Podgoričanin i bivši policajac Mladen Janković (40), koji je blizak jednoj organizovanoj kriminalnoj grupi, uhapšen je u Kučkim koritima pošto je policija u njegovim kolima pronašla 60 kilograma marihuane. To je Portalu ETV potvrđeno iz Uprave policije. Prema našim nezvaničnim informacijama, on je navodno blizak škaljarskom klanu. - Pregledom vozila pronađena su dva džaka u kojima se nalazila biljna materija zelene boje nalik na marihuanu, mase oko 60 kg, za koju se sumnja da je prokrijumčarena iz Albanije. U vozilu je pronađen i oduzet jedan par registarskih oznaka Slovenije i radio stanica - saopšteno je iz Uprave policije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251130101156_8b662f94a470c4640ef50de823397b63311135a6dc9d4f8890f6fd0ea3c90eac.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251130101156_8b662f94a470c4640ef50de823397b63311135a6dc9d4f8890f6fd0ea3c90eac" data-rendition-name="original" width="900" height="1144" loading="lazy" alt="Podgoričanin uhapšen na Kučkim koritima"> <figcaption>Foto: Uprava policije</figcaption> </figure>  M.J. je, kažu u policiji, operativno interesantno lice, povezano sa jednom OKG, te bivši policijski službenik kojem je prije par godina, prestao radni odnos otkazom. Nakon sprovedene kriminalističke obrade, sa događajem je upoznat državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je naložio da se M.J. uhapsi zbog sumnje na nedozvoljenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. - Službenici Uprave policije u kontinuitetu djeluju pojačano, preventivno i represivno, uz intenzivan nadzor državne granice i kontrolu pograničnog pojasa, kako bi se osigurala bezbjednost građana Crne Gore, efikasno razbijale mreže kriminalnih grupa, te presjecale krijumčarske rute i suzbijali svi ostali oblici prekograničnog kriminala - poručili su u policiji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Kučka korita: Uhapšen bivši policajac Mladen Janković, u kolima mu pronađeno oko 60 kg marihuane

Mještani Kučkih korita su zajednničkim anagama očistili bazen blizu vodoizvorišta Ljuđe – važan lokalni resurs koji se decenijama koristi prvenstveno za pojenje stoke, ali i kao izvor vode za potrebe žitelja.&nbsp; Nakon uspješno sprovedene akcije čišćenja, mještani su uputili apel Glavnom gradu i nadležnim službama da omoguće punjenje bazena vodom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250821200840_84e2ec64d517413efafa06d19c791ad6729d1c8becde75c20ee878c32a6d0397.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250821200840_84e2ec64d517413efafa06d19c791ad6729d1c8becde75c20ee878c32a6d0397" data-rendition-name="original" width="1281" height="1600" loading="lazy" alt="Očišćen bazen"> <figcaption>Bazen prije čišćenja(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  Kako ističu, s obzirom na visoke ljetnje temperature i potrebu za očuvanjem stočnog fonda, bazen je od izuzetnog značaja za žitelje ovog kraja tokom ljetnjih mjeseci, a presudan je i za očuvanje stočnog fonda.&nbsp; - Ova inicijativa ne samo da doprinosi zaštiti lokalnih resursa, već i svjedoči o snažnoj vezi zajednice sa prostorom u kojem živi. Zato mještani vjeruju da će i gradske vlasti prepoznati značaj bazena kod vodoizvorišta Ljuđe i pružiti neophodnu podršku u njegovom ponovnom stavljanju u funkciju – kroz hitno obezbjeđivanje vode - navedeno je u saopštenju za javnost. Oni apeluju na sve mještane da iz bazena kada bude napunjen ne uzimaju vodu za zalivanje usjeva kako bi vode bilo dovoljno da se napoji stoka. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fe3FdFVIz0AE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

1250x600

Apel mještana Kučkih korita: Potrebno hitno punjenje bazena kod vodoizvorišta Ljuđe

Požar na Kučkim koritima, koji je aktivan od prije dva dana, večeras se proširio i prema Rikavačkom jestu.
- Teren je izuzetno nepristupačan, ne može se prići vozilima na 700 metara- kazao je za Portal Analitika vršilac dužnosti komandira Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada Nikola Bojanović.
Bojanović je kazao da helikopter ne bio bio od pomoći, jer je u pitanju borova šuma, te se na taj način požar ne može gasiti.
- Ništa nije ugroženo. Još jedna ekipa će sada biti upućena na tu lokaciju- rekao je komandir.

