Tribina „Podgoričke priče“ prepoznata kao prostor susreta stvaralaca i publike, ali i kao platforma gdje se otkrivaju lične priče, umjetnička i stvaralačka iskustva, ovog mjeseca ugostiće glumicu Žanu Gardašević Bulatović koja je svojim prepoznatljivim glumačkim izrazom, posvećenošću i scenskom harizmom izgradila prepoznatljiv umjetnički identitet i postala jedno od najpoznatijih lica savremene crnogorske pozorišne scene, saopšteno je iz KIC-a „Budo Tomović“.
Kroz razgovor sa moderatorom programa Vanjom Kovačevićem, Gardašević Bulatović podijeliće svoja razmišljanja o pozorištu i glumačkom pozivu, iskustvima koja su oblikovala njen profesionalni put, ali i o pedagoškom radu kroz koji nastoji da inspiriše i usmjeri nove generacije mladih glumaca. Govoriće i o savremenoj kulturnoj sceni Crne Gore, njenim dometima, izazovima i značaju umjetnosti.&nbsp;
Tribina će biti organizovana u utorak, 28. oktobra, u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović”, od 20 sati.
Žana Gardašević Bulatović rođena je 1982. godine u Podgorici. Nakon Gimnazije „Slobodan Škerović” završila je Fakultet dramskih umjetnosti na Cetinju, odsjek Gluma, u klasi prof. Bora Stjepanovića.&nbsp;
Interesovanje za oblast kulture u cjelini odvodi je na Interdiciplinarne studije, na Univerzitet umetnosti Beograd, smjer „Kulturna politika i menadžment”.&nbsp;
Od 2005. članica je glumačkog ansambla Crnogorskog narodnog pozorišta. Iza nje je veliki broj pozorišnih, televizijskih i filmskih projekata.
Osnivačica je nekoliko udruženja iz oblasti kulture. Predsjednica je Nevladinog udruženja „Crnogorska ekspertska mreža za održivost i inovacije” koja se bavi istraživačkim procesima u oblasti kulture, umjetnosti i nauke.&nbsp;
Kroz nevladin sektor pedagoški radi sa djecom i za djecu. U svim segmentima intenzivno radi na stvaranju i produkciji autorskih edukativnih, društveno angažovanih projekata.&nbsp;
Njeno interesovanje usmjereno je i ka projektnom menadžmentu i digitalnom marketingu. Autorka je knjige dramskih jednočinki za djecu i mlade „Batali hejt, šeruj ljubav” u izdanju Ratkovićevih večeri poezije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Žana Gardašević Bulatović gošća tribine „Podgoričke priče”

Kulturno-informativni centar "Budo Tomović" organizuje audiciju za prijem novih članova u DODEST-ovu pozorišnu radionicu glume.
Testiranje zainteresovanih kandidata biće organizovano 19. i 20. septembra, u KIC-u, sa početkom u 19 sati.&nbsp;
- Audicija je namijenjena mladima - srednjoškolcima i studentima, a u svom radu Pozorišna radionica primjenjivaće kao i svih prethodnih godina najsavremenije pozorišne metode - saopšteno je iz KIC-a "Budo Tomović".
Pozorišnu radionicu vodiće afirmisani i nagrađivani dramski umjetnik Sejfo Seferović.&nbsp;

Večeras i sjutra audicija za prijem novih članova u DODEST-ovu pozorišnu radionicu glume

