<p>Evropski savez poziva ministarku kulture i medija Tamaru Vujović da bez odlaganja preduzme sve zakonom propisane mjere povodom ozbiljnih navoda koje je iznijela direktorica Nacionalne biblioteke „Đurđe Crnojević“ Dragica Lompar, a koji se odnose na moguće grubo falsifikovanje podataka o knjizi „Kuće beskućnika“, za koju je Bećir Vuković dobio Trinaestojulsku nagradu.</p>
<p>Direktorica Lompar je u emisiji Načisto izjavila da nije jasno na osnovu čega je žiri odlučivao, jer Nacionalna biblioteka nema podatke o katalogizaciji pomenute knjige, niti je izvjesno da je ona uopšte formalno objavljena. Dodatno je ukazala na sumnju da je impresum knjige prepisan iz drugog izdanja, te da se u njoj nalazi broj koji pripada Srbiji, a ne Crnoj Gori - što bi, kako su ukazali u Evropskom savezu, predstavljalo grubo kršenje Zakona o izdavačkoj djelatnosti.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Flompar-sumnja-da-su-falsifikovani-podaci-o-knjizi-za-koju-je-becir-vukovic-dobio-trinaestojulsku-nagradu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Ako su ove tvrdnje tačne, riječ je ne samo o pokušaju obmane javnosti, već i o kompromitaciji ugleda najvišeg državnog priznanja. Ministarstvo kulture i medija ne može ostati nijemo - svako dalje ćutanje značilo bi saučesništvo u pokušaju institucionalne prevare - podvukli su u Evropskom savezu.</p>
<p>Oni pozivaju ministarku Vujović da se konačno umiješa u svoj posao i odmah naloži nadzor, obavijesti javnost o nalazima i, ukoliko se sumnje potvrde, preduzme odgovarajuće mjere protiv svih uključenih - bilo da su u pitanju pojedini članovi žirija, predlagači, izdavači ili drugi akteri.</p>
<p>- Kao što je istakla direktorica Lompar, riječ je o presedanu u radu Nacionalne biblioteke. Zbog toga Ministarstvo mora djelovati odlučno, transparentno i u interesu zaštite integriteta institucija i javnog povjerenja - zaključili su u Evropskom savezu.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Evropski savez: Vujović da hitno reaguje na sumnje o grubim zloupotrebama i falsifikatima u vezi sa Trinaestojulskom nagradom, neka se konačno umiješa u svoj posao

<p>Iz neformalne asocijacije slobodnih građana, STEGA danas su izrazili zahvalnost velikom broju umjetnika, profesora i drugih istaknutih intelekualaca koji podržavaju mirni građanski protest koji će se večeras održati ispred Vile Gorica sa početkom u 19.30 sati sa ciljem javnog iskazivanja neslaganja sa nezakonitim postupkom ovogodišnje dodjele Trinaestojulske nagrade, koji je negacija svih vrijednosti koje sa sobom nosi najveća crnogorska državna nagrada.</p>
<p>- STEGA sa svoje strane odaje priznanje istaknutom i međunarodno priznatom muzičaru Milošu Karadagliću na njegovom visoko moralnom i odgovornom činu i javno objavljuje da se stati u red onih subjekata koji će ga nominovati za dobitnika Trinaestojulske nagrade za 2026. godinu - poručuju iz ovog udruženja.</p>
<p>Dužni su, kako navode, da ukažu da pravo građana na protest je ustavno i nepovredivo pravo, zagarantovano čl. 11 Evropske konvencije o ljudskim pravima, posebno kada se tim protestom brani vladavina prava, temeljne vrijednosti crnogorskog društva i njegova kultura, pa očekujemo od nadležnih organa maksimalno profesionalno postupanje.</p>
<p>- Takođe, dužni smo upozoriti sve koji večeras,<b> </b>kao „zvanice“ su pozvani na „ceremoniju dodjele“ nagrade na Vili Gorica, da činom prisustva istoj postaju - ne samo saučesnici nezakonitog postupka koji će biti pravno poništen pred Upravnim sudom - već „ceremonijal dekor“ negaciji crnogorske kulture i afirmaciji primitivnog dnevnopolitičkog populizma - istakli su oni.</p>
<p>Istovremeno od svih građana koji će doći na protest, kako dodaju, očekuju da svoj revolt prema nezakonitom postupanju Žirija i teškoj banalizaciji nagrade, iskažu na miran, kulturan i dostojanstven način i da tako ovim građanskim protestom pokažemo da se kultura brani kulturom otpora nekulturi.</p>

