Centralna Vlada Sirija postigla je sporazum sa kurskim vlastima koje kontrolišu sjeveroistok zemlje, što uključuje prekid vatre i stapanje tamošnje oružane formacije sa sirijskom armijom.Ta formacija pod vođstvom Kurda, poznata kao Sirijske demokratske snage, ima podršku SAD.
Sporazum su potpisali prelazni predsednik države Ahmad al-Šara i komandant Sirijskih demokratskih snaga Mazlum Abdi.
To je krupan događaj, jer na taj način najveći dio Sirije dolazi pod kontrolu vlade u Damasku, a nju predvodi grupa sa čela oružane koalicije koja je oborila predsjednika Bašara el Asada u decembru prošle godine.
Prema sporazumu, koji treba da bude sproveden do kraja ove godine, svi granični prelazi sa Irakom i Turskom na sjeveroistoku, kao i aerodromi i nafronosna polja naći će se pod kontrolom centralne vlade.
Sirijski Kurdi dobiće svoja prava, među kojima su obrazovanje i korišćenje svoga jezika.
Ta prava su im decenijama bila zabranjena pod Asadovim režimom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Sirijska Vlada potpisala sporazum sa Kurdima o prekidu vatre

Centralna Vlada Sirije večeras je postigla sporazum sa kurdskim vlastima koje kontrolišu sjeveroistok zemlje, što uključuje prekid vatre i stapanje tamošnje oružane formacije sa sirijskom armijom.
Ta formacija pod vođstvom Kurda, poznata kao Sirijske demokratske snage, ima podršku SAD.
Sporazum su potpisali prelazni predsjednik države Ahmad al-Šara i komandant Sirijskih demokratskih snaga Mazlum Abdi.
To je krupan događaj, jer na taj način najveći dio Sirije dolazi pod kontrolu vlade u Damasku, a nju predvodi grupa sa čela oružane koalicije koja je oborila predsjednika Bašara el Asada u decembru prošle godine.&nbsp;
Prema sporazumu, koji treba da bude sproveden do kraja ove godine, svi granični prelazi sa Irakom i Turskom na sJeveroistoku, kao i aerodromi i nafronosna polja naći će se pod kontrolom centralne vlade.
Sirijski Kurdi dobiće svoja prava, među kojima su obrazovanje i korišćenje svoga jezika, prenosi Beta.
Ta prava su im decenijama bila zabranjena pod Asadovim režimom.

Sirijska Vlada potpisala sporazum sa Kurdima o prekidu vatre i stapanju njihovih snaga sa vojskom

Zatvoreni čelnik Kurdistanske radničke stranke (PKK) Abdulah Ocalan naznačio je u izjavi objavljenoj u nedjelju da će biti spreman da pozitivno pridonese "novoj paradigmi" koju je pokrenula vlada turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana.
Saopštenje je objavljeno nakon prve posjete u gotovo deset godina članova prokurdske stranke Ocalanu, kojeg turske vlasti drže zatvorenog od 1999. godine.
To se smatra odgovorom za najnoviju inicijativu ultranacionalističke Stranke nacionalističkog pokreta (MHP), koja podržava Erdoganovu Stranku pravde i razvoja (AKP), piše DPA.
Inicijativa se odnosi na Ocalanovo puštanje pod uslovom da se PKK razoruža.
Posmatrači taj korak vide kao mogući početak novog mirovnog procesa.
Ocalanovu izjavu objavili su Siri Sureja Onder i Pervin Buldan, članovi parlamenta prokurdske stranke DEM.
Dopušteno im je da u subotu prvi put nakon više godina posjete Ocalana na zatvorskom ostrvu Imrali jugozapadno od Istanbula.
Ocalan je u saopštenju pozvao sve političke snage da djeluju konstruktivno i preuzmu inicijativu kako bi se osigurao uspješan "proces", dodajući da je Narodna skupština Turske najvažnija platforma za to.
PKK, koju Evropska unija i Sjedinjene Države smatraju terorističkom organizacijom, bori se protiv turske države od 1980-ih godina.
Onder i Buldan su u prošlosti bili uključeni u pregovore s Ocalanom.
Onder je pročitao izjavu čelnika PKK-a na kurdskom novogodišnjem festivalu u Njurozu 2013, u kojoj je pozvao borce PKK-a da se povuku. Primirje je prekinuto 2015. godine.