Požar i na Kučkim koritima: Nepristupačan teren, vatrogascima otežano da priđu, ali kuće nijesu ugrožene

Dokumentarni film „Kučka Korita: Suživot na raskršću vremena“ autora Filipa Rašovića biće premijerno prikazan na Jutjubu večeras u 20 sati na linku: <a href="https://www.youtube.com/watch?v=RUR-mHk_lpo">https://www.youtube.com/watch?v=RUR-mHk_lpo</a>. Ovaj film, kako je autor naglasio u saopštenju koje je dostavljeno Portalu ETV, istražuje jedinstveni prostor Kučkih Korita. - Ovo malo naselje nalazi se na visini od 1.300 metara, udaljeno svega 60 kilometara od Podgorice. Poznato je po predivnom vidikovcu Grlo Sokolovo, jednom od najimpresivnijih prirodnih čuda ovog regiona. Ovaj film nastao je u okviru projekta „Kučka Korita - međuetnički odnosi u Kučima“ koji je podržao Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore - istakao je Rašović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024102509108_5c8fe645ba72c63061c9c8b3562335d5b1ffae961fdd238c8124e70d919fc2bb.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024102509108_5c8fe645ba72c63061c9c8b3562335d5b1ffae961fdd238c8124e70d919fc2bb" data-rendition-name="original" width="1915" height="795" loading="lazy" alt="Kadar iz filma"> <figcaption>Kadar iz dokumentarca „Kučka Korita: Suživot na raskršću vremena“</figcaption> </figure>  Film prikazuje prelazni period u kojem se ovaj kraj nalazi - između tradicionalnog stočarstva koje polako odumire - i sve većeg prisustva vikendaša koji dolaze u potrazi za mirom i ljepotom netaknute prirode.&nbsp; - Kroz priče o svakodnevnom životu, film svjedoči o bogatoj tradiciji suživota ljudi različitih vjera -pravoslavnih Kuča i katoličkih stanovnika iz Zatrijepča, koji već vjekovima dijele ovu planinu. Bez obzira na svoje različite vjerske običaje, ovi ljudi su uvijek bili povezani zajedničkom sudbinom života na ovim surovim, ali prelijepim prostorima, podržavajući jedni druge u vremenima teških zima, sušnih ljeta i stalne borbe s prirodom. Njihova priča je priča o snazi zajedništva koje opstaje uprkos izazovima - ističe se u najavi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024102509108_83f6e8902443e2d8819fc9ded4d6b47ca9a5597b650c30632d92c7caa65e00fd.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024102509108_83f6e8902443e2d8819fc9ded4d6b47ca9a5597b650c30632d92c7caa65e00fd" data-rendition-name="original" width="1918" height="804" loading="lazy" alt="Kadar iz dokumentarca „Kučka Korita: Suživot na raskršću vremena“"> <figcaption>Kadar iz dokumentarca „Kučka Korita: Suživot na raskršću vremena“</figcaption> </figure>  Autor filma Filip Rašović razgovarao je sa ljudima koji su direktni svjedoci života na Koritima - od stočara koji su generacijama čuvali stoku na ovim planinama, do onih koji danas dolaze kako bi uživali u čistom planinskom vazduhu i tišini. Film, kako je naglasio, nije zamišljen kao kraj jedne priče: već kao njen početak. - Pokreće važno pitanje očuvanja ovog specifičnog trenutka u vremenu i duha života na planini, svjedočeći o harmoničnom suživotu različitih vjera i kultura koji je ovdje duboko ukorijenjen - naveo je Rašović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024102509108_0a7d71322290ef5c9dbc0c68b5228fbbc677660b6feae6572ed86d1948f59b7f.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024102509108_0a7d71322290ef5c9dbc0c68b5228fbbc677660b6feae6572ed86d1948f59b7f" data-rendition-name="original" width="1918" height="793" loading="lazy" alt="Kadar iz dokumentarca „Kučka Korita: Suživot na raskršću vremena“"> <figcaption>Kadar iz dokumentarca „Kučka Korita: Suživot na raskršću vremena“</figcaption> </figure>  On se već predstavio publici dokumentarnim filmom „Primjeri Fundina“ koji je premijerno prikazan 30. juna 2020. godine, a istraživao je suživot stanovnika Fundine različitih vjera.&nbsp; Prethodni projekat dodatno potvrđuje njegovu posvećenost temama međuvjerskih odnosa i kulturne baštine Crne Gore.

