Društvo dobrovoljnih davalaca krvi Podgorica, koje već tri decenije okuplja ljude spremne da dobrovoljno i besplatno daju krv kako bi spasili druge, suočava se s gašenjem. Bez podrške nadležnih i bez osnovnih uslova za rad, mole Glavni grad i državu za pomoć kako bi nastavili svoju humanitarnu misiju.
– Ovo je društveni javni interes – obezbjeđenje dovoljnih količina krvi. Ono što radimo u Crvenom krstu takođe. Za 2025. godinu predviđena su sredstva 40 odsto manja nego u 2024, a ni u 2024. godini nijesu isplaćena četiri mjeseca - izjavio je sekretar Crvenog krsta Glavnog grada Dragan Božović, gostujući u emisiji „E uživo“ na Televiziji E.
Bez pompe, ali i bez pomoći
Društvo dobrovoljnih davalaca krvi Podgorica, kako kažu njegovi predstavnici, tiho se gasi – baš onako kako su i radili svoj posao: skromno, ali predano. Danas mole za prostoriju od svega 20 kvadrata i osnovnu finansijsku podršku, ali odgovora od Glavnog grada, ministarstava i zdravstvenih institucija – nema.
Predsjednik Društva, Vukota Jašović, podsjeća da je organizacija formirana prije 30 godina, a da su se kao NVO registrovali 2006. godine, kada su okupljali više od 800 davalaca.
– Kasnije smo pokušavali simbolično da pomladimo organizaciju i uključimo mlade. Mi smo jedino registrovano društvo koje je opstalo, dok su se druga u Podgorici – iz Kombinata aluminijuma, Radoja Dakića i 11. oktobra – ugasila. Održali smo se zahvaljujući dobrim ljudima. Najmanju pomoć dobijali smo od države - kaže Jašović.
Društvo godišnje organizuje dvije velike akcije – jednu krajem maja, drugu povodom Dana oslobođenja Podgorice. Međutim, njihovi članovi svakodnevno odgovaraju na pozive Zavoda za transfuziju, Crvenog krsta i građana, i u prosjeku obezbjeđuju od tri do pet jedinica krvi dnevno, van planiranih akcija.
– To znači oko 30 jedinica krvi mjesečno mimo organizovanih akcija. Pomažemo i pacijentima iz drugih gradova – Bijelog Polja, Berana, Kotora, Risna. Prije deset godina smo potpisali protokol sa zavodima za transfuziju iz Srbije, Republike Srpske i VMA, pa naši pacijenti koji se liječe na tim mjestima imaju osiguranu krv. Naša je obaveza da svakom ko se zatekne u Crnoj Gori – turisti, radniku – pružimo pomoć, smjestimo ga i obezbijedimo krv – ističe Jašović.
<h2>Dvije jedinice krvi spašavaju šest života</h2>
Svaka njihova akcija, kako naglašava, ima rezultat, jer i najmanji doprinos može spasiti više života.
– Nema neuspjele akcije. Dvije jedinice krvi spašavaju šest života. Ko to ne zna, do njega humanost nije doprla. Ja sam 161 put dao krv – odužio sam se ovoj naciji. Sad mi je samo stalo da nađem nekoga ko će me zamijeniti, da uključimo mlađu populaciju, ništa više - poručuje Jašović.
Društvo danas traži prostoriju – malu kancelariju s osnovnim uslovima – bez dodatnih troškova.
– Slaćemo pismo novom gradonačelniku. Tražimo prostoriju od 20 kvadrata, jedan sto, par stolica, da ne plaćamo struju. Dali su nam ranije nešto, ali traže da plaćamo komunalije, vodu, struju – odakle to nama? U Podgorici ima više od 20 takvih prostora – neki su kafane, neki zaključani. Ako ne dobijemo pomoć, vratićemo ključeve, pa neka Glavni grad odluči šta dalje - poručuje Jašović.
On ističe da Bijelo Polje, Nikšić, Berane, Budva – svi imaju svoje prostorije za ovakve organizacije. Samo Podgorica nema.
<h2>Crveni krst bez plata, a budžet sve manji</h2>
Crveni krst Glavnog grada takođe se nalazi u teškoj situaciji. Zaposleni nijesu primili platu već devet mjeseci, a budžetska sredstva su umanjena bez obrazloženja, kaže Božović.
– Pokrenuli smo tužbu za naknadu štete. Za 2024. godinu bilo je opredijeljeno 84.000 eura, odnosno 7.000 eura mjesečno. Do avgusta su sredstva isplaćivana, a od septembra je sve stalo. Predstavnici Glavnog grada nijesu reagovali na zakonom obavezujući način - istakao je Božović.
Upozorava da smanjenje sredstava ugrožava ključne humanitarne i zdravstvene aktivnosti.
– Što je veći budžet, to je manje sredstava za društveni interes. Obezbjeđenje dovoljnih količina krvi jeste društveni javni interes. A sredstva za 2025. godinu biće 40 odsto manja nego ove godine, koja ni sama nije ispunjena do kraja - zaključio je Božović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dj-qyeROfZso&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Božović: Što je veći budžet sve je manje sredstava za društveno javni interes