Čelnik kurdskih militanata otvoren za pregovore s turskom vladom

Iračke vlasti ekshumirale su posmrtne ostatke oko 100 kurdskih žena i djece iz masovne grobnice u južnom Iraku, za koje se pretpostavlja da su žrtve bivšeg lidera Sadama Huseina 1980-ih godina, saopšteno je danas u Bagdadu.
Masovna grobnica se nalazi u blizini Tal al Šaikije, u provinciji Mutana, prenio je Frans pres.
Specijalizovani timovi počeli su da ekshumiraju posmrtne ostatke sredinom decembra.
- Nakon što je uklonjen prvi sloj zemlje i posmrtni ostaci su se jasno pojavili, otkriveno je da su pripadali ženama i djeci obučeni u kurdsku odjeću - rekao je za AFP zvaničnik zadužen za masovne grobnice Dia Karim.
Žrtve su vjerovatno iz Kalara, u provinciji Sulejmanija, u autonomnoj oblasti Irački Kurdistan na sjeveru Iraka, dodao je on, uz ocjenu da ih u grobnici ima najmanje 100.
Mnoge žrtve su „pogubljene mecima ispaljenim iz blizine u glavu“, rekao je Karim, dodajući da su operacije ekshumacije još u toku.
Sadam Husein, koji je svrgnut 2003. godine poslije američke invazije na Irak, obješen je prije nego što mu se sudilo po optužbi za „genocid“ za smrt oko 180.000 Kurda u nasilnoj kampanji protiv Kurda koji je vodio njegov režim 1987. i 1988. godine.

U Iraku posmrtni ostaci stotinu kurdskih žena i djece ekshumirani iz masovne grobnice

Sirijski Kurdi, koji kontrolišu dio sjeveroistoka Sirije, pozvali su danas na potpuni prekid borbi na sirijskoj teritoriji i pružili ruku novoj vlasti u Damasku.
U saopštenju koje je novinarima u Raki pročitao kurdski zvaničnik Husein Otman poziva se na „prekid vojnih operacija širom sirijske teritorije sae ciljem nacionalnog dijaloga“.
Koalicija predvođena radikalnom islamističkom grupom Hajat Tahrir al-Šam preuzela je vlast u Damasku 8. decembra, nakon ofanzive pokrenute sa sjevera Sirije.
Istovremeno, proturske oružane grupe pokrenule su ofanzivu protiv kurdskih snaga na sjeveroistoku zemlje.
Sirijski Kurdi ističu potrebu za „očuvanjem jedinstva i suvereniteta sirijskih teritorija“ i „zaštitom od napada Turske i njenih plaćenika“.

Sirijski Kurdi pozivaju na potpuni prekid borbi, pružaju ruku novoj vlasti u Damasku

Proturske pobunjeničke grupe zauzele su grad Tal Rifat na sjeveru Sirije, koji je bio u rukama kurdskih snaga, saopštila je nevladina organizacija Sirijska opservatorija za ljudska prava.
Proturske snage su preuzele kontrolu nad Tal Rifatom, oko 20 kilometara od turske granice, navela je Opservatorija.
Tal Rifat se nalazi u enklavi koju kontrolišu kurdske snage, okružen regionima koje drže proturske grupe i sirijska vojska.
Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan je više puta pretio ofanzivom na tu enklavu.
Opservatorija je upozorila da je oko 200.000 sirijskih Kurda u sjevernoj provinciji Alep „opkoljeno proturskim frakcijama“.
Kurdske snage čine glavnu komponentu Sirijskih demokratskih snaga, koje kontrolišu velike djelove sjeveroistočne Sirije i koje podržavaju SAD.
Sirija je podijeljena na zone uticaja ratom koji traje od 2011. godine.