„Kučka Korita: Suživot na raskršću vremena“ večeras premijerno na Jutjubu

Dokumentarni film „Kučka Korita: Suživot na raskršću vremena“ autora Filipa Rašovića biće premijerno prikazan na Jutjubu ovog petka u 20 sati.
Ovaj film, kako je autor naglasio u saopštenju koje je dostavljeno Portalu ETV, istražuje jedinstveni prostor Kučkih Korita.
- Ovo malo naselje nalazi se na visini od 1.300 metara, udaljeno svega 60 kilometara od Podgorice. Poznato je po predivnom vidikovcu Grlo Sokolovo, jednom od najimpresivnijih prirodnih čuda ovog regiona. Ovaj film nastao je u okviru projekta „Kučka Korita - međuetnički odnosi u Kučima“ koji je podržao Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore - istakao je Rašović.
Film prikazuje prelazni period u kojem se ovaj kraj nalazi - između tradicionalnog stočarstva koje polako odumire - i sve većeg prisustva vikendaša koji dolaze u potrazi za mirom i ljepotom netaknute prirode.&nbsp;
- Kroz priče o svakodnevnom životu, film svjedoči o bogatoj tradiciji suživota ljudi različitih vjera -pravoslavnih Kuča i katoličkih stanovnika iz Zatrijepča, koji već vjekovima dijele ovu planinu. Bez obzira na svoje različite vjerske običaje, ovi ljudi su uvijek bili povezani zajedničkom sudbinom života na ovim surovim, ali prelijepim prostorima, podržavajući jedni druge u vremenima teških zima, sušnih ljeta i stalne borbe s prirodom. Njihova priča je priča o snazi zajedništva koje opstaje uprkos izazovima - ističe se u najavi.
Autor filma Filip Rašović razgovarao je sa ljudima koji su direktni svjedoci života na Koritima - od stočara koji su generacijama čuvali stoku na ovim planinama, do onih koji danas dolaze kako bi uživali u čistom planinskom vazduhu i tišini. Film, kako je naglasio, nije zamišljen kao kraj jedne priče: već kao njen početak.
- Pokreće važno pitanje očuvanja ovog specifičnog trenutka u vremenu i duha života na planini, svjedočeći o harmoničnom suživotu različitih vjera i kultura koji je ovdje duboko ukorijenjen - naveo je Rašović.
On se već predstavio publici dokumentarnim filmom „Primjeri Fundina“ koji je premijerno prikazan 30. juna 2020. godine, a istraživao je suživot stanovnika Fundine različitih vjera.&nbsp;
Prethodni projekat dodatno potvrđuje njegovu posvećenost temama međuvjerskih odnosa i kulturne baštine Crne Gore.

„Kučka Korita: Suživot na raskršću vremena“ ovog petka premijerno na Jutjubu

Evropska centralna banka (ECB) naredne godine planira sprovesti stres test vodećih finansijskih institucija eurozone, kojim će provjeriti njihovu otpornost na različite izazove, od rata, preko ekonomske krize, do hakerskog napada.
ECB je saopštio da će rezultate testa objaviti narednog ljeta, prenosi SEEbiz.
Spoljni šokovi mogu negativno uticati na nedovoljno otporne finansijske institucije putem različitih kanala, podsjetila je centralna banka.
Pod nadzorom ECB-a mora proći stres test 110 banaka. Potrebno je da pokažu otpornost na relevantne geopolitičke rizike koji mogu narušiti njihov temeljni kapital.
Osnovni kapital su sredstva kojima banka mora omogućiti neograničen pristup u slučaju gubitaka.
U testu će banke predstaviti svoje upravljanje rizicima, odnosno kako će prevladati krizu suočene s određenim izazovom. Stres test uopšteno služi pravovremenom otkrivanju i preventivnom uklanjanju slabosti.

