Predstavnici hotela Rivijera u Petrovcu pozvali su privrednika Žarka Rakčevića da odustane od preuzimanja tog porodičnog hotela i dodali da ta sporna kupovina ugrožava egzistenciju desetina porodica.
- Pozivamo Rakčevića da odustane od preuzimanja ovog porodičnog hotela, zemljišta, izgrađenog objekta C drugih nepokretnosti, koje namjerava da preuzme svjestan činjenice da time ugrožava egzistenciju cijele porodice Perović, ali i desetina radnika hotela. Umjesto toga nudimo mu partnerski odnos u formi koju on izabere, a koja bi za cilj imala završetak kompletnog projekta izgradnje Kristal Rivijere i uključivanje u turistički život Crne Gore - navodi se u saopštenju.
Iz hotela Rivijera su kazali da je prilikom nedavne sporne kupovine tog hotelskog objekta, ali i dijela kompleksa Kristal Rivijera u Petrovcu, potpuno zanemarena egzistencija porodica koje tu marljivo rade, neki i skoro dvije decenije.
Rakčević je imovinu kupio na licitaciji i pored više sudskih i kontraverznih postupaka koji su u toku.
- Međutim, i pored obećanja da će odustati od sporne kupovine porodične imovine Perovića, Rakčević je najavio da ne želi da ispuni obećanje. Obećanje je dato uz uslov da drugorangirana kompanija ne ulazi u posao, što se i desilo, čime su pokazali korektan, ali nadasve ljudski odnos - navodi se u saopštenju.
Rakčević, kako su kazali, svojim postupanjem sprečava završetak projekta koji bi otvorio 400 radnih mjesta i stvorio uslove za značajan razvoj crnogorskog i budvanskog turizma.
- Kroz navedenu licitaciju, uzrokovanu potezima službenika Njemačke razvojne banke (DEG) kroz niz mahinacija, došlo se u situaciju da se kredit od pet miliona eura, namiruje prodajom već razrađenog hotela Rivijera, zemljišta, nezavršenih objekata koji višestruko nadmašuju tu vrijednost. Iznos od preko 11 miliona eura postignut na licijataciji dovoljno pokazuje nesrazmjeru odnosa između datog zajma od pet miliona i prodaje imovine - navodi se u saopštenju predstavnika hotela.
Oni su precizirali da je predmetni kredit od DEG-a odobren 2006. godine, ali je tadašnje rukovodstvo Hotelske grupe (HG) Budvanska rivijera, na čelu sa Svetozarom Marovićem, spriječilo realiziciju kredita. Razlog za to, kako su dodali, vjerovatno leži u "bumu" nekretnina, zbog čega je Marović imao lični interes da zaustavi projekat.
- Zbog tog zaustavljanja, kredit se morao obnoviti i 2011. je, nakon ponovnog razmatranja Euromixu, odobren zajam od DEG-a u iznosu od 13 miliona eura, što je uz vlastita sredstva, a na osnovu biznis plana koji je bio sastavni dio ugovora i analize predstavnika DEG-a iz Kelna, bilo dovoljno za završetak projekta - dodaje se u saopštenju.
U julu 2014. godine kompanija je mogla povući cijelu sumu, ali se odlučila da povuče pet miliona eura, kako se ne bi plaćala puna kamata na sva odobrena sredstva, nego commitment fee koji je značajno niži.
- U tom momentu dolazi do promjene službenika koji je zadužen za praćenje našeg projekta koji nizom zloupotreba zaustavlja dalju isplatu sredstava, što stvara nepremostive probleme za završetak ukupnog projekta, a istovremeno nedozvoljavajući da se uz pomoć novog finansijskog partnera uz smanjena iznosa hipoteke nađe alternativno rješenje i projekat dovede na “zelenu granu”. Naprotiv, hipoteka je zadržana na svih 13 miliona, a ugovor je, vjerovali ili ne, prekinut zbog nezavršetka projekta. Tako da kroz ovu licitaciju porodica Perović ostaje bez čitave imovine i objekta koje je dat pod hipoteku i sredstava koje smo uložili u izgradnju hotela Kristal Rivijera - kazali su iz hotela.
Navedeni službenik je, kako su rekli, na svoju ruku pokušavao “završiti projekat” kroz njegovo nuđenje određenim privrednicima i politički eksponiranim licima u jednoj susjednoj državi.
- Blokadom izgradnje projekta Kristal Rivijera u šumovitoj uvali pod Malim brdom u Petrovcu zaustavljena je izgradnja hotela sa pet zvjezdica koji je trebalo biti među tri najbolja u našoj zemlji, a šteta koju su vlasnici pretrpjeli zbog zastavljanja ugovornih obaveza od DEG-a mjeri se desetinama miliona eura - dodaje se u saopštenju.
Prema njihovim riječima, proces kupovine, renoviranja i ribrendiranja hotela Rivijera je obavljen ličnim sredstvima tokom 2004. godine, novcem koji je mukotrpno zarađen tokom 35 godina rada u Njemačkoj, u kojoj je predstavnik kompanije Miloš Perović imao razvijen privatni biznis, i za taj hotel nije podignut nijedan kredit, već su za njegovo renoviranje utrošena isključivo lična sredstva porodice Perović.
- Hotel je 2012. godine dobio nagradu za najbolji u Crnoj Gori, što dovoljno govori o kvalitetu, smještajnim kapacitetima, nivou usluge i tradicionalnom crnogorskom gostoprimstvu - navodi se u saopštenju.
Vlasnici imovine, Filip i David Perović su njemački državljani i već su pokrenuli procese kako bi se čitav ovaj nezakoniti posao zaustavio i u tom dijelu se očekuje i uključivanje predstavnika njemačke države u Crnoj Gori, kao i njemačke privredne komore.
- U toku je proces ukljičivanja partnera koji bi završio cjelokupni projekat, uz dogovor sa HG Budvanska rivijera, o čemu su mediji proteklih mjeseci intenzivno pisali. Renomirani partner je među vodećim svjetskim lancima u hotelskom sektoru i sa pažnjom prati razvoj situacije, uz uvjerenje da će se cijeli proces završiti u skladu sa pozitivno-pravnim propisima Crne Gore i punom zaštitom privatne imovine - zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Predstavnici Rivijere: Sporna kupovina hotela ugrožava egzistenciju desetina porodica