Alchajmerova bolest je najčešći oblik demencije, koja se s vremenom pogoršava, postepeno oduzimajući oboljelima sjećanja i samostalnost.
Prema Fondaciji za pobedu Alchajmera, 17 odsto osoba starijih od 75 godina boluje od ove bolesti. Iako se bolest javlja kod stotina hiljada pacijenata, samo je kod polovine pravilno dijagnostikovana.
Test, koji je razvila japanska kompanija Fuđirebio dijagnostiks, meri prisustvo beta-amiloidnog i tau-proteina u krvi, karakterističnih za Alchajmerovu bolest. Zbog veoma malih količina ovih proteina, do sada je bilo teško detektovati ih iz krvi.
Pozitivan test ne znači automatski da je osoba bolesna.
"Ovo je dijagnostički test, a ne skrining", objasnio je za BFM TV profesor Filip Amuje, generalni direktor Fondacije Alchajmer. Dok skrining detektuje prisustvo bolesti u ranoj fazi kod osoba koje deluju zdravo, Fuđirebiov test je namijenjen pacijentima koji već imaju simptome i on mora da se potvrdi dodatnim kliničkim podacima, poput neurokognitivnih testova. "Proteini koje tražimo nalaze se u velikim količinama kod oboljelih od Alchajmera, ali se pojavljuju i u manjim količinama kod ljudi koji nisu bolesni. Budući da je test veoma osjetljiv, bolest bi mogla da bude pogrešno dijagnostikovana", dodao je on.
Danas se dijagnoza Alchajmerove bolesti postavlja na osnovu neuropsiholoških testova, magnetne rezonance, pozitronske emisione tomografije (PET skeniranje), koja mjeri metaboličku aktivnost.
Ljekari, takođe, mogu da uzmu uzorak cerebrospinalne tečnosti (lumbalna punkcija) i izmjere u njoj proteine koji su prisutni u velikim količinama u mozgu oboljelih od Alchajmera.