1084x550

STEGA uoči protesta ispred Vile Gorica: Kultura se brani kulturom otpora nekulturi

<p>Za sve nas koji volimo Crnu Goru Trinaestojulska nagrada nosi duboku simboliku. Vrijednosti na kojima gradimo savremenu Crnu Goru počivaju na temeljima antifašizma, građanskog društva i demokratije i sa njima trasiramo put ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji i društvu razvijenih evropskih demokratija - poručili su u Kabinetu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnarodna-biblioteka-srbije-zvanicno-potvrdila-ni-jedna-biblioteka-u-zemlji-koja-je-u-sistemu-cobiss-ne-posjeduje-knjigu-becira-vukovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Oni su podvukli da sve državne nagrade, a naročito Trinestojulska nagrada, moraju biti odraz tih vrijednosti.</p>
<p>- Ova nagrada nije samo priznanje pojedincu za njegov doprinos, već simbol i naše slobodarske istorije - 13. jula 1878. godine kada je na Berlinskom kongresu Crna Gora dobila puno međunarodno priznanje kao samostalna država i 13. jula 1941. godine kada je podignut ustanak protiv fašističkih okupatora. Svako ko odlučuje o dodjeli Trinestojulskih nagrada uvijek mora imati na umu ove vrijednosti - istakli su oni.<br/>
<br/>
Zato, kako su kazali, pozivaju sve odgovorne ljude da vrate fokus na ono što je najvažnije za građanke i građane Crne Gore.</p>
<p>&nbsp;- Poštovanje vrijednosti zajedništva i sistemskih promjena koje moramo sprovoditi da bismo postali prva naredna članica Evropske unije - dodali su oni.<br/>
<br/>
Predsjednik Crne Gore ostaje, kažu oni, posvećen neophodnim promjenama u društvu koje zahtijevaju od svakog od nas da poštuje institucije i radi na njihovoj daljoj izgradnji, a ne njihovom obesmišljavanju i urušavanju.</p>

Kabinet Milatovića: Svako ko odlučuje o dodjeli Trinaestojulske nagrade uvijek mora imati na umu njene vrijednosti

<p>Bećir Vuković je već ušao u zonu krivične odgovornosti, po više osnova, kao i svi koji su glasali da dobije nagradu - poručio je predsjednik Glavnog odbora Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Mirko Stanić.</p>
<p>On se osvrnuo na zvaničnu potvrdu Narodne biblioteke Srbije da ni jedna biblioteka u toj zemlji, a koja je u sistemu COBISS, ne posjeduje knjigu Bećira Vukovića za koju je nagrađen najvišim državnim priznanjem - Trinaestojulskom nagradom.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnarodna-biblioteka-srbije-zvanicno-potvrdila-ni-jedna-biblioteka-u-zemlji-koja-je-u-sistemu-cobiss-ne-posjeduje-knjigu-becira-vukovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Evo poslije Crne Gore i Crnogoraca, sad mu valjda neće valjat ni Srbija. Svako ko večeras bude učesnik “dodjele” na sebe preuzima veliku odgovornost - podvukao je Stanić u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fstanicm%2Fstatus%2F1942506766539055219%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Stanić: Vuković već ušao u zonu krivične odgovornosti, po više osnova, kao i svi koji su glasali da dobije nagradu