Velika sala Kulturno-informativnog centra "Budo Tomović", u kojoj su decenijama stvarani i njegovana značajna kulturna ostvarenja, sada je opremljena udobnim sjedištima, dok je enterijer unaprijeđen obnovom itisona - saopšteno je iz ove kulturno-umjetničke ustanove.
Danas su, kako se navodi u saopštenju, zvanično predati radovi na zamjeni sjedišta i obnovi podnih i zidnih obloga, što je urađeno sa donacijom Turske agencije za međunarodnu saradnju (TIKA).
- Publika i umjetnici već u narednim programima imaće priliku da osjete novi komfor i atmosferu dostojnu značaja ovog prostora - navodi se u saopštenju.
Direktorica KIC-a Aida Batilović naglasila je da završetak projekta predstavlja krunu višemjesečnih priprema i planiranja.
- Velika sala je centralno mjesto KIC-a i prostor okupljanja generacija. Zahvaljujući ovoj vrijednoj donaciji, dobila je izgled kakav zaslužuje i ambijent u kojem će publika s još većim zadovoljstvom pratiti programe. Ovo je ulaganje u kulturni život zajednice i buduće stvaralaštvo - istakla je Batilović.
Tokom čitave prethodne godine se, kako dodaje, intenzivno radilo na stvaranju uslova za realizaciju ovog projekta - od planiranja i projektovanja do tehničkih provjera i koordinacije sa partnerima.&nbsp;
- Ova faza bila je od presudnog značaja, jer je omogućila da se svi radovi završe u planiranom roku i na najvišem nivou kvaliteta - rekla je Batilović.
Posebna zahvalnost upućena je koordinatorki TIKA-e Nihal Ersoj, koja je sa svojim timom prepoznala značaj ulaganja u kulturnu infrastrukturu i podržala realizaciju projekta.
- Ova saradnja pokazuje da međunarodni partnerski odnosi donose dugoročne i vidljive rezultate - posebno kada su usmjereni na prostore koji okupljaju ljude, njeguju umjetničke vrijednosti i stvaraju nova kulturna iskustva - navodi se u saopštenju.

Novo lice velike sale KIC-a: Uz podršku TIKA-e publika dobila nova sjedišta i obnovljen enterijer

Savremeno digitalizovana bioskopska sala Kulturno - informativnog centra „Budo Tomović” biće svečano otvorena projekcijom dugometražnog igranog filma „Nakon ljeta", nagrađivanog bosansko - hercegovačkog reditelja Danisa Tanovića, u ponedjeljak, 14. aprila, u 20 sati.
Ovim je uspješno završen projekat digitalizacije sale KIC-a kroz zajedničko djelovanje Ministarstva kulture i medija Crne Gore, Filmskog centra Crne Gore i Glavnog grada Podgorica, a kao jedan od prioriteta Nacionalnog programa za razvoj kinematografije. 
Kako je saopšteno iz KIC-a „Budo Tomović”, projekat je obuhvatio uvođenje najsavremenije bioskopske digitalne opreme čime će biti značajno tehnički unaprijeđen filmski sektor ove ustanove i ujedno dat doprinos sveukupnoj kinoprikazivačkoj djelatnosti na polju audiovizuelne kulture. 
- Ovim će brojni sugrađani, ljubitelji kinematografije, moći da uživaju u svim budućim projekcijama, a na pravi način njegovaće se postojeća i stvarati nova filmska publika - poručuju iz KIC-a.
„Nakon ljeta“ bio je bosansko - hercegovački kandidat za 97. nagradu Oskar u kategoriji Najbolji međunarodni dugometražni film, a osvojio je i posebno priznanje ekumenskog žirija četrdesetog Međunarodnog filmskog festivala u Varšavi. 
Ova komična drama oskarovca Danisa Tanovića je priča o mladoj ženi koja dolazi na udaljeno ostrvo kako bi riješila pitanje porodičnog nasljedstva. U vrtlogu novonastalih emocija, kroz niz nepredviđenih situacija, Maja će se konačno suočiti s pitanjima iz svoje prošlosti. Potraga za nasljedstvom postaje potraga za vlastitim identitetom, ali i oproštajem.
Uloge tumače: Anja Matković, Uliks Fehmiu, Goran Navojec, Mario Knezović, Marija Škaričić, Mirela Brekalo, Snježana Sinovčić, Luka Juričić, Boris Ler, Ivana Roščić, Jadranka Matković. Film „Nakon ljeta“ nastao je u produkciji Propeler Filma (Hrvatska) i u koprodukciji sa kućama Tangaj Production (Rumunija), Obala Art Centar (Bosna i Hercegovina), Baš Čelik (Srbija) i Tramal Films (Slovenija). 
Producenti su Lana Matić, Boris T. Matić, Jelena Mitrović, Srdan Golubović, Mirsad Purivatra, Jovan Marjanović, Anamaria Antoci, Miha Černec i Jožko Rutar.
Besplatne ulaznice se mogu preuzeti na biletarnici KIC-a svakog radnog dana od devet do 20 sati.