500x500

1250x600

1084x550

Dijagnostikovanje Alchajmerove bolesti uskoro na osnovu analize krvi

Crnoj Gori nijesu rađena istraživanja o prosječnom sadržaju olova u krvi stanovništva, a mjerenja prisustva metala u organizmu ne rade se rutinski, već ako postoje indikacije - sumnja na bolest/trovanje ili u sklopu populacionih istraživanja, rečeno je Pobjedi iz Instituta za javno zdravlje (IJZCG).
Uporedo, kako navode iz te institucije, monitoringom koji realizuje Agencija za zaštitu životne sredine (EPA), što je navedeno i u posljednjem njihovom izvještaju „Informacija o stanju životne sredine u Crnoj Gori za 2023. godinu“, utvrđen je povećan sadržaj olova detektovan na lokaciji dječjeg igrališta u Skerlićevoj ulici u opštini Pljevlja.
- U ovom izvještaju su prikazani i rezultati monitoringa kontaminenata u sedimentu mora koji su pokazali povećan sadržaj olova u poređenju sa prirodnim koncentracijama na više ispitivanih lokacija – navode iz Instituta za javno zdravlje.
U fokus javnosti kontaminacija olovom dospjela je minule sedmice, kada su objelodanjeni podaci o povišenim vrijednostima ovog metala kod zaposlenih u lučkotransportnom preduzeću Port of Adria iz Bara. Naknadno testiranje potvrdilo je da su povišene vrijednosti zabilježe i kod radnika tog preduzeća koji nijesu neposredno bili uključeni u pretovar rude sa sadržajem olova, zbog čega su pozornost, ali i nedoumica o uzrocima i rasprostranjenosti ovog problema doveli do alarma, naročito u Baru.
Od tada traje polemika i saopštavaju se različita viđenja u pogledu odgovornosti, sistemskog odgovora, a nameće se i pitanje evidencije i podataka o prisustvu olova u sredini i potencijalnih oboljenja koja uzrokuje.
Iz IJZ ukazuju da je u našoj zemlji, u skladu sa Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti i Pravilnikom o načinu prijavljivanja zaraznih bolesti, bolničkih infekcija, stanja i smrti oboljelih od ovih bolesti, obavezno prijavljivanje uglavnom fokusirano na zarazne bolesti.
- Što se nezaraznih bolesti tiče, u Institutu se vode registri nezaraznih bolesti: akutnog koronarnog sindroma, malignih bolesti, šećerne i cerebrovaskularnih bolesti. Zdravstvene ustanove su svakako u obavezi da prijavljuju u rutinskoj zdravstvenoj statistici oboljenja i stanja u skladu sa revizijom Međunarodne klasifikacije bolesti (MKB 10) – navode iz te institucije.
<h2>Izvori kontaminacije</h2>
Prema ocjeni stručnjaka IJZ, bilo koja količina olova u krvi ukazuje na izloženost tom hemijskom elementu ili njegovim jedinjenjima. Ukazuju na to da nivo olova u krvi varira od zemlje do zemlje i od regije do regije, a najviši nivoi i najveći teret bolesti zbog izloženosti olovu opaženi su u zemljama s niskim prihodima – posebno u područjima gdje se olovo koristi u industriji (kao što su topionice, rudnici i rafinerije).
Iz Instituta preciziraju da se istraživanja mjerenja nivoa olova u krvi u opštoj populaciji sprovode u nekoliko zemalja EU od ranih osamdesetih godina prošlog vijeka.
Nakon postepenog uklanjanja olova iz benzina u većini evropskih zemalja interesovanje za nivoe olova u krvi je smanjeno. Međutim, npr. u Švedskoj je utvrđeno da nakon 2009. godine nije došlo do smanjenja nivoa olova u krvi, što znači da još postoje drugi izvori izloženosti olovu koje treba otkriti i eliminisati. Prema podacima iz Evropske incijative za humani biomonitoring (HBM4EU), u zemljama regiona, kao što je Slovenija, prema nacionalnom istraživanju koje je sprovedeno 2011-2014. godine, srednje koncentracije kod različitih populacionih grupa su bile (izražene i mikrogramima po litru): djeca 6-11 godina (13.4 µg/L), muškarci 20-35 godina (19.6 µg/L), žene 20-35 godina (17.3 µg/L) i žene 50-60 godina (26.7 µg/L).
Iako u našoj zemlji nijesu rađena istraživanja prisustva olova u krvi stanovništva, iz IJZ navode da monitoring stanja zemljišta i ispitivanje sadržaja opasnih i štetnih materija u zemljištu realizuje Agencije za zaštitu životne sredine EPA u skladu sa Zakonom o životnoj sredini, Zakonom o poljoprivrednom zemljištu i Pravilnikom o dozvoljenim koncentracijama štetnih i opasnih materija u zemljištu i metodama za njihovo ispitivanje.
Monitoring koji realizuje EPA obuhvata praćenje sadržaja hemijskih elemenata u zemljištu kadmijum (Cd), olovo (Pb), živa (Hg), arsen (As), hrom (Cr), nikal (Ni), fluor (F), bakar (Cu), molibden (Mo), bor (B), cink (Zn) i kobalt (Co).
<h2>Potrebna bolja koordinacija</h2>
Slučaj u Baru izazvao je opravdanu brigu sindikalaca koji su naglasili da kod nas ne postoje specijalizovane ustanove koje bi promptno odgovorile na ovaj problem, da nedostaje sistemski odgovor države i društva, a da je to za posljedicu imalo višenedjeljno kašnjenje u reakciji i slanju dijela radnika na liječenje van zemlje, u specijalizovani Institut „Dr Dragomir Karajović“ u Beogradu.
