. godine. - Danas kao da sam slušao ministra iz DPS-a sa ovim odgovorima. Međutim, tada ste u kampanji u Podgorici obećali legalizaciju za osnovni objekat besplatno. Svjestan sam da je to nemoguće. Došli ste na ono što smo od početka govorili, ali sjedište mijenja gledište - naveo je Huter. <h2>Radunović: Ja bih najradije kao Vučić...</h2> Radunović je odgovorio da je 2018. godine bio nosilac liste za podgoričke izbore, te da je tada bilo određeno stanje i okolnosti. - To su vam prepričali za Park šumu. Tada sam tražio podršku građana, bila je najbolja namjera da se to tako završi. Ali da bi se to desilo trebalo je da budem izabran. Park šuma ima problem jer je građeno na zemlji koja je bila državna, ali je restitucijom vraćena određenim porodicama. Tako da sad oni nemaju problem kao ostali građani i ne mogu da se dogovore oko cijene otkupa. Tada sam rekao da ukoliko budem u prilici da odlučujem, grad će porodicama ponuditi pravičnu razmjenu kako bi došli u situaciju da razgovarate sa državom kao ostali građani koji treba da legalizuju objekte. Moj plan je bio da do 100 kvadrata smatramo besplatnim, od 100 do 200 kvadrata bude minimalna naknada, a preko 200 da se plati kako treba jer to više nije zadovoljenje osnovnih životnih potreba &nbsp;- pojasnio je Radunović, navodeći da bi najradije uradio kao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić da bude sve besplatno, ali ističe da nešto ipak mora da se plati državi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202131224_b9dabc0a3e80c109827612f85793e922c10e00393483c74b4869c127254a45c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202131224_b9dabc0a3e80c109827612f85793e922c10e00393483c74b4869c127254a45c6" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Slaven Radunović"> <figcaption>Slaven Radunović(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  On je poručio da će ispraviti sve što se ne pokaže kao dobro zakonsko rješenje. - Neke stvari su nepromjenljive - ni na čiji poziv da se progleda kroz prste neće biti pozitivno odgovoreno, da je predsjednik države, parlamenta, Vlade, moj brat rođeni... Moramo stati na kraj selektivnostima, ako se ruši - ruši se svima a to će se dešavati samo kad su graditelji pokazali nevjerovatnu drskost, pa su nastavili da grade i poslije svih upozorenja i donošenja Zakona - poručio je Radunović. Tako će biti za one koji su gradili nakon jula ove godine, ostale je pozvao da što prije podnesu zahtjeve za legalizaciju. On je istakao da u katastar pristižu zahtjevi fizičkih i pravnih lica, ali da još nije počelo rješavanje konkretnih predmeta. - Nadam se da će krenuti brzo. Ovo je veliki posao, poznajući našu administraciju, bojim se koliko će biti sposobna da svemu odgovori, posebno zbog problema kadrova - saopštio je Radunović.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Radunović: PUP Bara prepoznao poziciju za crkvu na Rumiji, neće biti usvojen bez saglasnosti Ministarstva kulture

Sekretarijatu za urbanizam do sada je predato preko 1.600 zahtjeva za legalizaciju objekata. Najviše zahtjeva stiglo je iz centra Tuzi, a u pitanju su stambeni objekti.&nbsp;
Kako je kazao Ljeka Ivezaj, sekretar za urbanizam, interesovanje građana za legalizaciju kuća je veliko ali je problem jer od Ministarstva prostornog planiranja još nijesu dobili orto-foto snimak po kojem bi radili.
– Zbog toga nemamo podatak ko je obuhvaćen orto-foto snimkom. Još nam ministarstvo nije dostavilo tu dokumentaciju po kojoj bi radili. Mi smo u obavezi da njima dostavimo broj nelegalnih objekata na našoj teritoriji. Međutim, imamo problem jer je rok da se ti podacio dostave kratak, pa smo tražili produženje. Po novom zakonu svim opštinama je dat isti rok, ali mi tražimo produženje jer nemamo katastar nepokretnosti, a ne možemo preko Geo-portala naći te parcele i kuće - ističe Ivezaj.
Ivezaj pojašnjava da je najznačajniji uslov za građane pri legalizaciji objekata da su upisani u registar katastarske evidencije i da imaju ovjeren elaborat ovjeren od strane katastra.
<h2>Konkursom traže građevinskog inspektora</h2>
Sekretar Ljeka Ivezaj kazao je da mojaju formirati komisiju koja će na teren provjeravati stanje. Zbog toga su, kako je rekao Ivezaj, raspisali konkurs za imenovanje građevinskog inspektora.
– Svaka opština mora imenovati građevinskog inspektora. Mi smo objavili konkurs da nađemo građevinskog inspektora, jer po novom zakonu data je nadležnost da moramo imati taj kadar. On će kontrolisati nelegalne objekte, objekte bez građevinske dozvole - ističe Ivezaj.
– Nelegalnih objekata imamo mnogo više nego što je do sada predato zahtjeva, ali koji je to broj ne znamo, jer evidenciju nemamo. Međutim, moraćemo da je uradimo. Građani plaćaju kompletnu legalizaciju Opštini po novom zakonu, ali 20 odsto odbajamo za državni budžet, a ostalo ide opštini. Za građane su obezbijeđeni i neki određeni popusti. Zato ih pozivamo da se prijave što prije i legalizuju objekte. Ukoliko to u roku od šest mjeseci ne završe kasnije neće imati mogućnostr legalizovati objekte. Bitno je da se podnese zahtjev i elaborat. Obrada je malo spora jer je veliki broj predmeta u katastru - rekao je Ivezaj.