Stižu brojni izvještaji da su mnogi građani Španije i Portugala ostali bez tekuće vode. Više osoba javilo je za Sky News da su u supermarketima u Lisabonu vidjeli paničnu kupovinu vode i drugih potrepština. Kaj Klark, koji se nalazi u Foros de Amora južno od Lisabona, kaže da su ljudi u početku navalili na jeftinu negaziranu vodu, ali kako su se zalihe brzo ispraznile, sada kupuju i gaziranu i skuplju vodu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250428170412_36b1f60b7754fada731c51f29f94725f249d1715c381a9bd834aa9dfe66e5fa9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250428170412_36b1f60b7754fada731c51f29f94725f249d1715c381a9bd834aa9dfe66e5fa9" data-rendition-name="original" width="1024" height="1365" loading="lazy" alt="kupovina vode"></figure>  Kak je podijelio i fotografije iz svog lokalnog supermarketa. Sky News je objavio fotografije iz supermarketa Mercadona u Kastelonu, koje prikazuju prazne police na mjestima gdje inače stoji flaširana voda.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250428170412_ac0cbaf96277f78e18e837150c055a229dd4e31060d39efd59d0a3d8aa45bf7d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250428170412_ac0cbaf96277f78e18e837150c055a229dd4e31060d39efd59d0a3d8aa45bf7d" data-rendition-name="original" width="1024" height="1820" loading="lazy" alt="kupovina vode"></figure>  Džordž Atkins, koji je snimio fotografije, kaže da su on i hiljade drugih ostali bez vode.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250428170412_a0f180e4399b316d34a5bba045d57d0476e984a3e05489c4b2de69f829e68fbe.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250428170412_a0f180e4399b316d34a5bba045d57d0476e984a3e05489c4b2de69f829e68fbe" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="kupovina vode"></figure>  - Imamo novorođenu bebu, nemamo struje ni vode. Spoljni svijet je u haosu. Automobilske nesreće događaju se jer nema semafora, a ljudi su zaglavljeni u liftovima u stambenim zgradama - rekao je George za Sky.