Ipak iz Instituta za javno zdravlje, kako navode u odgovorima na pitanja Pobjede, smatraju da sistem nije „zatajio“ u ovom slučaju, već je još jedanput prepoznata potreba da se ojačavmeđuinstitucionalna saradnja i koordinacija između sektora zdravlja i životne sredine kako na centralnom, tako i na lokalnom nivou.
Na pitanje ko je sve nadležan za kontrolu i prevenciju ovakvih situacija, iz IJZ ističu da su, pored Zakona o životnoj sredini kao krovnog dokumenta, znatnim brojem podzakonskih akata i dokumenata uređene aktivnosti koje se odnose na prevenciju i kontrolu zagađivanja životne sredine.
- Prema važećem Zakonu o zaštiti i zdravlju na radu kao krovnom dokumentu, „poslodavac je dužan da izvrši ispitivanje uslova radne sredine, odnosno da projektovanjem, izgradnjom novih i rekonstrukcijom postojećih objekata, korišćenjem i održavanjem tehnoloških procesa rada sa pripadajućim objektima i sredstvima za rad obezbijedi da se rad zaposlenih obavlja na bezbjedan i zdrav način, a hemijske, fizičke (osim jonizujućih i nejonizujućih zračenja) i biološke materije, eksplozivna atmosfera, azbest, mikroklima i osvjetljenje na radnim mjestima i u radnim i pomoćnim prostorijama usklade sa propisanim mjerama zaštite i zdravlja na radu i normativima za djelatnost koja se obavlja na tim radnim mjestima i u tim prostorijama“ – podsjećaju iz IJZ.
Ukazuju da je taj propis je definisao i obavezu poslodavca da odredi iz reda svojih zaposlenih stručno lice ili organizuje stručnu službu za poslove zaštite i zdravlja na radu, kao i niz drugih obaveza i aktivnosti koje se moraju sprovesti u pogledu zaštite zdravlja radnika.
- Takođe, u oblasti zaštite na radu postoje podzakonski dokumenti koji bliže određuju prava i obaveze poslodavaca i zaposlenih, koji su takođe usmjereni na zaštitu i očuvanje zdravlja radnika – navode iz ove institucije.
<h2>Adrese i statistika</h2>
Preciziraju da u pogledu zdravstvenih institucija koje se bave dijagnostikom i liječenjem problema vezanih za trovanje, u zavisnosti od agensa koji je izazvao trovanje i opšteg stanja pacijenta, usluge se pružaju u vanbolničkoj (domovi zdravlja, hitna medicinska pomoć) ili bolničkoj zaštiti (opšte, specijalne bolnice i Klinički centar Crne Gore).
- U ovakvim slučajevima ustanove koje se bave kurativnim aktivnostima nijesu u obavezi da sarađuju sa Institutom za javno zdravlje Crne Gore kao ustanovom na tercijarnom nivou zdravstvene zaštite, koji se bavi uglavnom preventivnim aktivnostima, ali jesu da vode urednu medicinsku dokumentaciju u skladu sa važećim propisima – zaključuju iz IJZ.&nbsp;
<h2>Direktivom EU pooštreni kriterijumivi snižene biološke granične vrijednosti</h2>
Kako je Pobjedi rečeno iz Instituta za javno zdravlje, Evropska unija je ove godine revidirala granične vrijednosti za profesionalnu izloženost olovu i njegovim neorganskim jedinjenjima u Direktivi 98/24/EZ koja se odnosi na zaštitu zdravlja i sigurnost radnika na radu od rizika povezanih s hemijskim sredstvima, smanjivši ih pet puta, a te vrijednosti, kako se očekuje, u svoju legislativu i pravilnike moraće da implementira i naša zemlja.
- Granica profesionalne izloženosti u osmočasovnom radnom vremenu od 0,15 miligrama po kubnom metru u vazduhu (0,15 mg/m3) smanjena je na 0,03 mg/m3. Biološka granična vrijednost od 70 mikrograma na 100 mililitara krvi (70µg/100ml) smanjena je na 15µg/100ml (30 µg/100ml do 2028. godine). Radi zaštite od štetnih efekata olova na trudnoću, za radnice u reproduktivnoj dobi primjenjivaće se granične vrijednosti od 4,5 µg/100 mg ili nacionalna referentna vrijednost u opštoj populaciji koja nije profesionalno izložena olovu i njegovim neorganskim jedinjenjima ako takva vrijednost postoji – kažu iz Instituta.
Dodaju da se u Crnoj Gori Pravilnikom o mjerama zaštite na radu od rizika izloženosti hemijskim materijama (Službeni list Crne Gore, br. 81/16) propisuju minimalni zahtjevi koje poslodavac treba da ispuni u obezbjeđivanju mjera zaštite i zdravlja na radu uključujući i granične vrijednosti radi otklanjanja ili smanjenja rizika od nastanka povreda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom koje nastaju za vrijeme rada pri izlaganju zaposlenog hemijskim materijama.
- Očekuje se da se u ovaj Pravilnik u narednom periodu prenesu i nove izmjene Direktive Evropskog savjeta 98/24/EZ – kažu iz IJZCG.
<h2>Gdje se sve nalazi</h2>
Prema podacima koje navodi IJZ, iako se olovo nalazi u malim količinama u Zemljinoj kori, uglavnom u obliku olovnog sulfida (galenit), njegova rasprostranjenost u životnoj sredini je u velikoj mjeri rezultat ljudskih aktivnosti.
- To su, na primjer, rudarstvo, topljenje, rafiniranje i reciklaža olova; upotreba olovnog benzina (benzina) i avio goriva; korišćenje olova u proizvodnji, kao što je izrada akumulatora, ranije boja, glazure i olovnog stakla, u vodovodnim cijevima i lemovima. Olovo je prisutno i u nekim tradicionalnim ljekovima i kozmetici, u izradi nakita, lemljenju i keramici; kao dio nekih električnih i elektronskih predmeta; u raznim aktivnostima zanatske ili male privrede, neformalnom recikliranju i slično – podsjećaju iz IJZ.