Opservatorija za ljudska prava: Proturske snage zauzele sirijski grad koji su držali Kurdi

Snage sirijskih Kurda napale su položaje proturskih boraca u sjevernoj Siriji, ubivši najmanje 11 osoba, uključujući civile.
To je saopštila nevladina organizacija „Sirijska opservatorija za ljudska prava“.
Sirijske demokratske snage (SDF) predvođene Kurdima, koje kontrolišu velike djelove sjeveroistočne Sirije, izvele su bombaški napad na vojnu poziciju proturskih frakcija i operaciju ubacivanja u vojni položaj u dva sela u regionu Ras al-Ain.

U napadu snaga sirijskih Kurda na proturske 11 mrtvih

Turska je pokrenula ne napade na ciljeve kurdskih militanata u Siriji i Iraku, nakon što je za smrtonosni napad na sjedište turske nacionalne vazduhoplovne kompanije juče, u kojem je poginulo pet osoba, okrivila Radničku partiju Kurdistana (PKK).
Turska Nacionalna obavještajna organizacija izjavila je da su ciljali brojna strateška mjesta koja koristi PKK ili sirijska kurdska policija povezana s militantima, izvijestila je "Anadolija".
Nije bilo neposredne izjave PKK-a o napadu ili turskim vazdušnim napadima.
Ciljevi su uključivali vojne, obavještajne, energetske i infrastrukturne objekte te skladišta municije, navodi se u izvještaju. Sigurnosni zvaničnik rekao je da su u današnjim napadima korišteni dronovi.
Kurdima predvođene Sirijske demokratske snage (SDF) izjavile su danas da su turski vazdušni napadi ubili 12 civila na sjeveroistoku Sirije.
- Tokom proteklih sati... novi talas turskih napada na sjevernu i istočnu Siriju ubio je 12 civila, uključujući dvoje djece, i ranio 25 drugih - navodi se u izjavi SDF-a.
- Osim naseljenih područja, turski ratni avioni i dronovi ciljali su pekare, elektrane, naftne objekte i kontrolne tačke kurdske unutrašnje bezbjednosne snage - dodaje se u izjavi, koja takođe izvještava o turskom granatiranju.
Juče su turske vazdušne snage izvele napade na slične ciljeve u sjevernoj Siriji i sjevernom Iraku, nekoliko sati nakon što su turski vladini zvaničnici okrivili PKK za smrtonosni napad na sjedište vazduhoplovne i odbrambene kompanije Tusas blizu Ankare.
Više od 30 ciljeva uništeno je u vazdušnoj ofanzivi, saopštilo je tursko ministarstvo odbrane.
Podsjetimo, juče se dogodio teroristički napad na sjedište turske nacionalne vazdušne kompanije blizu Ankare. Dvoje napadača, žena i muškarac, stigli su u sjedište kompanije taksijem koji su oteli nakon što su ubili vozača.&nbsp;
Naoružani jurišnim puškama, par je aktivirao eksplozive i otvorio vatru, ubivši četiri osobe u firmi, uključujući člana bezbjednosnog osoblja i strojarskog inženjera.
Bezbjednosni timovi poslani su čim je napad počeo oko 15:30 po lokalnom vremenu, rekao je ministar unutrašnjih poslova. Dva napadača su takođe ubijena, a više od 20 osoba je povrijeđeno u napadu.
Tusas dizajnira, proizvodi i sastavlja civilne i vojne avione, bespilotne letilice i druge sisteme za odbrambenu industriju i vazdušne sisteme. Njihovi odbrambeni sistemi smatraju se ključnima za prevlast Turske u borbi protiv kurdskih militanata.
Napad se dogodio dan nakon što je čelnik krajnje desničarske nacionalističke stranke, saveznika turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, iznio mogućnost da bi vođa PKK-a u zatvoru mogao biti uslovno pušten ako se odrekne nasilja i raspusti svoju organizaciju.
PKK Abdulaha Ocalana bori se za autonomiju na jugoistoku Turske u sukobu koji je od osamdesetih odnio desetine hiljada života. PKK je Turska, kao i zapadni saveznici zemlje, proglasila terorističkom organizacijom.

