Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, saznaje Portal ETV, potvrdilo je da direktor Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“, kadar Demokrata, Krsto Radović ne ispunjava uslove za tu funkciju. Ovaj resor kao drugostepeni organ postupao je po žalbi predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda Zorana Lakušića na rješenje inspektorke rada koja je ustanovla da Radović nije smio biti imenovan za direktora kompanije, jer ne ispunjava uslove iz kompanijskih akata. <h2> DIREKTOR BEZ USLOVA</h2> - Na osnovu svega naprijed navedenog, te cijeneći navode žalbe, kao i spise predmeta, Ministarstvo je stava da je osporenio rješenje donijeto pravilnom primjenom materijalnog prava, te da je inspektorka rada pravilno postupila time što je naredila nadležnom organu da otkloni nepravilnosti u pogledu zasnivanja radnog odnosa zapošljenog Krsta Radovića, jer isti ne ispunjava posebne uslove neophodne za zasnivanje radnog odnosa kod subjekta nadzora, na šta upućuje žalioca – piše, pored ostalog, u rješenju Ministarstva u koje je Portal ETV imao uvid. U Regionalnom vodovodu haotično stanje traje od novembra prošle godine kada je Odbor direktora nezakonito razriješio čak trećeg direktora u nepunih tri i po godine – Borislava Ivankovića. Ubrzo potom na meti Lakušića i Radovića našli su se i rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove Vladimir Ružičić, kojem je, poslije disciplinskog postupka, krajem juna uručen otkaz i nekadašnji šef Službe za pravne i administrativne poslove u ovoj kompaniji Aco Ognjenović, koji je otkaz dobio krajem jula, takođe poslije disciplinskog postupka. Upravo njih dvojica upozoravali su Lakušića da je imenovanje Radovića nezakonito, odnosno da on ne ispunjava zakonom propisane uslove za direktora, što su na kraju „platili“ pokretanjem disciplinskih postupaka, pa otkazima. Portal ETV pitao je Ružičića i Ognjenovića da prokomentarišu odluku Ministarstva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251209021240_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251209021240_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Regionalni vodovod"><figcaption>HOĆE LI VLADA REAGOVATI: Radović i Lakušić sa ministrom Ćulafićem (Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  <h2>RAZRJEŠENJE - ODMAH</h2> - Ovim je potvrđeno prvostepeno rješenje inspektorke Haide Jevrić Osmanović, da je Odbor direktora, na čelu sa Zoranom Lakušićem, zloupotrijebio službeni položaj nezakonitim imenovanjem Radovića. U prilog navedenom, u obrazloženju drugostepenog rješenja je nedvosmisleno potvrđen stav da se „kao relevantno radno iskustvo priznaje ono vrijeme koje je lice provelo obavljajući poslove koji su direktno povezani sa zahtijevanim nivoom obrazovanja“, što znači da Radović u vrijeme raspisivanja javnog oglasa i donošenja odluke o njegovom izboru nije imao ispunjen navedeni uslov – istakli su u pisanoj izjavi koju su nam dostavili. Iz rješenja Ministarstva jasno proizilazi, dodaju oni, da sve radnje koje je Radović preduzeo kao izvršni direktor nijesu pravno održive i smatraju se ništavnim. - Posebno ističemo činjenicu i upozoravamo nadležne organe da eventualna tužba Upravnom sudu ne odlaže izvršenje ovog rješenja, zbog čega je Zoran Lakušić dužan da odmah pokrene proceduru razrješenja Radovića. Svako dalje odlaganje može ukazivati na svjesno ignorisanje zakonskih obaveza – kategorični su Ružičić i Ognjenović. Ulaganje žalbe na prvostepeno rješenje, ističu oni, pokazalo se kao puko odgađanje neizbježne činjenice – da Radović mora biti razriješen sa funkcije. Nije samo imenovanje Radovića bila nezakonitost na koju su Ružičić i Ognjenović upozoravali Lakušića i menadžment, ali, ispostavilo se, na svoju štetu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251209021244_eeb99d1052c6a73d322e143007c34834991afaa78670b1b245965fc156ab24f9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251209021244_eeb99d1052c6a73d322e143007c34834991afaa78670b1b245965fc156ab24f9" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="Boris Mugoša"><figcaption>UPOZORAVA NA STANJE U REGIONALNOM VODOVODU: Boris Mugoša</figcaption></figure>  <h2>OBRAČUN S NEPODOBNIMA</h2> Zbog montiranih disciplinskoh postupaka i otkaza koji su potom uslijedili Ružičić i Ognjenović podnijeli su tužbe i čekaju ishod suđenja. Kategorični su da se menadžment obračunava sa „političkim neistomišljenicima“, iako nijedan od njih nije politički aktivan, niti, kako kažu, član bilo koje partije. A nakon odluke Ministarstva rada, kojom je odbijena Lakušićeva žalba na rješenje inspekcije o kršenju akata kompanije prilikom imenovana Radovića, otvara se i pitanje statusa zapošljenih kojima je on potpisao rješenja, ali i onih koje je odlukama rasporedio na pozicije u kompaniji?! S obzirom na to da je on nelegalno izabran, proizilazi da odluke i rješenja koja je potpisivao nijesu zakoniti?! Kakva će biti sudbina Radovića u kompaniji vjerovatno će biti razriješeno uskoro, s obzirom na to da je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić (Demokrate) nedavno na sjednici Skupštine Crne Gore, odgovarajući na pitanja poslanika Borisa Mugoše (SD) kazao da čekaju drugostepeno rješenje Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga kako bi preduzeli korake u Regionalnom vodovodu. A u ovom državnom preduzeću, iako menadžment na sve načine to pokušava da prikrije, gomilaju se problemi, prije svega nezadovoljstvo zapošljenih raste, pa kako bi koliko-toliko smirili situaciju, kako kažu naši izvori, uprava obećava 13. platu, specijalne dodatke i druge privilegije. <h2> PARTIJSKI „UHLJEBI“</h2> Hoće li sada biti aktuelizovana i ostavka Lakušića koju je podnio još u decembru prošle godine, ubrzo poslije skandala koji je napravio smjenom Ivankovića i imenovanjem Radovića, ministar nije nagovijestio. Međutim, s obzirom na to da Lakušić, prema informacijama Portala ETV, na proljeće stiče uslove za penziju, moguće je da će se i dalje ponašati kao da ostavka ne postoji.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251209021244_f1d0af403d175951aafc85c58f9bb4deea4be882ddfcd8db7f35ffa230622b33.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251209021244_f1d0af403d175951aafc85c58f9bb4deea4be882ddfcd8db7f35ffa230622b33" data-rendition-name="original" width="900" height="675" loading="lazy" alt="Marko Milačić i Milan Knežević"><figcaption>OBEZBIJEĐENA APANAŽA: Marko Milačić i Milan Knežević (Photo: RTCG)</figcaption></figure>  Kako se aktuelnoj vlasti sve svodi na političke trgovine, pa i one najprizemnije, očekivano je da Lakušić, kadar Demokrstake narodne partije Milana Kneževića, iako se množe njegovi „prljavi poslovi“, istrguje da tu ostane. A i ne čudi njegova tolika borba da zadrži funkciju, jer teško da neđe drugo može mjesečno zarađivati oko 4.600 eura. Osim plate, pozicija koju pokriva donosi mu i mnoge benefite. I Radovićeva plata je za crnogorske prilike ogromna – on mjesečno na ime zarade, kako kažu naši zvori iz Regionalnog vodovoda, inkasira 4.000 eura. S druge straane, građanke i građani Crne Gore će plaćati štetu koju su Lakušić i Radović nanijeli kompaniji nezakonitim postupanjem - od nezakonitih smjena tri direktora, do mnogih drugih spornih odluka koje su prijavljene tužilaštvu. U medijskoj kampanji koju vodi, Lakušić sebe predstavlja kao heroja i eksperta koji je od Regionalnog vodovoda napravio uspješnu kampaniju, ali priznaje i da u firmi „ne cvjetaju ruže“, pa je tako početkom novembra rekao da je „u nastavku tranzicije Regionalnog vodovoda potrebno smanjiti unutrašnje trzavice između različitih političkih struja u kompaniji (otkazi i suđenja nikome ne idu u prilog), kako bi se održao kontinuitet započetih reformi i izbjegla politizacija sistema“. Zaboravlja pri tom da je, upravo njegov doprinos „politizaciji sistema“ maltene najveći, prije svega, jer je sam u kompaniju stigao ne kao neko koga je preporučivala struka, već po „političkom ključu“ partijske raspodjele funkcija. A jedan od najslikovitijih primjera „politizacije sistema“ je Lakušićevo obezbjeđivanje apanaže zapropalog političara Marka Milačića, saborca njegovog partijskog šefa Milana Kneževića, kojeg je ljetos imenovao, iako nema znanje i kvalifikacije, u Revizorski odbor Regionalnog vodovoda.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Množe se Lakušićevi „prljavi poslovi“

Predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje, u ostavci, Zoran Lakušić za nepunh godinu i po stiče pravo na starosnu penziju zbog čega vodi grčevitu bitku da ostane ili na ovoj poziciji ili da mu lider stranke iz koje dolazi – Demokratske narodne partije - Milan Knežević nađe novo uhljebljenje kako bi „izvukao“ što bolji prosjek – proizilazi iz novog dopisa koji je stigao premijeru Milojku Spajiću i šefu njegovog kabineta Branku Krvavacu.&nbsp; Nekadašnji rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove u ovom preduzeću Vladimir Ružičić, kojem je krajem juna uručen otkaz i bivši šef Službe za pravne i administrativne poslove Aco Ognjenović, koji je otkaz dobio krajem jula, uputili su Spajiću i Krvavcu novi zahtjev za razrješenje Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje i izvršnog direktora kompanije Krsta Radovića. &nbsp;PARTIJSKI UHLJEB Predsjednik Odbora direktora Zoran Lakušić, kako je Portal ETV objavio 19. februara, podnio je ostavku još u decembru prošle godine, ali je ta informacija skrivana od javnosti sve do aprila, kada je resorni ministar Damjan Ćulafić (Ministaratvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera) bio prinuđen da je potvrdi, odgovarajući u Skupštini Crne Gore na pitanja poslanika Borisa Mugoše. Lakušić je od maja 2021, kada su ga proruske i prosrpske vlasti, u okviru partijske raspodjele funkcija u državnim preduzećima, imenovale na čelo Odbora direktora ove kompanije, do novembra 2024. smijenio čak tri izvršna direktora – Gorana Jevrića, Josifa Đuraškovića i Borislava Ivankovića, a četvrtog, Krsta Radovića imenovao iako nije posjedovao potrebne reference, što je ustanovljeno i inspekcijskim nadzorom. &nbsp; Lakušićevu fotelju, kako smo pisali, čuva Knežević, u uzaludnim pokušajima da mu nađe novo uhljebljenje, zbog čega Vlada do danas nije konstatovala njegovu ostavku. U međuvremenu su ga opet „prigrlile“ i Demokrate Alekse Bečića, jer je nezakonito izabrani izvršni direktor Krsto Radović njihov kadar, tako da im je Lakušić „izmirio dug“ zbog nezakonite smjene njihovog čovjeka Josifa Đuraškovića. Sa duplom partijskom zaštitom Lakušiću je, za sada, sigurna fotelja.&nbsp; I otuda ne čudi što je Spajić „ostao gluv“ na brojne dopise Ružičića i Ognjenovića, ali i drugih zapošljenih u ovoj kompaniji koji pokušavaju da alarmiraju Vladu da reaguje i zavede red u Regionalnom vodovodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901060948_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250901060948_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Regionalni vodovod"> <figcaption>BROJNE ZLOUPOTREBE: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption> </figure>  &nbsp; U novom dopisu oni podsjećaju da je Vlada morala odavno da se odredi prema Lakušićevoj ostavci – odnosno da je u roku 60 dana trebalo da razriješi postojeći i imenuje novi odbor direktora.&nbsp; - Lakušić nema pravo na otpremninu, jer je podnio ostavku samoinicijativni, niti može biti ponovo imenovan na tu poziciju, jer ne može ostvariti plan rada od četiri godine budući da stiče pravo na starosnu penziju za godinu i 3-4 mjeseca i njegovo imenovanje bi bilo samo ispumpavanje novca iz državnog privrednog društva kroz otpremninu koja bi Lakušiću bila više od 80.000 eura, s obzirom na to da prima 4.600 eura neto – napisali su u novom dopisu upućenom Spajiću i Krvavcu. Ističu kako „već dvije nedjelje razni mediji koje sponzoriše Regionalni vodovod i NVO čiji su osnivači zaposleni u Regionalnom vodovodu, prikazuju rezultate Zorana Lakušića kao istorijske, međutim navedeni rezultat je uporedio sa godinom kada je bila epidemija covid-a, vrlo svjesno jer su tada u svim državnim privrednim društvima rezultati bili minimalni, pri tom objavljeni rezultati se ne poklapaju sa zvaničnim rezultatima objavljenim na sajtu Poreske uprave 31. 12. 2024. godine – naglasili su oni.&nbsp; <h2>&nbsp;HVALISANJE BEZ OSNOVA</h2> Ukazali su i na činjenicu da Lakušić, kao predsjednik Odbora direktora „ne može imati bilo kakav doprinos koliko će vode Regionalni vodovod prodati lokalnim vodovodima, jer isti uzimaju onoliko koliko im treba“, uz konstataciju da „isto važi i za Radovića, koji nema uslove za mjesto izvršnog direktora“. Objašnjavaju i da „Lakušić ne može imati bilo kakav doprinos za prihode po osnovu obračuna posebne naknade za investicije, jer on i Radović, takođem ne mogu uticati koliko će se i kada graditi na Crnogorskom primorju“. Tvrde i da „Lakušića reklamiraju NVO čije osnivače je zaposlio u Regionalnom vodovodu, pa su samim tim to njegovi botovi, kao i portali sa kojima ima zaključene ugovore“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901060952_f929d05f22ed6335d12399bb4933253b6b6acdba76cc618509fedd0b65ed468f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250901060952_f929d05f22ed6335d12399bb4933253b6b6acdba76cc618509fedd0b65ed468f" data-rendition-name="original" width="1024" height="718" loading="lazy" alt="Ministar Ćulafić u posjeti Regionalnom vodovodu"> <figcaption>PODRŠKA: Ministar Ćulafić u posjeti Regionalnom vodovodu(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption> </figure>  Podsjećaju i da je Lakušić, zajedno sa još nekim članovima OD razriješio Borislava Ivankovića „zbog navodne nelikvidnosti, međutim u objavljenim rezultatima pokazuje da su 2022, 2023. i 2024. (kada je Ivanković bio direktor) bile izuzetne finansijske godine, pa se postavlja pitanje da li su navodi u odluci o razrešenju lažni i zašto će Ivanković naplatiti štetu za 30 mjeseci preostalog mandata (30x4000=120.000eura neto plus doprinosi)“. U dopisu upozoravaju Vladu i da je Radović, sporazumom o preuzimanju zaposlio Bojanu Rajković za šeficu pravne službe, a da je Inspekcija rada utvrdila da ona nema završen Pravni, već Fakultet političkih nauka?!&nbsp; - Kada smo, kao rukovodilac pravnog sektora i šef službe za pravne poslove utvrdili sve ove nezakonitosti Krsto Radović nam je uručio prvo anekse, a potom i otkaze nakon montiranih disciplinskih postupaka (koje je pokrenuo tako što je lično priznao izvršenje prekršaja kako bi bio kažnjen i navodnog nepojavljivanja na ročištima dok smo bili na bolovanju i odmoru) koji su sprovedeni mimo svih važećih propisa sa disciplinskom komisijom sastavljenom od vozača i dva inženjera, bez pravnika vjerovali ili ne, a sve kako bi imali čist put ka realizaciji svojih nezakonitosti – napisali su Ružičić i Ognjenović. <h2>&nbsp;BROJNE NEZAKONITOSTI</h2> U dopisu upozoravaju i „da je revizor prilikom uzimanja slučajnog uzorka predmeta obračuna posebne naknade na investicije utvrdio da je bliski saradnik Zorana Lakušića pogrešno izvršio obračun posebne naknade na investicije i da je tom prilikom pričinio štetu u samo dva predmeta preko 60.000 eura“.&nbsp; - Međutim Krsto Radović to vješto izbjegava da pokrene postupak kako se ne bi zamjerio Lakušiću – tvrde njih dvojica. Odluke Odbora direktora, piše u dipisu, „izrađuje vozač i lice koje se lažno predstavlja kao pravnik, a Regionalni vodovod plaća dva advokata i to jednog preko 3.500 eura i drugog preko 1.000 eura, da li se radi o ispumpavanju novca ili o nečem drugom pitamo se“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901060952_55e476cee59673a0fa5fc87a173439816405088c29aaaf0a9401adb7654a3c4e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250901060952_55e476cee59673a0fa5fc87a173439816405088c29aaaf0a9401adb7654a3c4e" data-rendition-name="original" width="1442" height="894" loading="lazy" alt="Milojko Spajić"> <figcaption>ĆUTI: Milojko Spajić (Photo: aplus.me)</figcaption> </figure>  Objavili smo polovinom avgusta da je Lakušić protiv Ružičića i Ognjenovića podnio krivičnu prijavu u kojoj tvrdi da mu je ugrožena bezbjednost, te povrijeđena čast zbog njihovih objava na društvenim mrežama, ali i tekstova na portalima. Oni su zbog toga pozvani u policiju da daju izjave i bili su kategorični da je Lakušićeva krivična prijava pokušaj njihovog zastrašivanja i skretanja pažnje sa nezakonitih radnji u Regionalnom vodovodu na koje njih dvojica mjesecima upozoravaju.

Zoran Lakušić sa platom 4.600 eura, osam mjeseci u ostavci „pumpa“ prosjek za penziju

Nekadašnjo rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove u Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje Vladimir Ružičić, kojem je krajem juna uručen otkaz i nekadašnji šef Službe za pravne i administrativne poslove u ovoj kompaniji Aco Ognjenović, koji je otkaz dobio krajem jula, opet su na meti predsjednika Odbora direktora ovog preduzeća Zorana Lakušića koji je protiv njih podnio krivičnu prijavu u kojoj tvrdi da mu je ugrožena bezbjednost, te povrijeđena čast zbog njihovih objava na društvenim mrežama, ali i tekstova na portalima. Ognjenović i Ružičić izjave policiji dali su prije nekoliko dana. Smatraju da je Lakušićeva krivična prijava protiv njih pokušaj skretanja pažnje sa nezakonitih radnji u Regionalnom vodovodu na koje njih dvojica mjesecima upozoravaju. Lakušićeva prijava, kazao je Ognjenović u policiji, je kontinuitet problema koje ovaj pravi „od dana kada je stupio na dužnost predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje“. Objasnio je da su ga on i Ružičić upozoravali pisanim putem i usmeno „na nezakonitosti koje je svakodnevno vršio u ovom društvu, a koje se ogledaju u nezakonitoj smjeni čak tri izvršna direktora, što je potvrđeno u presudama sudova i koji će na ime naknade štete naplatiti od Regionalnog vodovoda svoja potraživanja u iznosu od trista do četiristo hiljada eura sa kamatama i sudskim troškovima“. - Kulminacija njegovog nezadovoljstva i sistemskog proganjanja se desila kada smo ja i kolega koji smo zaduženi za zakonito poslovanje ovog društva ga upozorili da Krsto Radović (aktuelni izvršni direktor p.a.) ne ispunjava zakonske uslove da bude imenovan za izvršnog direktora, što je i potvrdila inspekcija za radne odnose. Nakon toga Lakušić u saradnji sa Krstom Radovićem sprovodi dva nezakonita disciplinska postupka protiv kolege Ružičića i mene što je i rezultiralo davanjem otkaza – rekao je Ognjenović u policiji i istakao da sa indignacijom odbacuje tvrdnje da mu je prijetio i da Lakušić može biti na bilo koji način ugrožen.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815060856_851619dcfe5122b183c2e3a915ca9af69a8ad80ab16953fd7af9d882164f216f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250815060856_851619dcfe5122b183c2e3a915ca9af69a8ad80ab16953fd7af9d882164f216f" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Krsto Radović"><figcaption>FUNKCIJA, IAKO NIJE ISPUNJAVAO USLOVE: Krsto Radović(Photo: Stevo Vasiljević)</figcaption></figure>  Naglasio je i da su objave na društvenim mrežama samo vid njegovog „javnog iznošenja dešavanja u Regionalnom vodovodu“, jer mu „u montiranim disciplinskim postupcima nije dozvoljeno da“ predlaže saslušanje svjedoka, niti na bilo koji drugi način da iznese odbranu, „kako bi, prije svega, kolegama, a i široj javnosti ukazao na torturu, mobing“, kojem je izložen i kako bi zaštitio svoju čast i ugled. - Na kraju, ovo vidim kao posljednji pokušaj skretanja pažnje sa nezakonitih radnji koje vrši Lakušić i zastrašivanja kolege Ružičića i mene lično, jer svakodnevno ukazujemo na njegove propuste u radu – kategoričan je bio Ognjenović pred policijom i optužio Lakušića za lažno prijavljivanje. Ružičić je, kao i Ognjenović, podsjetio na nezakonite smjene čak tri izvršna direktora Regionalnog vodovoda u Lakušićevom mandatu, te na imenovanje Radovića koji nije ispunjavao uslove. - Nakon toga Krsto Radović zajedno sa Zoranom Lakušićem počinje progon kroz disciplinske postupke protiv mene i kolege Ognjenovića – kazao je Ružičić i objasnio da je na društevnim mrežama reagovao na Lakušićevu tvrdnju da je lažna vijest da je Ognjenović dobio otkaz. Optužio je Lakušića za nezakonito postupanje u kompaniji i istakao da su on i Ognjenović podnijeli krivačne prijave. - Sram Vas bilo Lakušiću, ovo nije prvi put da izmišljate, manipulišete i petljate. Ali kako kažu u laži su kratke noge – dio je Ružičićeve objave na društvenim mrežama. Naglasio je u policiji da se njegov „stav odnosio isključivo na to da je objavljeno da nije istina da je Aco Ognjenović dobio otkaz“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815060856_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250815060856_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Regionalnog vodovoda"><figcaption>U PROBLEMIMA: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  U Regionalnom vodovodu, o čemu Portal ETV izvještava mjesecima, je turbulentno, ali Vlada, za sada, ne reaguje. Lakušić je podnio ostvaku ubrzo pošto je Odbor direktora prošle godine u novembru nezakonito razriješio izvršnog direktora Borislava Ivankovića i imenovao za vršioca dužnosti Krsta Radovića, iako nije ispunjavao uslove predviđene kompanijskim aktima. Vlada, međutim, iako joj je Lakušićeva ostavka stigla još 16. decembra prošle godine do danas je nije konstatovala, a Odbor direktora radi u punom kapacitetu. Grupa zapošljenih, kao i Ružičić i Ognjenović su se u više navrata obraćali otvorenim pismima premijeru Milojku Spajiću, te ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanu Ćulafiću (Demokrate), ali ih oni ignorišu.

1250x600

1084x550

Lakušić nastavlja progon Ognjenovića i Ružičića: Prijavio ih da mu ugrožavaju bezbjednost