Crna Gora nema podatke o prosječnom sadržaju olova u krvi kod stanovništva

Službenici policije uhapsili su L.K. (45) državljanina Republike Srbije, za kojim je na snazi međunarodna potjernica NCB Interpola Beograd, saopšteno je iz Uprave policije,
- Provjerom preko NCB Interpola Podgorica utvrđeno je da se L.K. u Srbiji potražuje zbog krivičnih djela - nanošenje teške tjelesne povrede i ugrožavanje sigurnosti Krivičnog zakonika Srbije, nakon čega je predat na dalju nadležnost službenicima Odjeljenja bezbjednosti Podgorica- navodi se u saoštenju,
Kako iz policije ističu, dodatne provjere imenovanog su izvršene nakon izdržane kazne zatvora u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu, u trajanju od 16 dana, na koju je osuđen rešenjem Suda za prekršaje u Budvi zbog počinjenih prekršaja iz čl. 213 st 1, tačke 1 i 10 Zakona o strancima – boravak bez važeće putne isprave i nezakonit ulazak i boravak na teritoriji Crne Gore.
- L.K. će u zakonskom roku biti sproveden sudiji za istrage Višeg suda u Podgorici u cilju određivanja ekstradicionog pritvora- navodi se u saopštenju.

Podgorica: Uhapšen državljanin Srbije po međunarodnoj potjernici Interpola

Vrhovni sud produžio je za dva mjeseca pritvor Edinu Čaluku, zbog krijumčarenja 131 kilograma marihuane.
Vijeće Vrhovnog suda, kako se navodi u saopštenju, tu odluku donijelo je odlučujući o predlogu Višeg državnog tužilaštva za produženje pritvora protiv E.Č.&nbsp;
Navodi se da je okrivljenom pritvor produžen zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Dodaje se da je okrivljeni E. Č., prema navodima iz naredbe o sprovođenju istrage i spisa predmeta, osnovano sumnjiv da je petog septembra iz Albanije u Crnu Goru, preko Graničnog prelaza Božaj, neovlašćeno radi prodaje unio 131 kilogram marihuane, raspoređene u 114 plastičnih pakovanja.
Droga je, kako su kazali, bila sakrivena u specijalnom prostoru, takozvanom „bunkeru“, u teretnom motornom vozilu Reno Iveco, a otkrivena je na carini prilikom skeniranja i fizičkog pregleda vozila na carinskom terminalu u Podgorici.
&nbsp;- Pritvor je okrivljenom produžen zbog opasnosti od bjekstva. Vrhovni sud je, odlučujući o produženju pritvora, uzeo u obzir da je E. Č. državljanin Federacije Bosne i Hercegovine, da često putuje u inostranstvo i bavi se međunarodnim transportom, kao i da ima razvijene kontakte u inostranstvu, što bi mu moglo olakšati eventualno skrivanje- navodi se u saopštenju Vrhovnog suda.
Kako su dodali, okrivljenom E. Č. pritvor je prvobitno određen rješenjem sudije za istragu Višeg suda u Podgorici sedmog septembra, a produžen rješenjem Krivičnog vijeća tog suda trećeg oktobra ove godine.
Po ovom rješenju Vrhovnog suda Crne Gore, pritvor može trajati do pet &nbsp;februara naredne godine.

Vrhovni sud produžio pritvor Edinu Čaluku zbog krijumčarenja 131 kilograma marihuane

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirane su 23 saobraćajne &nbsp;nezgode, u kojima je pet osoba povrijedjeno teže, osam lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano 13 nezgoda, Nikšiću pet, Herceg Novom dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Baru, Kotoru i Budvi.
Izdato je 558 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 43 prekršajne prijave.
Policija je oduzela devet pari registarskih tablica.