<p>I Narodna biblioteka Srbije zvanično je potvrdila da ni jedan primjerak knjige „Kuće beskućnika“ negatora Crne Gore i crnogorske nacije <b>Bećira Vukovića</b>, za koju je nagrađen najvišim državnim priznanjem - Trinaestojulskom nagradom, ne postoji u toj zemlji.</p>
<p>- Narodna biblioteka Srbije ne poseduje publikaciju "Kuće beskućnika" Bećira Vukovića. Takođe, ni jedna biblioteka u Srbiji koja u sistemu COBISS ne poseduje primerak ove knjige - naveli su oni u odgovoru na pitanja Antene M, a<a href="https://etv.me/drustvo/vukovic-tvrdi-da-je-knjiga-koje-nema-ni-u-jednoj-bazi-registrovana-u-srbiji-ovo-je-antisrpska-histerija"> nakon što je Vuković, gostujući na Gradskoj Televiziji</a>, rekao da je njegova knjiga registrovana u NB Srbije, te da „onima koji se bune smeta to što Trinaestojulsku nagradu sada mogu dobiti i Srbi“. Uz to je burnu reakciju javnosti okarakterisao kao „antisrpsku histeriju“.</p>
<h2>NI PRIMJERKA NI PROMOCIJE&nbsp;</h2>
<p>Da knjiga „Kuće beskućnika“ nije evidentirana u nacionalnim - biti regionalnim bibliotečkim bazama, te da nijedan njen primjerak ne postoji u Nacionalnoj biblioteci Crne Gore, Portalu ETV već je ranije potvrđeno iz te ustanove.</p>
<p>Kako smo već objavili, nema pisanog traga ni da je Vuković promovisao nagrađeni uradak ove ili prošle godine. Promocije je održao jedino za knjigu „Poneti na pusto ostrvo“ 2024. godine, čiji su suizdavači Obodsko slovo u Podgorici i Štampar Makarije iz Beograda. Interesantno je da postoji zbirka poezije gotovo identičnog naziva „Kuća beskućnika“, objavljena 1998. godine, ali kao autorsko djelo <b>Benjamina Isovića</b>.</p>
<p>I direktorica Nacionalne biblioteke <b>Dragica Lompar</b> nam je kazala da „Kuća beskućnika“ ne postoji u COBISS pretraživaču, u kome su registrovane objavljene knjige.</p>
<p>- Knjiga „Kuće beskućnika“ autora Bećira Vukovića nije evidentirana u bibliotečko-informacionoj bazi COBISS.cg, niti postoji informacija o njenom publikovanju u regionalnim bazama sistema COBISS.Net. Naše evidencije o objavljenim publikacijama u Crnoj Gori zasnivaju se na zahtjevima izdavača ili autora za dodjelu CIP-a i ISBN-a putem kojih se prati izdavačka produkcija svake zemlje. Na osnovu izuzetno preciznih podataka, nemamo saznanja da je ova publikacija u bilo kojem formatu objavljena. Obzirom da nije evidentirana u našim bazama, a nijesmo je dobili ni u fizičkom obliku, nije ni mogla biti kataloški obrađena - objasnila je Lompar.</p>
<p>Iz toga jasno proizilazi da ni u Biblioteci ne raspolažu podacima koji bi pomogli da se identifikuje nagrađena publikacija.</p>
<p>- Dakle, bilo kakva informacija o ovom izdanju nije u posjedu Nacionalne biblioteke Crne Gore - jasna je Lompar.</p>
<p>Na pitanje da li to znači da knjiga nije ugledala „svjetlo dana“ ukoliko je nema u ovim bazama, Lompar nije mogla sa sigurnošću da odgovori, ističući da se autori često ne pridržavaju Zakona o izdavačkoj djelatnosti i zaobilaze proces registracije.</p>