Odbor direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje, na čijem je čelu Zoran Lakušić u ostavci, sudeći prema odgovorima Ministarstva finansija, na pitanja koja smo uputili još 8. jula, oglušio se o nalog ovoga resora i imenovao Revizorski odbor, iako je Ministarstvo utvrdilo da nijedan od tri predložena člana ne ispunjava kriterijume?!&nbsp; Objavili smo 8. jula da je Odbor direktora Regionalnog vodovoda 3. juna imenovao Marka Milačića, bivšeg poslanika u Skupštini Crne Gore, lidera proruske i prosrpske političke partije Prava Crna Gora za člana Revizorskog odbora, kao i Milana Vukadinovića, diplomiranog ekologa i Zorana Miljanića, diplomiranog pravnika. Milačić je magistar međunarodnih odnosa. &nbsp;ZAKONSKE PROCEDURE Iz Ministarstva finansija saopšteno nam je da ovaj resor nije dao „saglasnost na priloženi prijedlog Odluke Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje o imenovanju Revizorskog odbora“, te da su uputili zahtjev za dostavljanje novog prijedloga članova ovoga tijela. - Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera dostavilo je Ministarstvu finansija prijedlog Odluke Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje o imenovanju Revizorskog odbora, kao i biografije predloženih članova. Imajući u vidu da je u trenutku dostavljanja prijedloga za imenovanje članova Revizorskog odbora jedan od predloženih kandidata imenovan za vršioca dužnosti generalnog direktora u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, te da smo uvidom u dostavljene biografije zaključili da nijedan od predloženih članova ne posjeduje potrebno znanje i iskustvo iz oblasti računovodstva i revizije, Ministarstvo finansija nije dalo saglasnost na priloženi prijedlog Odluke, te je uputilo zahtjev za dostavljanje novog prijedloga članova za imenovanje Revizorskog odbora DOO Regionalni vodovod Crnogorsko primorje – istakli su u odgovorima na naša pitanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080707080_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025080707080_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Regionalni vodovod"> <figcaption>PROBLEMI SE GOMILAJU: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption> </figure>  Objasnili su da „u skladu sa članom 30 Zakona o reviziji („Službeni list Crne Gore“, br. 01/17), pravna lica koja su obveznici revizije dužna su da imenuju revizorski odbor od najmanje tri člana“. Istakli su i da „revizorski odbor imenuje skupština akcionarskog društva, odnosno nadležni organ određen statutom društva, uz prethodnu saglasnost Ministarstva finansija i uz obavezu da jedan od članova revizorskog odbora bude predstavnik većinskog vlasnika odnosno Države koga će predložiti resorno ministarstvo“. - Shodno Zaključku Vlade Crne Gore broj: 07-25 od 05. 03. 2020. godine, za članove revizorskih odbora u javnim preduzećima i privrednim društvima u većinskom državnom vlasništvu i većinskom vlasništvu državnih preduzeća ne mogu se imenovati lica koja su na pozicijama starješina organa državne uprave, visoko rukovodnog kadra, predsjednika ili članova organa upravljanja u drugim pravnim licima čiji je većinski vlasnik Država, kao i organa upravljanja u organizacijama kojima su povjereni poslovi iz nadležnosti državne uprave. Nadalje, članom 30 Zakona o reviziji („Službeni list CG“, br. 1/2017) propisano je da najmanje jedan član revizorskog odbora mora imati znanje iz oblasti računovodstva i revizije – pojasnili su iz Ministarstva finansija. Nakon što je Odbor direktora Regionalnog vodovoda 3. juna donio Odluku o imenovanja Revizorskog odbora, krajem juna donijeli su još jednu - kojom su izbacili stav da mandat ovog tijela počinje danom davanja saglasnosti Ministarstva finansija.&nbsp; Iz Ministarstva nijesu odgovorili na pitanje da li je ova odluka Odbora direktora protivzakonita. OSTAVKA VUKADINOVIĆA Portal ETV objavio je 8. jula da naši izvori iz Regionalnog vodovoda upozoravaju da nijedan od članova Revizorskog odbora ne ispunjava kriterijume te da je „posebno problematično što, prema dostupnoj dokumentaciji, nijedan od imenovanih članova ne ispunjava ključni zakonski kriterijum – iskustvo i znanje iz oblasti računovodstva i revizije“. Objavili smo i da je Vukadinović u Revizorski odbor imenovan na inicijativu Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i da je na funkciji v. d. direktora Direktorata za ekologiju.&nbsp; Istog dana na tekst je reagovao Vukadinović uz tvrdnju da ispunjava uslove za Revizorski odbor, odnosno da je završio osnovne akademske studije na smjeru Računovodstvo i revizija, kao i specijalističke akademske studije na istom smjeru.&nbsp; Samo dva dana kasnije, 10. jula, iz Vlade je saopšteno da je na sjednici održanoj toga dana donijeto rješenje o prestanku funkcije Vukadinoviću. Prema rješenju, razriješen je na lični zahtjev, odnosno, podnio je ostavku. U bazi Instituta sertifikovanih računovođa imena Milana Vukadinovića nema, što znači da ne posjeduje sretifikat. Mjesečna naknada predsjednika Revizorsskog odbora Regionalnog vodovoda, a imenovan je Vukadinović, kako smo već objavli, iznosi 600 eura, dok članovi – Miljanić i Milačić mjesečno prihoduju po 500 eura. &nbsp; OZBILJNI PROBLEMI U Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje, o čemu izvještavamo mjesecima, gomilaju se ozbiljni problemi, ali Vlada do danas nije konstatovala ostavku predsjednika Odbora direktora Zorana Lakušića, koju je podnio još 16. decembra prošle godine. Lakušića dio zapošljenih optužuje za teške zloupotrebe službenog položaja, zbog čega su Specijalnom tužilaštvu dostavljene i prijave, a od maja 2021. godine, kada je imenovan na ovu poziciju nezakonito je razriješio čak tri izvršna direktora.&nbsp; Inspekcija je ustanovila i da je nezakonito imenovan novi, četvrti direktor Krsto Radović (Demokrate).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080707080_851619dcfe5122b183c2e3a915ca9af69a8ad80ab16953fd7af9d882164f216f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025080707080_851619dcfe5122b183c2e3a915ca9af69a8ad80ab16953fd7af9d882164f216f" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Krsto Radović"> <figcaption>NEZAKONITO IMENOVAN: Krsto Radović(Photo: Stevo Vasiljević)</figcaption> </figure>  Sve to, ali i još mnogo ozbiljnih optužbi na račun rada Lakušića, nije bio razlog da ga Vlada razriješi. Pisali smo da mu „fotelju“ čuva lider stranke iz koje dolazi – Demokratske narodne partije – Milan Knežević koji, kako tvrde naši izvori, još od kraja prošle godine, kada je Lakušić podnio ostvaku, bezuspješno pokušava da mu nađe novo uhljebljenje.

Lakušić nedodirljiv i kad gazi zakone

U Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje izvršni direktor, funkcioner Demokrata Krsto Radović i predsjednik Odbora direktora, funkcioner Demokratske narodne partije Zoran Lakušić nastavljaju sa čistkom, pa je juče uručen otkaz bivšem šefu Službe za pravne i administrativne poslove Acu Ognjenoviću. Na društvenoj mreži Fejsbuk Ognjenović je juče napisao da mu je uručen otkaz, optuživši menadžment kompanije da djeluje kao organizovana kriminalna grupa. Tvrdi i da lider DNP Milan Knežević stoji uz njih. OKG „Sestre“ Ponovio je da Radović „ne ispunjava zakonske uslove da bude direktor“ i da je „zbog toga pokrenuo odmazdu prema kolegi Vladimiru Ružičiću“ i njemu. Optužio je troje kolega da godinama „izvlače“ novac iz Regionalnog vodovoda „kroz razne komisije, trajne varijabile, po 3 puta stambene kredite i ostalo“. - Lakušiću smo smetali jer smo ukazivali na nezakonite radnje koje je preduzimao od kojih je najsvježije otkrivena nezakonito umanjenje naknade na štetu RV a u korist investitora (do sada otkriveno oko 55.000 eura)... – napisao je on, pored ostalog. Ognjenović skupinu koju je okrivio za otkaze njemu i Ružičiću naziva „OKG 'Sestre'“ (po vodoizvorištu Bolje sestre) i ističe da su im otkaze dali nezakonito. - ...na mjesto šefa Pravne službe dovela Bojanu Rajković Demokrate Budva koja je politikolog, a lažno se predstavlja da je dipl. pravnik, nezakonito u Revizorski odbor imenovala lica koja nemaju odgovarajuću struku (na čelo postavila Marka Milačića - Prava Crna Gora koji je politikolog) itd. Za sve ovo i još mnogo toga, podnijete su krivične prijave, pa će gospoda imati priliku da pokažu svoje pravničko znanje pred nadležnim organima – napisao je Ognjenović, između ostalog.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072907078_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072907078_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje"> <figcaption>PROBLEMI SE GOMILAJU: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption> </figure>  Portal ETV objavio je 27. juna da je nekadašnjem rukovodiocu Sektora za pravne i administrativne poslove u Regionalnom vodovodu Vladimiru Ružičiću uručen otkaz. Radović ga je, prethodno smijenio 10. marta i onda pokrenuo disciplinski postupak, kao i protiv Ognjenovića. - Problemi su počeli od momenta kada je konstatovano da Krsto Radović ne ispunjava posebne uslove za mjesto izvršnog direktora s obzirom na to da nema potrebno radno iskustvo na rukovodećim pozicajama sa sedmim stepenom stručne spreme, a što je potvrđeno i inspekcijskim nadzorom – kazao je tada za Portal ETV Ružičić. Uvjeren je da mu se Radović osvetio zbog ocjene da nije ispunjavao uslove za poziciju izvršnog direktora.&nbsp; I on je tada upozorio da je Radović na mjesto Ognjenovića, sporazumom o preuzimanju, na poziciju šefa Službe za pravne i administrativne poslove preuzeo iz Monetengrobonusa Bojanu Rajković.&nbsp; - Angažovao je kao pravnicu, a ispostavilo se, nakon inspekcijskog nadzora da nema završen pravni, nego fakultet političkih nauka – kazao je Ružičić. &nbsp;Vlada ne reaguje U Regionalnom vodovodu bura se ne stišava od novembra prošle godine kada je Lakušić, odnosno Odbor direktora, nezakonito smijenio tadašnjeg izvršnog direktora Borislava Ivankovića i za vršioca dužnosti imenovali Krsta Radovića, iako nije ispunjavao uslove predviđene kompanijskim aktima. Ubrzo potom, 16. decembra Lakušić je podnio ostvaku koju Vlada do danas nije konstatovala, a Odbor direktora radi u punom kapacitetu. Grupa zapošljenih, ali i Ružičić i Ognjenović su se u više navrata obraćali otvorenim pismima premijeru Milojku Spajiću, te ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanu Ćulafiću (Demokrate) ali oni ignorišu i njih i probleme koji se gomilaju u ovom državnom preduzeću. Pisali smo u više navrata da je u partijskoj raspodjeli državnih preduzeća nakon što su vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite Regionalni vodovod „pripao“ DNP-u Milana Kneževića. Ta partija je na čelo Odbora direktora delegirala Lakušića u maju 2021. godine od kada je nezakonito smijenio čak tri direktora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072907078_f1d0af403d175951aafc85c58f9bb4deea4be882ddfcd8db7f35ffa230622b33.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025072907078_f1d0af403d175951aafc85c58f9bb4deea4be882ddfcd8db7f35ffa230622b33" data-rendition-name="original" width="900" height="675" loading="lazy" alt="UHLJEBLJAVANJE: Marko Milačić i Milan Knežević"> <figcaption>UHLJEBLJAVANJE: Marko Milačić i Milan Knežević(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Vlada ga, međutim, bez obzira na ozbiljne probleme s kojima se suočava Regionalni vodvod zbog njegovih nezakonitih odluka, ne dira, pa čak ni pošto je podnio ostvaku 16. decembra prošle godine.&nbsp; Zakon o privrednim društvima je decidiran u članu 171, koji precizira prestanak članstva u odboru direktora – pa u stavu jedan, tačka tri piše da mandat člana odbora direktora prestaje podnošenjem ostavke, a tačka sedam glasi da „u slučaju prestanka članstva u odboru direktora u jednom od slučajeva iz stava jedan ovog člana, bira se novi odbor direktora u roku od 60 dana od dana registracije prestanka članstva u odboru direktora“. Sudeći prema činjenici da Odbor direktora Regionalnog vodovoda finkcioniše u punom kapacitetu, bez obzira na to što je predsjednik ovog tijela ostavku podnio prije sedam i po mjeseci, a to potvrdio i ministar Ćulafić u Skupštini Crne Gore 16. aprila, jasno je da Vlada iz nekog razloga još ne želi da konstatuje faktičko stanje i imenuje novi odbor. Prema saznanjima Portala ETV i premijer i njegov PES još ne reaguju, jer je Milan Knežević zahtijevao da mu se da vrijeme da nađe novo uhljebljenje za Lakušića. To mu, međutim, baš i ne ide lagano, jer je, kako saznajemo, odbijen na više adresa.&nbsp; Ne bune se ni Ćulafić i njegove Demokrate, jer im je Lakušić uposlio Radovića. A i Knežević preko Lakušića nastavlja da upošljava, pa je tako uspio da obezbijedi apanažu, kako smo pisali početkom jula, za saborca, bivšeg poslanika u Skupštini Crne Gore, politički propalog Marka Milačića, lidera proruske i prosrpske političke partije Prava Crne Gore. Milačić je imenovan, iako nema znanje i kvalifikacije, u Revizorski odbor Regionalnog vodovoda, đe će primati naknadu 500 eura mjesečno.&nbsp; I dok se ministar Ćulafić ne glaska na dešavanja u Regionalnom vodovodu žestoko je reagovao na skandalozne događaje u Eko fondu, naravno, braneći partijske interese i partijskog druga, direktora ove institucije Draška Boljevića. Pa tako Ćulafić u oštrom saopštenju medijima poručuje kako Odbor direktora nije mogao smijeniti Boljevića, jer je mandat toga tijela prestao podnošenjem ostavke članice Odbora. Istina, ne poziva se na Zakon o privrednim društvima, već na Statut Eko fonda. I kategoričan je da je njenom ostavkom po sili zakona prestao mandat Odboru direktora koji se sada, kako je upozorio, lažno predstavlja kao organ upravljanja u ovoj instituciji. &nbsp; „Sila zakona“ tako se primjenjuje po potrebi i partijskim interesima. Pa će Lakušić u ostavci, izvjesno je, upravljati Regionalnim vodovodom dok mu Knežević ne nađe novi posao.