1084x550

FOTO: U Španiji i Portugalu panična kupovina hrane i vode

Vlada Crne Gore izdvojiće 235.066 eura za kupovinu imovine AD „Lenka“ iz Bijelog Polja. to je navedeno u Informaciji o rezultatima Javnog poziva za prodaju imovine u Opštini Bijelo Polje, u postupku naplate potraživanja Države Crne Gore prema izvršnom dužniku AD „Lenka“ iz Bijelog Polja koju je Vlada usvojila na današnjoj sjednici.
U Informaciji se, pored ostalog, ističe da je u postupku izvršenja povjerioca DOO „Mikro u stečaju" iz Bijelog Polja, protiv dužnika AD „Lenka“ Bijelo Polje, na drugom ročištu za prodaju nepokretnosti prihvaćena ponuda predstavnika države, kao izvršnog povjerioca, za kupovinu u visini procijenjene vrijednosti nepokretnosti od 2.200.000 eura. 
- S tim u vezi, javni izvršitelj je donio Zaključak kojim je dodijelio predmetne nepokretnosti državi Crnoj Gori i dao rok od osam dana za uplatu kupopordajne cijene u iznosu od 235.066 eura, koji je uvećan za troškove postupka izvršenja i čini ukupan iznos koji je država dužna da uplati, kako bi se namirio izvršni povjerilac prvog reda kojem isto pripada po prvenstvu pokrenutog postupka izvršenja, dok je država Crna Gora izvršni povjerilac drugog reda - navedeno je u saopštenju Vlade.
Ostatak kupoprodajne cijene od 1.964.933 eura država nije dužna da uplati, s obzirom na to da taj dio namiruje iz svog potraživanja prema AD „Lenka“. 
- Tim povodom, Vlada je donijela zaključke kojima je odobrena isplata navedenih sredstava kako bi se realizovala kupovina nakon koje će Država postati vlasnik cjelokupne imovine izvršnog dužnika - zaključeno je u saopštenju.

1250x600

Država kupuje imovinu “Lenke” za 235.000 eura

Svjetski program za hranu Ujedinjenih nacija (WFP) upozorio je danas da bi u djelovima Kameruna glad mogla dostići katastrofalne nivoe ako se ne ispuni cilj finansiranja od najmanje 57,5 miliona eura.
Predstavnik WFP za Kamerun i Sao Tome i Prinsipe Đanluka Ferera rekao je u Jaundeu, glavnom gradu Kameruna, da bi napredak postignut u borbi protiv gladi mogao biti poništen bez adekvatnog finansiranja.
- Bez ovog finansiranja, većina aktivnosti koje WFP i partneri sprovode moraće da se zaustave, što donosi niz rizika- rekao je Ferera.
Prema izvještaju Norveškog savjeta za izbjeglice od početka ove godine, kriza raseljavanja u Kamerunu je najviše zapostavljena u svijetu.
Zemlja se suočava sa nekoliko ozbiljnih kriza: pobunom džihadista Boko Harama na sjeveru, separatističkim ustankom u dva regiona engleskog govornog područja, i prilivom izbjeglica iz Centralnoafričke Republike na istoku.
Te krize, u kombinaciji sa klimatskim šokovima, stvorile su krizu raseljavanja i pogoršale opasnost od gladi.
Preko 3,3 miliona ljudi treba humanitarnu pomoć, a više od dva miliona je interno raseljeno, prema podacima WFP.
Ferera je rekao da zbog nedostatka sredstava počev od januara više od 52.000 djece neće dobijati školske obroke.
WFP će takođe smanjiti operacije, zbog čega će možda zatvoriti pet kancelarija u Kamerunu.
To će dovesti preko pola miliona ljudi u opasnost od gubitka pomoći u hrani.
- Dakle, možda ćemo se vratiti unazad umjesto da idemo naprijed- rekao je Ferera.
WFP je 2022. dobio finansiranje u vrijednosti od oko 91 milion eura za Kamerun, ali ove godine taj iznos je samo 17 miliona eura.
Manjak u finansijama nastao je nakon što je Trampova administracija ukinula velika sredstva za stranu pomoć, koja je 2023. iznosila oko 55 milijardi eura.
To je i posljednja godina sa dostupnim podacima o američkoj stranoj pomoći.
Za Trampovu administraciju, zatvaranje Agencije za međunarodni razvoj (USAID) bio je razlog za slavlje.
U julu ove godine, državni sekretar Marko Rubio rekao je da USAID od kraja Hladnog rata ima malo toga što može da predstavi kao uspjeh.
Međutim, u istraživanju u medicinskom časopisu "Lanset" istog mjeseca, naučnici su naveli da su programi USAID samo u prve dvije decenije spriječili 91 milion smrtnih slučajeva.