Film „Nakon ljeta” otvara digitalizovanu bioskopsku salu KIC-a ,,Budo Tomović"

Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizuje jubilarni 15. Crnogorski festival filma o ljudskim pravima "Ubrzaj" u Podgorici, Kotoru i Beranama od 10. do 14. decembra, a moto je "Ispod površine" - saopšteno je iz ove nevladine organizacije.&nbsp;
Centralni program Festivala UBRZAJ je od 10. do 14. decembra u Podgorici, u KIC-u „Budo Tomović“ i Crnogorskoj kinoteci, a prateća izdanja u Centru za kulturu Berane od 11. do 12. decembra i u Kinu „Boka“ u Kotoru od 12. do 13. decembra 2024. godine.&nbsp;
&nbsp;Ulaz na sve projekcije je, kako ističu, besplatan.
- Festival "Ubrzaj" nudi jedinstven pregled filmskih ostvarenja najnovije produkcije i izuzetnog kvaliteta koji adresiraju različite aspekte ljudskih prava. Ti filmovi dolaze sa regionalnom i međunarodnom prepoznatljivošću i nagradama, a premijerno se prikazuju u Crnoj Gori. Filmovi iz selekcije Festivala "Ubrzaj" 2024 još jedan su naš doprinos izgradnji kulture ljudskih prava i kritičkom promišljanju, a dijalog o njima imaćemo i u okviru pratećeg programa - kazali su iz Centra za građansko obrazovanje.
&nbsp;Festival će biti zvanično otvoren u utorak 10. decembra u 19.30 sati u KIC-u Budo Tomović, kada će biti uručene i godišnje nagrade za afirmaciju ljudskih prava i građanskog aktivizma.
&nbsp;Ovogodišnje izdanje finansijski su podržali Delegacija EU u Crnoj Gori, Ministarstvo javne uprave i opština Kotor, a &nbsp;podršku su pružili i Opština Berane, KIC „Budo Tomović“, Crnogorska kinoteka, JU KC „Nikola Đurković“ i Centar za kulturu Berane. Partneri UBRZAJ i ove godine su BELDOCS, Sarajevo Film Festival i Human Rights Film Network. Posvećenost društvenoj odgovornosti se i ove godine reflektovala u poslovnom sektoru, pa naglašavamo sponzorstva od hotela Cue, PG taxi, Compania De Vinos Montenegro i Metropolisa.
&nbsp;U znaku kulturne izuzetnosti, Festival "Ubrzaj" nastavlja svoj put uz snažnu podršku medijskih pokrovitelja.&nbsp;
Sa nama su i ove godine televizija i portal RTCG, televizija Nova M, Gradska TV, Gradski radio i portal gradski.me, Prva TV, E TV, Radio i portal Antena M, dnevni list Pobjeda, portal CdM, portal Analitika, Radio Kotor, Radio Berane, Radio Tivat, Radio Titograd, kao i radio stanice Elmag, El, Mag i Arena - navodi se u saopštenju.