1084x550

Turska napala Kurde u Iraku i Siriji

Administracija predsjednika Donalda Trampa obavijestila je Svjetski program za hranu (WFP) i druge partnere da je prekinula neke od poslednjih preostalih vitalnih humanitarnih programa širom Bliskog istoka.
Oko 60 pisama kojima se otkazuju ugovori poslato je prošle nedelje u vezi s velikim projektima sa Svjetskim programom za hranu (WFP), organizacijom Ujedinjenih nacija koja je najveći snabdjevač pomoći u hrani na svijetu, rekao je zvaničnik USAID-a, a zvaničnik UN na Bliskom istoku rekao da je WFP dobio pisma o prekidu ugovora za Liban, Jordan i Siriju.
Neki od preostalog američkog finansiranja za ključne programe u Jemenu, Somaliji, Avganistnu i Zimbabveu takođe su pogođeni, uključujući za hranu, vodu, medicinsku negu i smještaj ljudi raseljenih zbog rata, rekao je zvaničnik USAID-a.
Kada je krenula sa rezanjem programa pomoći i za razvoj u Stejt departmentu i USAID-u, Trampova administracija je ranije obećala da će sačuvati najhitnije programe koji spasavaju živote, a do sada je poništila hiljade ugovora USAID-a i rasformirala tu organizaciju koju je optužila za traćenje novca i zastupanje liberalnih ideja.
Novoprekinuti ugovori su među oko 900 preostalih programa za koje je državni sekretar SAD Marko Rubio rekao Kongresu - parlamentu SAD da namjerava da ih sačuva, rekao je zvaničnik USAID-a.

SAD prekinule programe humanitarne pomoći Bliskom istoku

Naš suparnik je Portugal - svakako ne zvučan sastav, ali definitivno reprezentacija u usponu. Da je tako, potvrdile su na prošlogodišnjem EHF Euru, gdje su bile izuzetno zapažene.
Naša reprezentacija otputovala je u Portugal, gdje će im se priključiti Đurđina Jauković, Tatjana Brnović i Ilda Kepić.
Cilj je jasan - u Fafeu će 'lavice' pokušati da izbore što bolji rezultat uoči subotnjeg revanša u Bemax areni.
- Trener sam koji ne voli favorizovanje. To je sport, živa igra i sve je moguće. Pogotovo u modernom rukometu gdje se više pitaju fizikalije. Igraju rukomet sa kakvim se mi rijetko susrećemo igrajući sa balkanskim zemljama, igrajući i u mlađim kategorijama - kazala je naša selektorka Suzana Lazović.
Lazović je istakla da Portugal nije za potcjenjivanje.
- Nikako ekipa za potcjenjivanje. Igraju atipičan rukomet što možda visočijim bekovima neće odgovarati. Ipak, već smo spremili neku taktiku za te određene situacije. Znamo gdje su slabe karike, prostor gdje će napadati. Na nama je da uđemo srčano, fokusirano, hrabro i spremno te da ispoštujemo sve što ćemo se dogovoriti. Ako odigramo kako znamo nijedna nam reprezentacija, pa ni Portugal, ne može parirati. Ali, isto tako najgora reprezentacija na svijetu može da nam stvara probleme ako nismo na nivou - zaključila je Lazović.
Na ovom okupljanju nema Nine Bulatović i Itane Grbić.
- Nismo reprezentacija koja u svojoj istoriji ima 100, 150 ili 1.000 rukometašica. Kada jedna nedostaje to je osjetno, ali šta je tu je, to je sport. Svi treneri prije mene su se suočavali sa tim. Na nama je da nađemo igračice koje će se snaći u novim ulogama. Tu smo i mi da ih usmjerimo, da im pomognemo zajedno sa iskusnijim igračicama. Može da bude osjetno, ali vjerujem da će ostale uspjeti sve da nadoknade - naglasila je selektorka.
Preksjutrašnji duel u Fafeu na programu će biti u 20 sati.&nbsp;