<p>- Svaki regularno podnijeti zahtjev za evidenciju knjiga se automatski prosljeđuje bazi u Londonu i sve publikacije koje imaju ISBN budu elektronski evidentirane i prije same štampe. Za ono za šta nam se ne obrate autori, ili izdavačka kuća nemamo evidenciju - kazala je Lompar ranije Portalu ETV.</p>
<p>Tako je nejasno je li žiri imao uvid u djelo i njegove vrijednosti ili je odluku da dodijeli najveće državno priznanje čovjeku koji vrijeđa i negira crnogorsku naciju i identitet donio na osnovu političkih i ideoloških afiniteta, a ne na temelju stvarnog književnog doprinosa.</p>
<h2>BRUTALNO KRŠENJE ZAKONA O NAGRADAMA</h2>
<p>Prije nego je objelodanjeno da je Vuković nagrađen za djelo koje ne postoji, u crnogorskom PEN Centru su ukazali da je Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade brutalno prekršio Zakon o državnim nagradama - pošto sva tri laureata dolaze iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva: Vuković je književnik, <b>Miloš Karadaglić</b> muzičar, a <b>Veljo Stanišić</b> grafičar.</p>
<p>Članom 17 stav 1 Zakona o državnim nagradama propisano je da se: „godišnja Trinaestojulska nagrada dodjeljuje građaninu ili državljaninu Crne Gore, grupi lica ili pravnom licu koje ima sjedište na teritoriji Crne Gore, za rezultate od izuzetnog značaja za Crnu Goru, ostvarene u godini koja prethodi dodjeli nagrade, u oblastima kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, sporta, prirodnih i društvenih nauka, privrede, ekologije, odnosno za djela ili ostvarenja u svim oblastima rada i stvaralaštva koja doprinose razvoju i afirmaciji Crne Gore“, a stavom 3 istoga člana propisano je da se „u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna godišnja Trinaestojulska nagrada“.</p>
<p>Tako je izvjesno da su članovi Žirija grubo prekršili Zakon i derogirali najznačajniju državnu nagradu u Crnoj Gori.</p>
<h2>UZALUDNO UPOZORENJE</h2>
<p>Da je ovaj postupak nezakonit žiri je upozorio i njihov član <b>Danilo Marunović</b>.</p>
<p>On je, prema djelovima zapisnika koje je objavio Portal Analitika, na prvoj sjednici tog tijela ukazao na kršenje člana 17 Zakona o državnim nagradama.</p>
<p>Marunović je članove žirija pitao jesu li saglasni da se u okviru jedne profesije može dodijeliti više godišnjih Trinaestojulskih nagrada, te „izrazio nesaglasnost sa formulacijom člana 24 Nacrta poslovnika o radu žirija i neophodnost da se usaglasi metodologija glasanja nakon određenog broja pristiglih prijava za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2025. godinu“.</p>
<p>- Nakon rasprave i ukazivanja na Zakon o državnim nagradama, Danilo Marunović izdvaja mišljenje i ukazuje na nelogičnost člana 17 Zakona o državnim nagradama i konstatuje da kriterijumi za dodjelu nagrade nijesu jasni te da se može dovesti upitnost proglašenja dobitnika godišnje Trinaestojulske nagrade - navodi se u zapisniku sa sjednice.</p>