UP: Za 24 sata 23 saobraćajne nezgode

Grupa građana Cetinja danas će blokirati saobraćaj na magistralnom putu Cetinje-Podgorica, u mjestu Kruševo Ždrijelo, od 15 sati i 20 minuta, kazala je za Portal ETV Vesna Pejović, majka i baba ubijenih u masakru na Medovini.
Građani Cetinja mirne blokade organizuju mjesecima iskazujući protest i tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora za dvije tragedije u kojima je na Cetinju, u dvije i po godine, ubijeno dvadeset i troje njihovih sugrađana.
Do sada su simbolično blokade počinjale u 17.26 sati, vrijeme kada je Aco Martinović započeo krvavi pir u kojem je ubijeno 13 osoba.&nbsp;
Pejović je kazala i da se ubuduće neće znati vrijeme blokada.
- Nijesu uspjeli da me slome, neću odustati sve dok zahtjevi ne budu ispunjeni - kazala je Pejović.&nbsp;
O blokadama će, kako je poručila, odlučivati građani koji su svakoga dana na Kruševom ždrijelu.&nbsp;
- Oni su konstantno na blokadama, po lijepom i ružnom vremenu. Istrajali smo i istrajaćemo sigurni budite, neka narod Crne Gore bude svjestan da stojimo zbog ovakvog sistema, društva i života. Moje ne mogu vratiti ali želim osmijeh ovoj đeci - zaključila je Pejović u izjavi za Portal ETV.&nbsp;

Od danas će varirati satnica blokada na Kruševom ždrijelu: Nema odustajanja dok zahtjevi ne budu ispunjeni

Novoimenovana vršiteljka dužnosti direktorice Javne ustanove Muzeji i galerije Budve Ivana Ćupić onemogućena je jutros da uđe u kancelariju, jer je bivša direktorka ove institucije Lucija Đurašković zaključala vrata i odbila da preda ključ. - Jutros sam se pojavila na poslu i kancelarija je bila zaključlana. Ona traži da joj uručim rješenje o razrješenju i odlku Savjeta ustanove o njenom razrješenju da bi se obavila primopredaja. Ja, naravno, nemam ta dokumenta. Sjedim u hodniku i čekam razrješenje situacije. Pozvali smo policiju, ali oni su tražili da dođemo kod njih da podnesemo prijavu – kazala je Portalu ETV Ćupić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Ivana Ćupić (Foto Đ.Cmiljanić)"> <figcaption>Ivana Ćupić(Photo: Đ.Cmiljanić)</figcaption> </figure>  Ona očekuje da će situacija biti riješena i da će već sjutra početi da obavlja dužnost. Objavili smo jutros da je Ćupić imenovana za novu direktoricu Muzeja i galerija Budve umjesto Lucije Đurašković kojoj je mandat istekao još 2021. godine, ali je ona, bez obzira na tu činjenicu sve to vrijeme rukovodila institucijom. - Sa radošću vas obavještavam da danas preuzimam dužnost direktorke JU Muzeji i galerije Budve. Velika mi je jednako i čast i odgovornost voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju, te iskreno zahvaljujem na ukazanom povjerenju. Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve – kazala je Ćupić za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Ističe da će se posebno posvetiti modernizaciji sadržaja i prostora institucije, većoj otvorenosti i snažnijem povezivanju sa zajednicom, značajnom povećanju broja posjetilaca, te digitalizaciji fonda i primjeni savremenih pristupa u svim segmentima rada. - Želim da zajedno izgradimo snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji. I te kako vjerujem u potencijal ove ustanove i pozivam mlade ljude, kao i sve građane, da se aktivno uključe u inicijative, programe i aktivnosti koje pripremamo. Cijeneći stručnost i predanost zaposlenih, kao i temelje koje su postavili svi moji prethodnici, odlučno vjerujem da s današnjim danom započinje nova faza dinamičnog razvoja Muzeja i galerija Budve – poručila je ona. Najavili smo da primopredaja dužnosti između bivše i nove direktorice neće proteći „u miru“, ukazujući da se Đurašković nije „pomirila“ sa tim da se mora povući i da je početkom novembra najavila da će podnijeti krivičnu prijavu zbog „falsifikovanja pečata“ te javne ustanove, odbijajući da prihvati da bude razriješena. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko ona dugo želi. Imenovana je u avgustu 2017. na period od četiri godine, ali nakon što joj je istekao mandat u avgustu 2021. nije pokrenut postupak izbora novog direktora?! Podršku Luciji Đurašković u novembru je dao budvanski odbor Nove srpske demokratije, partije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Iz Opštine Budva u avgustu je saopšteno da Đurašković i njeni bliski saradnici zloupotrebom i mahinacijama koriste sindikat u privatne svrhe i onemogućavaju kompletiranje Savjeta ustanove, jer odbijaju da predlože člana iz reda zapošljenih. - ...Lucija Đurašković nije preuzela nijednu radnju kako bi se iz reda zaposlenih imenovao član Savjeta, nakon čega bi osnivač predložio i ostale članove. Svjesna činjenice da bi je novoimenovani Savjet mogao zbog brojnih propusta u radu razriješiti, nastavlja sa opstrukcijama, posebno koristeći političku krizu i činjenicu da lokalni parlament nije funkcionisao – saopštili su u avgustu iz Opštine Budva.