Lazović: Ne smijemo ih potcijeniti, igraju rukomet sa kakvim se rijetko srijećemo

Kotoranka M.G. (1993) je 5. aprila okrivljena i osuđena na kaznu zatvora u trajanju od 30 dana zbog odbijanja testiranja na opojne droge i zbog kršenja ranije izečene zabrane upravljanja motornim vozilima, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Dežurna sutkinja odjeljenja u Kotoru Ivana Vukasović je, kako su saopštili, u hitnom postupku, koji je uslijedio nakon što je okrivljena uhapšena prethodne večeri, osim sankcije izrekla i zabranu upravljanja vozilima u trajanju od četiri mjeseca, kao i četiri kaznena boda, koje će izvršiti Uprava policije.&nbsp;
- Za ukazati je da je okrivljena povratnik u vršenju težih saobraćajnih prekršaja, a pred sudom se javila svega par dana nakon što je pred sankcionisanja zbog težeg saobraćajnog prekršaja - zaključuje se u saopštenju Suda za prekršaje u Budvi.&nbsp;

Kotoranki određen pritvor do 30 dana, odbila testiranja na opojne droge

Palestinskog dječaka s američkim državljanstvom ubile su izraelske snage u gradu Turmus Aja na okupiranoj Zapadnoj obali, rekli su u nedjelju palestinski dužnosnici.
Izraelska vojska ga je nazvala "teroristom", a upucan je kako su naveli jer je ugrožavao civile bacajući kamenje, prenosi Rojters.
Gradonačelnik Turmus Aja, Adeeb Lafi, rekao je Rojtersu ranije tog dana da je Omar Mohamed Rabea (14), ubijen zajedno s još dva tinejdžera od izraelskog doseljenika na ulazu u Turmus Ayya i da ga je izraelska vojska proglasila mrtvim nakon što ga je privela.
Sva izraelska naselja i jevrejski doseljenici koji žive u njima ilegalni su prema međunarodnom pravu.
Palestinsko ministarstvo vanjskih poslova osudilo je incident kao "vansudsko ubistvo" koje su izvršile izraelske snage tokom racije u gradu, rekavši da je to rezultat "kontinuirane nekažnjivosti" Izraela.
- Tokom protuterorističke aktivnosti u području Turmus Aya, vojnici IDF-a identifikovali su trojicu terorista koji su bacali kamenje prema autocesti, ugrožavajući tako civile koji su se vozili. Vojnici su otvorili vatru prema teroristima koji su ugrožavali civile, eliminišući jednog teroristu i pogodivši još dvoje terorista - navela je vojska u saopštenju.
Nasilje doseljenika na Zapadnoj obali, uključujući upade na okupirano područje i napade na beduinska sela i kampove, intenziviralo se od početka genocida u Gazi u oktobru 2023. godine.
Evropske zemlje i prethodna američka administracija pod predsjednikom Džoom Bajdenom nametnule su sankcije nasilnim izraelskim doseljenicima, iako ih je Bijela kuća pod predsjednikom Donaldom Trampom u međuvremenu ukinula.
Izraelska vojska takođe je posljednjih mjeseci izvela ono što je nazvala "vojnom operacijom velikih razmjera" na Zapadnoj obali kako bi iskorijenila "militante".

Izraelska vojska ubila palestinskog dječaka s američkim državljanstvom jer je bacao kamenje

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Bogdanović lobira u nikšićkom odboru da podrže centralu i da se odreknu Koprivice