Svjetski program za hranu UN: Kamerunu prijeti katastrofalna glad ako se ne obezbijedi 57 miliona eura

Kako bi se sakrio iza Ministarstva ekonomskog razvoja i državnih kompanija i pokušao razvodniti odgovornost, svjestan katastrofalne odluke koju donosi, predsjednik Vlade Milojko Spajić sačinio je dokument koji je u zgradi Vlade pojedinačno potpisalo više državnih organa i Opština Budva sa investitorima Adriatic Properties, Aidway Investment Limited i Amanresorts menagment- naveli su večeras iz Građanskog pokreta URA.
Podsjetimo, kabinet predsjednika Vlade &nbsp;reagovao je povodom tvrdnji lidera GP URA Dritana Abazovića da je Vlada u tajnosti potpisala ugovor sa kompanijama Adriatic Properties i Aman, kojim je omogućena izgradnja kondo hotela u Miločerskom parku. Iz Vlade su naveli &nbsp;da nikakav dokument nije potpisan i da ne postoji „ekskluziva“, te da Abazović pokušava predstaviti kao tajno nešto što se već duže vrijeme pojavljuje u medijima.
Abazović je u podkastu „Petak sa Dritanom“ tvrdio da je ugovor potpisan tajno i kritikovao Vladu zbog nedostatka javnog predstavljanja dokumenta.
Iz URE su večeras dodali da će u ovom procesu očigledno biti posla i za Specijalno državno tužilaštvo jer je Spajić u bijegu od odgovornosti u potpisnike dokumenta dodao i kompanije koje ranije nijesu potpisale ni osnovni ugovor ni aneks.
&nbsp;Zato je važno, navode oni, &nbsp;da predsjednik Vlade odgovori na sljedeća pitanja:
- Ko je potpisao sporni dokument u ime Ministarstva ekonomskog razvoja i da li je potpis na to stavljen u Spajićevom kabinetu?
- Ko je potpisao u ime HTP Budvanska rivijera, da li je potpis stavljen u Vašem prisustvu i da li njen odbor bira Vlada Crne Gore?
- Ko je potpisao u ime HTP Miločer, ko je izuzeo mišljenje iz Odbora, a ko izuzeo mišljenje i da li je potpis stavljen u Vašen prisustvu?
- Ko je potpisao dokument u ime Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, da li je potpis stavljen u Vašem prisustvu. ko je zbog ovog čina podnio ostavku, a ko zbog iste vrši pritisak na članove ove državne kompanije?
- Ko je potpisao u ime Sveti Stefan hoteli AD, ko je izuzeo mišljenje iz Odbora, a ko izuzeo mišljenje i da li je potpis stavljen u Vašen prisustvu?", dodaju iz URE.
Jasno je, kažu iz URE, da je premijer Spajić, inače poznat po svom svojim istinama, uhvaćen na djelu. Pokušava od građana da sakrije nepobitne činjenice a to mu neće poći za rukom.&nbsp;
- Pokažite dokument ili javno saopštite da odustajete od gradnje stanova u Miločerskom parku- zaključili su iz URE.