ECB naredne godine planira stres test banaka

U Crnoj Gori jutros se saobraća po pretežno suvim putevima, saopšteno je iz Auto moto saveza (AMSCG).
Oni su upozorili vozače da voze pažljivije na putevima preko planinskih prevoja i duž klisura i usjeka.&nbsp;
Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti &nbsp;zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Saobraćaj na putu Petnjica-Bioča zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, a povremeno su moguće totalne obustave ne duže od 60 minuta.
Saobraćaj na tom putu, na dionici Bioča - Lješnjca, biće zbog radova obustavljen od osam do 12 sati i od 13 do 16 sati i 30 minuta.
Zbog rekonstrukcije magistralnog puta M-2 na lokalitetima Lepenac-Ribarevina, Ribarevina-Poda i Poda-Berane vozila saobraćaju naizmjenično, uz povremene obustave saobraćaja, najduže do 30 minuta.
Zbog održavanja Bokeškog maratona odobrava se totalna obustava saobraćaja na magistralnom putu M-11 dionica Lepetani-Tivat-Krtolska raskrsnica (potez Pekara Kordić-kružni tok Tivat-stara Opština i potez crkva Sv. Roka, izlaz na magistralu Opatovo- Sv. Roka), od 14 sati i 45 minuta do 16 sati i 30 minuta.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.
Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
Zbog redovnog održavanja na auto-putu Princeza Ksenija mjestimično je zatvorena po jedna saobraćajna traka u smjeru Veruša - Mateševo.
Na dionici puta između raskrsnice Petrovac-Virpazar (Podgorica) i raskrsnice Sutomore (Bar) - Petrovac vozila saobraćaju naizmjenično, zbog sanacije zaštitno odbojne ograde i čišćenja kanala u tunelima Sozina i Raš.
Saobraćaj na magistralnom putu M-1, na dionici Krtolska raskrsnica - Budva - Petrovac, promijenjen je sa dvosmjernog na jednosmjerni od osam do 17 sati zbog radova.

AMSCG: Putevi suvi

Uprkos ranijim najavama da će izborna reforma na kojoj radi Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu biti okončana do kraja ove godine to se, kako sada stoje stvari, ipak neće dogoditi. Prioritetna pitanja i zakonska rješenja poput čišćenja biračkih spiskova i uvođenje otvorenih lista, i dalje ostaju neriješena, piše Pobjeda.
Jedan od dvojice kopredsjedavajućih tim patrlamemntarnim radnim tijelom, poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Rakočević, kaže da radne grupe tog skupštinskog tijela napreduju određenom dinamikom i da će dio planiranih zadataka biti završen do kraja godine, ali i upozorava da najkompleksniji dio posla, koji se odnosi na zakon o izboru odbornika i poslanika, neće moći biti zaokružen u predviđenom roku.
Rakočević je to kazao u izjavi za Pobjedu, upitan da prokomentariše inicijativu predstavnika civilnog sektora iz Centra da demokratsku tranciju koji od članova Odbora traže da predlože produžetak roka za završetak njegovog rada do 15. juna 2026. godine, kako bi se omogućilo cjelovito sprovođenje izborne reforme u skladu sa odlukom o osnivanju Odbora i međunarodnim preporukama.
“Ako radne grupe, zbog skupštinske dinamike u decembru, ne uspiju da završe posao do kraja godine, Odbor može, uz dogovor svih poslaničkih klubova, produžiti rok rada na određeno vrijeme”, kazao je Rakočević za Pobjedu.
Na pitanje da li eventualno produženje roka može usporiti evropski put Crne Gore, Rakočević kaže da ne može doći do toga.
“Brisel od nas ima jasna očekivanja u pogledu formiranja Centralne izborne komisije, a taj dio smo uspjeli da privedemo kraju. Prijave još traju, zatim slijedi selekcija kandidata i očekujem da ćemo do kraja godine imati kompletiran sastav”, poručio je poslanik DPS-a.
Drugi kopredsjedavajući, šef poslaničkog kluba Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić je Pobjedi potvrdio da se inicijativa Centra za demokratsku tranziciju može razmotriti na kolegijumu Skupštine.
On je naveo da je kraj decembra rezervisan za sjednicu sa velikim brojem zakona važnih za EU agendu, što otvara prostor za razgovor o produženju roka za rad Odbora.
Iz CDT-a je prije nekoliko dana upućen poziv svim poslanicima i poslanicama u Odboru da produže mandat tom skupštinskom tijelu do 15. juna 2026. godine, kako bi se, kako navode, omogućilo kvalitetno i cjelovito sprovođenje izborne reforme u skladu sa međunarodnim preporukama.
Iz ove organizacije su poručili da su radne grupe pripremile tek djelimična rješenja, te da zbog opterećene skupštinske agende u decembru, sa oko 100 zakona i budžetom, nije moguće kvalitetno zaključiti reformu do kraja godine.
CDT predlaže da Odbor od 15. januara do 15. aprila naredne godine intenzivno radi na finalizaciji zakonskih rješenja i etičkog kodeksa, zatim otvori javnu raspravu i zatraži mišljenja međunarodnih institucija do 1. juna, a da Skupština najkasnije do 15. juna 2026. usvoji zakone. Time bi, ističu, bio ispoštovan međunarodni standard da se izborni propisi ne mijenjaju godinu prije izbora.
Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica, podsjetio je da je Evropska komisija prošlog mjeseca kritikovala julski paket zakonskih izmjena zbog nedostatka konsultacija i samo djelimičnog usklađivanja sa preporukama Venecijanske komisije, OSCE/ODIHR-a i GRECO-a.
Koprivica u svom pozivu zato insistira da nova faza reforme uključi javnu raspravu, međunarodne partnere i obradi sve ključne oblasti, od otvorenih lista i individualnih kandidatura, do ažurnog biračkog spiska, finansiranja kampanja, prevencije zloupotreba i regulisanja drugog kruga predsjedničkih izbora.
“Naš prijedlog je racionalan i izvodljiv i ispravlja propuste iz jula. Nadamo se da će i Skupština donijeti jednako racionalnu odluku”, poručio je Koprivica.
Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu čine tri radne grupe. Jedna se bavi izradom nacrta zakona o izboru odbornika i poslanika, druga definisanjem Zakona o biračkom spisku, Zakonom o registrima prebivališta i boravišta, analizom primjene Zakona o ličnoj karti i analizom primjene Zakona o crnogorskom državljanstvu, dok treća radi na izradi zakona o političkim partijama, zakona o predsjedniku i definisanju Etičkog kodeksa ponašanja u izbornoj kampanji.
U prvoj fazi procesa sveobuhvatne izborne reforme, koja je okončana u julu ove godine, poslanici u Skupštini Crne Gore usvojili su izmjene i dopune Zakona o izboru odbornika i poslanika, lokalnoj samoupravi i finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.