Bivši direktor Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“ Borislav Ivanković, kojeg je u novembru prošle godine nezakonito smijenio Odbor direktora ove državne kompanije na čijem je čelu Zoran Lakušić, uputio je juče otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću i ministarki rada i socijalnog staranja Naidi Nišić ističući da im se obraća „kako bi zbog nezakonitog imenovanja Krsta Radovića na mjesto izvršnog direktora, a koji ne ispunjava uslove, pitanje pravnog puča u Regionalnom vodovodu bilo konačno riješeno“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025021907020_b1a8e3663e72b25a8fc585eedf5f96087519b62d339c34b7b2c71001f5435d8c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025021907020_b1a8e3663e72b25a8fc585eedf5f96087519b62d339c34b7b2c71001f5435d8c" data-rendition-name="original" width="1080" height="721" loading="lazy" alt="Borislav Ivanković"><figcaption>NEZAKONITO SMIJENJEN: Borislav Ivanković(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  - U međuvremenu, kako nezvanično saznajem, dogodilo se još nešto – naime, gospodin Radović počeo je da preuzima zaposlene i postavlja ih, mimo bilo kakvih procedura, na različita šefovska mjesta. U saznanju sam, takođe, da pojedini novozaposleni nemaju odgovarajuću školsku spremu za rukovodeća mjesta na koja su postavljeni. Kako bi time mogla biti nanijeta nova šteta privrednom društvu, moram se zapitati da li takav odnos postaje neko pravilo ili moda da se u RVCP od nezakonitog imenovanja zapošljavaju ljudi bez odgovarajućeg iskustva ili odgovarajuće školske spreme – upozorio je Ivanković. Podsjeća da je inspektorka rada Haida Jevrić Osmanović rješenjem konstatovala i naložila otklanjanje nepravilnosti, zbog toga što Radović ne ispunjava posebne uslove za mjesto izvršnog direktora. - Nema pet godina radnog iskustva na rukovodećim pozicijama sa VII1 stepenom stručne spreme, budući da je diplomu nostrifikovao prije par mjeseci, a diplomirao je krajem 2020. godine. Na takvo rješenje Odbor direktora Regionalnog vodovoda uložio je žalbu i čeka se odluka Ministarstva kao drugostepenog organa, a koja sigurno ne može biti drugačija od one koju je konstatovala inspektorka Jevrić Osmanović. Jasno je da se gospodinu Radoviću matematički ne mogu dodati godine radnog iskustva sa srednjom školom u odnosu na period od nostrifikacije diplome od 04. 11. 2024. godine sa VII1 stepenom stručne spreme. Ili on sad možda preko Biroa rada odrađuje pripravnički staž na mjestu izvršnog direktora – naglasio je Ivanković. U otvorenom pismu ističe i „činjenicu da je Odbor direktora i dalje u istom sastavu na čelu sa Zoranom Lakušićem, koji je, prema saznanjima, podnio ostavku prije tri mjeseca, a što još niko nije ni demantovao“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250309220336_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250309220336_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1053" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić"><figcaption>VEDRI I OBLAČI: Zoran Lakušić(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  - Zakon o privrednim društvima, Član 171 stav 1, jasan je da je apsolutni rok za promjenu OD maksimum 60 dana od podnošenja ostavke – upozorio je on. Citrao je i član 171 Zakona koji definiše prestanak članstva u odboru direktora. Stav 1 precizira da mandat člana odbora direktora prestaje: 1) istekom perioda na koji je imenovan; 2) kada prestane da ispunjava uslove za članstvo u odboru direktora iz člana 157 ovog zakona; 3) podnošenjem ostavke; 4) razrješenjem od strane skupštine akcionara. Zakonom je dalje precizirano da „prestanak članstva u odboru direktora registruje se u CRPS, u roku od 15 dana od dana nastupanja okolnosti iz stava 1 ovog člana“, te da „u slučaju prestanka članstva u odboru direktora u jednom od slučajeva iz stava 1 ovog člana, bira se novi odbor direktora u roku od 60 dana od dana registracije prestanka članstva u odboru