URA: Uhvaćeni ste na djelu, predstavnici državnih kompanija dolazili u zgradu Vlade i potpisivali tajno - pokažite dokument ili javno saopštite da odustajete od njega

Frenk Geri, jedan od najpoznatijih arhitekata 20. vijeka, preminuo je u 96. godini, saopštio je portparol kompanije Gehry Partners.
Geri je bio kanadski i američki arhitekta i dizajner. Više njegovih zgrada, uključujući i njegovu privatnu rezidenciju u Santa Moniki, u Kaliforniji, postale su atrakcije, prenosi &nbsp;CNN.
Geri se istakao 1970-ih svojim prepoznatljivim stilom koji je kombinovao svakodnevne materijale sa složenim, dinamičnim strukturama. Njegov pristup arhitekturi opisan je kao "dekonstruktivistički", iako se on sam opirao kategorizaciji.
Njegova djela se smatraju jednim od najvažnijih savremenih arhitektonskih djela, a časopis Veniti fer nazvao ga je „najvažnijim arhitektom našeg doba“.
Geri je bio poznat po svojim postmodernim dizajnima i po korišćenju smjelih, nekonvencionalnih oblika i materijala.
Njegova najpoznatija djela uključuju muzej Gugenhajm u Bilbau, u Španiji, koncertnu dvoranu Volta Diznija u Los Anđelesu i fondaciju Luj Viton u Parizu. Ove zgrade karakterišu njihovi skulpturalni, često talasasti eksterijeri i inovativna upotreba materijala kao što su titanijum i nerđajući čelik.
Tokom svoje karijere, Geri je dobio brojne nagrade i priznanja, uključujući Prickerovu nagradu za arhitekturu 1989. godine, koja se smatra najvišim priznanjem u ovoj oblasti. Takođe je nagrađen Nacionalnom medaljom za umjetnost i Predsjedničkom medaljom za slobodu u Sjedinjenim Državama.
Gerijev uticaj se proteže i izvan arhitekture - dizajnirao je namještaj, nakit i flaše za alkoholna pića.

Preminuo Frenk Geri: Projektovao zgradu muzeja Gugenhajm, Kuću koja pleše, Fejsbukov kamp...