I NB Srbije zvanično potvrdila: Ni jedna biblioteka u zemlji koja je u sistemu COBISS ne posjeduje knjigu Bećira Vukovića

<p>Pokrenuta je <a href="https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdC_IPzjWl7L_f3Cpj5jbJiu2_HeiGI2ilJo6lUS8wyjGZvSw/viewform">peticija</a> za hitno poništavanje odluke o dodjeli Trinaestojulske nagrade negatoru Crne Gore i crnogorske nacije <b>Bećiru Vukoviću</b> za knjigu „Kuće beskućnika“ - koja, inače, nije evidentirana u nacionalnim niti regionalnim bibliotečkim bazama.</p>
<p>Potpisnici ove inicijative zahtijevaju i jasnu i javnu odgovornost onih koji su omogućili zloupotrebu najvišeg državnog priznanja u političke svrhe, te ukazuju na činjenicu da bi Vukoviću, za navodno djelo koje nije dostupno javnosti, poreski obveznici isplatili 14.500 eura.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 1673px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fdocs.google.com%2Fforms%2Fd%2Fe%2F1FAIpQLSdC_IPzjWl7L_f3Cpj5jbJiu2_HeiGI2ilJo6lUS8wyjGZvSw%2Fviewform&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Smatramo da je ova odluka: nagrada onima koji otvoreno negiraju postojanje crnogorske nacije i identiteta, što je direktno protivno Ustavu i sredstvo za negiranje svega što Crna Gora simbolizuje; institucionalni pokušaj revizije istorije i redefinisanja antifašističkog narativa Crne Gore; finansijska zloupotreba javnih sredstava - jer se novac poreskih obveznika daje za djelo koje nije zvanično registrovano niti dostupno javnosti, čime se obesmišljava čitav koncept nacionalnih priznanja - ističe se u peticiji.</p>
<p>Potpisnici su decidni i da Trinaestojulska nagrada mora ostati simbol slobode, antifašizma i dostojanstva - a ne sredstvo za političke igre i urušavanje temelja crnogorske državnosti.</p>
<p>- Potpisivanjem ove peticije potvrđujemo da se protivimo politički motivisanim pokušajima kulturne i istorijske revizije, te zahtijevamo odgovorno upravljanje javnim resursima i poštovanje temelja antifašističke Crne Gore - zaključuje se u peticiji.</p>
<h2>NI PRIMJERKA NI PROMOCIJE&nbsp;</h2>
<p>Da knjiga „Kuće beskućnika“ nije evidentirana u nacionalnim i regionalnim bibliotečkim bazama, te da nijedan njen primjerak ne postoji u Nacionalnoj biblioteci Crne Gore, Portalu ETV je ranije potvrđeno iz te ustanove.</p>
<p>Kako smo već objavili, nema pisanog traga ni da je Vuković promovisao nagrađeni uradak ove ili prošle godine. Promocije je održao jedino za knjigu „Poneti na pusto ostrvo“ 2024. godine, čiji su suizdavači Obodsko slovo u Podgorici i Štampar Makarije iz Beograda.</p>
<p>I direktorica Nacionalne biblioteke <b>Dragica Lompar</b> nam je kazala da „Kuća beskućnika“ ne postoji u COBISS pretraživaču, u kome su registrovane objavljene knjige.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbeciru-vukovicu-trinaestojulska-nagrada-za-knjigu-koje-nema&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Knjiga „Kuće beskućnika“ autora Bećira Vukovića nije evidentirana u bibliotečko-informacionoj bazi COBISS.cg, niti postoji informacija o njenom publikovanju u regionalnim bazama sistema COBISS.Net. Naše evidencije o objavljenim publikacijama u Crnoj Gori zasnivaju se na zahtjevima izdavača ili autora za dodjelu CIP-a i ISBN-a putem kojih se prati izdavačka produkcija svake zemlje. Na osnovu izuzetno preciznih podataka, nemamo saznanja da je ova publikacija u bilo kojem formatu objavljena. Obzirom da nije evidentirana u našim bazama, a nijesmo je dobili ni u fizičkom obliku, nije ni mogla biti kataloški obrađena - objasnila je Lompar.</p>
<p>Iz toga jasno proizilazi da ni u Biblioteci ne raspolažu podacima koji bi pomogli da se identifikuje nagrađena publikacija.</p>
<p>- Dakle, bilo kakva informacija o ovom izdanju nije u posjedu Nacionalne biblioteke Crne Gore - jasna je Lompar.</p>
<p>Na pitanje da li to znači da knjiga nije ugledala „svjetlo dana“ ukoliko je nema u ovim bazama, Lompar nije mogla sa sigurnošću da odgovori, ističući da se autori često ne pridržavaju Zakona o izdavačkoj djelatnosti i zaobilaze proces registracije.</p>
<p>- Svaki regularno podnijeti zahtjev za evidenciju knjiga se automatski prosljeđuje bazi u Londonu i sve publikacije koje imaju ISBN budu elektronski evidentirane i prije same štampe. Za ono za šta nam se ne obrate autori, ili izdavačka kuća nemamo evidenciju - kazala je Lompar ranije Portalu ETV.</p>
<p>Tako je nejasno je li žiri imao uvid u djelo i njegove vrijednosti ili je odluku da dodijeli najveće državno priznanje čovjeku koji vrijeđa i negira crnogorsku naciju i identitet donio na osnovu političkih i ideoloških afiniteta, a ne na temelju stvarnog književnog doprinosa.</p>
<h2>BRUTALNO KRŠENJE ZAKONA O NAGRADAMA</h2>