direktora“. - Kako nezvanično saznajem, ljudi koji upravljaju ovako značajnom kompanijom, hvale se da će političkim pritiskom možda i poništiti rješenje prvostepenog organa, pa Vas molim kao drugostepeni organ da odluku donesete profesionalno u skladu sa Zakonom budući da čovjek bez radnog iskustva upravlja privrednim društvom vrijednim preko 140 miliona eura, a koje direkno utiče na skoro 30% BDP-a Crne Gore i neposredno odlučuje o sudbini 80 porodica. Ovo govorim jer znam da je već počelo nezakonito raspoređivanje zaposlenih (što je potvrđeno spovedenim nalazima inspekcije) i zapošljavanje lica bez adekvatne stručne spreme, pokretanje izmišljenih disciplinskih postupaka protiv zaposlenih koji ne popustaju pod pritiskom rukovodioca ovog Društva – upozorio je Ivanković. Istakao je i da ima informacije „da je u posljednjih par mjeseci sportskim klubovima isplaćeno skoro 20.000 € (kakvo rasipanje novca, ovo je posao i za Tužilaštvo), a to je skoro iznos koji sam zaposlenima isplatio za čitavu godinu dana njihovog rada i zalaganja da sistem besprijekorno funkcioniše“. - Ističem da nikada nije bilo prekida isporuke vode, u dvije i po godine mog upravljanja i stalnog poboljšavanja uplavljanja sistemom, poboljšavanja poslovanja kao i stanja novčanih sredstava na računu kada sam smijenjen. Mene je Zoran Lakušić putem medija (čitajte dijela OD iza kojih se sakrio saopštenjem) prozvao za isplatu oko 23.000 € zaposlenim za varijalbilu u odnosu na ukupne godišnje neto isplaćene plate zaposlenim od preko 1.300.000 € za posljednjih 12 mjeseci mog upravljanja – podsjetio je on. Naglasio je da se uspješnim poslovanjem ne može pohvaliti i Krsto Radović, upozoravajući da od kada je on na čelu kompanije, „u zadnjih par mjeseci cijev je pucala na gradilištima minimum sedam puta, a Tivat i Kotor od nedelje ne dobijaju vodu iz RVCP, što se može lako provjeriti“. Krsto Radović kadar je Demokrata Alekse Bečića.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250228230248_d8814a9f0513965550823340aa9219a92d0dd4eba2f0ff094aae9ec7ef8de381.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250228230248_d8814a9f0513965550823340aa9219a92d0dd4eba2f0ff094aae9ec7ef8de381" data-rendition-name="original" width="1600" height="1000" loading="lazy" alt="Krsto Radocić"><figcaption>NEZAKONITO IMENOVAN: Krsto Radović(Photo: Stevo Vasiljević)</figcaption></figure>  Ivanković je nedavno, u razgovoru za Portal ETV, kazao da ga je Odbor direktora, predvođen Lakušićem, smijenio nezakonito, i dali mu otkaz dok je bio na bolovanju, podsjećajući da je on oveć već treći izvršni direktor kojeg Lakušić i ovo upravljačko tijelo u nepunih četiri godine nezakonito smjenjuju. Lakušić je, kako smo pisali, bivši nastavnik u Srednjoj mašinskoj školi u Podgorici, kadar je nekadašnjeg Demokratskog fronta, odnosno Demokratske narodne partije Milana Kneževića, a na funkciju predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda imenovan je u maju 2021, nakon partijske raspodjele funkcija između proruskih i prosrpskih stranaka koje su pobijedile na izborima u avgustu 2020. Već u junu smijenio je tadašnjeg izvršnog direktora Gorana Jevrića, kojeg je zamijenio Josip Đurašković, kadra Demokrata Alekse Bečića, da bi se i njega riješio poslije 11 mjeseci i smijenio ga, kada je za vršioca dužnosti imenovan Borislav Ivanković, a onda i u punom mandatu. - Tražio je da ja za sve odgovaram, a on da se za sve pita. Pokušao je da uđe u moja ovlašćenja. Očekivao je od mene da njemu prepuštim rukovođenje kompanijom i da ja samo potpisujem to što on dogovori. Od kada sam imenovan bio sam pod njegovim konstantnim pritiskom. I ja i moj tim. Umjesto podrške bili smo izloženi njegovim stalnim opstrukcijama – rekao je tada Ivanković za Portal ETV. Kategoričan je da bi postupanjem Lakušića trebalo da se pozabavi ne samo Inspekcija rada, nego i privredni kriminal, a možda bi posla bilo, kako je kazao, i za Specijalno tužilaštvo.

Tag: kurdi