Lucija Đurašković zaključala kancelariju, Ćupić u hodniku čeka policiju

Mladi pljevaljski ljekar Kerim Halilović, zapošljen u Opštoj bolnici u Pljevljima, sudeći prema onome što je juče na skupštinskom odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje saopštio ministar zdravlja Vojislav Šimun, ipak će otputovati u Davos na edukaciju koju je sam sebi platio, bez obzira na činjenicu da mu direktor dr Saša Grbović, bez obzira na nalog ministra, još nije dao saglasnost. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje člana Odbora dr Nermina Abdića <h2>ČEKAJUĆI ODLUKU</h2> Dnevnik Vijesti juče je objavio priču o slučaju ortopeda Halilovića koji je direktora pljevaljske bolnice Grbovića optužio za mobing. - Ja još nijesam dobio saglasnost za edukaciju iako treba da putujem u subotu. Vidjećemo kako će se danas odvijati situacija. Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović za Portal ETV. Dr Abdić juče je na Odboru za zdravstvo upozorio ministra Šimuna da se u slučaju dr Halilovića radi o mobingu. - Ja Vas molim da ovo ispitate. Budite sigurni da ću se kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore potruditi da ovo dobije epilog, jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun je bio jasan da mladi ljekar iz Pljevalja treba da pohađa obuku i saopštio dr Abdiću da je lično zvao direktora Opšte bolnice Bijelo Polje i da su našli način da se „pokrije“ Halilovićevo odsustvo. Objasnio je da je o tome informisan i direktor pljevaljske biolnice. - Ne vidim prepreku da se to obavi. Zabrana edukacije zapošlenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Stav Ministarstva zdravlja je jasan i i očekujem da će to biti regulisano – istakao je Šimun.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061232_902641c0f31e3e338210e8b104ca15e0aa863783ebc4ad2b8a7a0dae62ed3090.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203061232_902641c0f31e3e338210e8b104ca15e0aa863783ebc4ad2b8a7a0dae62ed3090" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Vojislav Šimun "><figcaption>NAŠAO RJEŠENJE, ALI NE SA DIREKTOROM PLJEVALJSKE BOLNICE: Ministar zdravlja Vojislav Šimun (Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  Abdić ga je, međutim, upozorio da Grbović, bez obzira na sve to, istrajava u svojoj odluci, citirajući dopis koji je dobio od njega u kojem, pored ostalog piše, da su svjesni „da je svaka edukacija od značaja, ne samo ova, ali zbog potreba procesa rada nijesmo u mogućnosti da istu odobrimo“. - Ako se ova situacija ne riješi nećemo dozvoliti da iko bude iznad Vas. Vi ste na vrhu priramide zdravlja i mora da se zna - ko kosi, ko vodu nosi – poručio je Abdić. <h2>POLEMIKA</h2> A Grbović se juče oglasio na Pljevaljskom portalu, pored ostalog, ističući da „obaveza i potreba kontinuirane edukacije mora biti usaglašena sa procesom rada, potrebama ustanove, godišnjim odmorima, kao i brojem obavljenih edukacija u prethodnom periodu“. - ... navedenu edukaciju dr Kerim Halilović nije predvidio, niti planirao, niti u krajnjem uvrstio u plan edukacija. Što znači da ne postoji zakonska niti normativna obaveza odobravanja ove edukacije – kategoričan je Grbović. Pravdao se i da zdravstvena ustanova na čijem je čelu ima zakonsku obavezu da pruži zdravstvenu zaštitu svakoj osobi koja je u stanju potrebe, uz konstataciju da „pacijent mora biti na prvom mjestu“. - Zamislite situaciju u kojoj imate traumu, prelom, povredu, a mi kao bolnica nijesmo u stanju da mu ukažemo pomoć, jer se ljekar koji ima važeću licencu za rad, koji je edukovan i ima sposobnosti da pomogne, nalazi na edukaciji. Ovdje je prioritet pravo pacijenta na zdravstvenu zaštitu – napisao je on, između ostalog. Kategoričan je i da dr Halilović nije izložen bilo kakvoj diskriminaciji u pljevaljskoj bolnici i optužio ga da preko političkih struktura pokušava da se oslobodi obaveze, definisane ugovorom o specijalizaciji u pljevaljskoj bolnici, po kojem je obavezan da u ustanovi ostane „na radu najmanje dvostruko vrijeme u odnosu na vrijeme trajanja specijalističkog staža“. - ...što je vjerovatno i pozadina cijele ove situacije – napisao je Grbović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061236_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203061236_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Kerim Halilović"><figcaption>TVRDI DA JE ŽRTVA DISKRIMINACIJE: Dr Kerim Halilović (Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Decidiran je i da „iz pravila profesije, etike, zakletve ljekara, razuma i logike proizilazi da je nepojmljivo dati prioritet kongresu od 5 dana u odnosu na zdravlje građana Pljevalja i Žabljaka“. Na njegove tvrdnje sinoć je reagovao dr Halilović ponavljajući da je u bolnici izložen kontinuiranim pritiscima, selektivnim postupanjima, a na njegovu profesionalnu štetu. - ...što više nije samo lični problem, već pitanje kvaliteta zdravstvene zaštite stanovnika Pljevalja. Ukoliko se ovakvo mobirajuće postupanje menadžmenta nastavi, biću prinuđen da, iz profesionalnih i ličnih razloga, ozbiljno razmotrim napuštanje Opšte bolnice Pljevlja – poručio je dr Halilović. Dr Grbović je uzvratio novim reagovanjem ističući da je spreman da odgovara pred svim državnim instancama Crne Gore – Osnovnim sudom, Osnovnim državnim tužilaštvom u Pljevljima, kao i pred Specijalnim državnim tužilaštvom, pozivajući ih da reaguju. <h2>IZUZETNA EDUKACIJA</h2> Da se edukacija u Davosu zaista kotira visoko na ljestvici medicinskih obuka potvrdilo je i Ministarstvo zdravlja u odgovoru na pritužbu dr Halilovića u kojem, pored ostalog, piše da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. - U odluci direktora nijesu detaljno obrazloženi razlozi koji bi dokazali da se organizacija rada za period od nekoliko dana nije mogla adekvatno prilagoditi, niti je obrazloženo zašto Vaš zahtjev nije razmatran u razumnom roku – piše, pored ostalog, u dopisu Ministarstva zdravlja koji nam je dr Halilović dostavio. Naglašava se i da će se od pljevaljske bolnice zahtijevati da organizuje proces rada na način koji će omogućiti da Halilović ide na edukaciju „ukoliko to objektivno nije protivno medicinskim potrebama pacijenata“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061236_d0a34ad08bbe23bb151a51ebcfd7984e588c3d91a16d06bc85ee64abfb04f75f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251203061236_d0a34ad08bbe23bb151a51ebcfd7984e588c3d91a16d06bc85ee64abfb04f75f" data-rendition-name="original" width="687" height="587" loading="lazy" alt="Saša Grbović"><figcaption>TVRDI DA NEMA DISKRIMINACIJE: Dr Saša Grbović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Zaključuju da će „u slučaju nepridržavanja zakonskih obaveza“ biti „pokrenute daljnje mjere u skladu sa nadležnostima, uključujući sprovođenje inspekcijskog nadzora“. Dr Halilović je specijalista ortopedske hirurgije i traumatologije. AO kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Abdić ministru Šimunu: Vi ste na vrhu priramide zdravlja i mora da se zna - ko kosi, ko vodu nosi