<p>Prije nego je objelodanjeno da je Vuković nagrađen za djelo koje ne postoji, u crnogorskom PEN Centru su ukazali da je Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade brutalno prekršio Zakon o državnim nagradama - pošto sva tri laureata dolaze iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva: Vuković je književnik, <b>Miloš Karadaglić</b> muzičar, a <b>Veljo Stanišić</b> grafičar.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fziri-za-dodjelu-trinaestojulske-nagrade-brutalno-prekrsio-zakon-o-drzavnim-nagradama&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Članom 17 stav 1 Zakona o državnim nagradama propisano je da se: „godišnja Trinaestojulska nagrada dodjeljuje građaninu ili državljaninu Crne Gore, grupi lica ili pravnom licu koje ima sjedište na teritoriji Crne Gore, za rezultate od izuzetnog značaja za Crnu Goru, ostvarene u godini koja prethodi dodjeli nagrade, u oblastima kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, sporta, prirodnih i društvenih nauka, privrede, ekologije, odnosno za djela ili ostvarenja u svim oblastima rada i stvaralaštva koja doprinose razvoju i afirmaciji Crne Gore“, a stavom 3 istoga člana propisano je da se „u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna godišnja Trinaestojulska nagrada“.</p>
<p>Tako je izvjesno da su članovi Žirija grubo prekršili Zakon i derogirali najznačajniju državnu nagradu u Crnoj Gori.</p>
<h2>SKUPŠTINA DUŽNA DA REAGUJE</h2>
<p>Na to su ukazali u Udruženju pravnika ističući da je jedini zakonit put ponavljanje postupka izbora - čime bi se otklonilo evidentno kršenje zakona i sačuvala dostojanstvenost ovog visokog državnog priznanja.</p>
<p>Oni su podvukli i da Skupština Crne Gore, koja imenuje predsjednika i članove žirija, ima dužnost da reaguje ukoliko oni ne isprave propuste.</p>
<p>- Ne smije se zaboraviti da se Trinaestojulska nagrada uručuje uoči Dana državnosti Crne Gore, a da je predsjednik Skupštine (<b>Andrija Mandić</b>) taj koji je dodjeljuje. On, kao najviši predstavnik zakonodavne vlasti, ima posebnu obavezu da se stara o zakonitosti postupka, koja je u ovom slučaju nesumnjivo narušena - istakli su u Udruženju pravnika.</p>
<p>Predsjednik Žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade, inače, je Nikola Rakočević, a članovi <b>Želidrag Nikčević</b>, <b>David Kalaj</b>, <b>Radoslav Stanišić</b>, <b>Miodrag Živković</b>, <b>Danilo Marunović</b> i <b>Dragan Koprivica</b>.</p>
<h2>UPRAVNI SUD MOŽE DA PONIŠTI ODLUKU</h2>
<p>Ukoliko žiri ne odluči da opozove odluku, nju bi mogao da poništi Upravni sud - ako mu se neko u međuvremenu obrati. Da će to učiniti, ako žiri ne prizna kršenje zakona i ponovo odluči o laureatima 2025, već je najavio crnogorski naučnik <b>Dragan Hajduković</b>.</p>
<p>On je žiriju to saopštio u otvorenom pismu.</p>
<p>- Poštovana gospodo, zašto ćutite suočeni sa neospornom istinom da ste grubo prekršili Član 17 Zakona o državnim nagradama Crne Gore. Vaše je pravo (i ja to Vaše pravo poštujem) da u oblasti kulturnog i umjetničkog stvaralaštva nagradu, po Vašem slobodnom izboru, dodijelite jednom od tri nagrađena kandidata (muzičaru Milošu Karadagliću, književniku Bećiru Vukoviću ili umjetniku grafičaru Velju Stanišiću) - naveo je Hajduković.</p>
<p>Međutim, kako je i on konstatovao, Zakon ne dozvoljava da u jednoj oblasti nagradite više od jednog kandidata.</p>
<p>- Dakle dobitnik može biti samo jedan od njih, a ostala dva dobitnika Trinaestojulske nagrade, po zakonu moraju biti iz dvije druge oblasti stvaralaštva. Molim Vas da odmah pročitate Član 27 Zakona o državnim nagradama koji ima samo 89 riječi i da se javno oglasite i priznate (ljudski je griješiti) učinjenu grešku. Ukoliko to ne uradite do kraja dana već sjutra ću pokrenuti postupak kod Upravnog suda Crne Gore - poručio je crnogorski naučnik.</p>
<h2>UZALUDNO UPOZORENJE</h2>
<p>Da je ovaj postupak nezakonit žiri je upozorio i njihov član <b>Danilo Marunović</b>.</p>
<p>On je, prema djelovima zapisnika koje je objavio Portal Analitika, na prvoj sjednici tog tijela ukazao na kršenje člana 17 Zakona o državnim nagradama.</p>
<p>Marunović je članove žirija pitao jesu li saglasni da se u okviru jedne profesije može dodijeliti više godišnjih Trinaestojulskih nagrada, te „izrazio nesaglasnost sa formulacijom člana 24 Nacrta poslovnika o radu žirija i neophodnost da se usaglasi metodologija glasanja nakon određenog broja pristiglih prijava za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2025. godinu“.</p>
<p>- Nakon rasprave i ukazivanja na Zakon o državnim nagradama, Danilo Marunović izdvaja mišljenje i ukazuje na nelogičnost člana 17 Zakona o državnim nagradama i konstatuje da kriterijumi za dodjelu nagrade nijesu jasni te da se može dovesti upitnost proglašenja dobitnika godišnje Trinaestojulske nagrade - navodi se u zapisniku sa sjednice.</p>