Uručen otkaz i bivšem šefu Službe za pravne i administrativne poslove Acu Ognjenoviću

Dvojni standardi i politička mimikrija – tako bi se mogla nazvati strategija Demokrata Alekse Bečića, stranke koja kontroliše bezbjednosni sektor.&nbsp; PRIKRIVANJE ISTINE I dok Demokrate, kako kažu, beskopromisno sprovode veting u policiji i pravosuđu, dok bez skrupula i dokaza funkcioner te stranke, poslanik Boris Bogdanović napada novinare profesionalnih medija za saradnju sa mafijom - vrh te stranke očajnički pokušava da prikrije vlastite partijske konekcije sa pripadnicima organizovanog kriminala.&nbsp; Ipak, dio te skrivane istine isplivao je nakon lokalnih izbora u Nikšiću, aprila ove godine, kada se saznalo o akciji koju je Specijalno državno tužilaštvo sprovelo protiv Nikšićanina Radomana Bobana Baćovića i još četiri člana njegove kriminalne grupe.&nbsp; Prve sumnje da postoji politička pozadina hapšenja ljudi optuženih za šverc droge je tajming saopštenja: iako je Baćovićeva ekipa uhapšena 11. aprila, dva dana prije izbora u Nikšiću, policija je vijest saopštila – čak pet dana nakon hapšenja.&nbsp; Zašto je policija krila vijest dok ne prođu izbori u Nikšiću?&nbsp; NAREDBA ZA SPROVOĐENJE ISTRAGE Nešto je postalo jasnije kada su objavljeni detalji Naredbe o sprovođenju istrage.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250701000736_038fd7f1748dd47b487fa032797dbc0450784653810c6272588061901437a155.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250701000736_038fd7f1748dd47b487fa032797dbc0450784653810c6272588061901437a155" data-rendition-name="original" width="720" height="585" loading="lazy" alt="OPISANE VEZE SA DEMOKRATAMA: Detalj iz Naredbe o sprovođenju istrage "> <figcaption>OPISANE VEZE SA DEMOKRATAMA: Detalj iz Naredbe o sprovođenju istrage(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ,,... Da je Vujošević 2. septembra 2020. poslao fotografiju stranice očigledno sa društvene mreže na kojoj je vidljivo da piše "Igor Vujošević, SRBSKA ČAST", "Nakon 30 godina CRNA GORA JE OPET SLOBODNA ZEMLJA!!! ŽIVJELO PRAVOSLAVLJE!!! NAPOKON ON JE PAO!!!" uz poruku "Ja ovo izbacio", "pod punim imenom" – piše, između ostalog, u Naredbi za sprovođenjem istrage.&nbsp; Potom ide ključni dio koji govori o partijskoj pripadnosti Igora Vujoševića.&nbsp; ,,Da je 8. februara 2021. godine poslao fotografiju članske karte političke partije "Demokratska Crna Gora - Demokrate" iz koje se utvrđuje da je član te političke partije Igor Vujošević iz Podgorice.“ Prepiska jasno pokazuje da je član Baćovićeve kriminalne grupe – Igor Vujošević – bio ponosni, otvoreni aktivista Demokrata Alekse Bečića. I da se time u Skaj porukama hvalio svom šefu Bobanu Baćoviću.&nbsp; VUČIĆEV ČOVJEK ZA PRLJAVE POSLOVE Inače, Radovan Boban Baćović odavno je u policijskim dosjeima, ne samo kao bezbjednosno interesantna osoba, već i kao čovjek koji ima konekcije sa režimom srpskog predsjednika Aleksandra Vučića.&nbsp; Njegova ekipa je ordinirala u Nikšiću, ne samo za avgustovske parlamentarne izbore 2020. već i za lokalne izbore u Nikšiću naredne 2021. godine.&nbsp; Izvori Televizije E iz MUP-a ističu da je to bio osnovni razlog što je jedan od funkcionera Demokrata, Danilo Šaranović, sačekao sa objavom o hapšenju Baćovićeve grupe, da se ne bi odrazilo na izborni rezultat stranke.&nbsp; A da je Boban Baćović čovjek Srpske napredne stranke – to nije tajna.&nbsp; IZVJEŠTAJI O ,,SNS LJUDIMA“ Bezbjednosno interesantna lica iz Nikšića koja Boban Baćović drži pod kontrolom, bliska su nekadašnjem Demokratskom frontu i predsjedniku Opštine Marku Kovačeviću.&nbsp; Njih je, kako je izvijestilo više crnogorskih medija, lično Baćović angažovao da budu obezbjeđenje osobama ljudima iz Srpske napredne stranke, koje su tokom predizborne kampanje dolazili u Nikšić kako bi donosile keš novac za kupovinu glasova.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250701000736_fcdfdb8e68df87ad4ae460f1e6bde77b99c1503a3fbfef431a4e93e345d3134a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250701000736_fcdfdb8e68df87ad4ae460f1e6bde77b99c1503a3fbfef431a4e93e345d3134a" data-rendition-name="original" width="468" height="316" loading="lazy" alt="VEZE POLITIKE I KRIMINALA: Vučić i Mandić"> <figcaption>VEZE POLITIKE I KRIMINALA: Vučić i Mandić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Među „viđenijim“ aktivistima SNS-a koje je crnogorska policija tada privodila bio je i Vladimir Mandić, bivši rukometaš, član Glavnog odbora SNS-a i Vučićev čovjek od povjerenja za prljave poslove, poput razbijanja demonstracija opozicije, prikrivanje vlasništva nad nekretninama i prijavljivanje boravka fantomskih birača iz BiH entiteta Republike Srpske. Srpski mediji su objavili da samo u Beogradu Vlada Mandić i njegova porodica raspolažu sa čak 49 nekretnina.&nbsp; OPASNE VEZE&nbsp; Priča o vezama pripdanika kriminalnih grupa sa Demokratama iz 2021. godine prirodno se naslanja na već ostvarene komunikacije sa ,,škaljarcima” Jovana Vukotića.&nbsp; Portal ETV i Televizija E je protekle sedmice objavila detalje kompromitujuće Skaj komunikacije, koja otkriva kako je, sada pokojni šef ,,škaljaraca” Jovica Vukotić, skupa sa Vladanom Radomanom, organizovao glasanje za Demokrate tokom izbora avgusta 2020. godine.&nbsp; Detalje prepiske objavio je portal Standard februara prošle godine. U jednoj od presretnutih Skaj komunikacija Radoman se interesuje za stanje na Cetinju pred izbore i daje uputstva za animiranje građana da glasaju za Demokrate.&nbsp; ,,Škaljarac” obavještava sagovornika da šalje po 50 eura da se da svakom “kome je muka da se digne taj dan”. Dodaje da treba glasati protiv DPS-a i da se može dati i po 100 eura. Samo dan pred izbore, 29. avgusta 2020. godine Radoman se dopisivao posredstvom kriptovane komunikacije sa vođom ,,škaljaraca” Jovanom Vukotićem.&nbsp; PREPISKA: Vladan Radoman – Jovica Vukotić&nbsp; 29/08/2020/10:26 RADOMAN: Kako si brate?&nbsp; 29/08/2020/17:50 VUKOTIĆ: Kako je tamo brate?&nbsp; 29/08/2020/17:51 VUKOTIĆ: – Spremaju li se izbori 29/08/2020/17:51 RADOMAN: Sve sam ih upro evo 10 dana svi će za bečića 29/08/2020/17:51 RADOMAN: Bečića 29/08/2020/17:52 RADOMAN: Svi samo skupljaju po 20-30 glasova svako dao 29/08/2020/17:52 RADOMAN: Mislim da ima jedno 300 glasova za bečića 29/08/2020/17:52 VUKOTIĆ: Biće sjutra haos  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250701000736_885e74e0389f2b36b3e50bc97c98959d8b70fd652d68217fcec81edae3a621ff.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250701000736_885e74e0389f2b36b3e50bc97c98959d8b70fd652d68217fcec81edae3a621ff" data-rendition-name="original" width="1038" height="625" loading="lazy" alt="LIČNE ILI PARTIJSKE VEZE: Krsto Radović i Dragan Krapović (pozadi desno)"> <figcaption>LIČNE ILI PARTIJSKE VEZE: Krsto Radović i Dragan Krapović (pozadi desno)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ,,BUDVANSKA“ I BUDVANSKE DEMOKRATE Osim ove komunikacije, otkrivene su i lične i partijske konekcije Demokrata, stranačkih funkcionera Dragana Krapovića i Krsta Radovića sa pojedinim pripadnicima OKG ,,Budvanska”, koja je dio ,,škaljarskog” klana.&nbsp; Sudeći po sadržaju Skaj komunikacije koja je u posjedu Specijalnog državnog tužilaštva, bile su vrlo čvrste konekcije članova Demokrata sa visokopozicioniranim članovima škaljarskog klana – od Nikšića i Cetinja 2020. i 2021. godine, do Budve svih ovih godina.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250701000740_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250701000740_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="NAPADI NA NOVINARE KAO POTVRDA OPASNIH VEZA: Bogdanović i Bečić"> <figcaption>NAPADI NA NOVINARE KAO POTVRDA OPASNIH VEZA: Bogdanović i Bečić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Zato bi bilo od značaja da funkcioner Demokrata Boris Bogdanović, koji se zaista ponaša kao mali Berija iz našeg sokaka, kada priča o vezama sa orgnaizovanim kriminalom počne od svoje partije i bliskih partijskih funkcionera.&nbsp; Naravno, samo ukoliko zaista želi da se iskorijeni kriminal u državnim institucijama.&nbsp;

Draško Đuranović

Siniša Adamović

Skaj veze Demokrata i pripadnika Baćovićeve kriminalne grupe

Dok Vlada i institucije tihuju i ne reaguju na nezakonito imenovanje funkcionera Demokrata Krsta Radovića za izvršnog direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje on, za razliku od njih, ne gubi vrijeme i brutalno se obračunava sa zapošljenima koji su upozoravali na razloge zbog kojih on nije mogao biti imenovan. Nekadašnjem rukovodiocu Sektora za pravne i administrativne poslove Vladimiru Ružičiću, kojeg je smijenio 10. marta, sada je uručio i otkaz. Ružičić je, za sada, prva žrtva hajke protiv dijela zapošljenih u ovoj državnoj kompaniji, koju vode predsjednik Odbora direktora u ostavci Zoran Lakušić i nezakonito izabrani direktor Radović, od kada je u novembru prošle godine nezakonito razriješen dotadašnji izvršni direktor Borislav Ivanković. - Problemi su počeli od momenta kada je konstatovano da Krsto Radović ne ispunjava posebne uslove za mjesto izvršnog direktora s obzirom na to da nema potrebno radno iskustvo na rukovodećim pozicajama sa sedmim stepenom stručne spreme, a što je potvrđeno i inspekcijskim nadzorom – kaže za Portal ETV Ružičić. U Regionalnom vodovodu on je zapošljen od 20. septembra 2019. godine i kako kaže imao je odličnu saradnju sa svim prethodnim direktorima, a Radović je treći od kada su proruske i prosrpske društveno-političke elite preuzele vlast u Crnoj Gori, krajem avgusta 2020. godine.&nbsp; Tri prethodna direktora, o čemu je Portal ETV pisao, Gorana Jevrića, kojeg su zatekli na toj poziciji, Josipa Đuraškovića (takođe, kadar Demokrata) i Borislava Ivankovića nezakonito je smijenio Lakušić, odnosno Odbor direktora kojim on predsjedava.&nbsp; - Radović je prvi direktor s kojim imam nepremostiv problem od dana kada je zauzeo poziciju, što nedvosmisleno potvrđuje činjenicu da mi se sveti zbog ocjene da nije ispunjavao uslove za poziciju izvršnog direktora. Kao rukovodilac pravnog sektora bio sam član Komsiije za imenovanje koja sprovodi postupak izbora i imenovanje izvršnog direktora, ali kada su Lakušić i Radović shvatili da ja neću falsifikovati činjenicu da Radović ne ispunjava uslove makli su me iz Komisije i formirali novu bez ijednog lica koje je završilo pravni fakultet?! Nevjerovatno, ali to se dogodilo – priča Ružičić. Kaže da je dobio neformalno informacije da je kategoričan stav Lakušića i Radovića da žele da se riješe i njega i još nekih ljudi, po svaku cijenu.&nbsp; - Pričaju da nema veze što je to što rade nezakonito i što će nas sud sve vratiti na posao, jer oni tada svakako neće biti u Regionalnom. Toliko o njihovom osjećaju odgovornosti i profesionalizmu – ističe naš sagovornik. Poručuje i da neće odustati od borbe za svoja prava i da će podnijeti tužbu i tražiti poništenje nezakonitih odluka, ali naknadu materijalne štete, kao i nematerijlane zbog duševne boli i stigmatizacije okoline nakon što je dobio nezakonito otkaz i lažno optužen. - Koliko Radović nema stručnog znanja i kavlifikacija, odonosno dovoljno radnog iskustva, pokazuje i činjenica da je na mjesto kolege Aca Ognjenovića, sporazumom o preuzimanju na poziciju šefa Službe za pravne i administrativne poslove preuzeo iz Monetengrobonusa Bojanu Rajković. Angažovao je kao pravnicu, a ispostavilo se, nakon inspekcijskog nadzora da nema završen pravni, nego fakultet političkih nauka – kaže Ružičić. Kao još jedan dokaz neznanja i loših namjera Radovića, naš sagovornik ukazuje na činjenicu ko je bio u sastavu Disciplinske komisije koja je odlučivala o njegovoj sudbini. - U oba disciplinska postupka on je formirao komisiju koju su činila dva inžinjera i vozač. E zamislite nivo stručnog, pravničkog znanja tih komisija i njihove kvalifikacije za vođenje disciplinskih postupaka – konstatuje Ružičić.&nbsp; On se polovinom maja otvorenim pismom obratio premijeru Milojku Spajiću, ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanu Ćulafiću i ombudsmanu Siniši Bjekoviću zahtijevajući zaštitu radnih prava i upozoravajući ih da je u državnom preduzeću u kojem radi izložen progonu i mobingu, te montiranim disciplinskim postupcima. Do danas mu nijesu odgovorili. U pismu ih je, o čemu je Portal ETV pisao, obavijestio da od kada je za izvršnog direktora imenovan Krsto Radović počinju progon i mobing. Saopštio im je da je njega funkcije rukovodioca postavio na nižu poziciju - saradnika, dok je kolega sa mjesta šefa jedne službe „spušten“ na mjesto saradnika, a drugi sa mjesta savjetnika na mjesto referenta, što je sve konstatovala i Inspekcija rada.&nbsp; Tražio je od Spajića i Ćulafića da hitno preduzmu mjere protiv Odbora direktora ove državne kompanije i izvršnog direktora, uz podsjećanje da je Odbor nezakonito razriješio tri izvršna direktora i nezakonito imenovao Radovića. „Šapu“ na Regionalni vodovod stavila je Demokratska narodna partija Milana Kneževića, kada je u partijskoj podjeli funkcija, nakon što su proruske i prosrpske društveno-političke snage osvojile vlast 2020. godine, imenovali u maju 2021. Lakušića za predsjednika Odbora direktora. Zapošljeni kažu da on „vedri i oblači“ u Regionalnom vodovodu, a što proizilazi i iz činjenice da je Lakušić za nepune tri godine smijenio čak tri izvršna direktora u ovoj kompaniji.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250205060256_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250205060256_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1053" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić"> <figcaption>DUŽE OD POLA GODINE U OSTAVCI: Zoran Lakušić(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption> </figure>  On je 16. decembra prošle godine, nakon što je u Vladi došlo do ozbiljnih mimoilaženja pošto je u novembru smijenio Borislava Ivankovića i postavio Krsta Radovića, podnio ostavku. Do danas, međutim, ta ostavka nije konstatovana. Kako smo ranije pisali, osim što mu poziciju čuva njegov partijski šef Milan Knežević, koji pokušava da mu nađe novo uhljebljenje, u Vladi imaju problem s njegovom ostavkom, jer će mu morati biti isplaćen ogroman novac. Prema Ugovoru o radu koji je sačinio sa Regionalnim vodovodom, u bilo kom slučaju razrješenja prije isteka mandata na koji je imenovan ima pravo na otpremninu u visini 12 bruto zarada. Objavili smo ranije da su nam zapošljeni saopštili da je Lakušićeva plata 4.500 eura. Uvećana za bruto iznos, to bi značilo da bi dobio otpremninu blizu 100.000 eura.