Iako su se na posljednjoj sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović hvalisali kako proces vetinga ide po planu, realnost ih žestoko demantuje. &nbsp; Slučaj bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića pokazuje kakvim se sve drastičnim manipulacijama služe čelnici policije i njihovi poslušnici iz Disciplinske komisije. &nbsp; Disciplinski postupak protiv Pavićevića je, bez potrebnih dokaza, 13. februara 2025. godine pokrenula disciplinska tužiteljka Milena Pajović. Ali - bez mnogo uspjeha: od sredine febrauara do kraja septembra – kada je trebalo da se konačno vide dokazi protiv bivšeg policijskog funkcionera - čak četiri su ročišta otkazivana. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191232_19f3e8d8388a90e6bd04eaa74e38235c68120ad46a2bb1ace9b2411c4664d790.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203191232_19f3e8d8388a90e6bd04eaa74e38235c68120ad46a2bb1ace9b2411c4664d790" data-rendition-name="original" width="768" height="633" loading="lazy" alt="MUKE SA DOBIJENIM ZADATKOM: Milena Pajović, disciplinska tužiteljka"> <figcaption>MUKE SA DOBIJENIM ZADATKOM: Milena Pajović, disciplinska tužiteljka(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  MUKE DISCIPLINSKE KOMISIJE A onda je zakazano još jedno. Pavićevićev pravni zastupnik, advokat Mihailo Volkov, obaviješten je u poneđeljak mejlom od sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde da se odgađa ročište u disciplinskom postupku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191232_7f8f33a414cee8c78faa99b22c629d17e3d76d39456e1b51ab1b5efe06d88b82.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203191232_7f8f33a414cee8c78faa99b22c629d17e3d76d39456e1b51ab1b5efe06d88b82" data-rendition-name="original" width="1155" height="1035" loading="lazy" alt="ZVANIČNA OBAVIJEST: Mejl sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde "> <figcaption>ZVANIČNA OBAVIJEST: Mejl sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Objašnjava to u izjavi za Televiziju E. -Disciplinska rasprava bila je zakazana za 2. decembar ove godine kada je bilo i planirano da se ista zaključi, imajući u vidu činjenicu da se mom branjeniku Mihailu Pavićeviću po drugom osnovu izrečena mjera zabrana napuštanja stana i prostorija u funkcionalnoj vezi sa stanom. Zato sam se obratio sudiji za istragu koji mi je po osnovu prisustva disciplinskoj raspravi za dan 2. decembar uredno dao dozvolu. Međutim, dana 1. decembra dobio sam mejl od disciplinske komisije gdje je ukazano da se ista odlaže jer je - &nbsp;predsjednica disciplinske komisije službeno odsutna, objašnjava Volkov. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191236_97c697a668f09ce9f7d62fce7a1fa1279ebc7a44f544d1c60513ea22f8733679.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251203191236_97c697a668f09ce9f7d62fce7a1fa1279ebc7a44f544d1c60513ea22f8733679" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ZVANIČNO DRŽAVNO OBAVJEŠTENJE KOJE (NE) OBAVEZUJE DRŽAVU: Mihailo Volkov"> <figcaption>ZVANIČNO DRŽAVNO OBAVJEŠTENJE KOJE (NE) OBAVEZUJE DRŽAVU: Mihailo Volkov(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I navodi da mu je objašnjeno u mejlu kako će o terminu održavanja nove disciplinske rasprave biti naknadno obaviješten. &nbsp; IZNENAĐENJE U ZGRADI MUP-A Poučen raznim ranijim podmetanjima policijskog vrha, Pavićević se, uz dozvolu Suda, pojavio u zakazano vrijeme u ,,Limenci”, zgradi Uprave policije gdje se nalaze prostorije Disciplinske komisije. No, tamo nije zatekao ikoga?! &nbsp; Potom je otišao u zgradu MUP-a na Bulevaru Svetog Petra kako bi od sekretarke disciplinske komisije Marije Kilibarde preuzeo pismeno obavjestenje o odlaganju postupka. &nbsp; Tada je Pavićevića dočekalo iznenađenje: na svom radnom mjestu u svojoj kancelariji, oko 13 sati i 20 minuta, mirno je sjedjela predsjednica Disciplinske komisije - Ljubica Damjanović. Ista osoba za koju je dan ranije stiglo zvanično obavještenje da će tog dana biti službeno odsutna?! &nbsp; Ispostavilo se da je Damjanović bila službeno i stvarno prisutna na poslu. Još i gore: pokazalo se da je mejl policijske službenice Kilibarde, kao službeni dokument u elektronskoj formi, sadržao lažne informacije! &nbsp; -Očigledan razlog za odlaganje postupka, ali i za službeni mejl koji sadrži lažne informacije, jeste nedostatak dokaza protiv Pavićevića – ističe izvor Televizije E iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; Ocjenjuje da disciplinska tužiteljka Pajović nije imala dokaze prije pokretanja disciplinskog postupka, a nije ih obezbjedila ni naknadno u periodu od kad je pokrenula postupak pa do ročišta u septembru kad su Volkov i Pavićević iznijeli odbranu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191244_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251203191244_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224" data-rendition-name="original" width="862" height="738" loading="lazy" alt="INSPIRISALI LAVINU DISCIPLINSKIH POSTUPAKA: Šćepanović, Šaranović i Jokić"> <figcaption>INSPIRISALI LAVINU DISCIPLINSKIH POSTUPAKA: Šćepanović, Šaranović i Jokić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  SUSPENZIJA PO KOMANDI POLICIJSKOG VRHA Milovan Pavićević je 11. jula ove godine suspendovan na osnovu predloga Gorana Jokića, mišljenja Lazara Šćepanovića i rješenja Danila Šaranovića. Ta trojica policijskih čelnika su potpisima i službenim pečatima ovjerili da je, citiramo, ,,Pavićević svojim dolaskom na posao u Odjeljenje bezbjednosti Podgorica zbog vođenja disciplinskog postupka narušava ugled i interese policije i ministarstva”. &nbsp; Međutim, ispostavilo se da je ocjena Jokića, Šćepanovića i Šaranovića zasnovana na neistinitim, lažnim informacijama: bivši policijski funkcioner Milovan Pavićević nije dolazio na posao još od 9. aprila 2021. i za to postoje materijalni dolazi. &nbsp; Već taj podatak govori o nečasnim namjerama čelnika policije i politički zasnovanom progonu Milovana Pavićevića. Ali, nije to jedina prilika kada su se mogle vidjeti zlokobne, podle namjere. &nbsp;&nbsp; OPASNE, PREŠUTANE, PORUKE ,,Treba dron brate onaj najbolji od 10 kg na kuću onome Pavićeviću, pa neka onda prave djela kako hoće. Preko ovoga neću proći, ubiću Pavićevića, vidjećeš.” &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191248_b145ae7f37d1891e309959b59b68aee42c7763343a142c02150ed83b0a133e22.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251203191248_b145ae7f37d1891e309959b59b68aee42c7763343a142c02150ed83b0a133e22" data-rendition-name="original" width="1637" height="945" loading="lazy" alt='SAKRIVENE PRIJETEĆE PORUKE: Screenshot teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti"'> <figcaption>SAKRIVENE PRIJETEĆE PORUKE: Screenshot teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Ovom stravičnom Skaj porukom, poslatom 7. juna 2020. godine, Budvanin Vasilije Rafailović sugeriše šefu kavačkog klana Radoju Zviceru da bi trebalo likvidirati Milovana Pavićevića, tadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Podgorica. &nbsp; &nbsp;O toj opasnosti Pavićević dugo nije imao ni naznaka. Načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, na čiju adresu isključivo dolaze Skaj prepiske koje Europol šalje, imao je dokumenta - među njima i poruku u kojoj se najavljuje likvidacija Pavićevića - Rafailovića, još krajem 2022. godine. I nije obavijestio svog kolegu Pavićevića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, Milovan Pavićević je o opasnim namjerama kavčana iz 2020. godine &nbsp;saznao je tek pet godina kasnije! I to iz medija, iz jednog teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti”. &nbsp; &nbsp;-Podatak da se od Pavićevića krila informacija o namjeri da se ubije i on i njegova porodica pokazuje da je bivši policijski funkcioner već bio na listi za politički progon – ocjenjuje izvor Televizije E iz vrha MUP-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191248_0ead87f6a8cfab875e72af0dd2f3528276cc1f0b90a6d53bd6b0cd5963c40fef.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251203191248_0ead87f6a8cfab875e72af0dd2f3528276cc1f0b90a6d53bd6b0cd5963c40fef" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="STALNA META POLITIČKOG PROGONA: Milovan Pavićević"> <figcaption>STALNA META POLITIČKOG PROGONA: Milovan Pavićević(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  DUGA POTRAGA – BEZ DOKAZA Zlokobna je istina da su od Pavićevića sakrivani podaci koji ukazuju na opasnosti po njega i njegovu porodicu. U međuvremenu, čelnici MUP-a i policije pokrenuli su akciju čišćenja nepodobnih među kojima je Pavićević očito vrlo visoko kotiran kao nepoželjno lice. &nbsp; Otvaranje postupka išlo je lako, ali sakupljanje dokaza – veoma teško. Zato se disciplinski postupak se od februara odađao čak četiri puta, a od dokaza postoje samo neistinite, frizirane ocjene iz Komisije MUP-a za bezbjednosne provjere, koje kontroliše direktno ministar Šaranović, funkcioner Demokrata Alekse Bečića. &nbsp;&nbsp; Nedostatak dokaza, međutim, ne znači da se disciplinski postupak protiv Milovana Pavićevića obustavlja. Iako dokaza nema, progon na ličnoj i političkoj osnovi se očito nastavlja. &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4v49w6egzEk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: krv