Anja Ivanović

Pokrenuta peticija za poništavanje odluke o dodjeli Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću i traženje odgovornosti za njenu zloupotrebu

<p>Bukurešt je na jučerašnjim lokalnim izborima izabrao liberalnog gradonačelnika, pokazali su djelimični rezultati, čime je premijer <b>Ilije Boložan</b> ojačao svoju poziciju unutar krhke proevropske vladajuće koalicije, dok je poraz doživio kandidat krajnje desnice koji je važio za favorita.</p>
<p>Uticajna funkcija bila je upražnjena od maja, kada je nezavisni centristički kandidat <b>Nikušor Dan</b> pobijedio na ponovljenim predsjedničkim izborima, godinu dana nakon što je započeo drugi mandat na mjestu gradonačelnika. Istraživanja su ranije pokazivala da Bukurešt prijeti da postane prva prijestonica Evropske unije koju vodi političar krajnje desnice.</p>
<p>Umjesto toga, Dana će zamijeniti <b>Ciprijan Ćuku</b>, blizak saveznik liberalnog premijera Boložana, koji je osvojio 35,4 odsto glasova, prema zvaničnim preliminarnim rezultatima zasnovanim na prebrojanih 90 odsto glasova.</p>
<p><b>Anka Aleksandresku</b>, koju je podržala opoziciona krajnje desničarska Alijansa za ujedinjenje Rumuna (AUR), zauzela je drugo mjesto sa 22,35 odsto, što je i dalje značajan rezultat za najveći grad u zemlji koji ne važi za uporište krajnje desnice.</p>
<p>Stranka AUR, koja se prema anketama nalazi na prvom mjestu po popularnosti, protivi se vojnoj pomoći susjednoj Ukrajini, kritična je prema rukovodstvu Evropske unije i podržava politike američkog predsjednika<b> Donalda Trampa</b>, uključujući one u vezi sa energentima i imigracijom.</p>
<p>Naredni parlamentarni izbori u Rumuniji zakazani su za 2028. godinu.</p>
<p>Aleksandresku je tijesno nadmašila ljevičara Danijela Balutu, kandidata Socijaldemokratske partije, koja je najveća u vladajućoj koaliciji i koja je kritikovala Boložanove planove za smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru i budžetske potrošnje.</p>
<p>„Doći će do promjene odnosa snaga unutar vladajuće koalicije“, rekao je <b>Sergiju Miškoj</b>, profesor političkih nauka na Univerzitetu Babeš-Boljai. „Ova pobjeda… daje novi zamah Liberalnoj partiji i obezbjeđuje da vladajuća koalicija nastavi dalje svojim putem“.</p>
<p>Očekuje se da će vlada preživjeti glasanje o nepovjerenju kasnije ovog mjeseca povodom reforme sudijskih penzija, a pobjeda Ćukua dala je Boložanu dodatno oružje protiv budućih otpora.</p>
<p>- Osim ove pobjede, vjerujem da je dobro da se ova koalicija nastavi, jer je vlada obećala reforme i vrijeme je da se one sprovedu - rekao je Ćuku sinoć. „Sa svoje pozicije ću na političkom nivou pomoći da se te reforme ostvare“.</p>
<p>Jučerašnje glasanje održano je godinu nakon što je Rumunija poništila predsjedničke izbore zbog sumnje u rusko miješanje koje je išlo u korist krajnje desničarskom kandidatu.</p>
<p>Poništavanje izbora gurnulo je Rumuniju u najtežu političku krizu u posljednjih nekoliko decenija, otkrilo njenu duboku ranjivost na hibridne napade i dezinformacije, podijelilo birače, uzdrmalo tržišta i ugrozilo kreditni rejting zemlje.</p>
<p>- Glasao sam da se stvari ne promijene na gore. Čini se da je talas ekstremizma veoma opasan i da moramo učiniti sve što je moguće da ga zaustavimo - , rekao je 46-godišnji turistički vodič Šerban Riga.</p>

Liberal pobijedio kandidata krajnje desnice i postao gradonačelnik rumunske prijestonice

<p>U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti pretežno sunčano, a na sjeveru mjestimično magla ili povećana niska oblačnost.</p>
<p>Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, tokom dana se i na sjeveru očekuje djelimično razvedravanje.&nbsp;</p>
<p>Vjetar će biti slab do umjeren, ponegdje kratkotrajno i pojačan, najčešće sjevernih smjerova.&nbsp;</p>
<p>Jutarnja temperatura od nula do deset, najviša dnevna od pet do 18 stepeni.</p>

Danas pretežno sunčano, temperatura do 18 stepeni

<p>Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar<b> Dario Vraneš</b> automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.</p>
<p>- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...</p>
<p>Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.</p>
<p>Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.</p>
<p>Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...</p>
<p>Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.</p>
<p>Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...</p>
<p>U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...</p>
<p>Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.</p>
<p>Turke, u objavi, nije pominjao.</p>
<p>Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Od domaćina skupa <b>Alena Sulejmanovića </b>pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.</p>
<p>Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.</p>

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

<p>Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.</p>
<p>Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.</p>
<p>Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).</p>