Izvjesno produženje roka za reformu izbornih zakona

Crna Gora živi u paradoksu: nikada više političkih aktera nije izgovaralo riječ “Evropa” i nikada manje istinskog evropskog ponašanja nije bilo u institucijama. Evropski put je postao scena na kojoj se govori jedno, a radi drugo; projekt na kojem se prave političke dekoracije, dok se suština sistematski odlaže.
Zato je neophodno postaviti pitanje koje se u javnosti sve rjeđe čuje, a sve glasnije osjeća: ko je danas u Crnoj Gori protiv Evrope i zašto?
<h2>Vladajuća koalicija: Evropa kao maska, ne uvjerenje</h2>
Iako se vlast u cjelini deklarativno zalaže za Evropu, unutar nje postoje tri jasno prepoznatljiva sloja otpora koji određuju stvarne domete evropskog puta.
Tri sloja otpora Evropi u vlasti
Prvi sloj čine oni koji žele sistem kakav EU nikada ne bi dozvolila.
To su akteri kojima odgovara neuređena država, partijsko zapošljavanje, zatvorene institucije i moć stečena mimo zakona.
Oni znaju da bi stvarna Evropska unija razgradila temelje njihovog političkog opstanka. Zato reforme prihvataju na nivou rečenice, a blokiraju u praksi. Evropa za njih nije razvojna šansa, već prijetnja gubitku kontrole.
Drugi sloj su oni koji se identitetski oslanjaju na Beograd i SPC.
Za njih je Evropa ideološki i identitetski konkurent. Sekularna, građanska, moderno uređena Crna Gora ugrožava njihovu vezanost za političke i vjerske centre izvan zemlje.
Zato evropski narativ koriste kao obavezu, ali njihova stvarna gravitacija ide ka modelima društva koji su suprotni evropskim vrijednostima.
Treći sloj čine oportunisti koji nijesu za ništa, osim za ostanak na vlasti.
To su političari bez jasnih uvjerenja, kojima je ideologija zamjenjiva, a evropski put samo korisna ambalaža. Oni Evropu ne žele ni iz straha ni iz uvjerenja, nego zato što ih ništa što zahtijeva promjenu ne zanima.
Njihova ravnodušnost prema reformama jednako je opasna kao i otvoreni otpor.
Zajedno, ova tri sloja proizvode političku dinamiku u kojoj se Evropa priziva, ali joj se u praksi zatvaraju vrata. To je vlast kojoj Evropa treba, samo ako ne traži promjenu njih samih.
<h2>Koalicioni partneri: Između deklaracije i crkveno-političke gravitacije</h2>
Među koalicionim partnerima postoje stranke koje nominalno podržavaju evropski put, ali zavise od biračkih tijela koji Evropu vide kao prijetnju tradiciji, identitetu ili ulozi SPC u društvu. Njihova evropska retorika je često taktička, a ne suštinska.
Drugi partneri preživljavaju samo u neuređenom sistemu i zato, iako priznaju EU, čine sve da do promjena ne dođe. To je politika stajanja u mjestu, dovoljna da zadrži privilegije, ali nedovoljna da se pokrene država.
Opozicija: Između želje, nemoći i stare političke kulture
Dio opozicije je autentično proevropski, ali preslab da utiče.
Drugi dio nosi nasljeđe političke kulture koja se teško uklapa u evropski okvir: populizam, politika ličnog interesa i personalni sukobi umjesto programa.