Krsto Radović uručio otkaz smijenjenom šefu pravne službe Vladimiru Ružičiću

Smijenjeni šef Službe za pravne i administrativne poslove u Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje Aco Ognjević, protiv kojeg je direktor ove državne kompanije Krsto Radović (nezakonito imenovan na tu poziciju u novembru prošle godine) pokrenuo i disciplinski postupak, kako je kazao Portalu ETV, i dalje je na udaru i trpi progon. &nbsp; Radović je protiv njega i Vladimira Ružičića, rukovodioca Sektora za pravne i administrativne poslove, kojeg je, takođe smijenio, inicirao disciplinske postupke zbog povrede radne obaveze, što su njih dvojica kategorično negirali i za Portal ETV ranije saopštili da se radi o sramnom, montiranom i nezakonitom postupku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250228230248_d8814a9f0513965550823340aa9219a92d0dd4eba2f0ff094aae9ec7ef8de381.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250228230248_d8814a9f0513965550823340aa9219a92d0dd4eba2f0ff094aae9ec7ef8de381" data-rendition-name="original" width="1600" height="1000" loading="lazy" alt="Krsto Radocić"> <figcaption>Krsto Radović(Photo: Stevo Vasiljević)</figcaption> </figure>  - Krsto Radović insistira na sprovođenju drugog montiranog postupka protiv mene, a cilj je da mi se uruči otkaz – tvrdi Ognjenović.&nbsp; U Regionalnom vodovodu problemi su nagomilani, ali Vlada uporno ne reaguje. Iako je Inspekcija rada utvrdila da je Radović imenovan mimo propisa, iako je predsjednik Odbora direktora Zoran Lakušić odavno podnio ostavku, a zapošljeni upozoravaju na zabrinjavajuću situaciju u ovoj državnoj kompaniji izvršna vlast ćuti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423070452_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250423070452_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1053" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić"> <figcaption>Zoran Lakušić(Photo: Regionalni vododvod)</figcaption> </figure>  Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić potvrdio je 16. maja u Skupštini Crne Gore, odgovarajući na pitanja poslanika Borisa Mugoše da je Inspkecija rada inspekcijskim nadzorom utvrdila da Krsto Radović ne ispunjava posebne uslove propisane Statutom i sistematizacijom Regionalnog vodovoda za poziciju izvršnog direktora ove kompanije „u dijelu koji se odnosi na sticanje radnog iskustva u kvalifikaciji nivoa obrazovanja (VIII)“, odnosno ne ispunjava uslov od pet godina na poslovima rukovođenja, ali da se čeka drugostepena odluka po žalbi. Potvrdio je tada i da Lakušić jeste podnio ostavku, što je Portal ETV objavio još 19. februara, ali da je Vlada još nije konstatovala. A nije je konstatovala do danas, tako da Lakušić u ostavci nastavlja da „vedri i oblači“ u Regionalnom vodovodu. - Javno pitam resornog ministra Ćulafića i ministarku rada Naidu Nišić zašto još nije donešena odluka u postupku po žalbi Inspekcije rada da li Krsto Radović ispunjava zakonske uslove za obavljanje funkcije izvršnog direktora? Zašto Vlada još nije konstatovala ostavku Zorana Lakušića? Pitam premijera Milojka Spajića zašto se Vlada ne uključuje u rješavanje problema u Regionalnom vodovodu – istakao je Ognjenović.&nbsp; On podsjeća da je Specijalnom državnom tužilaštvu podnio više prijava vezanih za postupanje Lakušića i Radovića, ali da nema odgovora. - Očekujem i da će SDT detaljno ispitati slučaj zaključivanja ugovora o djelu sa M. R. odnosno da li mu je to nagrada za naručeni mejl koji je imao za cilj da se kolega Ružičić i ja disciplinski kaznimo. Na sjednici Odbora direktora 30. maja donijeta je odluka da se sa navedenim licem zakljuci ugovor o djelu, zbog čega će biti dopunjena krivična prijava za zloupotrebu položaja protiv Lakušića i Radovića – kaže Ognjenović. Naglašava da je konstantno izložen progonu od Radovića i Lakušića koji ga optužuju za zloupotrebe, te da je, kako tvrde, pripadnik „šljunkarske mafije“ i da zbog ukidanja privilegija pravi opstrukcije unutar Regionalnog vodovoda. - Pozivam ih da me za svaki vid „zloupotrebe“ prijave nadležnim organima, jer ja njih neću štedjeti, nego ću (što sam i do sada uradio) uz dokaze obavještavati Tužilaštvo – poručio je Ognjenović. Napominje da Lakušić nije podnio niti jednu prijavu nadležnim organima, osim što je, dodaje, javno pružao podršku bivšem premijeru Dritanu Abazoviću u „borbi“ protiv „šljunkarske mafije“. - I prije nekoliko dana bio je sa njim kada je Abazović u svojstvu građanina obišao lokaciju u koritu Morače i postrojenje Bolje sestre – zaključio je Ognjenović. Abazović je 28. maja, sa poslanikom Evropskog parlamenta Tomasom Vajsom, građanskim aktivistom Vukom Vujišićem i partijskim kolegama, kako je saopštio, posjetio Regionalni vodovod i, kako je napisao u objavama na društvenim mrežama, razgovarao sa timom na čelu sa Zoranom Lakušićem kojem se posebno zahvalio na nesebičnom i odlučnom angažmanu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042817040_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025042817040_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“"> <figcaption>Upravna zgrada Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption> </figure>  Portal ETV ranije je pisao da u Vladi imaju problem sa razrješenjem Lakušića, odnosno da čekaju da mu lider Demokratske narodne partije, čiji je on kadar, Milan Knežević nađe novo uhljebljenje. Navodno je Kneževićeva ideja bila da Lakušića premjesti u Odbor direktora Monteputa, što je, međutim, kategorično odbijeno.&nbsp; Osim Kneževića, prema saznanjima Portala ETV, Lakušića štiti i Ugovor o radu koji je sklopio sa Regionalnim vodovodom – njegova plata je u visini od tri prosječne zarade ostvarene u Regionalnom vodovodu u prethodnoj godini, uvećane za minuli rad, a u bilo kom slučaju razrješenja prije isteka mandata na koji je imenovan ima pravo na otpremninu u visini 12 bruto zarada. Objavili smo ranije da su nam zapošljeni saopštili da je Lakušićeva plata 4.500 eura. Uvećana za bruto iznos, to bi značilo da bi dobio otpremninu blizu 100.000 eura. Lakušić je za predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda imenovan u maju 2021, nakon partijske raspodjele funkcija između proruskih i prosrpskih stranaka koje su pobijedile na izborima u avgustu 2020. Ponovo je imenovan u aprilu 2023. U njegovom mandatu nezakonito su smijenjena čak tri izvršna direktora kompanije.&nbsp;

Vlada nijema na dešavanja u Regionalnom vodovodu

Predsjedniku Vlade Crne Gore Milojku Spajiću, potpredsjedniku Vlade Aleksi Bečiću, ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanu Ćulafiću, kao i medijima obratio se još jedan zapošljeni u Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje upozoravajući na, kako je istakao, „katastrofalno stanje u Društvu“ i progon „koji sprovodi dvojac bez kormilara Zoran Lakušić, predsjednik Odbora direktora i Krsto Radović, izvršni direktor“. - Imajući u vidu činjenicu da je Inspekcija rada već konstatovala nezakonitosti u postupku izbora Krsta Radovića za mjesto izvršnog direktora, kao i da Bojana Rajković nije po zanimanju diplomirani pravnik (a koja još uvijek neformalno rukovodi Sektorom za pravne i administrativne poslove) i protiv koje se već vodi nekoliko istražnih postupaka za zloupotrebu službenog položaja, krajnje je vrijeme da se Vlada Crne Gore konačno pozabavi stanjem u ovom Društvu i počnu sa rješavanjem nagomilanih problema u susret ljetnoj turističkoj sezoni – istakao je u dopisu pravnik Aco Ognjenović. <h2>„Pumpanje“ staža</h2> U otvorenom pismu je aludirao i da Radović sada pokušava da izdejstvuje da bude imenovan na mjesto vršioca dužnosti izvršnog direktora Regionalnog vodovoda, kako bi na taj način „kroz 'vd' status“ ispunio uslov za mjesto u punom mandatu, a poučen, kako je dodao, primjerom generalnog direktora RTCG Borisa Raonića. - Da Vam „plastično“ objasnim, tumačeći propise na ovaj način o kojem razmišljate, za v.d. izvršnog direktora bi mogli da imenujete i portira – zaključio je Ognjenović. Kao i njegov kolega Vladimir Ružičić, ali i grupa zapošljenih koja se mjesecima obraća Vladi javnosti tražeći hitne smjene u Regionalnom vodovodu, i Ognjenović upozorava na odluke čelnih ljudi ove državne kompanije koje mogu pogubno uticati na njeno poslovanje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250309220336_a8889a08a83410fdf0345ce121e506844055a7cdc41aa704c66471ce23e670a0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250309220336_a8889a08a83410fdf0345ce121e506844055a7cdc41aa704c66471ce23e670a0" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Zgrada Vlade Crne Gore"><figcaption>MUK: Iz Vlade ne reaguju ni na ostavku Zorana Lakušića, niti na pisma zapošljenih u Regionalnom vodovodu(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Radović je protiv Ružičića i Ognjenovića inicirao disciplinske postupke zbog povrede radne obaveze, a oni poručuju da se radi o sramnom, montiranom i nezakonitom postupku. Ružičić je bio rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove, dok je Ognjenović bio na poziciji šefa Službe za pravne i administrativne poslove. Izvršni direktor ih je optužio da se nijesu pojavili na dva pripremna ročišta u Osnovnom sudu u Kotoru u sporovima protiv Regionalnog vodovoda, te da su odobrili odluke o novčanoj pomoći zapošljenima, a da izvršnom direktoru nijesu ukazali da je za donošenje tih odluka nadležan Odbor direktora. I Ognjenović i Ružičić su upozorili Radovića da je počinio grubu procesnu grešku, jer im je uz Upozorenje o postojanju razloga za izricanje mjere za povredu radne obaveze, dostavio i Odluku o pokretanju postupka utvrđivanja odgovornosti, odnosno odluku je donio prije njihovog izjašnjenja, čime je ugrozio zagarantovano pravo na pretpostavku nevinosti, odnosno prekršio je načelo presumpcije nevinosti. - Čudi me da izvršni direktor koji ima završene osnovne studije iz oblasti pravnih nauka i pored Bojane Rajković (koja se lažno predstavlja već skoro 10 godina kao diplomirani pravnik) i čak dva advokata koje je angažovalo ovo Društvo, nijeste u stanju da barem procesno sprovedete ovaj montirani postupak – poručio je Ognjenović u dopisu. On podsjeća da su Milan Janović i Ivan Špadijer, po čijim tužbama se vodi poroces pred Osnovnim sudom u Kotoru, „ujedno i najbliži saradnici direktora Radovića“ i ističe da je „izvršni direktor svjesno zaboravio na činjenicu“ da mu je rješnjem od 26. februara odobrio korišćenje godišnjeg odmora „baš od 3. marta“, za kada su bila zakazana pripremna ročišta. - ...pa tako ostaje nepoznato kako sam to trebao dodatno da obavijestim izvršnog direktora da neću biti na poslu, pa samim tim na ročištu – istakao je Ognjenović. Kategoričan je da je „direktor bio obaviješten o svemu i da nije nastala nikakva šteta po Društvo“, jer je sud obavijestio o nemogućnosti da dođe na ročište. <h2>Kršenje prava</h2> Odbacio je i navode kojima ga Radović optužuje u slučaju raspodjele novčane pomoći za zapošljenje, ukazujući i na detalj da je povrijedio njegovo pravo na privatnost objavljujući njegovo ime na oglasnoj tabli, kao jednog od onih koji su dobili pomoć zbog bolesti. Naglasio je da je Radovićeva odluka neodrživa, jer je postupak pokrenuo duže od godine od kada su te odluke donijete, još u mandatu bivšeg izvršnog direktora Borislava Ivankovića, „a da je rok zastre za povrede radne obaveze tri mjeseca odnosno šest mjeseci“. - ...Zoran Lakušić kao predsjednik Odbora direktora je za sve ovo znao, jer su mu sve odluke više puta dostavljane i o istima ga je upoznavao Borislav Ivanković. Pri tome, posebno ukazujem na to da su odluke donijete u skladu sa Kolektivnim ugovorom kod poslodavca broj 23-2798/1 od 21.06.2023. godine (u dijelu koji se odnosi na pravo poslodavca da zaposlenom da novčanu pomoć) i Granskim kolektivnim ugovorom za stambeno komunalne djelatnosti (Sl. List CG broj 2/12, 32/12, 93/23) u dijelu visine novčane pomoći obzirom da su Granskim kolektivnim ugovorom predviđena veća prava za zaposlenog u odnosu na naš kolektivni ugovor – objasnio je Ognjenović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042817040_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025042817040_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1053" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić"><figcaption>NEZAKONITE SMJENE: Zoran Lakušić(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Pitao je Radovića i kako on „može znati da bivši izvršni direktor nije obaviješten o nečemu što je dobrovoljno potpisao, pri tom u dogovoru sa Zoranom Lakušićem, isto kao što sada Vi sa Zoranom Lakušićem dogovarate dodjelu pomoći fudbalskim klubovima i mjesnim zajednicama, itd“. - Interesantno je da u „spornim“ pomoćima nema one koja je dodijeljena Semiru Kalaču za stručno usavršavanje (a za čiju dodjelu je lično insistirao Zoran Lakušić). Kad je već smatrao da je u pravu, zašto Zoran Lakušić takvu odluku nije donio na sjednici Odbora direktora? Zašto Zoran Lakušić krije od Vas mejl prepisku sa Zoranom Asanovićem... – ističe Ognjenović. Ocjenjuje i da je Radović „oruđe u rukama Zorana Lakušića koji godinama“, kako je napisao, pokušava da se obračuna sa njim i Ružičićem, jer mu nijesu dozvoljavali da sprovodi „samovolju i nezakonitosti preko Sektora za pravne i administrativne poslove“. <h2>Pritisak na poštare</h2> Poručio je Radoviću da neće ćutati na njegovu priču, koju, kako je napisao, plasira, „zajedno sa Zoranom Lakušićem“, da su on i Ružičić „ostaci režima DPS i šljunkarske mafije“. - ...dok sam ja podnosio ostavke na rukovodeća mjesta u Opštini Budva, neslagajući se sa politikom Odbora DPS Budva (partije čiji sam član bio), Vi ste redovno posjećivali Svetozara Marovića i nosili darove... – tvrdi Ognjenović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042817040_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025042817040_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“"><figcaption>BURNO U KOMPANIJI: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Pozvao je Radovića da podnese „krivične prijave za svaki zarez za koji“ smatra da je nezakonit, ali ga i optužio da preko partijskog kolege u Pošti Crne Gore pravi pritisak na poštare „da pišu izjave kako“ on ne živi na prijavljenoj adresi. - Da Vam pomognem, adresa prebivališta je ona koja je registrovana u MUP CG – PJ Budva pa tamo tražite potvrdu o mom prebivalištu, a ne naručujte od poštara izjave koje nemaju nikakav pravni značaj – poručio je Ognjenović. I smijenjeni rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove Vladimir Ružičić pisao je zvaničnicima i medijima, upozoravajući na stanje u Regionalnom vodovodu, državnoj kompaniji u kojoj se bura ne stišava od novembra prošle godine kada je pod vođstvom Zorana Lakušića Odbor direktora nezakonito smijenio Borislava Ivankovića i na poziciju izvršnog direktora imenovao Krsta Radovića koji ne ispunjava zakonske uslove. Lakušuić je prije nekoliko mjeseci podnio ostavku, o čemu je Portal ETV izvijestio, ali se ta informacija krila od javnosti i zvanično je potvrđena tek 16. aprila kada je na skupštinskom zasijedanju poslanik Boris Mugoša postavio pitanja ministru Ćulafiću o dešavanjima u Regionalnom vodovodu. Ćulafić je tada rekao da Vlada još nije konstatovala Lakušićevu ostavku. Na čelo Odbora direktora ove državne kompanije Lakušić je imenovan u maju 2021, nakon partijske raspodjele funkcija između proruskih i prosrpskih stranaka koje su pobijedile na izborima u avgustu 2020. Od tada nezakonito su smijenjena čak tri izvršna direktora.