Jubilarni festival filma o ljudskim pravima "Ubrzaj" od 10. do 14. decembra

Služenje obaveznog vojnog roka u Srbiji će početi ili u decembru 2026. ili u martu 2027. godine.
To je, između ostalog, najavio predsjednik ove zemlje Aleksandar Vučić, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).&nbsp;
Naveo je da odluka o početku vojnog roka zavisi od spremnosti kapaciteta i vojnih objekata.
- Tu odluku ćemo uskoro donijeti, u narednih mjesec ili dva, i ići pred Skupštinu i krenuti sa evidentiranjem vojnih obveznika - rekao je on danas nakon sastanka sa vojnim čelnicima o stanju i analizi sposobnosti Vojske Srbije za 2025. godinu.
Vojni rok će, napominje Vučić, trajati 75 dana.
- Moramo da spremimo sve objekte. Imamo dovoljno pušaka i čizama ali postoje neke stvari koje još nisu potpuno spremne - kazao je on.
Prema njegovom mišljenju, Srbija mora da obnovi regrutne centre, unaprijedi i obnov ambulante...
- To su važna pitanja jer želimo da to spremno dočekamo i da ti mladi ljudi vojsku provedu u najboljim uslovima. Da steknu potrebnu odgovornost i ozbiljnost, kao i odnos prema patriotizmu - izjavio je on.
Uvođenje obaveznog vojnog roka mora da izglasa parlament donošenjem zakona. Predstavnici tamošnjih vlasti su proteklih godina u više navrata najavljivali vraćanje vojnog roka. Ideja je konkretizovana u januaru 2024. Tada je Generalštab Vojske Srbije pokrenuo inicijativu i predložio predsjedniku uvođenje vojnog roka.
Vučić je potom, u septembru iste godine, potpisao saglasnost da se u Srbiju vrati obavezni vojni rok. Od njegovog ukidanja, 1. januara 2011. godine, u vojsku se ide samo dobrovoljno.
Vraćanje obaveznog vojnog roka je u oktobru 2025. izglasala je i susjedna Hrvatska.
Među zemljama koje nisu ukidale obavezan vojni rok su: Švajcarska, Norveška, Danska, Finska, Austrija, Turska, Estonija, Grčka, Kipar, Ukrajina, Rusija i Belorusija.

Vučić: Obavezni vojni rok od decembra 2026. ili marta 2027.

Njemački automobili su statusni simbol i za 1,45 milijardi Indijaca. Zato su njemački proizvođači s nestrpljenjem dočekali trgovinski sporazum sa Indijom i drastično niže carine. Ipak, ni Indija nije lako tržište.
Indija je najmnogoljudnija država na svijetu. U proteklim godinama ostvarila je impresivan ekonomski rast od prosječno šest do sedam odsto godišnje, stope rasta o kojima druge države mogu samo sanjati, piše Dojče vele (DW).
U Indiji postoji sve brojnija srednja klasa i mlado stanovništvo koje postaje sve imućnije.
„Zbog toga je novi sporazum o slobodnoj trgovini sa EU za njemačku automobilsku industriju sigurno prilika da otvori novi pristup tržištu“, smatra Konstantin Gal, savjetnik u firmi EY Parthenon.
„Indiji su potrebni terenci“
U prvoj fazi, carine na određene uvozne automobile, koje sada iznose i do 110 odsto, trebalo bi da se smanje na 40, a kasnije i na deset odsto. To bi se trebalo odnositi na kvotu od 250.000 vozila godišnje. Na auto-dijelove carine bi trebalo potpuno da se ukinu nakon pet do deset godina.
Frank Švope s Visoke škole za menadžment u Kelnu smatra da je to važna osnova za njemačke proizvođače automobila kada je riječ o otvaranju novih tržišta i pronalaženju kupaca.
„SUV vozila u Indiji su potrebna, kao i robusniji automobili, jer putevi u Indiji su daleko od evropskih standarda“, naveo je Švope.
Šta sa fabrikama u samoj Indiji?
Indija je već odavno važno tržište za svjetsku automobilsku industriju. Potražnja je ogromna, a zemlja bi sve više mogla da postane tržište poput SAD ili Kine.
Stručnjak za automobilsku industriju Kristof Štirmer oprezniji je: po njemu, za njemačke proizvođače to je „dvosekli mač“ – novim trgovinskim sporazumom može se podstaći direktan izvoz u Indiju.
„S druge strane, kompanije poput Audija već su otvorile fabrike u Indiji koje čekaju proširenje. To opet postavlja pitanje smisla uvoza vozila iz Evrope“, kazao je Štirmer.
I Indijci sve više voze „na struju“
Elektromobilnost u Indiji danas ima veliku ulogu, jer je zagađenje vazduha u nekim gradovima ozbiljan problem.
„Indija počinje sa sektorima koji su najvažniji za saobraćaj, dakle sa malom i mikromobilnošću“, kaže Štirmer.
To uključuje skutere, motocikle i brojne trokolice „tuk-tuk“ koje se koriste širom zemlje. I autobusi voze na struju.
„U nekim gradovima već su u potpunosti prešli na električne autobuse. Slediće ih i drugi. To je u Indiji centralna strategija“, dodao je.
Država to podstiče, postoje poreske olakšice i subvencije.
Mnoštvo domaćih vozila i „Japanaca“
Teško je procijeniti u kojoj mjeri njemački proizvođači mogu profitirati od rasta tržišta u Indiji. U novom sporazumu o slobodnoj trgovini ne spominju se poreske olakšice za uvezena električna vozila.
Domaći i japanski proizvođači dominiraju tržištem. Suzuki i Honda u Indiji imaju velike pogone, ulažu milijarde u nove fabrike i razvoj modela. Snažno napreduju i južnokorejski proizvođači poput Hjundaija i Kije.
Vlada, s druge strane, podstiče domaće proizvođače:
„Vlada želi da ti proizvođači prvi udovolje potrebama mladog i rastućeg tržišta“, objašnjava Gal.
Frank Švope ipak ostaje optimista:
„Smatram da ima dovoljno prostora i za njemačke proizvođače.“
Sporazum je prilika da se ponovo pozicioniraju na tržištu koje postaje sve zahtjevnije. S tim se slaže i Gal:
„U predstojećim godinama to će za njemačke proizvođače sigurno biti tržište koje ne smiju izgubiti iz vida.“