Portal ETV

U Tuzima nemaju orto-foto snimak da sprovedu legalizaciju

Džamija Husein Kovač na Koniku neće se rušiti, Bošnjačka stranka to neće dozvoliti. Tražićemo da se uđe u postupak legalizacije ovog objekta - poručio je poslanik ove partije Jasmin Ćorović građanima Konika, ali i ukupnoj crnogorskoj javnosti.
Smatra, kako se navodi u saopštenju, da je to moguće i jedino ispravno rješenje, gdje niko neće biti na gubitku - ni država, ni mještani i vjernici sa Konika.
- Rješenje Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine o rušenju džamije Husein Kovač na Koniku u Podgorici vidim kao lošu poruku onih koji su promijenili vlast upravo uz parolu “Ne damo svetinje”. Radi se o neprincipijelnom i nedobronamjernom stavu - ocijenio je Ćorović.
Dodaje da je neprincipijelan zato što je, kako navodi, ova Vlada napravljena na temeljima bunta dijela građana i otpora upravo ataku na svetinje.&nbsp;
- Postavlja se sada pitanje diskriminacije svetinja. Da li su sve svetinje u Crnoj Gori - svetinje ili nisu? Ako nisu onda zaista imamo problem sa jednim nedobronamjernim stavom kojem ćemo se mi u Bošnjačkoj stranci sigurno suprostaviti - poručio je Ćorović.
Ne može se, prema njegovim riječima, jednoj vjerskoj zajednici "davati i šakom i kapom a drugoj oduzimati i ono što ima".
- Slati ovakve poruke, posebno u Ramazanu, svetom mjesecu za muslimane, ne bi trebalo da bude praksa kojom ćemo se služiti. U Crnoj Gori postoji na stotine nelegalnih objekata, gdje je dozvoljavana svakojaka gradnja, nadogragdna i ugradnja, a jedino smeta džamija na Koniku koja je vjerski i moralni svetionik ljudi iz ovog naselja - rekao je Ćorović.

Ćorović: Nećemo dozvoliti rušenje džamije Husein Kovač na Koniku, tražićemo postupak za legalizaciju

Izbornim programom liste “I riječju i djelom!” – dr Nermin Abdić predviđeno je rješavanje problema legalizacije bespravno izgrađenih objekata na teritoriji Podgorice. 
Nosilac liste Nermin Abdić kazao je da su u toj partiji svjesni da je problem nelegalnih objekata egzistencijalno pitanje više desetina hiljada stanovnika Podgorice.
- Zbog toga smo spremni da se uhvatimo u koštac sa ovim izazovom i da ga riješimo u realnom roku i na zadovoljstvo naših sugrađana. Nerealno je dugačak proces legalizacije, a nesrazmjerno mali broj građana koji su taj proces doveli do kraja - istakao je Abdić u saopštenju za javnost.
On je poručio da će, nakon 29. septembra, nova gradska uprava uz, nada se, uspješnu saradnju sa Vladom Crne Gore omogućiti svim građanima da legalizuju svoj objekat.
Kako je rekao, Kroz izmjene Zakona o legalizaciji objekata insistiraće na tome da legalizacija ne zavisi od važećih planskih dokumenata, odnosno da se legalizuju svi objekti koji nijesu u zaštićenim zonama i na infrastrukturnim koridorima.
- Za one stanovnike našeg grada koji su izgradnju objekta započeli nakon orto-foto snimanja iniciraćemo da mogu legalizovati svoj objekat uz nešto uvećanu cijenu naknade za legalizaciju. Povećaćemo popust za objekte osnovnog stanovanja i, ono što je ključno, svim ovim poslovima na nivou grada baviće se Agencija za legalizaciju čije je formiranje u planu. Na ovaj način, građanima ćemo umanjiti troškove naknade i obrade zahtjeva, i vrijeme koje je potrebno za obradu zahtjeva ćemo značajno umanjiti - poručio je Abdić.