Vlada ćuti na progon zapošljenih u državnom preduzeću

U Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje problemi se gomilaju, a zapošljeni u kontinuitetu upozoravaju na nezakonita postupanja predsjednika Odbora direktora u ostavci Zorana Lakušića i prošle godine nezakonito izabranog izvršnog direktora Krsta Radovića. Sada se javnosti obratio smijenjeni rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove Vladimir Ružičić, koji je otvoreno pismo dostavio i premijeru Milojku Spajiću, ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanu Ćulafiću, ombudsmanu Siniši Bjekoviću, predsjedniku Sindikata Regionalnog vodovoda Igoru Anastasovu, zahtijevajući zaštitu svojih i prava njegovih kolega iz radnog odnosa koja se, kako je istakao, u kontinuitetu ugrožavaju. <h2>Otvoreno pismo</h2> U dopisu tvrdi da od kada je za izvršnog direktora imenovan Krsto Radović počinju progon i mobing. Piše da je on tada sa funkcije rukovodioca postavljen na nižu poziciju - saradnika, dok je kolega sa mjesta šefa jedne službe „spušten“ na mjesto saradnika, a drugi kolega sa mjesta savjetnika na mjesto referenta. Da je sve to nezakonito, konstatovala je, tvrdi, Inspekcija rada. Ističe i kako se „Radović nije zaustavio na tome, već je nastavio da sprovodi svoju samovolju“ i pokrenuo „po dva montirana i izmišljenja disciplinska postupka“ protiv njega i još jednog kolege, a samo sa jednim ciljem - da im nezakonito da otkaze. On citira Radovića koji navodno komentariše: „...kad se vrate preko suda, ja svakako neću biti tu“. On od Spajića i Ćulafića traži da hitno preduzmu mjere protiv Odbora direktora ove državne kompanije i izvršnog direktora (koji formalno ne ispunjava uslove za to radno mjesto), budući da se radi o privrednom društvu koje je u vlasništvu države Crne Gore i čija aktivna vrijednost iznosi 140 miliona eura. Upozorava i da od ove kompanije zavisi ljetnja turistička sezona, kao najznačajnija privredna grana u Crnoj Gori. Smatra da je Odbor direktora nezakonito razriješio tri izvršna direktora - Gorana Jevrića, Josipa Đuraškovića i Borislava Ivankovića i nezakonito imenovao Krsta Radovića, „lice koje nema potrebno radno iskustvo od pet godina sa VII1 stepenom na rukovodećim pozicijama“. - ...zloupotreba prava i zlostavljanje zaposlenih i njihova diskriminacija od strane Krsta Radovića je iz dana u dan sve veća i gora – piše on u dopisu. Od ombudsmana Bjekovića traži da pokrene postupak zbog zloupotrebe prava izvršnog direktora prema zapošljenima. Ružičić piše kako mu je 3. maja izvršni direktor Radović dostavio Upozorenje o postojanju razloga za izricanje mjere za povredu radne obaveze i Odluku o pokretanju postupka utvrđivanja odgovornosti broj 25-1934/2 od 23. aprila na što je on u zakonskom roku dostavio zahtjev za usmeno izjašenjenje na, kako je istakao, „sramni, montirani i nezakoniti postupak utvrđivanja odgovornosti“, konstatujući da mu je na teret stavio dvije teže povrede radne obaveze, a za koje on, kako tvrdi, ne može biti odgovoran. Radović tereti Ružičića da je napravio težu povredu radne obaveze jer se nije pojavio na rasprave održane 3. marta u kotorskom sudu, u slučaju dvije tužbe protiv Regionalnog vodovoda. Kao drugu težu povredu naveo je da je kao rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove odobrio tekst odluka o novčanim pomoćima zapošljenima koji nije u skladu sa Statutom kompanije, a nije ukazao izvršnom direktora da je za donošenje tih Odluka nadležan Odbor direktora, a ne izvršni direktor. U dokumentu koji je dostavio uz otvoreno pismo – Prijedlog za obustavljanje postupka i zahtjev za usmeno izajšnjenje na upozorenje o postojanju razloga za izricanje mjere za povredu radne obaveze, Ružičić je kategoričan da je Radović napravio niz nezakonitih radnji.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512210512_93aca0fcea27988f967ce7fcb84aaac589bfabdfda9876cc4371b0f830140615.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512210512_93aca0fcea27988f967ce7fcb84aaac589bfabdfda9876cc4371b0f830140615" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Vodoizvorište Bolje sestre"><figcaption>REGIONALNI VODOVOD U OZBILJNIM PROBLEMIMA: Vodoizvorište Bolje sestre(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  <h2>„Zaboravljena“ komunikacija</h2> Prvu procesnu grešku, kako j istakao, napravio je jer mu je uz upozorenje o postojanju razloga za izricanje mjere za povredu radne obaveze dostavio i Odluku o pokretanju postupka utvrđivanja odgovornosti, ne ostavljajući mu prostor za izjašnjenje, čime je, kako ističe, povrijedio njegovo Ustavom i Evropskom konvencijom za ljudska prava, zagarantovano pravo na pretpostavku nevinosti, odnosno prekršio je načelo prezumpcije nevinosti. On je u pismu ukazao da je za prvi postupak koji je Radović pokrenuo protiv njega donio nezakonitu odluku 14. aprila, a da nije prethodno donešena odluka o pokretanju postupka utvrđivanja odgovornosti za povredu radne obaveze. - ...prvi postupak je pokrenut nakon što je direktor Radović priznao izvršenje prekršaja, iako nije bilo osnova za to, pa je sakrio prekršajne naloge iz kojih bi se to dalo vidjeti. Tačnije, kao zapošljeni protiv kojeg se vodio postupak nijesam imao pravo uvida u te prekršajne naloge – napisao je Ružičić. Tvrdi i da su u prvom postupku protiv njega pribavljali dokaze nakon održane rasprave, na koje se nije mogao izjasniti, kao i da su promijenili kvalifikaciju djela nakon rasprave, što je zaključio iz odluke koju je dobio. U pismu je Ružičić decidiran da je za dva ročišta pred kotorskim osnovnim sudom, 3. marta, po tužbama Milana Janovića i Ivana Špadijera, za koje tvrdi da su Radovićevi najbliži saradnici, uputio dopis sudu da neće doći, jer je bio bolestan, za što ima i dokaze, jer je otvorio biolovanje 26. februara. Decidiran je da je o svemu bio obaviješten i lično Radović, s kojim je imao i usmenu i mejl komunikaciju, te da mu je ovaj rekao: „Nema veze odlaži sva ročišta dok Laki, tačnije advokat Lazar Armenko ne potpiše ugovor“. Ružičić je naglasio i da je na bolovanju do 30. maja, jer je u kompaniji psihički maltretiran, nezakonito raspoređen na nižu poziciju, žrtva je pokretanja montiranih disciplinskih postupaka, te mobinga. Za drugu tačku Radovićeve „optužnic“, koja se odnosi na to da je kao rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove odobrio odluke o novčanoj pomoći zapošljenima koje nijesu u skladu sa Statutom Društva i nije ukazao izvršnom direktoru da je za donošenje tih odluka nadležan Odbor direktora, a ne izvršni direktor, Ružičić, takođe, tvrdi da je neargumentovana. Upozorio je Radovića i da je povrijedio pravo zapošljenih na privatnost, a pogotovo za jednog kolegu u čijem je slučaju odluka završila na oglasnoj tabli kompanije, a pomoć je dodijeljena zbog bolesti, pa je to moglo da pročita više od stotinu ljudi koji tuda prođu, a „što je školski primjer kršenja ličnih podataka“. <h2>Probijanje rokova</h2> Ističe i da je svaku od tih odluka potpisao bivši izvršni direktor i da posljednja datira od 10. aprila prošle godine?! - Znači više od godinu dana od dana dostavljanja upozorenje o postojanju razloga za izricanje mjere za povredu radne obaveze broj 25-1934/1, a rok zastare za povrede radne obaveze je tri mjeseca, odnosno šest mjeseci shodno članu 152 Zakona o radu Crne Gore, a Zoran Lakušić kao predjsednik Odbora direktora je za sve ovo znao, jer su mu sve odluke više puta dostavljane i o istima ga je upoznavao Borislav Ivanković (bivši izvršni direktor p.a). Pri tom posebno ukazujem na to da su odluke donijete u skladu sa Kolektivnim ugovorom kod poslodavca broj 23-2798/1 od 21.06.2023. godine (u dijelu koji se odnosi na pravo poslodavca da zaposlenom da novčanu pomoć) i Granskim kolektivnim ugovorom za stambeno-komunalne djelatnosti (Sl. List CG broj 2/12, 32/12, 93/23) u dijelu visine novčane pomoći obzirom da su Granskim kolektivnim ugovorm predviđena veća prava za zapošljenog u odnosu na naš kolektivni ugovor – istakao je Ružičić u pismu. Ponovio je da je Zoran Lakušić imao sve te informacije, iako „može reći da se ne sjeća toga, isto kao što se ne sjeća sastanka koji je organizovao sa predstavnicima Exploringa DOO na koji nas je pozvao on i njegov savjetnik Željko Raičević, a o čemu postoji pisani i vjerovatno audio zapis“. - ...čak je i komisija koju je formirao Odbor direktora čiji je predsjednik bio član Odbora direktora Zdravko Čurović dala svoj stav i konstatovala da o novčanim pomoćima odlučuje izvršni direktor – piše on, pored ostalog.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042817040_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025042817040_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1053" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić"><figcaption>KONTINUITET NEZAKONITIH ODLUKA: Zoran Lakušić(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Precizira da je sve novčane pomoći zapošljenih, do potpisivanja Kolektivnog ugovora, dodjeljivao je Odbor direktora, nakon čega je to ovlašćenje prenešeno na izvršnog direktora. - ...kako može Vi znati da bivši izvršni direktor nije obaviješten o nečemu što je dobrovoljno potpisao, pri tom u dogovoru sa Zoranom Lakušićem, isto kao što sada Vi sa Zoranom Lakušićem dogovarate dodjelu pomoći fudbalskim klubovima, mjesnim zajednicama, NVO organizacijama, portalima, itd – piše Ružičić. Bura u Regionalnom vodovodu traje duže od pola godine, ali u Vladi još ne reaguju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250309220336_a8889a08a83410fdf0345ce121e506844055a7cdc41aa704c66471ce23e670a0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250309220336_a8889a08a83410fdf0345ce121e506844055a7cdc41aa704c66471ce23e670a0" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Zgrada Vlade Crne Gore"><figcaption>U IZVRŠNOJ VLASTI ĆUTE: Zgrada Vlade Crne Gore(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Portal ETV u kontinuitetu izvještava o dešavanjima u ovoj državnoj kompaniji, a preduzeće je bilo tema i na skupštinskom zasijedanju 16. aprila, kada je poslanik Boris Mugoša postavio pitanja ministru Ćulafiću - od nezakonitog izbora za direktora Krsta Radovića do ostavke Lakušića. I tek tada javnost je dobila potvrdu nezvanične informacije koju je Portal ETV objavio još 19. februara – da je Lakušić podnio ostavku, koja, inače, do danas nije konstativana na Vladi. Lakušić je na čelo Odbora direktora ove kompanije imenovan u maju 2021, nakon partijske raspodjele funkcija između proruskih i prosrpskih stranaka koje su pobijedile na izborima u avgustu 2020.