Njemački automobili pojeftinjuju nakon sporazuma EU–Indija

Premijer Velike Britanije Kir Starmer sastao se danas u Pekingu sa kineskim liderom Si Đinpingom, gdje su dogovorili više sporazuma - a među njima i onaj prema kom će građani Ujedinjenog Kraljevstva koji idu u Kinu poslovno ili kao turisti, moći da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana.
Starmer je rekao da je sastanak, koji je trajao sat i 20 minuta, bio produktivan i da je donio „stvarne, konkretne rezultate“.
Građani Ujedinjenog Kraljevstva koji putuju u Kinu poslovno ili kao turisti moći će da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana. Time se UK usklađuje sa drugim zemljama, uključujući Francusku, Njemačku i Austriju.
Nije naveden datum kada će ovaj bezvizni režim stupiti na snagu, ali se vlada nada da će se to desiti što je prije moguće, prenosi BBC.

Postignut dogovor: Državljani Velike Britanije putovaće bezvizno u Kinu

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski zahvalio je danas američkom predsjedniku Donaldu Trampu na mogućnosti obezbjeđivanja bezbjednosti Kijeva i drugih ukrajinskih gradova tokom ekstremnog zimskog perioda.
- Snabdijevanje električnom energijom je temelj života. Cijenimo napore naših partnera da nam pomognu da zaštitimo živote. Hvala vam, predsjedniče Tramp. Naši timovi su o tome razgovarali u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Očekujemo da će sporazumi biti sprovedeni. Koraci deeskalacije doprinose stvarnom napretku ka okončanju rata - rekao je Zelenski u objavi na društvenoj mreži Iks.
Ranije danas, predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin pristao da tokom sedam dana ne izvodi napade na Kijev i druge ukrajinske gradove zbog, kako je naveo, ekstremno niskih temperatura u regionu.
- Lično sam zamolio predsjednika Putina da nedjelju dana ne gađa Kijev i druge gradove, i on je na to pristao - rekao je Tramp na sastanku kabineta u Bijeloj kući, navodeći "izuzetno hladno vrijeme" kao razlog za taj zahtjev, prenosi Gardijan.
On je dodao da su ga pojedini savjetovali da "ne troši poziv", jer, kako su rekli, neće dobiti takav ustupak, ali da je ruski predsjednik ipak pristao.
Ukrajinski ministar energetike Denis Šmihalj rekao je juče da je zbog nestašice struje usled ruskog granatiranja u Kijevu 610.000 potrošača ostalo bez struje.
Najveći ukrajinski proizvođač električne energije DTEK grupa objavio je prethodno da Kijev prelazi sa vanrednog na privremeni režim isključenja struje.

Tag: kulturno-informativni-centar-budo-tomovic