Abdić: Efikasno i pod povoljnijim uslovima legalizovaćemo sve objekte koji nijesu u zaštićenim zonama i na infrastrukturnim koridorima

Crnogorska evropska partija - Novak Adžić obećava građanima Podgorice, ali i Crne Gore, da će kada bude vlast besplatno legalizovati njihove individualne stambene i pomoćne objekte - koji su izgrađeni bez građevinske dozvole - saopštio je nosilac liste na izborima u Glavnom gradu Podgorici i potredsjednik &nbsp;CEP-a Boris Marinović.
Ovo obećanje temelje, kaže, na Ustavnom načelu jednakosti svih građana - bez obzira na njihovo porijeklo, nacionalnost ili vjeroispovijest.
- Posebno na jednakost građana koji su riješili svoje stambeno pitanje, i kojima je država dala stanove na besplatno korišćenje, a zatim, 1990, dozvolila da ih otkupe po minimalnoj cijeni, sa građanima vlasnicima kojima država nije dala besplatni stan, a koji su sopstvenim sredstvima sebi i svojim porodicama izgradili kuću, i tako riješili svoj stambeni problem - kazao je Marinović,
Ovo obećanje temelje, kako je dodao, i na načelu zabrane dvostrukog oporezivanja.
- Naime, opštepoznata je činjenica, koja je i zakonom priznata, da kad se daje dozvola za gradnju, da je dražava ili opština dužna da dovede svu komunalnu infrastrukturu do samog objekta u izgradnji, i da za to služi plaćanje građevinske dozvole - istakao je Marinović.
Poručio je da je opštepoznato da su vlasnici objekata izgrađenih bez dozvole sami platili, ne samo izgradnju svojih objekata, već i cjelokupnu komunalnu infrastrukturu, koju je država bila dužna da dovede i instalira.
- Pa shodno načelu zabrane dvostrukog oporezivanja, ovim obećanjem Crnogorska evropska partija onemogućava dalju pljačku, reketiranje i ucjenjivanje vlasnika individualnih stambenih objekata na području Glavnog grada Podgorica - naveo je Marinović.
Dodaje da je opštepoznata činjenica, posebno starijim vlasnicima objekata izgrađenih bez građevinske dozvole, da su ti vlasnici besplatno ustupali svoju zemlju za izgradnju puteva, posebno u prigradskim i seoskim zonama, na kojima je opština i država izgrađivala puteve - a da prethodno nije platila tu zemlju.
- Što takođe treba ubrojati u plaćene, a često i preplaćene komunalije od strane graditelja, što im se mora uračunati kao njihov doprinos izgradnji infrastrukture, a što se prepoznaje ova inicijativa CEP-a, kroz dozvolu besplatne legalizacije - naveo je Marinović.
Dosadašnji vlastodršci su, prema njegovoj ocjeni, do sad bili zaokupljeni ideološkim nametanjem tuđeg identiteta, kao i realizacijom ličnih interesa.
- A da građanima nisu nikad ponudili praktična rješenja legalizacije koja su sprovedena u tim drugim identitetima, pa podsjećamo da je Beograd svojim građanima dozvolio besplatnu legalizaciju uz plaćanje simbolične naknade ( kada su bile velike gužve na šalterima), dok su podgorički i crnogorski politicari ovo pitanje koristili isključivo ucjenjivački, kao mogućnost da dodatno zarade od osiromašenih ljudi, i kao mogućnost da se ruši kuća ideološkom ili političkom protivniku - podvukao je Marinović.
Poručuje da CEP neće dozvoliti rušenje ili oduzimanje tuđe privatne imovine bez pravedne tržišne naknade, i to, kako je rekao, samo kada postoji javni interes utvrđen zakonom, uz izjednačavanje objekata sa ili bez dozvole.
- Crnogorska evropska partija jemči svetost privatne svojine, i neće dozvoliti, ako bude u mogućnosti, da se vlasnici objekata ucjenjuju rušenjem tih objekata bez naknade, posebno što među njima ima veliki broj onih koji su tu imovinu naslijedili, već ćemo postupiti kao i vlast od 1972 godine koja je legalizovala sve objekte snimljene te godine - rekao je Marinović.
Za vlasnike objekata koji su podignuti na tuđem zemljištu će postojati, kaže, obaveza samo da otkupe zemlju ispod objekta, kao i onu koja služi objektu, po tržišnim cijenama.
- A što je definisano Zakonom o svojinsko pravnim odnosima Crne Gore, u odeljku građenje na tuđem zemljištu. Zbog svetosti prava svojine, glasaj za CEP i broj osam , da ne bi nikad više bio ucjenjivan rušenjem svojeg krova nad glavom - zaključio je Marinović.

Marinović: CEP će pomoći da građani besplatno legalizuju nelegalne objekte

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: legalizacija-objekata