Ružičić: Montirani disciplinski postupci, progon i mobing

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz tunel skriven u šumi na granici sa Bjelorusijom, saopštila je u petak pogranična straža.
Oko 130 njih je zadržano u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven u četvrtak, ali su ostali i dalje u bjekstvu, navela je Pogranična straža Poljske u saopštenju, prenosi Rojters.
Objavili su snimak tunela iskopanog kroz korenje i golu zemlju. Tunel je poduprt drvenim gredama i metalnim šipkama i visok samo 1,5 metara – nedovoljno da većina ljudi prođe bez pognutog držanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqAQ6qm1XJg8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poljska, članica Evropske unije, suočava se sa migrantskom krizom na svojoj granici sa Bjelorusijom još od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i Moskvu, savezniku Minska, da pokušavaju da destabilizuju Poljsku tako što podstiču ljude, uglavnom sa Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu.
Bjelorusija i Rusija više puta su odbacile ove optužbe.
Pogranična straža saopštila je da je ovo četvrti tunel otkriven ove godine u zapadnom regionu Podlaskie.
Stražari su takođe priveli 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli da pokupe migrante, dodaje se u saopštenju.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara od granične ograde na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani - navela je Pogranična straža.
Službenici su koristili elektronske sisteme da utvrde koliko je ljudi prošlo kroz tunel, a vojska i policija pridružile su se potrazi za migrantima koji su pobjegli, dodaje se.
Poljska je 2022. započela izgradnju svoje granične ograde duge 180 km.

(VIDEO) U Poljskoj otkriven tunel kojim su migranti dolazili iz Bjelorusije

Sjedinjene Američke Države su tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena privremeno obustavile dijeljenje dijela ključnih obavještajnih podataka s Izraelom zbog zabrinutosti u vezi s načinom vođenja rata u Pojasu Gaze, otkrilo je šest izvora upoznatih sa slučajem.
Prema izvorima koji su govorili za Rojters, u drugoj polovini 2024. godine SAD su na nekoliko dana isključile prenos uživo videosnimka s američkog drona koji je nadlijetao Gazu, a koji je izraelska vlada koristila u potrazi za taocima i pripadnicima Hamasa. Istovremeno, Vašington je ograničio i način na koji Izrael može koristiti određene obavještajne podatke prilikom ciljanih operacija protiv visokorangiranih vojnih meta u Gazi.
Svi izvori su govorili pod uslovom anonimnosti, navodeći da su odluke donesene unutar američke obavještajne zajednice zbog rastuće zabrinutosti oko broja poginulih civila u izraelskim vojnim operacijama, ali i zbog sumnji u postupanje izraelske sigurnosne agencije Shin Bet prema palestinskim zatvorenicima.
Američki zvaničnici su, kako navode izvori, smatrali da Izrael nije dao dovoljne garancije da će američke obavještajne podatke koristiti u skladu s pravilima ratnog prava. Prema zakonima SAD-a, takve garancije su obavezne prije dijeljenja osjetljivih informacija s bilo kojom stranom državom.
Iako je Bajdenova administracija javno zadržala politiku kontinuirane podrške Izraelu, uključujući vojnu i obavještajnu saradnju, odluka o privremenom uskraćivanju dijela informacija bila je ograničena i taktičke prirode. Cilj je bio osigurati da se američki obavještajni podaci koriste u skladu s međunarodnim pravom, navode izvori.
Jedan od izvora ističe da obavještajne agencije imaju određeni stepen autonomije da u realnom vremenu donose odluke o dijeljenju informacija, bez direktne naredbe Bijele kuće. Rojters nije mogao utvrditi da li je Bajden bio upoznat s konkretnim odlukama u trenutku njihovog donošenja, a njegov portparol nije odgovorio na upite za komentar.
Dijeljenje obavještajnih podataka obnovljeno je nakon što je Izrael dao dodatna uvjeravanja da će poštovati američka pravila. Izraelska vojska je saopštila da je sigurnosna saradnja sa SAD-om trajala tokom cijelog rata, navodeći da je "strateška obavještajna saradnja nastavljena", ali nije direktno komentarisala slučajeve privremene obustave.
Stručnjaci ističu da je uskraćivanje obavještajnih podataka savezniku tokom aktivnog sukoba neuobičajeno i ukazuje na ozbiljne tenzije.
- Dijeljenje obavještajnih podataka je gotovo sveto, posebno s bliskim saveznikom u nestabilnoj regiji - rekao je Daniel Hofman, bivši visoki operativac CIA-e za Bliski istok.
Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, Bajden je potpisao memorandum kojim je naložio proširenje obavještajne saradnje s Izraelom. U tom periodu SAD su uspostavile tim analitičara koji su, koristeći dronove MQ-9 Reaper, Izraelu dostavljali prenose uživo kako bi pomogli u lociranju boraca Hamasa i pronalasku talaca.
Međutim, krajem 2024. godine američki obavještajci su dobili informacije koje su otvorile ozbiljna pitanja o tretmanu palestinskih zatvorenika. Prema navodima izvora, Shin Bet nije pružio zadovoljavajuće garancije da ne dolazi do zlostavljanja, što je dovelo do privremenog isključivanja pristupa snimcima s dronova.
Rat u Gazi, prema podacima zdravstvenih vlasti u toj enklavi, odnio je više od 70.000 palestinskih života, većinom civila. Tokom sukoba, američki obavještajni analitičari kontinuirano su procjenjivali da li postupci Izraela i Hamasa ispunjavaju američku definiciju ratnih zločina. Iako su te procjene otvorile ozbiljna pitanja o mogućim kršenjima ratnog prava, pravni timovi administracije su zaključili da Izrael formalno nije prekršio međunarodno pravo.
U završnim sedmicama Bajdenovog mandata, visoki zvaničnici za nacionalnu sigurnost razmatrali su mogućnost formalnijeg ograničavanja obavještajne saradnje s Izraelom. Ipak, Bajden je odlučio da to ne učini, procijenivši da bi eventualna nova administracija tu saradnju obnovila, te da ne postoje pravni osnovi za potpunu obustavu.

Procurili tajni podaci: Bajden tokom svog mandata obustavio dio vojne saradnje s Izraelom zbog Gaze

Na mjestu odakle je kao desetogodišnjak u oktobru 1992. pogođen snajperom, Elvedin Suljić danas stoji mirno, razmišljajući o licu koje nikad nije vidio. Ko je čovjek koji je pucao na njega i još stotine djece tokom opsade Sarajeva?
Špicasta stijena bila je jedno od snajperskih legla tadašnje Vojske Republike Srpske.
S tog mjesta snajperisti su imali pogled na Elvedinovu ulicu u starogradskom naselju Sedrenik. 
 
- Ja sam bio ovako okrenut leđima i tu sam se igrao s djecom. Čuo sam kao neki rafal. Sva djeca su pobjegla, razbježala se, ali ja sam bio pogođen - prisjeća se Elvedin ranjavanja 1992. godine.
Kaže, snajperista nije stao na jednom pogotku.
- Pokušavao je i dalje da me dokrajči, da me ubije ciljano - rekao je on.
Da je snajperista bio uporan u svom naumu da ubije dijete zna i Hasan Jusović, Elvedinov komšija, taksista.
- Samo se čuo jauk. Kažu, ranjeno dijete - priča on.
Hasan je imao auto i odlučio je da Elvedina odvede do bolnice.
- Kreće pucanje ponovo, ja se okrenem, dijete na zadnjem sjedištu, leži, svo je krvavo, da kažem, rasporeno, sve se vidi krv po sjedištu. Ja zaturiram auto i pod punim gasom pođem prema bolnici. Dijete je jaukalo, bilo je pri svijesti. Rasu mi se zadnja šoferšajba, pogodi me. Probušio mi blatobran tad - priča on. 
 
Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, u okruženju Vojske Republike Srpske, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete, od njih više od 1.600, ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno.
Elvedin nikad nije saznao ko je čovjek koji ga je ranio. Nijedan snajperista Vojske RS-a nije procesuiran iako je, prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, snajperska kampanja imala za cilj terorisanje civila u Sarajevu, gdje je ubijeno više 11.000 ljudi.
Više od trideset godina kasnije, mediji u BiH, ali i cijelom svijetu ponovo pišu o ubijanju građana Sarajeva snajperom. Ovaj put, teror, kao da nije sam po sebi bio dovoljan, dobio je i novu dimenziju, i to nakon pokretanja istrage tužilaštva u Milanu o takozvanim snajper turistima i snajper safariju.
<h2>Istraga otvorena pred objavu knjige</h2>
Početkom novembra italijanski mediji objavili su da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu o „vikend snajperistima“ koji su, prema prijavi pisca i novinara Ezija Gavazenija, plaćali velike sume novca kako bi dolazili na položaje Vojske Republike Srpske oko Sarajeva i snajperom, uglavnom „iz zabave“, ubijali građane u opkoljenom Sarajevu.
Gavazeni je, nakon nekoliko pokušaja Radija Slobodna Evropa da ga intervjuiše, posredno poručio da ne želi da govori. U međuvremenu je održao konferenciju za medije u Milanu, gdje je rekao da u februaru objavljuje knjigu o „snajper safariju“.
Gavazeni je prve navode o dolasku stranaca na ratište vidio 1995. godine u tekstu objavljenom u listu Corriere della Sera, nakon čega je počeo da piše triler na tu temu. Kaže da je ubrzo shvatio da zna premalo, pa je odustao – sve do 2022. godine i dokumentarnog filma „Sarajevo safari“ slovenskog reditelja Mirana Županiča.
I u filmu, ali i nakon prijave iz 2025. godine, ključna osoba je Edin Subašić, penzionisani oficir Armije BiH, koji je ispričao da su informacije o dolascima iz Italije obavještajne službe Armije BiH dobile nakon hapšenja srpskog dobrovoljca iz Paraćina 1993. godine u sarajevskom naselju Hrasno Brdo.
- Tada smo saznali da postoji "safari" na ljude, odnosno da su ti ljudi plaćali tu uslugu da pucaju, za razliku od ostalih plaćenika. Upoznali smo obavještajne službe Italije, koje su tada bile u sastavu UNPROFOR-a u Sarajevu. Dali smo im podatke i tražili da se taj slučaj istraži i vrlo brzo, otprilike početkom 1994. godine, dobili smo odgovor da je pronađeno mjesto u Italiji odakle je sve kretalo i da je intervencijom italijanskih vlasti to prekinuto - ponavljao je Subašić više puta medijima u novembru i decembru, nakon informacija da je istraga pokrenuta.
Ono što niko ne nudi i o čemu se ne govori jeste odgovor na pitanje zašto Italija već tada, nakon jezivih saznanja o tim odlascima, nije pokrenula istragu i procesuirala organizatore i one koji su odlazili.
Radio Slobodna Evropa odgovore je tražio od obavještajnih agencija Italije, tužilaštva u Milanu, kao i preko Ambasade Italije u Sarajevu i generalnog konzula BiH u Milanu, ali niko od navedenih nije ponudio nikakav komentar.
Gavazeni sada iznosi podatke da su se učesnici sastajali u Trstu prije nego što bi putovali u Beograd, a potom u Sarajevo, do snajperskih položaja, odakle su, prema prijavi, mogli pucati na Sarajlije.
Sa Aerodroma u Trstu za RSE kažu da nemaju podatke o letovima tokom devedesetih godina. Ako su i postojali, čuvani su svega dvije godine.
- Shvatićete, stoga, da baš sve, ali baš sve što se odnosi na letove od prije više od trideset godina više ne postoji, čak ni u sjećanju. Čak su i statistike saobraćaja iz tih godina koje su danas dostupne i sačuvane u našim sistemima ograničene na opšte podatke, podijeljene na domaće i međunarodne, kao i na redovne i čarter letove, bez navođenja porijekla i destinacija, prevoznika i slično - odgovorili su sa Aerodroma na pitanje RSE o bilo kakvim podacima ili svjedočenjima o zlokobnim odlascima „snajper turista“.
Ono što Gavazeni ne govori jeste da li je poznat identitet bilo koje od osoba koje tužilaštvo istražuje zbog sumnje na „ubistvo s predumišljajem, otežano okrutnošću i niskim pobudama“.
<h2>O „safariju“ pred Sudom u Hagu</h2>
Riječ „safari“, kao opis dolazaka onih koji su iz zabave pucali na opkoljeni grad, pomenuta je 2003. godine pred Haškim tribunalom, tokom svjedočenja zaštićenog svjedoka C-017 na suđenju Slobodanu Miloševiću, tadašnjem predsjedniku Srbije, optuženom za ratne zločine.
Svjedok je imenovao Nikolasa Ribića, zvanog Kanada, jer je došao iz Kanade, navodeći da je došao na „safari, da lovi ljude“.
Kako i kada je Ribić došao nije moguće sa sigurnošću utvrditi, ali je poznato da je riječ o čovjeku porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Ribić se kasnije pridružio Specijalnoj jedinici Vojske Republike Srpske – Beli vukovi, koja je formirana 1993. godine i u čijem je sastavu proveo rat. Ova jedinica bila je dio Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a i djelovala je sa srpskih položaja na Trebeviću, Moševačkom brdu, kao i na Jevrejskom groblju, poznatom snajperskom uporištu.
„Vjerovatno ga je nešto povuklo korijenima i zato je i pristupio srpskoj vojsci da dođe iz daleke Kanade; roditelji su mu bili iz Kanade, a porijeklom je bio iz BiH“, kaže Janko Šešlija, nekadašnji pripadnik Belih vukova, koji negira da je bilo turista koji su za novac pucali na stanovnike Sarajeva.
Međutim, stranih dobrovoljaca jeste bilo. Prema Šešliji, oni su dolazili iz ideoloških razloga da ratuju.
„Bilo je dobrovoljaca iz Rusije, iz Ukrajine, iz istočnih zemalja. Čak je bio i jedan Francuz – ako hoćete konkretno, bio je i Francuz. Pravi Francuz, nije bio srpskog porijekla.“
Da je Ribić ostao duže od jednog vikenda potvrđuju i snimci uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce na Palama, kao i kasniji sudski proces u Kanadi. Zbog vezivanja pripadnika mirovnih snaga za bandere, s ciljem da spriječi tada planirane NATO udare na srpske položaje, Ribić je u Kanadi osuđen na tri godine zatvora.
Međutim, nije samo Ribić s kanadskim pasošem bio na srpskim položajima iznad Sarajeva.
Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, kaže za Radio Slobodna Evropa da imaju saznanja da je riječ o više osoba.
„Imamo informacije da se radilo o vikendima, znači petak, subota i nedjelja. Koliko je to tačno i kada se tačno dešavalo, nemamo pouzdane podatke. Takođe imamo informaciju da su u tome učestvovali kanadski državljani koji danas ne žive u Kanadi, već se nalaze na drugim mjestima“, kaže Ramić i dodaje da ima saznanja da će kanadsko pravosuđe započeti pripremne istražne radnje u vezi s ovim odlascima.
<h2>Domaći i strani „četnici“ na Grbavici</h2>
Jedinog čovjeka koji se imenom pominje u kontekstu „safarija“, Nikolu Ribića, poznavao je i pamti ga Slavko Aleksić, četnički vojvoda i jedan od ključnih ljudi tokom rata u okupiranom sarajevskom naselju Grbavica, iznad kojeg se nalazilo jedno od snajperskih uporišta na Jevrejskom groblju.
Aleksić je početkom rata predvodio paravojnu jedinicu pod nazivom Četnički odred Novog Sarajeva, koja je kasnije stavljena pod okrilje Vojske Republike Srpske.
Kontroverzan i nakon rata, Aleksić je osuđivan zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Radio Slobodna Evropa stupio je s njim u kontakt telefonom dok se nalazio u bolnici u Beogradu. U njegovoj jedinici, kako kaže za RSE, bilo je stranaca, ali ne onih o kojima se danas govori.
- Kod mene je bilo Rusa, prošlo ih je pedesetak, ali ih je u svakom trenutku bilo oko dvadeset na terenu. To su bili dobrovoljci, a ne ubice. Što se tiče ovih bogatih koji su navodno dolazili, nikada nikoga nijesmo vidjeli, niti se iko ikada javio ni meni lično, ni komandi sektora - rekao je Aleksić.
Za razliku od Aleksića, u Hagu je 2007. godine svjedočio Džon Džordan, američki vatrogasac, koji je tokom ratnih godina obilazio položaje srpskih snaga iznad Sarajeva.
Kaže da je tamo vidio strane „safari ubice“ i čuo da su im djeca i lijepe žene bili najtraženiji trofeji.
Iako nikada nije vidio da neko od njih puca, svjedočio je načinu na koji su s njima postupali i kako su ih premještali između poznatih snajperskih položaja.
- Bilo je sasvim očigledno da je osoba koju su vodili ljudi koji su poznavali teren bila potpuno neupoznata s okruženjem, a način oblačenja i oružje koje su nosili naveli su me da povjerujem da se radi o turistima-strijelcima. Taj izraz sam prvi put čuo u Bejrutu, gdje smo vidjeli da se ista stvar dešava oko zelene linije - rekao je tada Džordan.
Florens Hartman, bivša portparolka Haškog tribunala, rekla je za RSE da su i oni imali saznanja o tome, ali ne i o načinu organizacije.
- Izuzetno je važno što je pokrenuta pravosudna istraga i što se mora utvrditi ko su bili organizatori - kazala je ona.
<h2>Snajperista pitao stranog reportera da li želi da neko bude ubijen i snimljen</h2>
Strani novinari i fotoreporteri su gotovo tokom cijelog rata, od 1992. do kraja 1995. godine, povremeno boravili na položajima srpskih snaga oko Sarajeva.
Radio Slobodna Evropa stupio je u kontakt s nekima od njih, ali niko nije mogao potvrditi da je ikada vidio stranca koji je platio da dođe i puca.
Peter Kulman prvi put je došao 1992. godine kao fotograf agencije Rojters. Tokom zime te godine, negdje oko Božića, kaže da je i sam bio meta snajpera dok je s novinarom Rojtersa Kurtom Šorkom pokušavao da napusti tadašnju bazu UN-a u Sarajevu.
- Hodali smo preko jednog parkinga i snajperski metak je prošao između mene i Kurta, između naših glava. Bio je namijenjen jednom od nas dvojice, ali smo imali sreće - prisjetio se za RSE.
U narednim mjesecima Kulman je s novinarom Njujork Tajmsa Džonom Burnsom prvi put otišao na jedno od snajperskih uporišta srpskih snaga na Jevrejskom groblju.
Tamo ga je, neočekivano, dočekao maternji njemački jezik. Radilo se o ljudima porijeklom s Balkana koji su živjeli i radili u njemačkim gradovima. Pamti one koji su dolazili iz Štutgarta, gdje je on odrastao, nakon završetka posla petkom, na obruče opkoljenog grada.
- Dolazili su u grupama. Odmah poslije posla, u petak naveče, autobus bi ih preko noći dovezao do Sarajeva. Proveli bi dva dana na liniji, a onda bi se noću vraćali nazad i u ponedjeljak na vrijeme bili na svojim radnim mjestima. Bili su poznati kao vikend-četnici - ispričao je za RSE.
Prisjeća se da su nosili oružje i da su bili spremni da pucaju.
- Dešavalo se da me neko od njih pita da li želim da pucaju i da li mogu to da snimim svojom opremom. Naravno, rekao sam da ne rade to. Postajete veoma napeti i blizu panike, jer bi bila prava noćna mora da neko bude pogođen dok novinar ili fotograf sjedi pored snajperiste koji želi da se pohvali koliko je dobar. Problem je što ne smijete da naljutite te ljude, ali istovremeno morate smisliti razlog zbog kojeg to ne bi trebalo da urade - prisjetio se Kulman.
Ispričao je RSE-u da su na njega i Burnsa pucali kada su, nakon silaska s Jevrejskog groblja, ušli u Sarajevo. Kada su se sljedeći put vratili, pitali su zašto je otvorena vatra na njihovo vozilo, jasno označeno natpisom Njujork Tajms, odmah nakon što su napustili njihove položaje.
- Rekli su da jesu pucali jer im je to bilo zabavno. Mislili su da je smiješno, da ih to zabavlja - kazao je on.
<h2>Italijanski fotograf upoznao Grka koji se borio protiv „muslimana i Jevreja“</h2>
Mario Boća kaže da je obišao gotovo sva ratišta u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Na ratne turiste iz Italije, tvrdi, nije nailazio, jer bi o tome odmah izvještavao. Međutim, susretao je strane borce u BiH.
- Na Grbavici sam upoznao i fotografisao Grka i čovjeka koji je tvrdio da je iz Sjedinjenih Američkih Država. Obojica su bili izrazito ideološki motivisani i nijesu imali problem da se predstave kao strani borci. Amerikanac je rekao da je unuk četnika koji su pobjegli iz Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Grk se nazivao "nacistom" koji se borio protiv "muslimana i Jevreja" - ispričao je on.
<h2>„Kakvi su to ljudi?“</h2>
„Kakav je to čovjek koji je pogodio nju od tri godine?“, pitao se na snimku od 7. maja 1992. godine Rifat Bajrović, otac djevojčice Senide, ranjene snajperskim hicem u sarajevskom naselju Hrasno Brdo. Na tom je mjestu godinu dana kasnije uhapšen srpski dobrovoljac iz Paraćina, prema čijoj su izjavi u Sarajevo dolazili stranci kako bi ubijali ljude.
Slično kao i Rifat tada, s pitanjima i posljedicama tog monstruoznog čina i danas živi Elvedin.
- Dođem jednostavno da to vidim, da doživim njegov osjećaj kakav je imao u tom trenutku. Najviše bih volio da mogu da ga vidim ovdje. Pitao bih ga o čemu je razmišljao u tom trenutku dok je pucao na mene. I ne znam – da li mu je žao ili mu je drago što sam ostao živ, što sam preživio - priča Rifat.
Tužilaštvo u Milanu trebalo bi da o rezultatima istrage obavijesti javnost u martu 2026. godine. Ukoliko podigne optužnicu i dokaže krivicu, biće to prvi slučaj u Evropi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu.
U međuvremenu, pravosuđe Bosne i Hercegovine provjerava navode, ali do sada nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, naročito djece, u Sarajevu.

"Snajper turisti' i "vikend četnici": Ko su bili stranci na srpskim položajima oko Sarajeva?

Rusija je danas osudila ključne sudije Međunarodnog krivičnog suda (ICC) i glavnog tužioca na zatvorske kazne, kao odgovor na nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini.
Godine 2023. tužilac Karim Kan optužio je Putina za nezakonito deportovanje djece s teritorija Ukrajine pod ruskom okupacijom. Moskva je potom otvorila predmet protiv njega.
Moskovski gradski sud saopštio je da je "tužilac ICC-a Karim Kan nezakonito gonio ruske građane u Hagu" i da je ICC "naložio sudijama u vijeću da izdaju očigledno nezakonite naloge za hapšenje."
Rusija nije članica ICC-a, a niko od optuženih nije bio prisutan u sudnici.
Kan, 55-godišnjak, osuđen je u odsustvu na 15 godina zatvora, dok je osam službenika ICC-a, uključujući bivšeg predsjednika suda Pjotra Hofmanskog, dobilo kazne od 3,5 do 15 godina.
Kan je trenutno suspendovan s dužnosti zbog unutrašnje istrage u vezi s optužbama za seksualno uznemiravanje, koje on negira.
Od početka vojne intervencije u Ukrajini, Rusija je više puta izricala kazne u odsustvu disidentima, novinarima, opozicionim ličnostima i stranim političarima izvan njenog domašaja.
Kan je takođe pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog istraga ICC-a o američkim i izraelskim zvaničnicima. Ni SAD ni Izrael nisu članice ICC-a, koji danas ima 125 država članica.

Rusija osudila glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: krsto-radovic