&nbsp;Treći dio, oportunistički, vidi Evropu kao smetnju spontanosti i neuređenosti na kojoj grade političku vidljivost.
U zbiru, opozicija često više doprinosi konfuziji nego jasnom evropskom kursu.
<h2>Nevidljivi akteri protiv Evrope</h2>
Crnu Goru od Evrope najviše razvlače nevidljive sile:
- Uticaj SPC koja gubi moć u sekularnom modelu EU,
- Beograd koji računa na Crnu Goru kao dio svog političkog prostora,
- I istočni modeli koji nude identitetsku sigurnost, ali ne i institucionalni napredak.
Te strukture ne nastupaju otvoreno protiv EU, ali rade sve da je Crna Gora nikada ne dosegne u punom kapacitetu.
A ko je ZA Evropu - građani, inteligencija i platforme koje ne traže moć nego mjeru
Uprkos političkim zastranjivanjima, jeftinim obećanjima i manipulacijama jezikom “evropskog puta”, postoji u Crnoj Gori jedna druga, tiša, ali čvršća linija odbrane evropskih vrijednosti.
To su građani, politički neopredijeljeni, umorni od partijskih sukoba, ali ne i od ideje moderne države. To su ljudi koji u Evropi vide red, institucije, dostojanstvo i znanje, a ne dekoraciju pred izbore.
U toj liniji otpora nalaze se i oni koji su u Crnoj Gori najčešće previđeni: crnogorska inteligencija, profesori, ljekari, arhitekte, ekonomisti, umjetnici, čitav sloj stručnjaka koji se svjesno distancirao od partijske pripadnosti, ali nije odustao od svoje zemlje. Oni rijetko govore, ali njihova tišina nije znak povlačenja, već znak nezavisnog mišljenja koje odbija da se ukalupi u dnevnopolitičke okvire.
Upravo iz tog sloja nastaju i platforme kao što je STEGA: građanske, sekularne, kulturne i moralne zajednice koja ne traži mandate, funkcije niti moć, nego mjeru, red, odgovornost i institucije.
STEGA ne pripada nikakvim centrima van Crne Gore, niti crkvenim ili partijskim autoritetima; ona pripada građanima koji vjeruju da je budućnost ove zemlje evropska upravo zato što je evropska, po vrijednostima, a ne po retorici.
Zato je zaista opravdano reći da je danas najstabilniji oslonac evropskog puta Crne Gore upravo ono što ne pravi buku: slobodni građani, stručna i moralna inteligencija, i platforme koje Evropu ne koriste kao slogan, nego kao civilizacijski kompas.
To je energija koja ne okuplja oko lidera, nego oko načela; ne oko moći, nego oko odgovornosti; ne oko obećanja, nego oko vizije. I upravo zato ima najveću šansu da Crnu Goru povede tamo gdje se o Evropi ne govori, već se živi.
Evropa nije deklaracija nego karakter
Protiv Evrope su oni koji žive od nereda, identitetskih strahova i ličnih povlastica.
Za Evropu su oni koji u njoj vide red, mogućnost, sigurnost i dostojanstvo.
Evropska Crna Gora neće nastati na papiru, nego u savjesti. Neće je donijeti poglavlja, nego navike.
A među tim navikama najvažnija je jedna: da država pripada njenim građanima, a ne strukturama koje je vuku unazad.
U tom smislu, STEGA nije samo ideja, ona je putokaz.

Ko je sve u Crnoj Gori protiv Evrope i zašto?

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: kucka-korita