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

<p><b> </b>Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (<b>Seren Kjerkegor</b>)</p> <p>Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, <b>Dario Vraneš</b>, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika <b>Vudroa Vilsona</b> kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom.</p> <h2><b>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</b></h2> <p>A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj <b>Nikola</b> je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer <b>Poenkare</b> je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. </p> <p>Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?!</p> <p>Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. <b>Erik Hobsbaum</b> konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše <b>Orvel</b> u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost. </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson<span></span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema <b>Jirgenu Habermasu</b>, pretpostavlja građanski identitet.</p> <h2> <b>REVIZIJA ISTORIJE</b></h2> <p>Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. </p> <p>Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. </p> <p>Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ <b>Ratka Mladića</b> i <b>Radovana Karadžića</b>. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. </p> <p>Ne bih se još jednom bavio <b>Pavlom Đurišićem</b>, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod <b>Hermana Nojbahera</b>, specijalnog <b>Hitlerovog</b> izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa <b>Sekulom</b> <b>Drljevićem</b> i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: <b>Musić M. Begiji</b> (rođena 1943), <b>Šljivo M. Hajriji</b> (1943), <b>Šljuka Š. Emi</b> (1943), <b>Moćević J. Simbuli</b>, (1943) <b>Moćević M. Đuzidi</b> (1943), <b>Čorbo L. Latifi</b> (1943), <b>Musić S. Hajru</b> (1943), <b>Mašović A. Elmasi</b> (1943), <b>Kelemiš J. Rašidu</b> (1943), <b>Sijamić R. Zumri</b> (1943), <b>Mašović DŽ. Hazbiji</b> (1943), <b>Šatara M. Nuri </b>(1943), <b>Hekalo M. Muradifu</b> (1943)... svi zaklani u kolijevkama!</p> <p> <b>FRANCUSKI MEDIJI</b></p> <p>Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima. </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli<span></span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“.</p> <p>Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.</p>

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

<p>Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, <b>Vesna Pejović</b>, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije <b>Lazaru Šćepanoviću</b>, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. <b>Brđanina </b>i<b> Adžića </b>nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.</p>
<p>Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori <b>Johan Satler</b>.</p>
<p>Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.</p>
<p>- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.</p>

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

<p>Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar.</p> <p>Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena.</p> <p>Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"...</p> <p>Okupljenima se obratila mlada Botunjanka <b>Milica Stojanović</b> koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG.</p> <p>- Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.<br/> <br/> </p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu<span>(Photo: RTCG)</span></figcaption> </figure>  <p>Njena vršnjakinja <b>Anja Kažić </b>je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu.</p> <p><b>Duško Stijepović</b> je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku.</p> <p>- Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović.</p> <p><b>Slavko Vukčević</b> je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer <b>Milojko Spajić </b>u Japanu, prenosi Dan.</p> <p>- Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević.</p> <p>Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a<b> Milana Kneževića</b> i SNP-a<b> Slađane Kaluđerović</b> zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine.</p> <p>On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji.</p> <p><b>Mihailo Ćetković</b> je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku<b> Saši Mujoviću </b>da su mještani ovog kraja "tvrd orah".</p> <p>- Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković.</p> <p>Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade <b>Mihailo Asanović</b> i <b>Aleksandar Kojičić</b>,<b> </b>bivši lider SNP-a i član DNP-a<b> Predrag Bulatović</b>...</p> <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> <p>Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati.</p> <p>- Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan.</p> <p>On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar.</p> <p>- Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu.</p> <p>- Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović.</p> <p><b>Branko Novaković</b> iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum.</p> <p>- Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on.</p> <p>Mještanin<b> Jagoš Bećirović</b> rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima.</p> <p>- Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu<span>(Photo: Srđa Boljević/Dan)</span></figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> <p>Odbornik Demokrata <b>Luka Krstović </b>kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju.</p> <p>- Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović.</p> <p>Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama.</p> <p>- Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on.</p> <p><b>Miroslav Brajović</b> iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa.</p> <p>- Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici".</p> <p>- Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je.</p> <p><b>Svetozar Ulićević</b> iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum.</p> <p>- Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević.</p> <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> <p>Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive.</p> <p>- Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su.</p> <p>Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače.</p> <p>- Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest.</p> <p>Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra.</p> <p>Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište.</p> <p>Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju.</p> <p>Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti.</p> <p>Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta.</p> <p>– Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on.</p> <p>Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost.</p> <p>Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić.</p> <p>– Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić.</p> <p>Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.</p>

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

<p>Predsjednik Opštine Berane <b>Đole Lutovac </b>u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada.</p> <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> <p><b>Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih?</b></p> <p><b>LUTOVAC:</b> Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane<span>(Photo: Montenegro Tourist Service)</span></figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> <p><b>Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način?</b></p> <p><b>LUTOVAC: </b>Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada.</p> <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> <p><b>Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira?</b></p> <p><b>LUTOVAC: </b>Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja.</p> <p>Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura.</p> <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> <p><b>Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili?</b></p> <p><b>LUTOVAC:</b> Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću<span>(Photo: Pobjeda)</span></figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> <p><b>Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno?</b></p> <p><b>LUTOVAC:</b> Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju.</p> <p>Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora.</p> <h2>Kapitalni projekti</h2> <p>Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane?</p> <p>LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana.</p> <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> <p><b><br/> Radovi planirani i započeti u 2025. godini:</b></p> <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> <p><b>U pripremi:</b></p> <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> <p>Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.</p>

Tag: kuca-beskucnika