Bavarska stranka CSU želi poništiti odluku Evropske unije o zabrani prodaje novih automobila na klasičan pogon nakon 2035. godine.
Lošim vijestima iz Njemačke nema kraja. Suprotno optimističnim predizbornim najavama njemačkog kancelara Fridriha Mercа, ekonomska kriza u Njemačkoj dodatno se produbljuje. Njemačka privreda, najveća u Evropskoj uniji, nalazi se u slobodnom padu, dok savezna vlada ne reaguje sa dovoljno odlučnosti, dramatično upozorava predsjednik Federacije njemačke industrije (BDI) Piter Lajbinger, naglašavajući da njemačka privreda prolazi kroz najdublju krizu od osnivanja Savezne Republike 1949. godine. Dok privreda stagnira već četvrtu godinu zaredom, industrija se, usljed ruskog rata protiv Ukrajine i gubitka jeftinih ruskih energenata, suočava sa visokim energetskim troškovima, padom potražnje na ključnim izvoznim tržištima i agresivnom kineskom konkurencijom, koja je bacila na koljena njemačku automobilsku industriju, perjanicu tamošnje privrede. Na sve to nadovezao se i Trampov trgovinski rat, koji upravo Njemačku, kao najveću evropsku izvoznicu, pogađa najteže. Neki stručnjaci situaciju u kojoj se našla njemačka privreda opisuju kao „savršenu oluju“. Ovo nije prolazna recesija uobičajena za kapitalizam, već višestruka strukturna kriza koja zahtijeva transformaciju cjelokupnog razvojnog modela.
Ugledni Fajnenšel tajms nedavno se zapitao da li je uopšte još moguće zaustaviti pad njemačke industrije. Njemačka industrijska proizvodnja, uprkos djelimičnom septembarskom oporavku, ostala je na nivoima iz 2005. godine. Industrijska moć Njemačke zasniva se na automobilskoj i hemijskoj industriji te na mašinstvu, a sve tri grane teško su pogođene visokim cijenama energije, kineskom konkurencijom koja ubrzano preuzima segment električnih automobila, baterija i solarnih tehnologija, dok istovremeno moraju sprovoditi skupu i zahtjevnu zelenu tranziciju, koja dodatno narušava njihovu konkurentnost. Bavarski CSU, sestrinska stranka vladajućeg CDU-a, želi poništiti odluku Evropske unije o zabrani prodaje novih automobila na klasičan pogon nakon 2035. godine, iako i iz automobilske industrije upozoravaju da stalna promjena pravila stvara nesigurnost, posebno u industriji koja planira dugoročno. Iako se plinska kriza postepeno smirila, Njemačka je, čini se, trajno izgubila jeftinu rusku energiju kao svoju najveću industrijsku prednost, posebno u hemijskoj industriji i metalurgiji. Ipak, neki u Njemačkoj, pa i u redovima vladajuće koalicije, nadaju se brzoj obnovi energetske saradnje s Rusijom nakon okončanja rata. Njemačka se suočava i sa ozbiljnim demografskim padom, budući da procjene pokazuju da će do 2035. privredi nedostajati više od sedam miliona radnika, što će dovesti do dodatnog pada produktivnosti, smanjene inovativnosti i povećanja troškova rada. Već sada njemačka privreda trpi snažno tehnološko zaostajanje. Njemačka je prvo izgubila jeftin ruski gas i rusko tržište, a potom se suočila sa naglim tehnološkim skokom Kine, čije su posljedice takođe bile izrazito teške za njemačku industriju.
Njemačko „ekonomsko čudo“, koje je u proteklim decenijama pretvorilo tu državu u vodeću ekonomsku i političku silu Evrope, počivalo je na globalizaciji i slobodnom svjetskom tržištu, relativnoj geopolitičkoj stabilnosti i snažnoj potražnji iz Kine, prema kojoj se tadašnja kancelarka Anđela Merkel okrenula tokom velike ekonomske i dužničke krize s početka prošlog desetljeća, kada su periferni i južni članovi Evropske unije — inače pouzdana tržišta za njemačke proizvođače automobila — bili teško pogođeni. Ništa od toga danas više ne postoji. Povratkom Donalda Trampa u Bijelu kuću vratio se i protekcionizam, i to u još većem obimu nego tokom njegovog prvog mandata, dok kineska potražnja slabi, jer Kina razvija sopstveno tržište i okreće se drugim destinacijama, želeći smanjiti zavisnost od zapadnih potrošača uoči očekivane eskalacije trgovinskog rata sa Sjedinjenim Državama.
Kancelar Merc obećavao je brzi oporavak i novi ekonomski zamah zahvaljujući snažnom povećanju javne potrošnje te ulaganjima u odbranu i infrastrukturu, ali se čini da pokretanje njemačke ekonomije ide presporo i uz brojne zastoje i prepreke na gotovo svakom koraku, što ponovo potvrđuje duboko ukorijenjene probleme, preveliku birokratiju i opterećujuću regulaciju koja sputava njemačku privredu. Njemačka i dalje čeka svoj novi ekonomski model, bez kojeg nema ni potpunog izlaska iz istorijske ekonomske krize sa kojom se suočava, uprkos statusu nominalno vodeće evropske ekonomije.

Njemačka ekonomija u najvećoj krizi od Drugog svjetskog rata

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je sa jedne strane na populizam i nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Lucije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"> <figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Građani Cetinja, koji mjesecima protestuju na Kruševom ždrijelu zahtijevajući odgovornost nadležnih za dva masovna ubistva koja su se desila u njihovom gradu, ocijenili su da je odbornik Građanskog pokreta URA Slavko Šole Janković pokazao je duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila njihov grad, ali i nerazumijevanje razloga zbog kojih već jedanaest mjeseci istrajavaju u blokadama.
On je ocijenio da "moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja", a građani Cetinja su na to kazali da su od čovjeka koji je Cetinjanin i koji dolazi iz političkog okvira u kojem je njegov partijski kolega rukovodio sektorom bezbjednosti u vrijeme prvog masakra u Medovini, očekivali makar minimum moralne odgovornosti, da se zauzme za istinu, za žrtve, za svoj grad.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 69.8487%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjankovic-moramo-svi-zajedno-zamoliti-ljude-sa-krusevog-zdrijela-da-se-nade-drugaciji-oblik-djelovanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- To se nije dogodilo. Umjesto toga, Janković sada „roni suze“ za 23 nevina života, ali svoje saosjećanje nespretno i pogubno usmjerava ka onima koji su „na mukama u kolonama“, a ne ka porodicama koje su izgubile najmilije, niti ka građanima koji se već mjesecima mirno i uporno bore da se istina o tragedijama na Cetinju konačno sazna i da se odgovornost utvrdi - naveli su oni.
Posebno ih je, kažu, potresla rečenica u kojoj Janković apeluje da se „nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad“.
- Podsjećamo ga da mu od 12. avgusta 2022. godine pa do danas niko nije branio da kao odbornik pokrene inicijative, mehanizme i politički pritisak kako bi istina i pravda ugledale svjetlo dana, ako je to zaista želio. Niko mu nije zabranio da dođe na Kruševo ždrijelo, da stane uz porodice žrtava, da sa njima razgovara, da se oglasi, da postavi pitanja, da zahtijeva odgovornost - jasni su oni.
A pogotovo mu, dodaju, ništa nije branilo da to uradi makar zbog četvoro nevine đece čiji su životi ugašeni na kućnom pragu, u njihovom domu.
- Voljeli bismo da nam Janković, kao odbornik čiji je to posao, iznese sopstvenu strategiju nastavka života i mogućeg prevazilaženja krize u našem gradu. U svemu ovome je i vrlo simptomatično da se Janković javlja u trenutku najavljene radikalizacije, a mi umjesto tri sata, protestujemo sat vremena, sa promijenjenim terminom u vremenu kada je stradala prva žrtva Medovine - naveli su građani Cetinja.
Isto tako je, cijene oni, jako simptomatično da dolazi od čovjeka koji je "krunski svjedok traljavog vođenja istrage na masakru 1.1.2025. kada je prvi ušao u kafanu Velestovo".

Cetinjani sa Kruševog ždrijela: Janković pokazao duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila naš grad

Albanski forum će u narednim danima uputiti u skupštinsku proceduru jedinstveni Predlog zakona o godišnjem dodatku, kojim se uvodi obaveza da na kraju svake godine, i to da svaki zaposleni u Crnoj Gori dobije dodatak u visini od 50% prosječne zarade i svaki penzioner u Crnoj Gori dobije dodatak u visini od 50% prosječne penzije.
- Ovaj godišnji dodatak isplaćivaće se uz decembarsku zaradu i decembarsku penziju, i biće u potpunosti oslobođen svih poreza i doprinosa, državnih i lokalnih. Time se osigurava da puni iznos završi kod građana, bez ikakvog umanjenja i bez administrativnih opterećenja, navodi Nik Đeljošaj, predsjednik Albanskog foruma.
Cilj zakona je,dodaje, jasan: da radnici i penzioneri, dvije kategorije koje nose i koje su nosile razvoj Crne Gore, dobiju snažnu i direktnu finansijsku podršku baš u periodu kada su troškovi najveći krajem godine.
- Ovo je evropski standard i model socijalne politike koji Albanski forum predlaže kao novu praksu u Crnoj Gori: pravovremenu, pravednu i univerzalnu pomoć svim domaćinstvima. S obzirom na važnost i hitnost ove mjere, očekujem od predsjednika Skupštine Crne Gore da zakaže posebnu sjednicu posvećenu samo ovom zakonu, kako bi parlament omogućio da se dodatak isplati već ove godine, zajedno sa decembarskim primanjima, poručio je Đeljošaj.
Naši radnici i penzioneri, ističe, ne smiju čekati sljedeću godinu da bi dobili podršku koja im je potrebna danas.
- Albanski forum ovim zakonom pokazuje da je posvećen stvarnim potrebama građana: životnom standardu, ekonomskoj sigurnosti, pravednoj raspodjeli i poštovanju svih koji doprinose društvu. Pozivamo sve poslaničke klubove da podrže zakon, jer on nije partijski, već društveni interes, zakon koji koristi svakom radniku i svakom penzioneru u Crnoj Gori, istakao je Đeljošaj.
U narednim danima, poslanici Albanskog foruma formalno će predati predlog u skupštinsku proceduru.
- Radnici i penzioneri moraju biti u centru ekonomske politike. To je poruka ovog zakona i poruka Albanskog foruma, zaključuje se u saopštenju.

Tag: kupovina